Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.20 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 10 2125 42690596 42440994 2026-09-20T16:41:29Z Inokosni organ 160059 42690596 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Europa |title = [[Država|Države]] u [[Evropa|Evropi]] |listclass = hlist |nowrapitems = yes |image = [[Datoteka:European countries (orthographic projection).svg|120px|Države Evrope]] |above = [[Šablon:Afrika|Afrika]] • [[Šablon:Azija|Azija]] • [[Šablon:Južna Amerika|Južna Amerika]] • [[Šablon:Oceanija|Oceanija]] • [[Šablon:Sjeverna Amerika|Sjeverna Amerika]] |group1 = [[Popis država|Samostalne države]] |list1 = * {{flag|Albanija}} * {{flag|Andora}} * {{flag|Armenija}}² * {{flag|Austrija}} * {{flag|Azerbejdžan}}¹ * {{flag|Belgija}} * {{flag|Belorusija}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} * {{flag|Bugarska}} * {{flag|Crna Gora}} * {{flag|Češka}} * {{flag|Danska}}³ * {{flag|Estonija}} * {{flag|Finska}} * {{flag|Francuska}}³ * {{flag|Grčka}} * {{flag|Gruzija}}¹ * {{flag|Hrvatska}} * {{flag|Irska}} * {{flag|Island}} * {{flag|Italija}} * {{flag|Kazahstan}}¹ * {{flag|Kipar}}² * {{flag|Latvija}} * {{flag|Lihtenštajn}} * {{flag|Litvanija}} * {{flag|Luksemburg}} * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Malta}} * {{flag|Moldavija}} * {{flag|Monako}} * {{flag|Nizozemska}}³ * {{flag|Norveška}}³ * {{flag|Njemačka}} * {{flag|Poljska}} * {{flag|Portugal}}³ * {{flag|Rumunija}} * {{flag|Rusija}}¹ * {{flag|San Marino}} * {{flag|Severna Makedonija}} * {{flag|Slovačka}} * {{flag|Slovenija}} * {{flag|Srbija}} * {{flag|Španija}}³ * {{flag|Švedska}} * {{flag|Švicarska}} * {{flag|Turska}}¹ * {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}³ * {{flag|Ukrajina}} * {{flag|Vatikan}} |group3 = [[Popis zavisnih teritorija|Zavisni teritoriji]] |list3 = {{navbox subgroup| |listclass = hlist |nowrapitems = yes |groupstyle = text-align:left; | group1 = {{flag|Danska}} | list1 = * {{flag|Farski otoci}} * {{flag|Grenland}} | group2 = {{flag|Finska}} | list2 = * {{flag|Åland}} | group3 = {{flag|Norveška}} | list3 = * {{flag|Jan Mayen}} * {{flag|Svalbard}} | group4 = {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | list4 = * {{flag|Akrotiri i Dhekelia}} * {{flag|Gibraltar}} * {{flag|Guernsey}} * {{flag|Jersey}} * {{flag|Otok Man}} }} |group2 = [[Popis nepriznatih država|Nepriznate ili<br>djelomično priznate države]] |list2 = * {{flag|Abhazija}} <small>([[Gruzija|GRU]])</small> * {{flag|Južna Osetija}} <small>([[Gruzija|GRU]])</small> * {{flag|Kosovo}} <small>([[Srbija|SRB]])</small> * {{flag|Pridnjestrovlje}} <small>([[Moldavija|MOL]])</small> * {{flag|Turska Republika Sjeverni Kipar}}² <small>([[Kipar|KIP]])</small> |below= ¹&nbsp;Značajan dio teritorija se nalazi u [[Azija|Aziji]]. • ²&nbsp;U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. • ³&nbsp;Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope. }}<noinclude> [[Kategorija:Evropski šabloni]] [[Kategorija:Šabloni za države]] </noinclude> n0qpue08g2l458irefit3liocymt5n4 42690656 42690596 2026-09-21T00:35:23Z Edgar Allan Poe 29250 Grenland geografski nije u Europi 42690656 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Europa |title = [[Država|Države]] u [[Evropa|Evropi]] |listclass = hlist |nowrapitems = yes |image = [[Datoteka:European countries (orthographic projection).svg|120px|Države Evrope]] |above = [[Šablon:Afrika|Afrika]] • [[Šablon:Azija|Azija]] • [[Šablon:Južna Amerika|Južna Amerika]] • [[Šablon:Oceanija|Oceanija]] • [[Šablon:Sjeverna Amerika|Sjeverna Amerika]] |group1 = [[Popis država|Samostalne države]] |list1 = * {{flag|Albanija}} * {{flag|Andora}} * {{flag|Armenija}}² * {{flag|Austrija}} * {{flag|Azerbejdžan}}¹ * {{flag|Belgija}} * {{flag|Belorusija}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} * {{flag|Bugarska}} * {{flag|Crna Gora}} * {{flag|Češka}} * {{flag|Danska}}³ * {{flag|Estonija}} * {{flag|Finska}} * {{flag|Francuska}}³ * {{flag|Grčka}} * {{flag|Gruzija}}¹ * {{flag|Hrvatska}} * {{flag|Irska}} * {{flag|Island}} * {{flag|Italija}} * {{flag|Kazahstan}}¹ * {{flag|Kipar}}² * {{flag|Latvija}} * {{flag|Lihtenštajn}} * {{flag|Litvanija}} * {{flag|Luksemburg}} * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Malta}} * {{flag|Moldavija}} * {{flag|Monako}} * {{flag|Nizozemska}}³ * {{flag|Norveška}}³ * {{flag|Njemačka}} * {{flag|Poljska}} * {{flag|Portugal}}³ * {{flag|Rumunija}} * {{flag|Rusija}}¹ * {{flag|San Marino}} * {{flag|Severna Makedonija}} * {{flag|Slovačka}} * {{flag|Slovenija}} * {{flag|Srbija}} * {{flag|Španija}}³ * {{flag|Švedska}} * {{flag|Švicarska}} * {{flag|Turska}}¹ * {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}³ * {{flag|Ukrajina}} * {{flag|Vatikan}} |group3 = [[Popis zavisnih teritorija|Zavisni teritoriji]] |list3 = {{navbox subgroup| |listclass = hlist |nowrapitems = yes |groupstyle = text-align:left; | group1 = {{flag|Danska}} | list1 = * {{flag|Farski otoci}} | group2 = {{flag|Finska}} | list2 = * {{flag|Åland}} | group3 = {{flag|Norveška}} | list3 = * {{flag|Jan Mayen}} * {{flag|Svalbard}} | group4 = {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | list4 = * {{flag|Akrotiri i Dhekelia}} * {{flag|Gibraltar}} * {{flag|Guernsey}} * {{flag|Jersey}} * {{flag|Otok Man}} }} |group2 = [[Popis nepriznatih država|Nepriznate ili<br>djelomično priznate države]] |list2 = * {{flag|Abhazija}} <small>([[Gruzija|GRU]])</small> * {{flag|Južna Osetija}} <small>([[Gruzija|GRU]])</small> * {{flag|Kosovo}} <small>([[Srbija|SRB]])</small> * {{flag|Pridnjestrovlje}} <small>([[Moldavija|MOL]])</small> * {{flag|Turska Republika Sjeverni Kipar}}² <small>([[Kipar|KIP]])</small> |below= ¹&nbsp;Značajan dio teritorija se nalazi u [[Azija|Aziji]]. • ²&nbsp;U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. • ³&nbsp;Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope. }}<noinclude> [[Kategorija:Evropski šabloni]] [[Kategorija:Šabloni za države]] </noinclude> 6aqhsbvdlyt5w7inwzy49a3yr1ar9lv 42690744 42690656 2026-09-21T02:50:41Z Edgar Allan Poe 29250 42690744 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Europa |title = [[Država|Države]] u [[Evropa|Evropi]] |listclass = hlist |nowrapitems = yes |image = [[Datoteka:European countries (orthographic projection).svg|120px|Države Evrope]] |above = [[Šablon:Afrika|Afrika]] • [[Šablon:Azija|Azija]] • [[Šablon:Južna Amerika|Južna Amerika]] • [[Šablon:Oceanija|Oceanija]] • [[Šablon:Sjeverna Amerika|Sjeverna Amerika]] |group1 = [[Popis država|Samostalne države]] |list1 = * {{flag|Albanija}} * {{flag|Andora}} * {{flag|Armenija}}² * {{flag|Austrija}} * {{flag|Azerbejdžan}}¹ * {{flag|Belgija}} * {{flag|Bjelorusija}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} * {{flag|Bugarska}} * {{flag|Crna Gora}} * {{flag|Češka}} * {{flag|Danska}}³ * {{flag|Estonija}} * {{flag|Finska}} * {{flag|Francuska}}³ * {{flag|Grčka}} * {{flag|Gruzija}}¹ * {{flag|Hrvatska}} * {{flag|Irska}} * {{flag|Island}} * {{flag|Italija}} * {{flag|Kazahstan}}¹ * {{flag|Kipar}}² * {{flag|Latvija}} * {{flag|Lihtenštajn}} * {{flag|Litvanija}} * {{flag|Luksemburg}} * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Malta}} * {{flag|Moldavija}} * {{flag|Monako}} * {{flag|Nizozemska}}³ * {{flag|Norveška}}³ * {{flag|Njemačka}} * {{flag|Poljska}} * {{flag|Portugal}}³ * {{flag|Rumunija}} * {{flag|Rusija}}¹ * {{flag|San Marino}} * {{flag|Sjeverna Makedonija}} * {{flag|Slovačka}} * {{flag|Slovenija}} * {{flag|Srbija}} * {{flag|Španija}}³ * {{flag|Švedska}} * {{flag|Švicarska}} * {{flag|Turska}}¹ * {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}³ * {{flag|Ukrajina}} * {{flag|Vatikan}} |group3 = [[Popis zavisnih teritorija|Zavisni teritoriji]] |list3 = {{navbox subgroup| |listclass = hlist |nowrapitems = yes |groupstyle = text-align:left; | group1 = {{flag|Danska}} | list1 = * {{flag|Farski otoci}} | group2 = {{flag|Finska}} | list2 = * {{flag|Åland}} | group3 = {{flag|Norveška}} | list3 = * {{flag|Jan Mayen}} * {{flag|Svalbard}} | group4 = {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | list4 = * {{flag|Akrotiri i Dhekelia}} * {{flag|Gibraltar}} * {{flag|Guernsey}} * {{flag|Jersey}} * {{flag|Otok Man}} }} |group2 = [[Popis nepriznatih država|Nepriznate ili<br>djelomično priznate države]] |list2 = * {{flag|Abhazija}} <small>([[Gruzija|GRU]])</small> * {{flag|Južna Osetija}} <small>([[Gruzija|GRU]])</small> * {{flag|Kosovo}} <small>([[Srbija|SRB]])</small> * {{flag|Pridnjestrovlje}} <small>([[Moldavija|MOL]])</small> * {{flag|Turska Republika Sjeverni Kipar}}² <small>([[Kipar|KIP]])</small> |below= ¹&nbsp;Značajan dio teritorija se nalazi u [[Azija|Aziji]]. • ²&nbsp;U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. • ³&nbsp;Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope. }}<noinclude> [[Kategorija:Evropski šabloni]] [[Kategorija:Šabloni za države]] </noinclude> qj6h6vkpvry7p02qdg58h34kpmhpwa1 0 3111 42690624 42477884 2026-09-20T20:14:10Z Oursana 46216 /* Pojam i definicija */ -+Lippi, Filippino - Allegory of Music (Erato) - Gemäldegalerie Berlin.jpg 42690624 wikitext text/x-wiki '''Muzika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''musica'' < [[grčki jezik|grč.]] μουσιϰή [τέχνη]: muzičko [umijeće]) ili '''glazba''', [[umjetnost]] čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u [[žanr]]ove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj [[Interpretacija|interpretaciji]]. Jedan zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti se zove [[skladba]], glazbeno djelo ili [[kompozicija]]. Međutim, glazba je ''[[reproduktivna umjetnost]]'', slično kao i [[drama]] ili [[ples]], što znači da se ona ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati, interpretirati) da bi ga se moglo pružiti [[publika|publici]] kao gotov proizvod umjetnosti. Glazbu izvode ''[[#glazbenici|interpretatori]]'', a može ju se reproducirati na dva načina: * živom izvedbom na licu mjesta, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred publikom na [[koncert]]u ili nekoj prigodnoj svečanosti; * puštanjem prije snimljenog sadržaja s nosača zvuka ([[CD]]-a, [[DVD]]-a i sl.) preko suvremene elektroničke opreme, kao što su [[radio]], [[Hi-Fi]], i sl. [[Datoteka:8th symphony of Mahler, Kölner Philharmonie, 27-6-2009.JPG|thumb|350px|thumb|Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija]] == Pojam i definicija == [[Datoteka:Lippi, Filippino - Allegory of Music (Erato) - Gemäldegalerie Berlin.jpg|thumb|150px|thumb|[[Filippino Lippi]]: ''Alegorija glazbe'']] Sama riječ glazba potječe od [[slavenski jezici|slavenskog]] glas, a riječ muzika od [[grčki jezik|grčkog]] μουσική τέχνη (mousikē téchnē) - "umjetnost [[muze|muzâ]]", od čega se zadržala samo prva riječ μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza. Dalje se svijetom proširio latinski oblik ''musica'', koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svjetskim jezicima. Definirati glazbu već je malo teže, a to su pokušavali mnogi, od muzikologa do interpretatora. Uglavnom, za glazbu možamo reći da je [[umetnost|umjetnost]] koja se izražava pjevanim i/ili sviranim [[ton]]ovima, raznim [[zvuk]]ovima, šumovima i tišinom između njih. Zvukovima i šumovima se koriste ponajviše moderni skladatelji kad žele pobliže glazbeno opisati neki sadržaj. Tišinu pak između tonova čine [[stanke (glazba)|stanke]] (pauze). Uz to što je reproduktivna (izvođačka) umjetnost, glazba spada u ''fine'' (lijepe) ''umjetnosti'' jer joj je cilj [[estetika]]. Kao što film nazivamo ''sedmom umjetnošću'', tako je glazba po tradicionalnoj estetici ''prva umjetnost'' (odnosno prva na popisu umjetnosti). Glazba ima i dodirnih točaka s kazalištem, ne samo zato što se prakticira u njemu, već postoji i žanr koje je posuđuje i od jednog i od drugog - [[mjuzikl]]. Usko vezan sa svo troje (ali posebno s glazbom) je i [[ples]]. Glazba je uobličeno [[vrijeme]], budući da se može doživjeti samo u tijeku nekog vremena (za razliku od [[slikarstvo|slikarstva]] koje uobličuje prostor). Zbog toga glazba mora imati ritmičko uređenje svog sirovog materijala - tonova i drugih zvukova. Osim toga, glazbu uređujemo i pomoću melodije (niza tonova raznih visina) i [[Muzička harmonija|harmonije]] (istovremenosti raznih visina tonova). Tako [[ritam]], [[melodija]] i [[Muzička harmonija|harmonija]] postaju [[#Elementi i odrednice glazbe|osnovni elementi]] glazbe. === Glazba kao fizikalna nauka === Glazbenu građu čine zvukovi, a oni nastaju titranjem nekog tijela, koje tako postaje ''izvor zvuka''. Zvučni valovi se prenose zrakom u obliku krugova od izvora zvuka do našeg uha. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je ''ton'' - dakle pravilan, jasan zvuk. Kad su pak titraji neredoviti, čujemo samo šum ili buku - zvukove uglavnom više-manje neugodne ljudskom [[uho|uhu]] (iako se i oni koriste u glazbi). Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove [[rezonancija]]. Tako zvuk ljudskog [[glas]]a ne proizvode samo [[glasnice]] nego i rezonantna titranja u šupljini [[lobanja|lubanje]]. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je [[izvođač]] dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice [[violina|violine]] i pojačava [[ton]]. Frekvencija titranja (broj titraja u sekundi) određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti [[zbor]] proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni [[klavir]] između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440 [[herc|Hz]]-a. == Muzika kroz povijest == Razvoj je glazbe vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Razdoblja u povijesti glazbe uglavnom odgovaraju razdobljima u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu). O njezinim počecima možemo reći da glazba postoji otkad i čovjek, slično kao i [[ples]]. === Postanak muzike === Imala je veliko značenje u životu primitivnih naroda, još i prije [[civilizacija|civilizacije]], ali ovim se periodom povjesničari muzike ne bave previše, zanimljivija su im muzička dostignuća kulturnih naroda Antike. Ipak, muzikolozi su, proučavajući povijesne izvore i upoznajući primitivna plemena, donijeli više zaključaka o muzici u pretpovijesno vrijeme: # Muzika je najprije služila kao [[magija|magijsko]] sredstvo, koja je trebala pomoći nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom [[lov]]u...). Takva je muzika redovno praćena plesom, a bila je vezana uz [[religija|religijske]] ceremonije. # Na naprednijem stupnju razvoja, služila je kao sredstvo uzdizanja borbenog duha i rodoljubnih osjećaja. # U još kasnijem periodu, kod prve podjele rada, unosila je u njega radost i neki ritam. Prvi su instrumenti bili [[frula|frule]], drvene ili od kostiju, bubnjevi i udaraljke i, dakako - ljudski [[glas]], najsavršeniji instrument. === Muzika naroda Starog vijeka === [[Datoteka:Ägyptische Bogenharfe.svg|thumb|100px|thumb|Vrsta egipatske harfe]] O muzici starog [[Egipat|Egipta]] znamo ponajprije zbog raznih nalaza na području Grčke, s kojom su bili u dodiru, a i značenje glazbene kulture Egipta je baš u tome što grčke teorije vuku korijen iz Egipta. Egipćanima je glazba služila ponajprije za vjerske obrede, a poznavali su harfe, koje su umjetnički izrađivali, flaute i sistrume (vrsta metalnih udaraljki). U [[Narodna Republika Kina|Kini]], koja je imala veoma dugu glazbenu tradiciju, glazba je povezivana s [[filozofija|filozofijom]]. Njihov najveći filozof [[Konfucije]] je naučavao da ''"muzika oplođuje klice kreposti koje čovjek nosi u srcu."'' Dobra je muzika značila red, a loša nered u [[država|državi]]. Pet tonova njihove ljestvice predstaljalo je pet elemenata, a kasnija ljestvica od 12 tonova [[mjesec (jedinica)|mjesece]] u [[godina|godini]]. Glazbu su izvodili na velikim ceremonijama, a poznavali su dosta instrumenata. [[Datoteka:Sarasvati.JPG|thumb|100px|left|thumb|Božica [[Sarasvati]] drži ''vinu'' u rukama]] [[Indija]] je također davala važno mjesto glazbi. Smatrali su je [[Bog|božjim]] darom, koji treba vraćati bogovima pjesmom i svirkom. Čini se da je indijska ljestvica bila veoma slična kineskoj - bila je pentatonska (od pet tonova). Jednim od najstarijih njihovim instrumenata smatramo ''vinu'' (sa sedam žica i rezonatorom), a cijenili su i zvona. Većinu ovih podataka povjesničari crpe iz religiozno-filozofskih knjiga, [[vede|veda]]. Muzika je u [[Palestina|Palestini]] doživjela procvat u vrijeme [[Kralj David|Davida]] i [[Solomon|Salomona]]. [[Jevreji]]ma je glazba služila u bogoslužju, ali su posebni jer im nije predstavljala magijsko sredstvo. Nisu se glazbom opijali, već su njome izazivali svečano raspoloženje. Imali su veoma bogat instrumentarij, triangle, rogove, bubnjeve, svirale, harfe, lutnje. Njihovo pjevanje [[psalmi|psalama]] i [[zbor]]sko pjevanje preuzela je srednjovjekovna katolička glazba. === Antička Grčka i Rim === [[Datoteka:Gregor Reisch - Margarita Philosophica - Arithmetica.jpg|thumb|150px|thumb|Boetius i [[Pitagora]], a u sredini je [[Aritmetika]]. U Grčkoj je muzika smatrana znanošću kao i [[matematika]], a ovdje se vidi njihova povezanost s [[broj]]evima]] U antičkoj Grčkoj država se brinula o razvoju umjetnosti, a u središtu njihove umjetnosti bila je muzika. Takvo zanimanje za umjetnost nastaje iz činjenice da su u Grčkoj tekovine [[kultura|kulture]] bilo dobro cijelog [[narod]]a. Iako je od grčke glazbe sačuvano samo dvanaestak zapisa, o njoj saznajemo iz literature, pa znamo da je glazba imala važnu ulogu u državi i društvu, odgoju omladine i, naravno, [[grčka mitologija|mitologiji]]. Na primjer, [[Apolon]], bog (među ostalim) [[sunce|sunca]], dakle sklada i sreće, bio je zaštitnik i bog glazbe. Primjena glazbe kod njih je bila svestrana: pjevali su u zboru lirske pjesme, slavili bogove himnama, a i u drami je muzika imala važnu ulogu. Bilo je doba kad su svi muškarci do tridesete morali primati glazbenu izobrazbu iz državnih glazbenih škola. Postojale su [[Pitijske igre]], glazbeno-umjetnički pandan [[Olimpijske igre|olimpijskima]]. Razvili su teoriju glazbe, i imali su ljestvice (silazne), koje su nazive dobijale po pokrajinama: dorska, frigijska i lidijska. [[kitara|Kitari]], [[lira|liri]] i drugim žičanim instrumentima pripisivali su svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, a puhačkim moć uzbuđivanja i dovođenja u ekstazu. Kad su [[Antički Rim|Rimljani]] pokorili Grčku, preuzeli su i njihovu glazbu, instrumente i notno pismo, od ostalih naroda trube, ali tu glazbu nisu dalje unaprjeđivali, pa joj je vrijednost pala. Onoliko glazbenog smisla nisu imali, pa im je glazba služila za uljepšavanje gozbi priredaba i igara, no tu je glazbu sačuvao filozof [[Boetius]] u djelu ''De institutione musica'', na kojoj počiva razvitak cjelokupne današnje glazbe. === Srednji vijek === [[Datoteka:Heinrich von Meißen (Frauenlob), Minnesänger.png|thumb|150px|thumb|Minnesänger Heinrich von Meißen (u sredini)]] Muzika srednjeg vijeka poznavala je dva smjera - crkvenu (sakralnu) i narodnu (svjetovnu) glazbu. Starija sakralna glazba nadovezuje se na židovsku i grčko-rimsku, a preuzela je mnogo i od nekršćanskih naroda, napose istočnjačkih, što je vješto primijenjivala u svojem litrgijskom pjevanju. Važan dio [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]] do danas čini '''[[gregorijansko pjevanje]]''', jednoglasno i nepromijenjivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim benediktincima u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur Veliki|Grgur I.]], te ga možemo nazvati reformatorom liturgijske glazbe<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pjevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008|2008.]] Poglavlje ''Povijest crkvenog pjevanja''</ref> Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]]. Svjetovna glazba je u [[12. vijek|12. stoljeću]] dobila novu vrstu pjesama koju su gajili [[trubaduri]]. U njima je najčešće riječ o viteškim vojnim i ljubavnim pothvatima, njihova odanost, poštenje, milosrđe itd. U njemačkoj su takvi pjevači nazivani [[Minnesängeri]]ma, a imali su pravilnike (''tabulaturu'') po kojem se učila umjetnost. Sve su to bili putujući glazbenici, koje su vlasti i [[Hrišćanska crkva|Crkva]] progonili, ali ih je narod volio, jer su bili veseli, šaljivi i lakoumni, a objedinjavali su mnogo zanimanja u jednom. Znali su svirati devet instrumenata, izmišljati rime, žonglirati, oponašati glasove [[životinje|životinja]], čarati s kartama i skakati kroz četiri obruča... === Renesansa === Kao i sve druge umjetnosti, muzika je tada doživjela preporod i označila kraj veza sa srednjim vijekom. Pojavljuje se zanimanje za kulturna dostignuća antike, i težnja da se antika prikaže u preporođenom ruhu. Novost je tiskanje nota - 60 godina nakon [[Johann Gutenberg|Gutenbergova]] izuma tiska. Glazbu renesanse odlikuju jasan izraz i jednostavni oblici, a u glazbene majstore renesanse ubrajamo [[Giovanni Luigi Palestrina|Giovannija Luigija Palestrinu]], [[Orlando di Lassa|Orlanda di Lassa]] i [[Slovenija|Slovenca]] [[Jakob Gallus-Petelin|Jakoba Gallus-Petelina]]. Svojevrsnu vezu između srednjeg vijeka i renesanse čini razdoblje [[gotika|gotike]]. U to je doba instrumentarij povećan: najrašireniji je instrument ''vielle'' (njem.: Fiedel), preteča danjašnjih gudačkih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvončići, bubnjevi. Pojavile su se i [[orgulje]] (tada nazivane ''kraljicom instrumenata''), te [[klavikord]] i [[čembalo]] - preteče [[klavir]]a. === Barok i rokoko === [[Datoteka:Gueidan.jpg|thumb|200px|thumb|[[Gaspard de Gueidan:]] ''Svirač musette'' ([[1738|1738.]])]] Umjetnički stil [[barok]]a, odjek je napretka na području svih [[nauka|znanosti]], koje tad poprimaju obrise slične današnjim - [[astronomija]], [[matematika]] i [[fizika]] doživljavaju procvat, uveden [[kapitalizam|kapitalistički]] sustav, izlaze prve [[novine]], uvedena [[pošta]], konstruiran [[globus]]... Uz sve ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, točnije proces [[kontrareformacija|protureformacije]], jer je Crkva htjela privući vjernike raskoši i vanjskim sjajem. Barok se najsnažnije očitovao baš tamo gdje je protureformacija bila najsnažnija - u [[Italija|Italiji]], [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Španija|Španjolskoj]], [[Poljska|Poljskoj]]. Najveći majstori baroka su [[Johann Sebastian Bach]] i [[Georg Friedrich Händel]], a poznati su još i [[Purcell]], [[Couperin]], [[Caccini]], [[Vivaldi]], [[Lully]], [[Schütz]]. Barok je nakićen, pun ukrasa i krivudavih linija, a muzici je donio polifoni stil, oznake za [[dinamičke oznake|dinamiku]] i [[oznake za tempo|tempo]], te nove vrste djela ([[opera]], [[suita]], [[oratorij]], [[kantata]] i drugi). U drugoj polovici [[18. vijek|18. stoljeća]] barok prerasta u [[rokoko]], posebno u [[Francuska|Francuskoj]]. Rokoko i početak klasike se u muziki naziva [[galantni stil|galantnim stilom]], a karakteriziraju ga male, dražesne, vitke forme; hedonistički je i ne toliko formalan. Njegovi važni predstavnici su sinovi J. S. Bacha. Važno je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama baroku u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu), pa je važno posmatrati ih odvojeno. === Klasicizam === Novo, veliko razdoblje započeto [[1730|1730.]] ''Klasično'' je u njemu je savršeno jedinstvo oblika i sadržaja, a naziva se još i ''Bečkom klasikom''. U ovo vrijeme do najviše je mjere uzdignut [[sonata|sonatni]] oblik, a usavršeni su [[simfonija]], gudački kvartet i klasična [[opera]]. Najveći majstori klasike, bečki klasici, su trojka [[Joseph Haydn|Haydn]] – [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] – [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], s tim da je Beethoven ušao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne muzika, Domenico Cimarossa, najveći zastupnik ''opere buffa'' (šaljive opere), Giovanni Battista Pergolesi... Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do [[1820|1820.]] (vidi [[#Sociološki aspekti glazbe|niže]]). Pravilniji bi naziv bio ''ozbiljna glazba'', iako ni on nije sasvim primjeren, budući da klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne žanrove. === Romantizam === Stil [[19. vijek|19. stoljeća]], u kojem prevladava fantazija i čuvstvo. Nastaje kao reakcija na neispunjena obećanja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nezadovoljan i razočaran, umjetnik se povlači u sebe, u prošlost - većinom srednji vijek. Povlači se i u [[priroda|prirodu]], mnoga romantičarska djela veličaju žubor potoka, šuštanje lišća, godišnja doba. Tako se, odlaskom u prirodu - na [[selo]] - razvija i zanimanje za [[folklor]], ono narodno. Ovo pak potiče rodoljublje, pa su mnogi romantičari bili borci za prava naroda. Za romantizam su značajna kraća djela, časovita uzbuđenja; melodija je sad jednostavna, bez skokova, čak priprosta, a sad skokovita, uzbuđena, obijesna. Ono što je nekad bilo neskladno, disonantno, sad se tomu daje prednost, a sve opet zvuči dobro - to je razlog zašto su neki [[interval]]i i [[akord]]i u nekim razdobljima smatrani [[Disonanca|disonantnim]], a u nekim nisu. Romantizam je veoma bogat ritmičkim i melodijskim elementima, uvijek pronalazi nove [[Interpretacija|interpretacije]]. Njegovi najveći skladatelji su [[Schubert]], [[Schumann]], [[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Wagner]], [[Brahms]], [[Liszt]] i dr. <!--Ovdje još nedostaje odlomak o 20. stoljeću, o svim njegovim vrstama glazbe.--> == Elementi i odrednice glazbe == Većina stručnjaka se slaže da su osnovni elementi muzike * '''[[ton]]''' (koji određuje [[melodija|melodiju]] i [[Muzička harmonija|harmoniju]]) * '''[[ritam]]''' (njegove komponente [[tempo]], [[mjera]] i [[artikulacija]]) * '''[[dinamika]]''' * osobine tona kao što su '''[[tembar]]''' i '''[[tekstura tona]]'''. Pri muzičkoj izvedbi važno je '''[[fraziranje]]''', a ono zajedno s tempom i dinamikom daje djelu ljepotu, te u potpunosti ovisi od [[izvođač]]a. U glazbi postoje i '''[[Ukrasi (muzika)|ukrasi]]''', glazbeni ornamenti koji kratkim izmjenama tonova "igraju" oko glavnog tona melodije. [[Datoteka:Souterliedekens.jpg|thumb|150px|thumb|[[Nemačka|Njemački]] [[psalmi]] iz [[1540|1540.]], pisani koralnom notacijom]] Način bilježenja tonova na papiru nazivamo '''[[notacija|notacijom]]''', te je ona obično preduvjet praktičnog izvođenja glazbe, te se uči od samog početka učenja glazbe. Notacija se kroz stoljeća razvijala, još od starogrčke notacije. U srednjem vijeku [[Guido Aretinski]] je razvio [[neume]] kojima se bilježilo [[gregorijansko pjevanje]], a postavio ih je na četiri obojene crte. Od njih su se razvilo koralno notno pismo, u obliku kvadratića, a od njega današnje notno pismo na pet crti crtovlja. Guido Aretinski je razvio '''[[solmizacija|solmizaciju]]''', nazive tonova koje koristimo pri pjevanju, a kasnije je tomu dodana i '''[[glazbena abeceda]]'''. == Podjela muzike == {{main|Podjela muzike}} Muziku je veoma teško podijeliti i kategorizirati sasvim točno, zbog njene kompleksnosti. Ipak, velike se podjele lako mogu napraviti. [[Datoteka:The Daughters of Catulle Mendès by Auguste Renoir.jpg|thumb|150px|thumb|[[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]]:''[[Portret]] kćeri von Catulle-Mendès za klavirom'']] Po tome čime se izvodi, glazbu možemo podijeliti na: * '''vokalnu''' - muzika koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima; * '''instrumentalnu''' - muziku koja se svira, tj. koja se izvodi sviranjem na instrumentu; * '''vokalno-instrumenalnu''' - kombinaciju obje navedene. Po naslovu djela muzika može biti: * '''programna''' - umjetnička djela koja imaju određen naslov kojim nam se otkriva glazbeni sadržaj (program). Sva vokalna djela spadaju u ovu vrstu, jer imaju riječi, pa time i naslov. * '''apsolutna''' - glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (iako, naravno, i one imaju program). Ovakva djela najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl.: Allegro, Rondo, Presto itd. Postoji i veoma široka podjela glazbe po '''[[Glazbeni žanrovi|žanrovima]]''', a rjeđe su podjele '''povijesna''', zavisno od perioda u kojem je glazba nastala, i '''nacionalnosna''', zavisno o nacionalnosti skladatelja. Posve poseban rod je '''[[tradicijska muzika|narodna glazba]]''', koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju), te koja čini poseban smjer na akademijama. Iz ove glazbe su "posuđivali" najviše romantičari, ali i klasičari, jer je veoma bogata melodijama i ljepotom. == Muzičari == [[Muzičar]]i su svi ljudi koji se bave glazbom, a to mogu na mnogo načina: * '''[[Skladatelji]]''' pišu glazbena djela; od njih počinje proces glazbe. Ideje nalaze u narodnoj glazbi, svakodnevnom životu ili im jednostavno dolaze "iz glave" - to je kao svaki drugi proces stvaranja umjetnosti. Skladatelji moraju poznavati veoma mnogo stvari - povijest glazbe, [[oblici glazbenih kompozicija|oblike kompozicija]], [[Muzička harmonija|harmoniju]], zvuk svakog pojedinog [[instrument]]a... [[Datoteka:Windsbacher d.jpg|thumb|100px|thumb|Dječački zbor]] * '''[[Interpretator]]i''' izvode glazbu: [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m, ili kombinacijom navedenog. Mnogo ih je više od skladatelja, a obično se u već u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju opredjele za određeni instrument, mada poslije mogu učiti nešto drugo. Oni su [[Reproduktivni umetnik (muzika)|''reproduktivni umjetnici'']], a tek u suradnji autora i interpretatora se glazbeno djelo ostvaruje u cijelosti. Velika tehnička vještina interpretatora naziva se ''virtuoznošću'', ali uz nju je potrebna i umjetnička vještina. Mogu izvoditi sami (''[[solo]]'') ili u skupinama ([[ansambli]]ma), koji imaju više vrsta - postoje [[zbor (glazba)|zborovi]], [[orkestar|orkestri]], manji vokalni ansambli, gudački/puhački/udaraljkaški ansambli, nestandardni, [[komorni ansambli|komorni]], instrumentalni ansambli... [[Datoteka:Maazel 08.jpg|thumb|100px|thumb|Dirigent]] * '''[[Dirigent]]i''' su voditelji većih ansambala - [[pjevački zbor|zborova]] i/ili [[orkestar]]a, te rjeđe drugih koncertnih skupina. Većina koristi štapić, a pred sobom imaju ''[[partitura|partituru]]'' - notni papir sa zapisanim dionicama svih instrumenata, jednih iznad drugih. Moraju posjedovati veliko glazbeno znanje te dobar sluh, zbog čega postoje mnogi [[Dirigiranje#Poznati dirigenti|skladatelji-dirigenti]]. * '''[[Muzikolozi]]''' su znanstvenici koji se bave glazbom, odnosno njenim problemima. Veoma široka i važna grana muzikologije je ''[[etnomuzikologija]]'', znanost o narodnoj glazbi. Hrvatski je narod iznjedrio dosta zapisivača narodnih popijevki i melodija, kao što su [[Vinko Žganec]], [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] i [[Franjo Kuhač]]. * '''Graditelji instrumenata''' izrađuju glazbene instrumente, ali ne izmišljaju nove dizajne instrumenata. Najpoznatiji klasični graditelj je svakako [[Antonio Stradivari]], a poznate su i obitelji Amati i Guarneri. * '''Glazbeni pedagozi''' su nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, glazbenim akademijama i drugim [[konzervatorij]]ima te raznim tečajevima. Osnovna se škola pohađa paralelno sa "običnom" osnovnom, te joj je veoma slična. Srednja glazbena škola također se može pohađati paralelno s nekom drugom srednjom školom, ali to nije obvezno i na to se odlučuju samo neki. Akademija je naziv za [[fakultet|visokoobrazovnu ustanovu]] koji se koristi u glazbenoj, likovnoj i dramskoj umjetnosti. [[Datoteka:Carl B DJ.jpg|thumb|100px|thumb|DJ u diskoteci]] * '''[[Disk Džokeji]]''' (engl. [[Disc Jockey]], skr. [[DJ]]) su ljudi koji puštaju glazbu, bilo u [[noćni klub|diskotekama]], [[revija]]ma ili jednostavno na [[radio|radiju]] i [[televizija|televiziji]]. Iako se danas ovaj naziv najčešće veže uz modernu [[elektronička glazba|elektroničku glazbu]], [[DJ]]-evi su postojali mnogo prije nje, a i danas većina veoma cijeni stare gramofonske ploče iz 50-ih. Ipak, digitalna glazba i moderni formati čine jednu uobičajenu dimenziju njihovog posla. == Sociološki aspekti muzike == Mnogo je primjera o važnosti glazbe i njenoj ulozi u [[društvo|društvu]] i životu [[čovjek]]a. [[Martin Luther]] postavljao je glazbu odmah iza [[teologija|teologije]], a u prošlosti je glazbena izobrazba bila sasvim uobičajena (za više slojeve društva). Popularnost glazbenih festivala godinama ne jenjava, a [[Eurovizija]] proširuje pojam Europe duboko u [[Azija|Aziju]]. [[Državna himna|Himna]] - svečana pjesma - jedan je od osnovnih [[država|državnih]] [[simbol]]a. Danas se glazba "uvukla" u našu okolinu pa je nekad i ne primjećujemo, jer nas doista okružuje sa svih strana - jednostavni njeni oblici (zvona, sirene, zviždaljke) često su nam neophodni. === Kulturološka podjela === Glazbena izvedba ima drukčiju formu u različitim kulturama i miljeima. U [[Evropa|Europi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], dakle u zapadnom, razvijenom svijetu, česta je podjela glazbenih žanrova na visoko- i niskokulturalnu. Visokokulturalne vrste glazbe bile bi klasika s romantizmom i barokom, te moderna klasična glazba. Niskokulturalni žanrovi uključivali bi [[jazz]], [[blues]], [[soul]], [[country]] i druge, uz koje publika može piti, plesati, veseliti se... Ovakva podjela postojala je sve do kasnijeg [[20. vijek|20. stoljeća]], te je kvaliteta glazbe prvo posmatrana kroz to pripada li ona prvoj ili potonjoj grupi, a tek onda po njenoj umjetničkoj vrijednosti. Tako je pravljena razlika između "umjetnosti" i popularnih stilova koji su mogli čuti u barovima i plesnim dvoranama, iako su se muzikolozi kasnije složili da ovakva podjela ne mora nužno određivati kvalitetu glazbe, već je ona proizašla iz drukčijih mišljenja i socijalnih statusa. Dakle, prevaziđeno je mišljenje kako je kvalitetna samo klasika, dok moderni [[hip hop|rap]], [[punk]], [[rock and Roll|rock]] umjetnički ne vrijede. Tu je važno napomenuti da čak ni neki kasniji Beethovenovi uradci, ili [[Igor Fjodorovič Stravinski|Stravinskijevi]] baleti nisu odmah naišli na odobravanje, te su i oni smatrani neprimjerenim - što samo govori da je ponekad potrebno vremena da se nešto prihvati. Ipak, i danas se ponegdje klasika naziva ''umjetničkim stilom'', što je odraz tog vremena. == Primjene muzike == Glazba ne mora biti izvođena samo na [[Koncert (muzička kompozicija)|koncertima]], danas joj nalazimo mnoge druge primjene. === Liječenje glazbom === Odavna su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje, pa je i ova grana liječenja davno zaživjela. Prvi je opisao utjecaje glazbe na dušu Al-Farabi (oko [[872|872.]] - [[950|950.]]). U [[17. vijek|17. stoljeću]] su došli do zaključka da glazba i ples izvrsno pomažu kod [[melankonija|melankonije]] i [[očaj]]a. === Filmska muzika === To je muzika koja je skladana posebno za [[film]], a može biti i prije napisana glazba upotrijebljena u filmu (tu ju je važno razlikovati od [[soundtrack]]a). Njezina je važnost u tome što stvara ugođaj te potpomaže [[promocija (marketing)|promociju]] filma. Koristi se jer potiče [[emocije|emocionalnu]] povezanost s radnjom, a često pomaže karakterizaciji [[lik]]ova. Mnoge filmske skladbe postanu popularne i izvan filmova, te se često ponovno izvode (Tema slavnog [[John Williams|Johna Williamsa]] iz ''[[Schindler's List|Schindlerove liste]]'' i ''[[Star Wars|Zvjezdanih ratova]]''; naslovna glazba [[Max Steiner|Maxa Steinera]] iz filma ''[[Prohujalo s vihorom]]'' i dr.). === Vojna muzika === [[Datoteka:TheNorwegianKingsGuard.jpg|thumb|150px|thumb|[[Norveška]] kraljevska garda]] [[vojska|Vojna]] se muzika danas najčešće prakticira na [[ceremonija]]ma, podizanjima [[zastava]], obljetnicama, postrojavanjima i dr., ali u prošlosti je imala i praktičnu svrhu - u [[rat]]nom metežu zvuk trube ili bubnja prenosio je zapovijedi, jer se glazba bolje čula od zapovjednikovog glasa. Vojna glazba je pojednostavljena, njen instrumentarij čine razne vrste bubnjeva te puhači. Obično su - iz praktičnih razloga - svi instrumenti lako prenosivi. Iz vojne glazbe razvila se limena glazba, glazba limenih instrumenata, vojnički ustrojena, a koja se izvodi i na [[koledž]]ima. == Najpoznatiji kompozitori == * [[Johann Sebastian Bach]] * [[Ludwig van Beethoven]] * [[Claudio Monteverdi]] * [[Marc-Antoine Charpentier]] * [[Georg Friedrich Händel|Georg Friedrich Handel]] * [[Franz Schubert]] * [[Antonio Vivaldi]] * [[Arcangelo Corelli]] * [[Jean-Philippe Rameau]] * [[François Couperin]] * [[Jean-Baptiste Lully]] * [[Michel-Richard Delalande]] * [[William Byrd]] * [[Johann Pachelbel]] * [[Antonín Dvořák|Antonin Dvoržak]] * [[Bedřich Smetana]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * [[Frédéric Chopin|Frederic Chopin]] * [[Robert Schumann]] * [[Johannes Brahms]] * [[Felix Mendelssohn]] * [[Petar Iljič Čajkovski|Pyotr Ilich Tchaikovsky]] * [[Richard Wagner]] * [[Edvard Grieg]] * [[Joseph Haydn]] * [[Sergej Prokofjev|Sergey Prokofiev]] * [[Nicolo Paganini]] * [[Henry Purcell]] * [[Richard Strauss]] * [[Franz Liszt]] * [[Cezar Franck]] * [[Sergej Rahmanjinov|Sergey Rachmaninov]] * [[Giuseppe Tartini]] == Izvođači == * [[pijanisti]] * [[čembalisti]] * [[Orguljaši]] * [[violinisti]] * [[dirigent]]i * [[Vokalni izvođači]] ** [[Mezosoprani]] ** [[Soprani]] ** [[Baritoni]] ** [[Kontratenori]] ** [[Tenori]] ** [[kastrati]] * [[klarinetista|klarinetisti]] kao ''[[izvođač]]i-[http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/07/10/profesija-instrumentaliste/ instrumentalisti''] == Muzička pedagogija == * [[klavirski pedagozi]] dejan nisevic -PILLE- BOSANSKO HERCEGOVACKI pjevac tekstopisac i producent frontmen pop-rock grupe NEMIRNO MORE Grupa,Nemirno more se prvi put predstavila širom auditoriumu na Internacionalnom festivalu zabavne muzike BL 2006 gdje osvaja nagradu publike sa pjesmom "Kao nekada".Muziku i tekst potpisuje osnivac grupe i autor kompozicije Dejan Nisevic a, za istoimenu numeru urađen je i video spot koji je sniman na prostoru Budve i Kotora. Ove godine je izašao novi singl i video spot pod nazivom "Lotosov cvijet". {{reference}} {{Muzika}} {{Commonscat|Music}} [[Kategorija:Muzika| ]] bargol5oex3znf5cchn48v966y8n9ec 0 3127 42690769 42589948 2026-09-21T11:56:13Z ~2026-50832-01 394145 Ispravak pravopisne greške. 42690769 wikitext text/x-wiki {| {{prettyinfobox}} align="right" width="285px" |+<font size="+1">'''Magyarország'''<br />'''''Mađarska'''''</font> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" | align="center" width="140px" | [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|125px|Zastava Mađarske]] | align="center" width="140px" | [[Datoteka:Coat of arms of Hungary.png|65px]] |- | align="center" width="140px" | ([[Zastava Mađarske|Detalji]]) | align="center" width="140px" | ([[Grb Mađarske|Detalji]]) |} |- | align="center" colspan=2 style="border-bottom:3px solid gray;" | <font size="-1"><small>Nacionalni [[krilatica|moto]]: ''Cum Deo pro Patria et Libertate'' ([[Ferenc II Rákóczi]])</small></font> |- | align=center colspan=2 | [[Datoteka:EU-Hungary.svg|250px]] |- | [[Službeni jezik|Zvanični jezik]] | [[Mađarski jezik|mađarski]] |- | [[Glavni grad]] | [[Budimpešta]]<br/> (<small>1.706.851</small>)<ref name="ksh"/> |- | [[Mađarski šefovi države|Predsjednik]] | [[Tamás Sulyok]] (<small>2024.</small>) |- | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske|Premijer]] | [[Péter Magyar]] (<small>2016.</small>) |- | [[Površina (geometrija)|Površina]]<br /> <small>Ukupno</small><br /> <small>% vode</small> | <br/> 93.030&nbsp;km² ([[spisak država po površini|108°]])<br/> 0.74% |- | [[Stanovništvo]]<br /> <small>Ukupno (2022)</small><br /> <small>[[Gustoća stanovništva|Gustoća]]</small> | <br/> 9.689.010<ref name="ksh">{{hu}}{{cite web|url=https://www.ksh.hu/stadat_files/nep/hu/nep0034.html|title=A lakónépesség nem, megye és régió szerint|date=|accessdate = 18. 10. 2022}}</ref> ([[spisak država po stanovništvu|91°]])<br/> 104,1/km² |- | Važni datumi | [[25. 12.]] [[1000]]<br /> [[29. 8.]] [[1526]]<br /> [[8. 7.]] [[1686]]<br /> [[23. 3.]] [[1848]]<br /> [[18. 2.]] [[1867]]<br /> [[16. 11.]] [[1918]]<br /> [[1. 2.]] [[1946]]<br /> [[20. 8.]] [[1949]]<br /> [[23. 10.]] [[1989]]<br /> [[1. 5.]] [[2004]] |- | [[Valuta]] | [[Mađarska forinta|Forinta]] (''HUF'') |- | [[Vremenska zona]] | [[UTC]] +1 |- | [[Državna himna]] |''[[Himnusz]]'' |- | [[Internet domen]] | [[.hu]] |- | [[Popis pozivnih brojeva država|Pozivni broj]] | 36 |} '''Mađarska''' ({{jez-mađ|Magyarország}} [[međunarodni fonetski alfabet|IPA]]: {{IPA-hu|ˈmɒɟɒrorsaːɡ||hu-Magyarország.ogg}}) je država u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]]. Ona je [[Unitarna država|jednostavna]] [[Predstavnička demokratija|demokratska]] [[parlamentarna republika]] od [[1989.]] Član je [[NATO|Severnoatlantskog saveza]] od [[1999.]],<ref>{{en}}{{cite web|url=https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_52044.htm|title=NATO: Member countries|date=|accessdate = 18. 10. 2022}}</ref> [[Evropska unija|Evropske unije]] od [[2004.]] i deo [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] od [[2007.]] Država broji 9,68 miliona stanovnika<ref name="ksh"/> i zvanični jezik je [[mađarski jezik|mađarski]]. Glavni grad je [[Budimpešta]]. == Geografija == {{Sekcija}} Površina Mađarske je od 93.030&nbsp;km². Graniči sa [[Slovačka|Slovačkom]], [[Ukrajina|Ukrajinom]], [[Rumunija|Rumunijom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Austrija|Austrijom]]. Ukupna dužina granica je od 2.106&nbsp;km. Geografski centar je selo [[Pusztavacs]]{{efn|[[Pusztavacs]], [[Pest (županija)|županija Pest]], {{coord|47|10|16|N|19|30|3|E|region:NO|display=inline,title}}.}}. Najviša tačka je brdo [[Kékes]] (1.014 m), između Budimpešte i [[Eger]]a. Najniža tačka (78 [[Nadmorska visina|m. n. v.]]) se nalazi na reci [[Tisa|Tisi]] u blizini [[Szeged]]a. === Klima === {{Sekcija}} === Bilje i fauna === {{Sekcija}} == Kultura == {{Sekcija}} Zvanična država himna je ''[[Himnusz]]'', kompozicija: [[Ferenc Erkel]] (1844), tekst: [[Ferenc Kölcsey]] (1823). Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Mađarskoj<ref>{{en}}{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/hu|title=Hungary: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=19. 10. 2022}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] Grad [[Budimpešta]] (1987) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] Selo [[Hollókő]] i okolica (1987) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša]] (1995) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Opatija Pannonhalma]] (1996) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] Nacionalni park [[Hortobágy|Hortobágy/Puszta]] (1999) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] Ranokršćanska nekropola [[Pečuh|Sopianae u Pečuhu]] (2000) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] Jezero [[Nežidersko jezero|Fertö]] (2001) * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Tokajski vinogradi]] (2002) == Stanovništvo == {{Sekcija}} {| style="text-align:left; width:100%" class="wikitable" border="1" width="270" cellpadding="3" cellspacing="1" style="float:right; margin-right: 10px;" |bgcolor="#7FFFD4"|<small>[[Popis gradova u Mađarskoj|Glavni mađarski gradovi]]</small>||bgcolor="#7FFFD4"| <small>Stanovništvo (proc. 2022)</small> |- || <small>[[Budimpešta]]</small> || <small>1.723.836</small> |- || <small>[[Debrecen]]</small> || <small>201.432</small> |- || <small>[[Miskolc]]</small> || <small>154.521</small> |- || <small>[[Szeged]]</small> || <small>160.766</small> |- || <small>[[Pečuh]]</small> || <small>142.873</small> |- || <small>[[Győr]]</small> || <small>132.038</small> |- || <small>[[Nyíregyháza]]</small> || <small>116.799 </small> |- || <small>[[Kecskemét]]</small> || <small>110.687</small> |} U 2022. Mađarska broji 9.769.526<ref name="ksh"/> stanovnika i spada među države u demografskom opadanju{{efn|Godine 2001. broj stanovnika Mađarske je bio 10.200.298<ref name="ksh"/>. U 2020. je bio 9.749.763<ref name="datacommons">{{en}}{{cite web|url=https://datacommons.org/place/country/HUN?utm_medium=explore&mprop=count&popt=Person&hl=en#|title=Data Commons: Hungary. Country in Europe|date=|accessdate = 18. 10. 2022}}</ref> ili 9.769.526<ref name="ksh"/>.}}. Etničke grupe: [[Mađari]] (89.9%), [[Romi]] (4.0%), [[Nemci]] (2.6%), [[Hrvati]] (0,8%) [[Srbi]] (0,02%), [[Slovaci]] (0.8%), [[Rumuni]] (0.7%), i drugi. Veroispovest: [[Katolička crkva|rimokatolici]] (63%), [[Kalvinizam|kalvinisti]] (20%), [[Luteranizam|luterani]] (5%), [[Ateizam|ateisti]] i bez religije (12%). Po statistikama, Mađarska je ipak zemlja sa jakim procentom stanovništva koji ne veruje ili nema verskog opredelenja (oko 1.860.000<ref>{{en}}{{cite web|url=https://www.pewresearch.org/religion/2015/04/02/religious-projection-table|title=Pew Research Center: Religious Composition by Country, 2010-2050|date=|accessdate = 18. 10. 2022}}</ref>). Po drugim istragama, nešto između 32% o 35% stanovništva ne veruje u Boga<ref>{{cite book|last=Martin|first=Michael|year=2007|title=The Cambridge Companion to Atheism|url=https://archive.org/details/cambridgecompani00mart_852|location= New York|publisher= Cambridge University Press|pages=311|ref = }}, str. 51</ref>. {{V. također|Popis gradova u Mađarskoj}} Najveći mađarski grad je [[Budimpešta]], glavni ekonomski i politički centar pa i zvanični glavni grad države. U 2022. grad broji 1,7 miliona stanovnika (17% od ukupnog stanovništva), dok u krugu metropole (''Budapesti agglomeráció'') živi oko 3 miliona stanovnika. Sledi nekoliko gradova srednje većine koji se nalaze u blizini granica: [[Debrecen]], [[Miskolc]], [[Szeged]], [[Pécs]], [[Győr]], [[Nyíregyháza]], [[Kecskemét]] i [[Székesfehérvár]]. Ostali deo urbanog stanovništva čine mali gradovi od 30–50.000 žitelja. Danas oko 5 miliona Mađara živi [[Mađarska dijaspora|izvan Mađarske]]. Po procenama, grupe autohtonih Mađara se nalaze u [[Rumunija|Rumuniji]] (1,2 mln), [[Slovačka|Slovačkoj]] (422.000), [[Srbija|Srbiji]] (253.000), [[Ukrajina|Ukrajini]] (156.000), [[Austrija|Austriji]] (90.000), [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (14.000) i [[Slovenija|Sloveniji]] (10.500). Kasnije naseljene zajednice nalazimo u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] (1,5 mln), [[Kanada|Kanadi]] (348.000), [[Nemačka|Nemačkoj]] (296.000), [[Izrael]]u (250.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (250.000) i u [[Francuska|Francuskoj]] (200.000). == Uprava == {{Sekcija}} * [[Mađarski parlament]] ([[Országház]]) * Oblik vladavine: republika. * Glasačko pravo: 18 godina. * Nacionalni praznik: * [[Pasoš Mađarske]] == Ekonomija == {{Sekcija}} [[Datoteka:500 forint elolap.png|thumb|250px|right|Novčanica od 500 [[Mađarska forinta|forinti]]]] {{glavni|Ekonomija Mađarske}} Poljoprivreda, ribolov, prehrambena industrija, turizam. Valuta: [[Mađarska forinta|Forint]] (HUF) == Historija == {{main|Istorija Mađarske}} {{V. također|Spisak vladara Mađarske|Mađarski šefovi države|Spisak predsjednika Vlade Mađarske|Kraljevina Ugarska}} Karpatski basen i dolina reke Dunav su oblast Evrope koja ima daleku, veoma složenu i nimalo linearnu historiju. Prvi tragovi ljudskog naseljavanja mogli bi datirati još pre 500.000 godina kod vrste [[homo heidelbergensis]]a, mada značajniji tragovi postoje počev od pojave [[homo neanderthalensis]]a pre oko 100.000 godina. [[Homo sapiens]] je stigao u karpatski basen pre 30.000 godina pre nove ere a možda je pripadao [[Aurignačka kultura|aurignačkoj kulturi]]. Zatim nalazimo bitne tragove [[Кultura linearnotrakaste keramike|Кulture linearnotrakaste keramike]] koja uvodi poljoprivredu na Karpatskom basenu. Prvi rimski napadi su počeli između [[156. pne.|156.]] i [[70. pne.|70. pre Hrista]], mada su Rimljani uspostavili prve stabilne baze u Panonskoj niziji između vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]] i cara [[Klaudije|Klaudija]], stvarajući nekoliko vojnih baza koje su beležile granicu uz reke Dunava (''[[Budim|Aquincum]]'', ''[[Komárom|Brigetio]]'', ''[[Győr|Arrabona]]'', ''[[Pécs|Sopianae]]'', ''[[Esztergom|Solva]]'', ''[[Szombathely|Savaria]]'', ''[[Sopron|Scarbantia]]''). Današnja [[Panonska nizija|teritorija Mađarske]] u starom veku bila deo [[rimske provincije]] [[Panonija|Panonije]]. U [[4. vijek|4. veku]] su je naselili [[Huni]] pod vođstvom [[Atila|Atile]]. Potom ovo područje naseljavaju germanska plemena. Nakon njih dolaze [[Avari]] i [[Slaveni|Sloveni]] (oko [[550-e|550]]-[[590-e|590]]). Današnji Mađari, [[Mađari|Ugri]] (v. [[Onoguri]]), su naselili Panoniju krajem [[9. vek]]a. Oko [[1000.]] godine Mađari su primili [[hrišćanstvo]], vojvoda Vajk je promenio ime u [[Sveti Stefan Mađarski|Stefan]] a papa [[Silvestar II (papa)|Silvestar II.]] je ga krunisao za [[kralj]]a Mađara. Od [[11. vek|1000.]] do [[1301.]] [[Kraljevina Ugarska (1000-1526)|Ugarskom]] su vladali [[Arpadovići]], nakon čega kraljevina prelazi pod strani uticaj tokom dva veka ([[Přemyslovići]], [[Wittelsbach]], [[Anžuvinci]], [[Luxembourg (dinastija)|Luxemburgovci]], [[Habsburg]]ovci, [[Jagelovići]]). U [[15. vek]]u Mađarska je bila potkopana endemskom unutrašnjom političkom nestabilnošću, dok je u evropskoj geopolitičkoj tabli predstavljala jedno od najvećih kraljevstava u Evropi, zauzimala je veoma centralnu poziciju na kontinentu i bila je jedna od najtraženijih kruna u Evropi usred borbi za vlast između najambicioznijih tajkunskih porodica. Suočena sa situacijom koja je postajala sklerotična, Mađarska je ipak procvetala pod vođstvom vojne porodice [[Hunyadi]], pravih [[Renesansa|renesansnih]] gospodara, ali su se njene krhkosti pokazale nepremostivim pred napredovanjem jedne od najvećih vojnih sila tog vremena, [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. [[Datoteka:Hungary at the End of 16th Century.jpg|thumb|380px|desno|Mađarski prostor pri kraju [[16. vek]]a]] U [[Mohačka bitka|bici kod Mohača]] ([[1526]]) osmanska vojska je porazila mađarske snage i time je nestala [[Kraljevina Ugarska (1000-1526)|Kraljevina Ugarska]]. Veći deo je pao pod vlast Osmanskog carstva (''[[Rumelija]]''), drugi je ušao u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] ([[Vojna krajina]] i «Austrijska Mađarska»), dok treći ([[Transilvanija]] ili [[Istočna Kraljevina Ugarska]]) je postao polunezavisna kneževina i vazal [[Visoka Porta|Visoke Porte]] pod dinastijom [[Zapolya (dinastija)|Zapolja]]. Osmanlije su [[1541.]] konačno osvojile [[Budimska palača|Budimsku tvrđavu]] a [[1544.]] su stigle do [[Miskolc]]a i zatim su vladale dolinom Dunava do [[1686.]] Posle [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618-1648), [[Habsburg|Habzburgovci]] su delimično napustili scenu srednje Evrope i Carstva da bi posvetili više pažnje događajima na jugu i na istoku. S druge strane, Osmansko carstvo je dostiglo sjaj pod [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] (1520-1566), a posle toga takvo napredovanje i takvi uspesi su se pokazali kao neponovljivi. Vojne kampanje su se često pokazale manje profitabilnim nego što se očekivalo, dok je carstvo postajalo izuzetno skupa struktura za upravljanje, sa burnom tendencijom, i postepeno je počinjalo da slabi iz čisto unutrašnjih razloga. Iz takvih razloga, posle poraza u [[Opsada Beča 1683.|opsadi Beča]] (1683), počinje suton Osmanskog Carstva. U [[Veliki turski rat|Velikom turskom ratu]] (1683-1699), vojna koalicija koju su vodili Habsburgovci je osvojila celu Panonsku niziju. Krajem 17. veka, Habsburška monarhija zaposeda Transilvaniju i otomanske teritorije u Panonskoj niziji, tako da svi Mađari dolaze pod vlast Habsburga. U periodu reformacije, Mađari prilaze [[luteranizam|luteranstvu]] i [[kalvinizam|kalvinizmu]]. Mađari su 1848. godine podigli bunu protiv Habsburga zahtevajući nacionalna prava. Ono što su Mađari tražili od Habsburga, nisu hteli da daju nemađarskom stanovništvu tadašnje Ugarske, zbog čega je došlo do sukoba između Mađara i pripadnika drugih narodnosti tadašnje Ugarske - Slovaka,Srba, Hrvata, Rumuna, itd. Mađari su izgubili rat, a samim tim nisu ni ostvarili svoja nacionalna prava. Posle 1860. godine, Habsburška politika prema Mađarima se menja, tako da je 1867. godine Habsburška monarhija transformisana u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], u kojoj je Ugarska dobila veliki stepen autonomije. Granica između [[Austrija|Austrije]] i Ugarske je išla rekom Lajtom. Ugarska je vodila politiku ugnjetavanja slovenskog življa: Srba, Hrvata, Slovaka, ali i neslovenskih Rumuna. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] (1914-1918) Austro-Ugarska je bila članica [[Sile Osovine|Sila osovine]] zajedno sa [[Nemačka|Nemačkom]] i [[Italija|Italijom]]. Kada je Austro-Ugarska izgubila rat, država se podelila na Austriju i Mađarsku, a preostali delovi su ušli u sastav [[Rumunija|Rumunije]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]], kao ratna otšteta, odlukom pobedničkih snaga u Trijanonu (Francuska). U [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] (1939-1945), Mađarska je bila na strani [[Trojni savez|Trojnog saveza]]. Učestvovala je u razbijanju Jugoslavije 1941 godine, posle čega su mađarske trupe okupirale Bačku, Baranju, Međumurje i Prekumurje. Specijalni odredi – streličasti krstovi učestvovali su u mnogim zločinima nad Srbima na okupiranim teritorijama. 1945-1989 Mađarska je bila pod sovjetskim uticajem. Bila je članica Varšavskog ugovora. Do antikomunističke i antisovjetske pobune je došlo 1956. Pobuna je ugušena. 1989. promenila je ime Narodna Republika Mađarska u Republika Mađarska. 2004. predsednik Mađarske je Ferenc Madl. == Transport == Mađarska ima pet međunarodna aerodroma: * [[Aerodrom Ferenc Liszt Budimpešta]] (BUD) * [[Aerodrom Debrecen]] (DEB) * [[Aerodrom Hévíz–Balaton]] (SOB) * [[Aerodrom Győr-Pér]] (QGY) * [[Aerodrom Pécs-Pogány]] (PEV) Aerodrom Budimpešta je dobro povezan sa celom Evropom. Među ostalim, ima aktivne relacije prema [[Egipat|Egiptu]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Emiratima]], [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], [[Jordan]]u, [[Kazahstan]]u (sezonski letovi za [[Astana|Astanu]]), prema [[New York]]u, [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], [[Turska|Turskoj]], [[Gruzija|Gruziji]]. == Povezano == * [[Mađarska i Evropska unija]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Hungary}} * {{hu}} [https://kormany.hu/ Stranica Mađarske Vlade ''Magyarország Kormánya''] * {{hu}} [https://www.parlament.hu/ Stranica Mađarskog Parlamenta ''Országgyűlés''] * {{hu}} [https://miniszterelnok.hu/ Stranica Mađarskog Prvog Ministra] * {{hu}} [https://www.sandorpalota.hu/ Stranica Predsednice Mađarske] * {{en}} [https://visithungary.com/ Turistička stranica Mađarske] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Bibliografija == {{Evropa}} {{države EU}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mađarska| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 1uycct06ubwycmilr07udvha72a44ze 0 3185 42690521 42690520 2026-09-20T12:07:08Z Inokosni organ 160059 /* Doba kneževina */ 42690521 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe [[Bertinski anali]] (oko [[830]]-[[882]]) koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevska Rus je zapravo bila savez, odnosno jedna mreža urbanih središta koja su međusobno održavala bliske trgovinske veze, ponajprije riječnim putovima, a koja su se tijekom desetljeća sve više ujedinjavala pod vlašću kijevskog kneza. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. '''[[Republika Krim]]''' je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom. Na sličan način i u izravno povezanom razvoju događaja, [[Donjecka oblast]] ([[7. aprila]] [[2014]]) i [[Luganska oblast]] ([[12. maja]]) proglasile su neovisnost, čime su nastale '''[[Donjecka Narodna Republika|NR Donjeck]]''' i '''[[Luganska Narodna Republika|NR Lugansk]]'''. Taj je događaj pokrenuo lančanu reakciju koja je u proljeće [[2014.]] dovela do [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]. Ukrajina je kategorički odbacila te entitete te ih, kao i u slučaju Krima, i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom. Između maja 2014. i maja [[2015.]] godine, dvije novoosnovane republike pokušale su se ujediniti u '''[[Federativna Država Novorusija|Novorusiju]]''', državni entitet koji je s vremenom trebao omogućiti njihovo sjedinjenje s Ruskom Federacijom. Taj projekt nije uspio. Ipak, ruski predsjednik Putin je [[21. februara]] [[2022.]] službeno priznao neovisnost NR Donjecka i NR Luganska. Tri dana kasnije ruska vojska izvršila je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na Ukrajinu]], a sukob je prerastao u izravan rat između dviju zemalja. Rusija je 30. septembra 2022. jednostrano proglasila pripojenje Donjecke, Luganske, [[Zaporiška oblast|Zaporiške]] i [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] Ruskoj Federaciji. Odmah nakon toga uvela je [[izvanredno stanje]] na pripojenim područjima. == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == <!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --> [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Jezero Sinevir|Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Lavov#Stari grad|Stari grad u Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa#Historijsko središte|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] je osvojio 13 naslova sovjetskog prvaka i najuspješnija je momčad SSSR-a. U sovjetskoj ligi nadmašio su se istakli također [[FK Dnjipro|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] (dva naslova), [[FK Zorja Lugansk|Zorja Vorošilovgrad]] (1972), [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]], [[SKA Rostov-na-Donu|SKA]] i [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima (Dinamo Kijev, Šahtar Donjeck) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (Конституція України) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} * {{en}} {{cite web |url= https://bti-project.org/en/reports/country-report/UKR |title= Ukraine Country Report 2026 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bertelsmann Stiftung : The Transformation Index |accessdate= 20. septembra 2026 |quote=}} * {{en}} {{cite web | url= https://oec.world/en/profile/country/ukr |title= Ukraine : Exports, Imports, and Trade Partners |last= |first= |date= |website= |publisher= Observatory of Economic Complexity (OEC) |accessdate= 20. septembra 2026 |quote=}} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] jmwnv2oqi532yxyqtexhtvia438wgbn 42690597 42690521 2026-09-20T16:41:56Z Inokosni organ 160059 42690597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe [[Bertinski anali]] (oko [[830]]-[[882]]) koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevska Rus je zapravo bila savez, odnosno jedna mreža urbanih središta koja su međusobno održavala bliske trgovinske veze, ponajprije riječnim putovima, a koja su se tijekom desetljeća sve više ujedinjavala pod vlašću kijevskog kneza. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. '''[[Republika Krim]]''' je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom. Na sličan način i u izravno povezanom razvoju događaja, [[Donjecka oblast]] ([[7. aprila]] [[2014]]) i [[Luganska oblast]] ([[12. maja]]) proglasile su neovisnost, čime su nastale '''[[Donjecka Narodna Republika|NR Donjeck]]''' i '''[[Luganska Narodna Republika|NR Lugansk]]'''. Taj je događaj pokrenuo lančanu reakciju koja je u proljeće [[2014.]] dovela do [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]. Ukrajina je kategorički odbacila te entitete te ih, kao i u slučaju Krima, i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom. Između maja 2014. i maja [[2015.]] godine, dvije novoosnovane republike pokušale su se ujediniti u '''[[Federativna Država Novorusija|Novorusiju]]''', državni entitet koji je s vremenom trebao omogućiti njihovo sjedinjenje s Ruskom Federacijom. Taj projekt nije uspio. Ipak, ruski predsjednik Putin je [[21. februara]] [[2022.]] službeno priznao neovisnost NR Donjecka i NR Luganska. Tri dana kasnije ruska vojska izvršila je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na Ukrajinu]], a sukob je prerastao u izravan rat između dviju zemalja. Rusija je 30. septembra 2022. jednostrano proglasila pripojenje Donjecke, Luganske, [[Zaporiška oblast|Zaporiške]] i [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] Ruskoj Federaciji. Odmah nakon toga uvela je [[izvanredno stanje]] na pripojenim područjima. == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == <!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --> [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Jezero Sinevir|Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Lavov#Stari grad|Stari grad u Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa#Historijsko središte|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] je osvojio 13 naslova sovjetskog prvaka i najuspješnija je momčad SSSR-a. U sovjetskoj ligi nadmašio su se istakli također [[FK Dnjipro|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] (dva naslova), [[FK Zorja Lugansk|Zorja Vorošilovgrad]] (1972), [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]], [[SKA Rostov-na-Donu|SKA]] i [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima (Dinamo Kijev, Šahtar Donjeck) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (Конституція України) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} * {{en}} {{cite web |url= https://bti-project.org/en/reports/country-report/UKR |title= Ukraine Country Report 2026 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bertelsmann Stiftung : The Transformation Index |accessdate= 20. septembra 2026 |quote=}} * {{en}} {{cite web | url= https://oec.world/en/profile/country/ukr |title= Ukraine : Exports, Imports, and Trade Partners |last= |first= |date= |website= |publisher= Observatory of Economic Complexity (OEC) |accessdate= 20. septembra 2026 |quote=}} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Europa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] k4dhmdlk6h36b9l2y8jaok7re8q1t17 0 5195 42690598 42391108 2026-09-20T16:42:22Z Inokosni organ 160059 42690598 wikitext text/x-wiki {{Otheruses}} {{Infokutija zemlja |domaće_ime = ''Kalaallit Nunaat'' <br /> ''Grønland'' |konvencionalno_dugo_ime = Grenland |ime_genitiv = Grenlanda |slika_zastave = Flag of Greenland.svg |slika_grba = Coat of arms of Greenland.svg |slika_karte = Greenland (orthographic projection).svg |državno_geslo = |državna_himna = ''[[Nunarput utoqqarsuanngoravit]]'' <small>([[Grenlandski jezik|grenlandski]])<br />"Ti naša drevna zemljo!"</small> |službeni_jezici = [[Grenlandski jezik|grenlandski]] (Kalaallisut) |etničke_grupe = 88% [[Inuiti]] (i inuitsko-[[Danci|danski]] mješanci), 12% [[Evropske etničke grupe|Evropljani]], uglavnom Danci |demonim = Grenlanđani |glavni_grad = [[Nuuk|Nuuk (Godthåb)]] |latd=64 |latm=10 |latNS=N |longd=51 |longm=44 |longEW=W |najveći_grad = glavni_grad |tip_vlasti = Parlamentarna demokracija u okviru ustavne monarhije |vođa_titula1 = [[Popis danskih monarha|Monarh]] |vođa_ime1 = [[Frederik X]] |vođa_titula2 = [[Popis danskih visokih komesara na Grenladnu|Visoki komesar]] |vođa_ime2 = [[Mikaela Engell]] |vođa_titula3 = [[Popis premijera Grenlanda|Premijer]] |vođa_ime3 = [[Múte Bourup Egede]] |suverenitet_tip = Autonomna konstitutivna zemlja u okviru [[Danska|Kraljevine Danske]] |uspostava_događaj1 = samouprava |uspostava_datum1 = 1979 |uspostava_događaj2 = proširene ovlasti lokalne uprave |uspostava_datum2 = 21. jun 2009 |površina_rang = 13. |površina_magnituda = 1 E12 |površina_km2 = 2,166.086 |površina_sq_mi = 836,109 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--> |postotak_voda = 83,1¹ |stanovništvo_proc = 57.564<ref name="CIA&nbsp;— The World Factbook -- Greenland">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gl.html CIA - The World Factbook - Greenland<!-- Bot generated title -->]</ref> |stanovništvo_proc_rang = |stanovništvo_proc_godina = jul 2007. |stanovništvo_popis = |population_popis_godina = |population_gustina_km2 = 0,027 |population_gustina_sq_mi = 0,069 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--> |population_gustina_rang = 241. |GDP_PPP = 1,1 mrld. $ |GDP_PPP_rang = <small>nerangiran</small> |GDP_PPP_godina = 2001 |GDP_PPP_per_capita = $20,000² |GDP_PPP_per_capita_rang = <small>nerangiran</small> |HDI = 0.927 |HDI_rang = |HDI_godina = 1998 |HDI_kategorija = visok |valuta = [[danska kruna]] |valuta_kod = DKK |zemlja_kod = |vremenska_zona = [[Greenwichko prosječno vrijeme|GMT]] |utc_nadom = +0 do -4 |vremenska_zona_DST = |utc_nadom_DST = |vozi_na = desna |cctld = [[.gl]] |pozivni_broj = 299 |fusnote1 = podaci iz 2000: 410.449&nbsp;km² (158,433 sq.&nbsp;miles) bez leda; 1,755,637&nbsp;km² (677,676 sq.&nbsp;miles) pod ledom. |fusnote2 = 2001 proc. }} '''Grenland''' ([[Grenlandski jezik|grenlandski]]: ''Kalaallit Nunaat'', što znači "Zemlja Grenlanđana"; [[Danski jezik|danski]]; ''Grønland'', što znači "Zelena zemlja") je [[danska]] samoupravna teritorija. Iako je kao [[Arktik|arktička]] zemlja locirana bliže [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]] u geografskom i etničkom smislu, iz političkih i historijskih razloga se više povezuje s [[Evropa|Evropom]]. Na jugoistoku se nalaze [[Atlantik|Atlantski ocean]] i [[Island]]; na istoku [[Grenlandsko more]]; na sjeveru [[Arktički ocean]]; na zapadu [[Baffinov zaljev]] i [[Kanada]]. Grenland predstavlja najveći otok na svijetu, isto kao i najveću [[zavisna teritorija|zavisnu teritoriju]]. Također sadržava najveći [[nacionalni park]]. Oko 81 % površine Grenlanda je pokriveno ledom, poznatim kao Grenlandski ledeni pokrov. Skoro svi Grenlađani žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koji ima nešto blažu klimu. Većina Grenlanđana su ili [[Kalaallit]]skog ([[inuit]]skog) ili [[Skandinavci|skandinavskog]] porijekla te govore grenlandskim (Kalaallisut) kao svojim maternjim jezikom. Grenlandski govori oko 50,000 ljudi što je veći broj nego kod svih ostalih [[Eskimo-aleutski jezici|eskimo-aleutski jezika]] zajedno. Manjina danskih useljenika koja nije inuitskog porijekla koristi danski kao svoj maternji jezika. Oba jezika su u službenoj upotrebi, a temelj službenog grenlandskog je zapadnogrenlandski dijalekt. Trenutno se između Grenlanda (koju predstavlja Danska) i Kanade vodi diplomatski spor o suverenitetu nad sićušnim [[Hans (otok)|otokom Hans]]. Grenland je bio [[norveška]] krunska kolonija do godine [[1815]], kada je formalno postao danska kolonija, iako su Norveška i Danska vijekovima bili u personalnoj uniji (v. [[Danska-Norveška]]). Grenland je postao integralni dio Danskog Kraljevstva godine 1953. Dana mu je [[samouprava]] (hjemmestyre) od strane [[Folketing]]a (danskog parlamenta) 1.5. [[1979]]. Zakon se počeo primjenjivati slijedeće godine. Danska kraljica [[Margrethe II]] je poglavar grenladnske države. == Ime == Ime Grenland (''Grønland'') dolazi od [[Skandinavija|skandinavskih]] doseljenika, što znači ''"zelena zemlja"'', dok na [[Grenlandski jezik|grenlandskom jeziku]] Grenland zove ''Kalaallit Nunaat'', što u prevodu znači "zemlja ljudi". Prema legendama, [[Erik Crveni]] je proteran sa Islanda zbog ubistva. Zajedno sa svojom porodicom i robovima iskrcao se na severozapadni deo ostrva. Ostrvo je nazvao Grenland, što u prevodu znači znači "''zeleno ostrvo''", kako bi privukao što više ljudi da se dosele. Naravno, treba napomenuti da je samo južni deo ostrva zelen, bar preko leta, zbog strujanja jednog dela [[Golfska struja|Golfske struje]] uz obalu tog dela ostrva. == Historija == {{Poseban članak|Istorija Grenlanda}} Grenland je ostrvo sa kojeg je poteklo nekoliko paleooeskimskih kultura u [[prahistorija|praistoriji]], od kojih je poslednja, [[ranodorsetska kultura]], nestala oko [[200]]. godine n. e. tako da je ostrvo još osam vekova ostalo nenaseljeno. Prvi su na ostrvo stigli [[island]]ski doseljenici i to oko [[982]]. godine. Novi doseljenici su osnovali tri naselja u jugozapadnom delu ostrva u kojima su živeli sledećih 450 godina, da bi iznenada nestali. Za vreme toplog srednjovekovnog perioda stanovništvo Grenlanda bavilo se poljoprivredom ali samo u plodnim [[fjord]]ovima u južnom delu ostrva. Stanovništvo je živelo od obrađivanja zemlje, lova i trgovine sa ostalim delovima [[Skandinavija|Skandinavije]]. Skandinavski monasi su preobratili stanovnike u [[hrišćanstvo]] a na Grenlandu je čak bio postavljen biskup. Evropski doseljenici su živeli u dobrim odnosima sa narodom [[Inuiti]] koji je stigao na Grenland iz [[Severna Amerika|Severne Amerike]] oko [[1200]]. godine. [[1261]]. godine Grenland je postao deo [[Norveška|Kraljevine Norveške]]. Norveška je ušla u [[Kalmarska unija|Kalmarsku uniju]] [[1397]]. i kasnije u personalnu uniju sa [[Danska|Danskom]]. [[Datoteka:Hvalsey.jpg|thumbnail|200px|left|Crkva iz [[1408]]. godine kao svedočanstvo o grenlandskim Vikinzima]] Posle skoro pet vekova života na Grenlandu, skandinavski doseljenici su jednostavno nestali, najverovatnije u [[15. vijek|XV veku]] za vreme "''malog ledenog doba''" kada se klima pogoršala a kontakt sa [[Evropa|Evropom]] prekinuo. Pronađene kosti iz tog perioda ukazuju da je tadašnje stanovništvo patilo od neuhranjenosti. Postoje i verovanja da su tadašnji Grenlanđani pomrli od [[kuga|kuge]] ili da su bili žrtve naroda Inuit. Neki istoričari smatraju da su [[Baskija|baskijski]] ili [[Engleska|engleski]] gusari ili trgovci robljem uzrokovali nestanak grenlandskih zajednica. Unija Danska-Norveška je [[1721]]. položila pravo na teritoriju Grenlanda. Veze Grenlanda sa Norveškom prekinute su [[kilski sporazum|sporazumom u Kilu]] [[1814]]. kada je [[Švedska]] dobila kontrolu nad Norveškom, dok je Danska zadržala prekomorske teritorije koje su tada obuhvatale nekoliko manjih teritorija u [[Indija|Indiji]], [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]] i [[Karibi]]ma, kao i [[Farski Otoci|Farska Ostrva]], Island i Grenland. Norveška je kasnije, u [[jul]]u [[1931]]. godine, okupirala deo [[Istočni Grenland|istočnog Grenlanda]]. Danska i Norveška su za pomoć u rešenju spora ovlastile [[Međunarodni sud pravde]] [[1933]]. kada Norveška gubi spor. [[Datoteka:KayakBearHunter.jpg|thumbnail|right|225px|Lovac na polarne medvede, [[1904]]. godina]] Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], [[9. 4.|9. aprila]] [[1940]]., [[Treći rajh|Nemačka]] okupirala je Dansku čime su veze Grendlanda sa Danskom prekinute i Grenland postaje samostalan. Zahvaljujući prihodima od eksploatacije nekoliko rudnika [[kriolit]]a, Grenland je bio u mogućnosti da kupuje robu u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i Kanadi. Za vreme rata, Grenlanđani su stekli korisna iskustva u vođenju države kao i u spoljnoj politici. Međutim, [[1946]]. godine u izveštaju saveta Grenlanda (''Landsrådet'') predloženo je da se ne prave nikakve radikalne reforme sistema. Dve godine kasnije, napravljeni su prvi koraci ka promeni državnog uređenja. Godine [[1950]]. u proglasu stoji da je Grenland moderna socijalna država sa Danskom kao sponzorom i primerom. Godine [[1953]]. Grenland postaje ravnopravni deo Danske a od [[1979]]. ima lokalnu autonomiju. Prema rezultatima referenduma održanog u novembru [[2008]]. od [[2009]]. grenlandske vlasti preuzimaju sudski sistem otoka i unutrašnju politiku, dok u ingerenciji Danske ostaju spoljašnja politika i odbrana otoka. == Geografija == [[Datoteka:Greenland 42.74746W 71.57394N.jpg|thumbnail|400px|left|Satelitska slika Grenlanda u leto]] Grenland zauzima površinu od 2.166.086&nbsp;km², od čega je 1.755.637&nbsp;km² (81%) prekriveno ledom. Obala je dugačka 39.330&nbsp;km, što je skoro jednako dužini [[Ekvator]]a. Težina ledenog pokrivača je u unutrašnjosti ostrva stvorila [[kanjon]] od oko 300 m ispod nivoa mora<ref>DK Atlas, 2001.</ref>. Sva naseljena mesta se nalaze pored obale koja nije prekrivena ledom. Najviše stanovnika živi na zapadnoj obali. Teritorija na severoistoku, koja uključuje delove [[Severni Grenland|Severnog Grenlanda]] i [[Istočni Grenland|Istočnog Grenlanda]] nije deo nijedne administrativne jedinice, već je mesto na kojem se nalazi najveći [[nacionalni park]] na svetu, [[Severoistočni grenlandski nacionalni park]]. [[Datoteka:Greenland big.png|thumbnail|400px|right|Mapa Grenlanda]] U centralnom delu Grenlanda, koji je prekriven ledom, nalaze se najmanje četiri naučnoistraživačke stanice i kampa. Radiostanica Jørgen Brøndlund Fjord je do [[1950]]. bila najsevernija stalna stanica na svetu. [[Perijeva Zemlja]], [[poluotok|poluostrvo]] na severu Grenlanda, nije prekriveno ledom zato što je vazduh previše suv da bi se formirao i održao snežni pokrivač. Kada bi se ceo ledeni pokrivač otopio sa Grenlanda, nivo mora bi narastao za 7 m<ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2004/04/0408_040408_greenlandicemelt.html Izveštaj Nacionalne geografije]</ref> i Grenland bi najverovatnije postao [[arhipelag]]. Između [[1989]]. i [[1993]]. američki i evropski klimatolozi su, analizirajući uzorke iz [[lednik|glečera]] (sa dubine od 3,2&nbsp;km), došli do podataka koji ukazuju na česte i drastične klimatske promene na [[sjeverna hemisfera|severnoj hemisferi]] u poslednjih 100.000 godina. [[Februar]]a [[2006]]. istraživači su objavili da se glečeri na Grenlandu tope dva puta brže u poređenju sa podacima od pre pet godina. Godine [[2005]]. izračunali su, zahvaljujući satelitskim snimcima, da se godišnje topi oko 216&nbsp;km glečera. Švajcarski naučnici su izračunali da se 2006. zimska temperatura povećala za 12&nbsp;°C u poređenju sa [[1991]]. godinom. == Slike sa Grendlanda == <gallery> Datoteka:Greenland eastcoast.jpg|Jugoistočna obala Datoteka:Greenland scenery.jpg|Fjordovi u južnom Grenlandu Datoteka:Greenland glacier grooves.jpg|Glečer </gallery> == Politika == Grenland ima svoju autonomnu upravu unutar [[Danska|Kraljevine Danske]] od [[1979]]. godine. Izvršna vlast pripada vladi, dok je zakonodavna vlast u rukama vlade i parlamenta (''Landsting''). Sudska vlast je nezavisna od vlade i parlamenta. Šef države Grenland je danski monarh, trenutno [[Margareta II]]. Kraljičina vlada u Danskoj imenuje predstavnika (''Rigsombudsmand'') danske vlade i monarha. Grenland ima parlament od 31 člana koji se biraju na izborima. ==== Administrativna podela ==== [[Datoteka:Greenland counties.PNG|thumbnail|right|125px|Administrativne podela]] Grenland je podeljen na tri okruga (''Landsdele''): * [[Severni Grenland]] ({{Jez-gre|Avannaa}}, {{Jez-dan|Nordgrønland}}), * [[Zapadni Grenland|Zapadnog Grenlanda]] ({{Jez-gre|Kitaa}}, {{Jez-dan|Vestgrønland}}) * [[Istočni Grenland|Istočnog Grenlanda]] ({{Jez-gre|Tunu}}, {{Jez-dan|Østgrønland}}) ==== Međunarodni odnosi ==== Međunarodni odnosi Grenlanda su u nadležnosti Danske i druge države nemaju diplomatske odnose sa Grenlandom - ambasade i konzulati stranih zemalja u Danskoj održavaju diplomatske kontakte sa Grenlandom kao i sa svojim državljanima na Grenlandu. Kao zasebna država, Grenland je članica nekoliko međunarodnih organizacija: [[Nordijski savet|Nordijskog saveta]], [[Zapadnonordijski savet|Zapadnonordijskog saveta]] i [[Nordijska banka za investicije|Nordijske banke za investicije]]. ==== Grenland i Evropska unija ==== Grenland je, kao deo Danske, postao članica [[Evropska unija|Evropske unije]] [[1973]]. godine, ali je Uniju napustio [[1985]]. godine zbog spora oko prava na ribolov. Grenland je jedina zemlja do danas koja je napustila Evropsku uniju. Ali, pošto se radi o prekomorskoj teritoriji jedne od članica EU-a, Evropska unija ima određeni uticaj, uglavnom na trgovinske olakšice za robu sa Grenlanda. Grenlandski građani su [[građanstvo Evropske unije|građani Evropske unije]], ali nemaju pravo glasa na izborima Unije. == Demografija == Prema procenama iz [[jul]]a [[2005]], Grenland ima oko 56.000 stanovnika. Veliku većinu čine [[Grenlanđani]] (87%), potomci evropskih doseljenika i naroda Inuit. Kao i u [[Skandinavija|Skandinavskim]] državama, većina stanovnika pripada [[protestantizam|evangelističko-luteranskoj]] crkvi. Skoro svi stanovnici govore [[Grenlandski jezik|grenlandski]], [[Danski jezik|danski]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. == Ekonomija == Početkom [[1990-e|90-tih]] godina prošlog veka Grenland je počeo ekonomski stagnirati, ali se situacija počela poboljšavati [[1993]]. godine. Početkom [[1980-te|1980-tih]] vlada Grenlanda je uvodi restriktivnu fiskalnu politiku i uspeva da stabilizuje budžet i postigne nisku inflaciju. Od [[1990]]. godine trgovinski deficit je počeo da se povećava zatvaranjem poslednjih rudnika [[cink]]a i [[Olovo|olova]]. Danas, Grenland zavisi od [[ribarstvo|ribarstva]] i izvoza ribe, a [[škampi]] su glavni izvozni artikal. [[Turizam]] je jedini sektor koji ima perspektivu rasta, ali je rast ograničen zbog kratke sezone i velikih troškova. Javni sektor, uključujući javna preduzeća, igra značajnu ulogu u ekonomiji Grenlanda. Oko pola prihoda države dolaze od Danske vlade što značajno povećava standard stanovništva Grenlanda. * [[Bruto domaći proizvod|BDP]] - 1.100 miliona [[Američki dolar|$]] * rast BDPa - 1,8% (2001) * BDP-PPP po stanovniku - 20.000 $ == Kultura == [[Datoteka:Eskimo Family NGM-v31-p564.jpg|thumbnail|right|200px|Inuit porodica ([[1907]])]] Većina stanovnika Grenlanda vuče poreklo od naroda [[Eskimi|Inuit]] tako da je grenlandska kultura pod velikim uplivom inuitskih običaja i tradicije. Većina stanovnika bavi se ribolovom ispod leda i organizovanjem trka pasa sa saonicama tokom cele godine a te aktivnosti su počele privlačiti i turiste. [[Datoteka:Iglulik Clothing 1999-07-18.jpg|thumbnail|left|120px|Inuit porodica (1999)]] U severozapadnom delu koji se naziva [[Severni Grenland]] (''Thule region''), regionu veličine [[Nemačka|Nemačke]], živi oko 1.000 stanovnika. Danas čak i mala naselja na severu imaju struju koju proizvode mali [[dizel]] agregati. Zbog tih dodatnih troškova barem jedan član porodice se mora zaposliti, a to uglavnom bude ženski član (žena, kći ili majka) da bi se muškarci mogli posvetiti lovu. Zbog toga se kod žena tradicionalni običaji mnogo brže gube nego kod muškaraca. ==== Lov ==== [[Datoteka:Ursus maritimus Steve Amstrup.jpg|thumbnail|right|250px|[[Poralni medved]]i na Grenlandu, jedna od zaštićenih vrsta]] [[Datoteka:Satturituq Bay 5 2000-08-22.jpg|thumbnail|right|200px|Ribolov na Grenlandu, za vreme nekoliko letnjih meseci kad voda nije zamrznuta]] [[Lov]] je veoma važan deo kulture Grenlanđana i jedan od osnovnih načina preživljavanja u ovom izolovanom delu sveta. Lovci nose [[medvjed|medveđe]] i [[irvas]]ovo krzno kao odeću i obuću. Međutim, u poslednje vreme, pod pritiskom organizacija za zaštitu prirode i životinja, vlasti na Grenlandu su morale ograničiti lov na većinu vrsta. Od [[januar]]a [[2006]]. ta kvota je maksimalno 150 polarnih medveda godišnje. ==== Sport ==== [[Fudbal]] je grenlandski nacionalni sport, iako Grenland nije član [[FIFA|FIFE]]. Fifina pravila nalažu da svaki nacionalni tim mora imati jedan travnati teren za međunarodne utakmice. Međutim, na Grenlandu to nije moguće zbog oštre klime pa su čelnici FIFE izjavili da će Grenland biti primljen u FIFU ukoliko izgradi teren sa veštačkom travom. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Greenland}} {{Nordijsko vijeće}} {{Europa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Grenland| ]] [[Kategorija:Danska]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Otoci u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]] [[Kategorija:Otoci Arktičkog oceana]] 6ft084ejo3j4hqtk3784v8tcnpdw3k7 0 5526 42690612 42337524 2026-09-20T18:11:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690612 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bocvana | izvorno_ime = Republic of Botswana<br />Lefatshe la Botswana| ime_genitiv = Bocvane | eng_ime = Botswana | zastava = Flag of Botswana.svg| grb = Arms of Botswana.svg| službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]] i [[setswana]] | glavni_grad = [[Gaborone]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici| predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Ian Khama]] | predsjednik_vlade_osoba = Ian Khama | površina_poredak = 44 | površina = 600.370 | vode = 2,5 | stanovništvo_poredak = 144 | stanovništvo = 1.573.267 | godina_popisa = 2003 | gustoća_stanovništva = 2,7 | neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]<br />[[30. 9.|30. rujna]] [[1966]]. | valuta = [[pula (valuta)|pula]] | stoti_dio_valute = 100 thebea | vremenska_zona = +2 | himna = [[Fatshe leno la rona]] | internetski_nastavak = .bw | pozivni_broj = 267 | komentar = | moto = Pula ([[setswana]]: Kiša) }} '''Bocvana''' je država u južnoj [[Afrika|Africi]]. Graniči s [[Namibija|Nambijom]] na zapadu i sjeveru, [[Zimbabve]]om na istoku te [[Južna Afrika|Južnoafričkom Republikom]] na jugu. Zahvaljući proizvodnji [[dijamant|dijamanata]] i dobrom upravljanju gospodarstvom zemlja ima relativno visok [[Bruto domaći proizvod|BDP]] (9.200 [[američki dolar|USD]] po stanovniku u 2004). Bocvana ima drugu najvišu stopu zaraženosti [[HIV|HIV-om]] u svijetu (nakon [[Svazi]]ja) koja iznosi 37% odraslog stanovništva. Bocvana je za vrijeme britanskog protektorata bila poznata kao [[Bechuanaland]]. Članica je [[Komonvelt nacija|Commonwealtha]], [[Južnoafrička carinska unija|Južnoafričke carinske unije]], [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i [[Afrička unija|Afričke unije]]-a. == Historija == [[Datoteka:Kapstaaten_1905.png|thumb|levo|200px|Njemačka karta iz [[1905]]. koja pokazuje do tada još nepodijeljeno područje Bechuanalanda]] Prije kontakta s Europljanima, [[Tsvana|Tswanci]] (ili Batswanci) su živjeli u plemenskim zajednicama u kojima su živjeli od ratarstva i stočarstva. Krajem 19. stoljeća, izbili su sukobi između naroda [[Shona]] u Bocvani i plemenâ [[Ndebele]] koji su se doseljavali u taj teritorij iz pustinje [[Kalahari]]. Napetosti su još više narasle doseljavanjem [[Buri|Bura]] iz [[Transvaal]]a. Nakon molbi bacvanskih vođa [[Khama III.|Khame III.]], Bathoena i Sebelea za pomoć, britanska vlada je [[31. 3.|31. ožujka]] [[1885]]. proglasila [[Bechuanaland]] svojim protektoratom. Sjeverni dio tog teritorija je ostao pod izravnom upravom Bechuanalandskog protektorata, te je danas to nezavisna država Bocvana, dok je južni teritorij postao dio Rtske kolonije ([[holandski jezik|nizozemski]]: ''Kaapkolonie'', [[engleski jezik|engleski]]: ''Cape Colony'') koji je sad dio sjeverozapadne pokrajine [[Južna Afrika|JAR]]-a. Većina ljudi koji govore jezik [[tswana (jezik)|tswana]] kao materinji jezik danas žive u Južnoafričkoj Republici. Osnivanjem [[Južnoafrička unija|Južnoafričke unije]] [[1910]]. od tadašnjih britanskih kolonija nisu uključeni i prostori [[Bechuanaland]]a, [[Basutoland]]a (danas [[Lesoto]]) i [[Svazi|Swazilanda]], iako je omogućeno njihovo kasnije priključivanje. Iako je južnoafrička vlada tada željela priključiti ove teritorije, britanska strana je to odgađala, te se ovo pripajanje nikad nije dogodilo. Izborom vlade [[Nacionalna stranka (Južna Afrika)|Nacionalne stranke]] [[1948]]. u Južnoj Africi je utemeljen [[apartheid]], zbog kojeg se ta zemlja [[1961]]. povukla iz [[Komonvelt nacija|Commonwealtha]], te čime je nestala ideja o uključivanju ovih teritorija u jedinstvenu Južnu Afriku. U lipnju [[1964]]. godine, Britanija je pristala na prijedloge o demokratskoj samoupravi u Bocvani. Sjedište vlade premješteno je iz [[Mafikeng]]a u današnjoj [[Sjeverozapadna provincija|Sjeverozapadnoj provinciji]] u [[Južna Afrika|JAR]]-u u novoosnovani grad [[Gaborone]], [[1965]]. godine. Bocvana je stekla svoju nezavisnost 30. rujna [[1966]]. godine. Kao prvi predsjednik države izabran je [[Seretse Khama]], vođa pokreta nezavisnosti, poglavica (''kgosi'') bacvanskog plemena [[Bamangwato|Ngwato]], koji je dva puta izabran na tu dužnost i na kojoj je umro [[1980]]. godine. Čelništvo nad državom je tad prepušteno potpredsjedniku [[Ketumile Masire|Ketumilu Masiri]] koji je regularno izabran [[1984]]., te ponovno [[1989]]. i [[1994]]. Masire je napustio dužnost [[1998]]. Predsjedničku dužnost je od tad obnašao potpredsjednik [[Festus Mogae]], koji je regularno izabran [[1999]]., te ponovno [[2004]]. godine. == Geografija == [[Datoteka:Botswana map.png|thumb|left|180px|Karta Bocvane]] Bocvana je 45 po veličini zemlja [[svijet]]a, približno velika kao [[Ukrajina]] ili [[Francuska]], kojom dominira ravničarski reljef. Najdužu granicu Bocvana dijeli s [[Južna Afrika|Južnoafričkom Republikom]] (1,840&nbsp;km), a još graniči i s [[Namibija|Namibijom]] (1,360&nbsp;km), [[Zimbabve]]om (813&nbsp;km), te s [[Zambija|Zambijom]] (2&nbsp;km) s kojom ima najkraću granicu. Zemljom dominira [[pustinja]] [[Kalahari]], koja pokriva oko 70% površine države i nalazi se u jugozapadnom dijelu. Zemlja je poznata po [[Okavango (delta)|Delti Okavango]], koja je najveća svjetska [[Riječna delta|delta]] u unutrašnjosti, a nalazi se na sjeverozapadu. Što se tiče raslinja, prevladavaju [[savana]] i travnate površine. Velike naslage soli i ostalih minerala nalaze se u [[Makgadikgadi Pan]]u na sjeveru. Za vrijeme kišnog razdoblja, neke slane površine postaju slana jezera koja su vrlo bitna za opstanak životinjskog svijeta. Najviša točka Bocvane je Tsodilo Hills (1,489 [[m]]). Zbog iznimne škrtosti zemljišta, samo je 1% teritorija obradivo. U Bocvani vlada polusuha [[klima]] s toplim zimama i vrućim ljetima. Zimi razlika između dnevne i noćne temperature zna varirati i preko 20 [[celzijus|°C]]. Sušno razdoblje traje relatino dugo, između 6 i 9 mjeseci godišnje. Prosječne godišnje padaline su između 250 i 500 [[metar|mm]], a najviše padaju u periodu od decembra i marta. == Politika == Država je ustrojena kao predsjednička demokratska [[republika]], gdje je predsjednik republike i na čelu države i na čelu vlade. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] obnaša vlada, dok [[zakonodavna vlast|zakonodavnu vlast]] vrše i vlada i višestranački parlament. Parlament se sastoji od 53 izabrana i 4 imenovana zastupnika. Savjetodavnu ulogu vrši Dom starješina ili poglavica (''House of Chiefs'') koji predstavlja osam osnovnih podskupina [[Batswana|bacvanskog]] naroda. Svaku odluku koju donosi parlament, a odnosi se na plemena mora proslijediti i Domu starješina. Izbori se održavaju najmanje svakih pet godina, a dosad su svi bili regularni i na vrijeme održani. Svi građani države, uključujući i sve manjine imaju pravu sudjelovati na izborima. Od nezavisnosti [[1967]]. godine, državom dominira [[Demokratska stranka Bocvane|Bocvanska demokratska stranka]] koja dosad nikad nije izgubila izbore. === Politička podjela === {{main|Politička podjela Bocvane}} [[Datoteka:Botswana.geohive.png|thumb|desno|220px|Okruzi Bocvane]] Bocvana je podijeljena u devet okruga ili distrikta (''districts''). Ti okruzi su podjeljeni u 28 podokruga (''sub-districts''). Okruzi Bocvane su: <div style="width:45%; -moz-column-count:2; column-count:2;"> # [[Središnji okrug (Bocvana)|Središnji okrug]] # [[Ghanzi okrug|Ghanzi]] # [[Kgalagadi okrug|Kgalagadi]] # [[Kgatleng okrug|Kgatleng]] # [[Kweneng okrug|Kweneng]] # [[Sjeveroistočni okrug (Bocvana)|Sjeveroistočni okrug]] # [[Sjeverozapadni okrug (Bocvana)|Sjeverozapadni okrug]] # [[Jugoistočni okrug (Bocvana)|Jugoistočni okrug]] # [[Južni okrug (Bocvana)|Južni okrug]] </div> Najveći gradovi u državi su: [[Popis gradova u Bocvani]] === Obrana === [[Datoteka:Roundel of Botswana.svg|thumb|desno|100px|Rondela BDF-a]] U vrijeme stjecanja neovisnosti Bocvana nije imala oružanih snaga. Tek nakon napada [[Rodezija|rodezijske]] vojske Bocvana je kao mjeru samoobrane formirala Bocvanske Obrambene Snage (''Botswana Defence Force'' ili ''BDF'') [[1977]]. godine. Njihov vrhovni zapovjednik je predsjednik Bocvane, koji imenuje i obrambeno vijeće. BDF trenutno u oružanim snagama ima 12 000 vojnika. Bocvanske Obrambene Snage djeluju kao nepolitička profesionalna [[vojska]] čije su glavne aktivnosti zaštita od krivolova, obrana od prirodnih nepogoda i mirotvorne misije. == Gospodarstvo == {{main|Gospodarstvo Bocvane}} Najvažnija gospodarska aktivnost u zemlji je [[rudarstvo]], posebno vađenje [[dijamanti|dijamanata]] koje je omogućilo ovoj zemlji da u 30 godina postigne najveći gospodarski rast na svijetu. Gospodarstvo karakterizira vrlo slaba korumptiranost, koja je najmanja u Africi, te na razini nekih zapadnoeuropskih država. Budući da je vrlo mali postotak zemljišta (5%) poljoprivredno obradivo, [[poljoprivreda]] ne prinosi značajno u ukupnom BDP-u. Osim slabog poljoprivrednog razvoja, zemlja nije mnogo razvijenija ni u [[industrija|industrijskom]] sektoru. privredni napredak ove zemlje polako usporava, te mu ozbiljnije prijeti epidemija [[aIDS|side]]. Bocvanska vlada počela je provoditi znatne mjere kako bi smanjila utjecaj epidemije na gospodarstvo. === Turizam === [[Datoteka:Okavangolodge.jpg|thumb|160px|Pogled na [[Okavango (delta)|Deltu Okavango]]]] [[Turizam]] je druga najjača privredna aktivnost poslije rudarstva, te se smatra da stvara 12% ukupnog BDP-a. U zemlji postoji nekoliko nacionalnih parkova (skoro trećina teritorija) i rezervata, koji najviše privlače turiste. Zbog iznimnog bogatstva životinjskog svijeta, koji uključuje [[lav]]ove, [[hijena|hijene]], [[leopard]]e, [[antilopa|antilope]] itd., Bocvana je popularno odredište za safari. Najvažnije turistička odredišta za safari su rezervat Moremi u [[Okavango (delta)|Delti Okavango]] i Nacionalni park Chobe koji je poznat po najvećoj populaciji slonova na svijetu, oko 70 000 jedinki.<ref>Najljepša mjesta na svijetu, LEO COMMERCE, Rijeka-Zagreb 2009., str. 386.</ref>. U Bocvani se [[1980]]. godine snimao film ''[[Bogovi su pali na tjeme]]''. == Stanovništvo == [[Datoteka:Botswanapop.svg|lang=sh|thumb|200px|Piramida stanovništva]] Bocvanu karakterizira vrlo mala etnička raznolikost stanovništva u usporedbi s ostalim afričkim državama, te vrlo niska gustoća naseljenosti. Od ukupnog broja stanovništva, 79% čini narod [[Tswana (narod)|Tswana]] ili Cvana, oko 11% stanovništva pripadaju narodu [[Kalanga]], a [[Bušmani]] čine 3% stanovništva, kao i [[Kgalagadi]]. Ukupni udio bijelaca u državi je 3%. Vrlo slična je i jezična struktura. Po popisu iz 2001. godine, materinji jezici stanovništva bili su [[tswana (jezik)|tswana]] (79%), [[kalanga (jezik)|ikalanga]] (7.9%), [[kgalagadi (jezik)|sekgalagadi]] (2.8%), dok su drugi i neodređeni činili 9 % stanovništva. Službeni [[engleski jezik]], materinji je jezik samo 2.1% stanovništva. Što se tiče vjeroispovijesti, 71.6% stanovništva se smatra kršćanima, dok službeno religiju badimo prakticira 6% stanovništva, makar je ovaj udio u stvarnosti puno veći, jer je često prakticiranje badima i neke druge religije. Kao i u većini država u [[Južna Afrika (regija)|južnoj Africi]], veliki broj stanovništva je zaražen [[AIDS]]-om ([[2002]]. godine, stopa zaraženosti odraslog stanovništva bila je 38.8%). Bocvanska vlada, započela je 2003. godine, program obrazovanja stanovništva o širenju bolesti, te nabavu jeftinih generičkih lijekova. Država u zadnje vrijeme bilježi negativan rast stanovništva (-0.04%), te bilježi značajan udio ekonomskih migranata iz [[Zimbabve]]a. == Kultura == {{main|Kultura Bocvane}} U sjevernom dijelu Bocvane, žene iz sela [[Etsha]] i [[Gumare]] poznate su po umjetnosti izrade košara od palme mokola i lokalnih boja. Košare se izrađuju u tri vrste: velike zatvorene košake koje se upotrebljavaju za čuvanje hrane, otvorene košare koje se nose na glavi, te male košare. Košare se oslikavaju raznim bojama, te postaju trgovački proizvod. Od drugih obrtničkih umjetnosti poznato je lončarstvo i tkanje u jugoistočnoj Bocvani. Najstariji tragovi umjetnosti u Bocvani i Južnoj Africi su slike koje opisuju lov i životinja i ljudi, a izradili su ih [[!Kung]] [[Bušmani]] prije 20,000 u pustinji [[Kalahari]]. === Književnost === Najznačajnijom bocvanskom spisateljicom smatra se [[Bessie Head]], koja je bježeći od [[apartheid]]a u JAR-u došla živjeti u Bocvanu. Ovdje je živjela u Seroweu od 1964. do smrti 1986. Tu se i zbiva radnja njezinih najpoznatijih djela. [[Unity Dow]] je poznata bocvanska spisateljica, pravnica i borac za ljudska prava, posebno prava žena. Poznata je kao prva sutkinja bocvanskog visokog suda. U Bocvani se događa radnja nekoliko beletrističkih djela, od kojih su najpopularnija djela [[Alexander McCall Smith|Alexandera McCalla Smitha]]. === Praznici === {| style="margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;" border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" |- style="background:#efefef;" ! Datum !! Srpskohrvatski naziv !! Lokalni naziv |- | [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]] || ''Ngwaga o mosha'' |- | [[2. 1.|2. siječnja]] || Državni praznik || |- |rowspan="2"| ''klizni''<ref>Obično krajem ožujka ili početkom travnja.</ref> | [[Veliki petak]] || ''Labotlhano yo o molemo'' |- | [[Uskrsni ponedjeljak]] || ''Tlhatlogo'' |- | ''klizni''<ref>Obično u svibnju</ref> | [[Vaznesenje Isusa|Uznesenje]] || |- | [[1. 8.|1. kolovoza]] || Dan [[Seretse Khama|Sira Seretse Khame]] || |- | [[19. 8.|19. kolovoza]] || [[Dan predsjednika (Botswana)|Dan predsjednika]] || |- | [[20. 8.|20. kolovoza]] || Državni praznik || |- | [[30. 9.|30. rujna]] || Dan nezavisnosti || ''Boipuso'' |- | [[25. 12.|25. prosinca]] || [[Božić]] || ''Keresemose'' |- | [[26. 12.|26. prosinca]]/[[27. 12.|27. prosinca]] | [[Boxing Day]] || |- |colspan="4"| Prvi ponedjeljak nakon Božića je također državni praznik |- |} == Izvori == {{Reflist}} * Denbow, James and Thebe, Phenyo C., ''Culture and Customs of Botswana'' == Vanjske veze == {{commonscat|Botswana|Bocvana}} * {{en icon}}[http://www.gov.bw/home.html Službena stranica bocvanske vlade] * {{en icon}}[http://www.botswana-tourism.gov.bw Turističke informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705143931/http://www.botswana-tourism.gov.bw/ |date=2008-07-05 }} * {{en icon}}{{fr}}[http://allafrica.com/botswana/ Aktualnosti iz Bocvane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070303050044/http://allafrica.com/botswana/ |date=2007-03-03 }} * {{SiJez|de}}[http://www.inwent.org/v-ez/lis/botswana/index.htm Informacije o Bocvani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070219125326/http://www.inwent.org/v-ez/lis/botswana/index.htm |date=2007-02-19 }} {{Commonwealth}} {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} [[Kategorija:Bocvana| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] mewwf5y7e0ou3542dj1rvdjhyfmwog9 0 23955 42690760 42515156 2026-09-21T10:03:38Z Alekol 2231 /* Događaji i trendovi */ 42690760 wikitext text/x-wiki {{Kutija za vijekove|-8}} '''8. vijek pne.''' počeo je prvog dana [[800. pne.]] i završio posljednjeg dana [[701. pne.]]. == Pregled == 8. vijek pne. se smatra periodom velikih promjena među tadašnjim civilizacijama. U [[Egipat|Egiptu]] su vladare 23. i 24. dinastije zamijenili došljaci iz [[Nubija|Nubije]] koji su osnovali 25. dinastiju. [[Neoasirsko Carstvo]] je doseglo vrhunac, osvojivši [[Kraljevstvo Izrael]] i susjedne zemlje. [[Drevna Grčka|Grci]] su [[Magna Graecia|kolonizirali]] oblasti [[Mediteran]]a i [[Crno more|Crnog mora]]. [[Rim]] je tradicionalno [[ab urbe condita|osnovan]] godine [[753. pne.]], a [[Etrurska civilizacija]] se proširila u [[Italija|Italiji]]. 8. vijek pne. se konvencionalno smatra početkom [[Klasična antika|klasične antike]], s prvom [[Olimpijada|Olimpijadom]] koja je održana [[776. pne.]], i [[Homer]]ovim epovima datiranim u taj period. [[Indija Željeznog doba]] je ušla u kasni [[Vedski period]]. [[Historijska vedska religija|Vedski rituali]] se spominje u mnogim [[shakha|svećeničkim školama]] i [[Brahmana]] komentari, a najranije [[Upanišade]] označavaju početak [[Vedanta]] filozofije. Poslednje decenije 8. veka pne. obeležava prodor Trako-[[Kimerci|Kimeraca]] u srednju Evropu i početak [[Gvozdeno doba|Gvozdenog doba]] u Srbiji, u čijoj se ranoj fazi, {{circa}} 725-625, nastavlja razvoj tradicionalnih grupa, [[Bosutska kultura|Bosutske]] i [[Brnjička grupa|Brnjičke]]. Prisustvo obogaćenih pojedinaca Bosutske grupe u Šumadiji i istočnoj Srbiji, ukazuje na ekonomsko i društveno raslojavanje. Uticaj Trako-Kimeraca na Brnjicu je bio vrlo mali, možda samo u vidu građenja malih tumula.<ref>Istorija srpskog naroda, Prva knjiga - Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981, str. 54-56</ref> == Događaji i trendovi == [[Datoteka:Lupa Capitolina, Rome.jpg|thumb|right|250px|Drevni brončani kip [[Kapitolska vučica|Kapitolske vučice]] koja doji blizance [[Romul i Rem|Romula i Rema]], s time da su blizanci dodani u 16. vijeku. To su legendarni osnivači [[Rim]]a]] [[Datoteka:Sargon II and dignitary.jpg|thumb|200px|[[Sargon II]], kralj [[Asirija|Asirije]] i osvajač [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstva Izrael]], prikazan zajedno sa službnikom]] * Kasni 8. vijek pne. – [[Naušnice]], [[kruna]] i [[rozete]], iz groba kraljice [[Yabay]] u [[Kalhu]]u (suvremeni [[Nimrud]] u [[Irak]]u) su napravljene. Danas se čuvaju u [[Irački muzej|Iračkom muzeju]], [[Baghdad]]. Otkrivene [[1988]]. * cca. 8. vijek pne. – [[7. vijek pne.]]; Žena tka, iz [[Susa|Suse]] (suvremeni [[Shush]] u [[Iran]]u) je napravljena. Danas se čuva u [[pariz|pariškom]] [[Musee du Louvre|Louvreu]]. * {{circa}} 800. pne. - Masovna grobnica u [[Gomolava|Gomolavi]]: ubijeno je 77 osoba, uglavnom žena i dece, većinom nesrodnih i iz različitih naselja - period nestabilnosti u Karpatskom basenu.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2026/03/260308201616.htm Archaeologists uncover brutal Iron Age massacre of women and children]. sciencedaily.com March 9, 2026</ref> * [[797. pne.]] – [[Ardysus I]] postaje kralj [[Lidija|Lidije]]. * 797. pne. – [[Tespije]], [[kralj Atene]], umire nakon vladavine od 27 godina i nasljeđuje ga isn [[Agamestor]]. * [[783. pne.]] – [[Shalmaneser IV]] nasljeđuje [[Adad-nirari III|Adad-nirarija III]] kao kralj [[Asirija|Asirije]]. * [[782. pne.]] – Osnivanje [[Erebuni]]ja (Էրեբունի) po naređenju kralja [[Argishtis I od Urartua|Argishtisa I]] na mjestu današnjeg [[Jerevan]]a. * 782. pne. – Smrt [[Kralj Xuan od Zhoua|kralja Xuana od Zhoua]], vladara [[kina|kineske]] [[Dinastija Zhou|dinastije Zhou (1122. pne. — 256. pne.)]]. * [[781. pne.]] – [[Kralj You od Zhoua]] postaje vladar [[kina|kineske]] [[Dinastija Zhou|dinastije Zhou (1122. pne. — 256. pne.)]]. * [[780. pne.]] – Prva historijski potvrđena [[pomrčina Sunca]] zabilježena u [[Kina|Kini]]. * [[778. pne.]] – [[Agamestor]], [[kralj Atene]], umire nakon vladavine od 17 godina i nasljeđuje ga sin [[Eshil od Atene|Eshil]]. * [[776. pne.]] – Tradicionalni datum prve [[Olimpijada|Olimpijade]]. Vjeruje se da historija [[Drevne Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] datira od [[13. vijek pne.|13. vijeka pne.]]. * [[774. pne.]] – Kraj vladavine [[Pigmalion od Tira|Pigmaliona]] od [[Tir]]a. * [[773. pne.]] – Smrt [[Shoshenq III|Shoshenqa III]], kralja [[Historija Egipta|Egipta]]. * 773. pne. – [[Ashur-Dan III]] nasljeđuje svog brata [[Shalmaneser IV|Shalmanesera IV]] kao kralj [[Asirija|Asirije]]. * [[771. pne.]] – Kraj Zapadne [[Dinastija Zhou (1122. pne. — 256. pne.)|dinastije Zhou]] u [[Kina|Kini]] nakon što "zapadni" barbari uništavaju prijestolnicu [[Hao]]. [[Kralj You od Zhoua]] je ubijen. [[Krunski princ]] [[Ji Yijiu]] bježi i nastavlja vladati kao [[Kralj Ping od Zhoua]]. * [[770. pne.]] – Početak Istočne [[Dinastija Zhou (1122. pne. — 256. pne.)|dinastije Zhou]] u [[Kina|Kini]] nakon što [[kralj Ping od Zhoua]] postaje prvi kralj Zhoua čija je prijestolnica [[Chengzhou]] (danasšnji [[Luoyang]]). * [[Asirija]] osvaja [[Damask]] i [[Samarija|Samariju]]. * [[15.6.]] [[763. pne.]] – [[Pomrčina sunca]] na ovaj datum se koristi za utvrđivanje [[Kronologija Drevnog Bliskog Istoka|kronologije Drevnog Bliskog Istoka]]. * [[756. pne.]] – Osnivanje [[Kizik]]a. * [[755. pne.]] – [[Ashur-nirari V]] nasljeđuje [[Ashur-Dan III|Ashur-Dana III]] kao kralj [[Asirija|Asirije]]. * 755. pne. – [[Eshil od Atene|Eshil]], [[kralj Atene]], umire nakon vladavine od 23 godina i nasljeđuje ga [[Alkmeon (kralj Atene)|Alkmeon]]. * [[753. pne.]] – [[Alkmeon (kralj Atene)|Alkmeon]], [[kralj Atene]], umire nakon vladavine od 2 godine. Nasljeđuje ga [[Harops]], [[arhont]] izabran na mandat od deset godina. * [[21.4.]] 753. pne. - [[Romul i Rem|Romul]] osniva [[Rim]] (prema [[Osnivanje Rima|tradiciji]]). Početak [[Drevni Rim|rimskog]] '[[Ab urbe condita]]' kalendara. * [[26.2.]] [[747. pne.]] – [[Nabonassar]] postaje kralj [[Asirija|Asirije]]. * [[747. pne.]] – [[Meles]] postaje kralj [[Lidija|Lidije]]. * [[745. pne.]] – [[Kruna|Krunu]] [[Asirija|Asirije]] preuzima [[Pul]], koji se proziva [[Tiglath-Pileser III]]. * [[743. pne.]] – [[Vojvoda Zhuang od Zhenga|Vojvoda Zhuang]] od [[Kina|kineske]] države [[Zheng (države)|Zheng]] dolazi na vlast. * [[740. pne.]] – [[Tiglath-Pileser III]] osvaja grad [[Arpad (Sirija)|Arpad]] u [[Sirija|Siriji]] nakon dvogodišnje opsade. * [[740. pne.]] – Početak [[Ahaz]]ove vladavine u [[Kraljevstvo Juda|Judi]]. * [[739. pne.]] – [[Hiram II]] postaje kralj [[Tir]]a. * [[738. pne.]] – Kralj [[Tiglath-Pileser III]] od [[Asirija|Asirije]] napada [[Kraljevstvo Izrael|Izrael]], prisilivši ga da plati danak. * [[734. pne.]] – [[Naxos (Sicilija)|Naks]] na [[Sicilija|Siciliji]] osnovan kao [[kolonija]] [[Halkis]]a na [[Eubeja|Eubeji]]. (tradicionalni datum) * [[732. pne.]] – [[Hošea]] postaje posljednji [[Kraljevstvo Izrael|kralj Izraela]]. * [[730. pne.]] – [[Osorkon IV]] nasljeđuje [[Sheshonq IV|Sheshonqa IV]] kao kralj [[Dvadeset druga dinastija Egipta|Dvadeset druge dinastije Egipta]]. * 730. pne. – [[Piye]] nasljeđuje oca [[Kashta|Kashtu]] kao vladar [[nubija|nubijskog]] kraljevstva [[Napata]]. * 730. pne. – [[Mattan II]] nasljeđuje [[Hiram II|Hirama II]] kao kralj [[Tir]]a. * [[728. pne.]] – [[Piye]] napada [[Historija Drevnog Egipta|Egipat]], osvaja [[Memfis (Egipat)|Memfis]], i svojoj vlasti podvrgava vladare [[Delta Nila|Delte Nila]]. Osniva [[Dvadeset peta dinastija Egipta|Dvadeset petu dinastiju Egipta]]. * [[727. pne.]] – [[Babilonija]] se osamostaljuje od [[Asirija|Asirije]]. * [[724. pne.]] – [[Asirija|Asirci]] započinju četverogodišnju opsadu [[Tir]]a. * [[724. pne.]] – Utrka ''[[Mjerne jedinice Drevne Grčke|diaulos]]'' uvedena na Olimpijske igre. * [[722. pne.]] – [[Period Proljeća i Jeseni]] u historiji [[Kina|Kine]] započinje kada vlast [[kralj Ping od Zhoua|kralja Pinga od Zhoua]] iz [[Dinastija Zhou (1122. pne. — 256. pne.)|dinastije Zhou]] postaje nominalnom. * [[722. pne.]] – [[Kraljevstvo Izrael|Izrael]] osvaja [[Asirci|asirski]] kralj [[Sargon II]]. * [[720. pne.]] – Kraj [[Asirija|asirske]] opsade [[Tir]]a. * [[710-e pne.]] – [[Kraljevstvo Juda|Juda]], [[Tir]] i [[Sidon]] dižu pobunu protiv [[Asirija|Asirije]]. * [[719. pne.]] – [[Kralj Huan od Zhoua]] iz [[Dinastija Zhou (1122. pne. — 256. pne.)|dinastije Zhou]] postaje vladar [[Kina|Kine]]. * [[718. pne.]] – [[Gig od Lidije|Gig]] postaje vladar [[Lidija|Lidije]]. * [[717. pne.]] – [[Asirija|Asirski]] kralj [[Sargon II|Sargon]] osvaja [[Hetiti|hetitsko]] uporište [[Carchemish]]. * 717. pne. – [[Sargon II]] osniva novi [[glavni grad]] [[Asirija|Asirije]] u [[Dur-Sharrukin]]u. * [[716. pne.]] – [[Rimsko Carstvo|Rimske]] legende ovaj datum označavaju kao vrijeme kada je završila vladavina [[Romul i Rem|Romula]]. * [[715. pne.]] – Početak vladavine [[Rimsko Carstvo|rimskog]] kralja [[Numa Pompilije|Nume Pompilija]]. * [[713. pne.]] – [[Numa Pompilije]] reformira [[rimski kalendar]]. * [[712. pne.]] – [[Numa Pompilije]] uvodi funkciju [[Pontifex Maximus]]a. * [[706. pne.]] – [[Sparta]]nski doseljenici osnivaju [[Taranto|Taras]] (''[[Taranto|Tarentum]]'', suvremeni [[Taranto]]) [[kolonija|koloniju]] u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]]. * [[705. pne.]] – [[Sennacherib]] nasljeđuje svog brata [[Shalmaneser V|Shalmanesera V]] kao kralj [[Asirija|Asirije]]. * [[704. pne.]] – [[Sennacherib]] premješta [[glavni grad]] [[Asirija|Asirije]] u [[Niniva|Ninivu]]. * [[701. pne.]] – Kralj [[Hezekija]] od [[Kraljevstzvo Juda|Jude]], uz podršku [[Drevni Egipat|Egipta]], diže ustanak protiv kralja [[Sennacherib]]a od [[Asirija|Asirije]]. [[Sennacherib]] ruši mnoge [[Palestinci|palestinske]] gradove, ali ne uspjeva osvojiti [[Jeruzalem]]. * [[700. pne.]] – [[Skiti]] se počinju naseljavati u [[Kimerijci|kimerijska]] područja, zamjenjujući ranije stanovništvo. * 700. pne. – Kraj [[Villanovanska kultura|Villanovanske kulture]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]] i uspon [[Etrurska civilizacija|Etrurske civilizacije]]. * 700. pne. – Napisane [[Upanišade]], sveti spis [[hinduizam|hinduizma]]. * Sredina 8. vijeka pne. - Napravljena maketa hrama, pronađena u Utočištu Here u [[Argos|Argu]]. Danas se nalazi u [[Nacionalni arheološki muzej|Nacionalnom arheološkom muzeju]] u [[Atena|Ateni]]. * [[Helenska civilizacija|Grci]] počinju kolonizirati [[Mediteran]] i [[Crno more]]. * [[Trako-Kimerijci|Tračko-kimerijski]] utjecaj na [[Centralna Evropa|Centralnu Evropu]]. == Značajne osobe == * [[760-e pne.]] – [[Argishtis I od Urartua]] umire. * 760-e pne.– [[Amazija od Jude]]umire. * 760-e pne. – [[Arhilaj]], [[kralj Sparte]],umire. * 760-e pne.– [[Marduk-apla-usur]] i [[Eriba-Marduk]], [[Popis kraljeva Babilona|kraljevi Babilona]], umireu. * 760s-e pne. – [[Rivallo]], legendarni kralj [[Briti|Brita]], umire. * [[Shoshonq V]], [[faraon]] [[Dvadeset druga dinastija Egipta|Dvadeset tdruge dinastije Egipta]] ([[760-e pne.|767. pne.]]–[[730. pne.]]) * [[Osorkon III]], [[faraon]] [[Dvadeset druga dinastija Egipta|Dvadeset tdruge dinastije Egipta]] ([[780-e pne.|787. pne.]]–[[759. pne.]]) * [[Takelot III]], [[faraon]] [[Dvadeset treća dinastija Egipta|Dvadeset treće dinastije Egipta]] ([[764. pne.]]–[[757. pne.]]) * [[Rudamun]], [[faraon]] [[Dvadeset treća dinastija Egipta|Dvadeset treće dinastije Egipta]] ([[757. pne.]]–[[754. pne.]]) * [[Iuput]], [[faraon]] [[Dvadeset treća dinastija Egipta|Dvadeset treće dinastije Egipta]] ([[754. pne.]]–[[710-e pne.|715. pne.]]) * [[Niumateped]], kralj [[Libija]]ca ([[770-e pne.|775. pne.]]–[[750. pne.]]) * [[Titaru]], kralj [[Libija]]ca ([[758. pne.]]–[[750. pne.]]) * [[Ker]], kralj [[Libija]]ca ([[750. pne.]]–[[740-e pne.|745. pne.]]) * [[Mida]] (kralj [[Frigija|Frigije]]) * [[Hezekija]] od [[Kraljevstvo Juda|Kraljevstva Jude]] (vladao [[710-e pne.|715. pne.]]–[[687. pne.]]) * [[Sennacherib]], [[kraljevi Asirije|kralj Asirije]] i osvajač [[Babilon]]a ([[700-e pne.|705]]–[[681. pne.]]) * [[Homer]] (točni datumi nepoznati, obično se datira u sredinu i kraj 8. vijeka pne.) * [[740-e pne.]] – [[Romul i Rem]] * [[725. pne.]] – [[Bakenranef]] (također poznat kao [[Bocchoris]]) nasljeđuje svog oca [[Tefnakhte]]a kao kralj [[Dvadeset četvrta dinastija Egipta|XXIV dinastije Egipta]] * [[Ahaz]], kralj [[Kraljevstvo Juda|Jude]] ([[735. pne.]]–[[715. pne.]]) * [[723. pne.]] – [[Shalmaneser V]], kralj [[Asirija|Asirije]], umire. * 723. pne. – [[Sargon II|Sargon]] nasljeđuje [[Shalmaneser V|Shalmanesera V]] kao kralj [[Asirija|Asirije]]. * [[721. pne.]] – [[Shabaka]] nasljeđuje svog oca [[Piye]]a kao kralj [[Dvadeset peta dinastija Egipta|Dvadeset pete dinastije Egipta]]. * [[720. pne.]] – [[Shabaka]] ubija [[Bakenranef]]a ([[Bocchoris]]), završivši tako [[Dvadeset četvrta dinastija Egipta|XXIV dinastiju Egipta]] * 720. pne. – Smrt [[Zhou ping wang]]a, vladara [[kina|kineske]] [[Dinastija Zhou|dinastije Zhou]] * [[715. pne.]] – [[Osorkon IV]] umire, okončavši [[Dvadeset druga dinastija Egipta|XXII dinastiju Egipta]]. * [[713. pne.]] – Rođen polulegendarni [[Zamolxis]] u [[Dacija|Daciji]] == Izumi i otkrića == == Decenije i godine == {{Decenije i vijekovi pne.|8|7|6}} {{Vijekovi}} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:1. milenijum pne.|-2]] [[Kategorija:8. vijek pne.| ]] [[Kategorija:Vjekovi|-92]] j6oyh6teumbcw13beccbrsbaxu90q31 4 25082 42690606 42684294 2026-09-20T17:35:38Z Inokosni organ 160059 /* Aiman Valoryn */ 42690606 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]] {{Arhive|auto=short}} {{prečica|WP:ČZB}} Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje. Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools]. Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}. == [[Szczepan Sadurski]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}} Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET) :U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET) ::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET) ::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET) ::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET) {{podnožje rasprave}} == [[Aiman Valoryn]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:35 (CEST) |Izbrisano}} Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali: # postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima; # od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula; # o stilu imamo jednu generičnu rečenicu. Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST) :Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Viktor Skumin]] == Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST) :Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST) ::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST) :::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST) ::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST) == [[Format C (umjetnička organizacija)]] == Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST) :Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST) :Predlažem i razmatranje nacrta kao alternative brisanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:28 (CEST) ::Brisati. Reklamni sadržaj. Nisam siguran ni zašto je zadržan tada (ja sam uklonio prijedlog, ali mislim da je to više bio nekakav osobni kompromis nego da je imalo ikakve veze s člankom). Nacrt nema smisla jer članak ne zadovoljava kriterij značaja, niti je i po čemu izvjesno da će ga steći ako u prethodnih 12 godina rada nije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. septembra 2026. u 03:15 (CEST) d99aqvve2og93y3w3wmsl7hcqm3c35l 42690607 42690606 2026-09-20T17:37:45Z Inokosni organ 160059 /* Viktor Skumin */ 42690607 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]] {{Arhive|auto=short}} {{prečica|WP:ČZB}} Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje. Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools]. Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}. == [[Szczepan Sadurski]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}} Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET) :U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET) ::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET) ::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET) ::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET) {{podnožje rasprave}} == [[Aiman Valoryn]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:35 (CEST) |Izbrisano}} Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali: # postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima; # od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula; # o stilu imamo jednu generičnu rečenicu. Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST) :Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Viktor Skumin]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:37 (CEST)|Izbrisano}} Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST) :Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST) ::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST) :::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST) ::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Format C (umjetnička organizacija)]] == Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST) :Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST) :Predlažem i razmatranje nacrta kao alternative brisanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:28 (CEST) ::Brisati. Reklamni sadržaj. Nisam siguran ni zašto je zadržan tada (ja sam uklonio prijedlog, ali mislim da je to više bio nekakav osobni kompromis nego da je imalo ikakve veze s člankom). Nacrt nema smisla jer članak ne zadovoljava kriterij značaja, niti je i po čemu izvjesno da će ga steći ako u prethodnih 12 godina rada nije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. septembra 2026. u 03:15 (CEST) p8bcj6qv7a5h7j2u7hpldhauc2ph996 42690608 42690607 2026-09-20T17:45:19Z Inokosni organ 160059 /* Format C (umjetnička organizacija) */ 42690608 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]] {{Arhive|auto=short}} {{prečica|WP:ČZB}} Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje. Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools]. Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}. == [[Szczepan Sadurski]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}} Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET) :U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET) ::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET) ::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET) ::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET) {{podnožje rasprave}} == [[Aiman Valoryn]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:35 (CEST) |Izbrisano}} Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali: # postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima; # od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula; # o stilu imamo jednu generičnu rečenicu. Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST) :Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Viktor Skumin]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:37 (CEST)|Izbrisano}} Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST) :Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST) ::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST) :::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST) ::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Format C (umjetnička organizacija)]] == Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST) :Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST) :Predlažem i razmatranje nacrta kao alternative brisanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:28 (CEST) ::'''Brisati'''. Reklamni sadržaj. Nisam siguran ni zašto je zadržan tada (ja sam uklonio prijedlog, ali mislim da je to više bio nekakav osobni kompromis nego da je imalo ikakve veze s člankom). Nacrt nema smisla jer članak ne zadovoljava kriterij značaja, niti je i po čemu izvjesno da će ga steći ako u prethodnih 12 godina rada nije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. septembra 2026. u 03:15 (CEST) ::::Isto '''brisati'''. Slažem se s Acinim argumentom ali, kao prije i pod istim uvjetima, ovakav sadržaj ide ako je članak formalno ispravan i ako su izvori valjani, što nije slučaj. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:44 (CEST) 3qydz1sgeeqf3uqf4chsrsvauzmfn7x 42690609 42690608 2026-09-20T17:55:08Z Aca 108187 /* Format C (umjetnička organizacija) */ 42690609 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]] {{Arhive|auto=short}} {{prečica|WP:ČZB}} Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje. Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools]. Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}. == [[Szczepan Sadurski]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}} Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET) :U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET) ::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET) ::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET) ::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET) {{podnožje rasprave}} == [[Aiman Valoryn]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:35 (CEST) |Izbrisano}} Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali: # postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima; # od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula; # o stilu imamo jednu generičnu rečenicu. Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST) :Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Viktor Skumin]] == {{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao [[Wikipedija:PROMO|reklamni sadržaj]]. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:37 (CEST)|Izbrisano}} Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST) :Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST) ::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST) :::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST) ::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST) {{podnožje rasprave}} == [[Format C (umjetnička organizacija)]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za brisanje članka. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:55 (CEST)|Izbrisano}} Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST) :Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST) :Predlažem i razmatranje nacrta kao alternative brisanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:28 (CEST) ::'''Brisati'''. Reklamni sadržaj. Nisam siguran ni zašto je zadržan tada (ja sam uklonio prijedlog, ali mislim da je to više bio nekakav osobni kompromis nego da je imalo ikakve veze s člankom). Nacrt nema smisla jer članak ne zadovoljava kriterij značaja, niti je i po čemu izvjesno da će ga steći ako u prethodnih 12 godina rada nije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. septembra 2026. u 03:15 (CEST) ::::Isto '''brisati'''. Slažem se s Acinim argumentom ali, kao prije i pod istim uvjetima, ovakav sadržaj ide ako je članak formalno ispravan i ako su izvori valjani, što nije slučaj. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 19:44 (CEST) {{podnožje rasprave}} 731apaiynj01tpqp2oxrek22f2xa5gx 4 25091 42690620 42656248 2026-09-20T19:58:10Z Dusan Basaric div 393960 42690620 wikitext text/x-wiki 42690622 42690620 2026-09-20T20:00:52Z Aca 108187 svaka čast 42637155 wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:ZČ}} Na ovoj stranici možete da postavite zahtjeve da se određeni članci napišu. Molimo da pretražite Wikipediju prije nego postavite zahtjev za novi članak da bi izbjegli dupliciranje postojećeg koji ima malo drugačije ime ili je njegov naslov napisan na drugačiji način a koji se može proširiti umjesto dodavanja novog članka. Svoj prijedlog dodajte odmah ispod naslova "Želje". Evo kako se upisuje želja: * [[31.3.]] [[2007]]. - Volio bih kad bi netko napisao članak o filmu [[The Departed]]. Hvala! --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 13:47, 31 ožujak-март 2007 (CEST) Gornji vam primjer pokazuje kako trebate upisati datum, ime željenog članka i svoj potpis. == Želje == * [[Diverticulosis colonis]] (anonimni, zahtvjev 13.7.2011) * [[Etnogeneza]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Identitetske politike]] --[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Zatra%C5%BEeni_%C4%8Dlanci&diff=prev&oldid=41008840 28. 7. 2020. u 20:12]) * [[Ludilo]] --[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 21:12, 28 juli 2020 (CEST) * [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Ovdje, na travnjaku]]^{([[:ru:Ой, при лужку, при лужке|ru]]), ([[:simple:Oy,_pri_luzhku|en]]), [[:uk:Ой при лузі, при лужку|(uk)]]} * [[Spisak utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Zadružna gospodarska banka (Ljubljana)]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Odysee]] ([[:en:Odysee|en]]) * [[Pathompong Sombatpiboon]] ([[:en:Pathompong Sombatpiboon|en]])– [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor s korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 04:35, 19 decembar 2023 (CET) * [[Surush Tubwang]] ([[:en:Surush Tubwang|en]])– [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor s korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 04:35, 19 decembar 2023 (CET) * [[Anita Mui]] ([[:en:Anita Mui|en]])– [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor s korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 04:35, 19 decembar 2023 (CET) * [[Tone Hace]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Koncentracijski logor Visco]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Centralno groblje Žale]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Trnovo (Ljubljana)]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Janko Kustudić]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:35 (CEST) == Ispunjene želje == Ovdje se prenose želje iz gornjeg naslova nakon što su ispunjene. * [[Konverzija mjernih jedinica]] - treba još malo poraditi, ali ono osnovno je tu.--[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 11:46, 22 avgust-коловоз 2007 (CEST) * [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] - Najosnovnije činjenice su tu. Detalji (jedinice, datumi, gubici) će biti ubačeni naknadno. --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 21:18, 30 ožujak-март 2008 (CEST) * [[:pl:Kamienie na szaniec]], [[:pl:Aleksander Kamiński]] &nbsp;«&nbsp;[[User:Saper|Saper]]<span style="font-size: 70%">&nbsp;//&nbsp;</span>[[User talk:Saper|@razgovor]]&nbsp;»&nbsp; 21:38, 16 oktobar-листопад 2012 (CEST) ** Done. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:29, 17 oktobar-листопад 2012 (CEST) *[[QGIS]] ([[:en:QGIS]], [[:ru:QGIS]]) --[[Korisnik:Tobias1984|Tobias1984]] ([[Razgovor sa korisnikom:Tobias1984|razgovor]]) 08:09, 27 februar-вељача 2014 (CET) :{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:36, 27 februar-вељача 2014 (CET) * [[Mango (kantautor)|Mango]] ([[:en:Mango (singer)]]). Hvala! --[[Korisnik:Generale Lee|Generale Lee]] ([[Razgovor sa korisnikom:Generale Lee|razgovor]]) 11:56, 14 decembar-просинац 2014 (CET) :{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:11, 31 januar-сијечањ 2015 (CET) * [[:en:Sayan Sanya]] – [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor sa korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 06:55, 3 mart 2023 (CET) ** [[Sayan Sanya]] - {{urađeno}}– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 11:59, 3 mart 2023 (CET) * [[:en:Pumpuang Duangjan]]--[[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor sa korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 06:00, 30 juni 2020 (CEST) ** [[Pumpuang Duangjan]] - {{urađeno}}– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:15, 7 mart 2023 (CET) 08p21fbjl1ghd058y116hqji8ksmbj7 0 36074 42690761 42690148 2026-09-21T10:08:33Z Belirac 17 /* Dijelovi naselja */ Dodan link na članak o "Belju". 42690761 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu > Jagodnjak (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Jagodnjak / Јагодњак |regija = [[Baranja]] |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]] |mikroregija = [[Baranjska nizina]] |najgrad = [[Beli Manastir]] |površina = 59,16 |nadvisina = 90 |z. širina = 45.7013 |z. dužina = 18.590 |brojstan = 1.469 / 1.299 / '''990''' |gustoća = 25 / 22 / '''17''' |domaćinstva = 557 (2001) |pošta = 31324 |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = BM |slika = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG |slika_opis = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,<br>Ulica Borisa Kidriča 100 }} '''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika. Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]]. [[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|"Dobro došli u selo [[kulin]]a" - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]] == Geografija == Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&nbsp;km². === Udaljenosti od okolnih naselja === Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&nbsp;km. Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&nbsp;km. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica''). ;Brod-Pustara Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga "Naše selo", nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak. U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje Plus|Belje]] d.d.: "Farma Brod Pustara 1" (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i "Farma Brod Pustara 2" uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste). ;Zornice Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok. Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) <ref>Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''"Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!"'']. facebook.com - 28. VII. 2024.</ref>, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić). U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića ("ćuprija") preko odvodnih kanala kao prilazi njivama. Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama ("Pčelarstvo Kovačić"), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.<ref>(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''"Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice"'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.</ref> === Susjedna naselja === Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave. === Ceste === [[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|310px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]] Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica. [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude. Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5. Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge "Naše selo", a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak. === Prometne veze === Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom. === Hidrografija === [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|310px|Nasip ("bent") uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]] ;Drava Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita. ; Kanal Barbara Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog "benta", protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane. ; Ostale vode Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili "šančevi" uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak|SRD-a "Dravica"]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica. == Ime naselja == Današnje službeno ime naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u seoskom [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''"Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske"'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak). [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić tvrdi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''. === [[Etnik]] i [[ktetik]] === Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i pridjev ([[ktetik]]) ''kačvolski''. == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Pregled broja stanovnika po godinama <ref>[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela4_14.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']</ref><ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990 |- |} === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 3000 |crta1 = 250 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 2167 |p2 = 2212 |p3 = 2064 |p4 = 2282 |p5 = 2280 |p6 = 2462 |p7 = 2381 |p8 = 2624 |p9 = 2706 |p10 = 2678 |p11 = 2967 |p12 = 2348 |p13 = 2259 |p14 = 1951 |p15 = 1469 |p16 = 1299 |p17 = 990 |izvor = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku }} Napomene o popisima stanovništva ---- Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km². Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794). === Nacionalni sastav ([[1991]]) === {{bar box |float = center |title = Popis 1991. |titlebar = #AAF |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000 |1.439| 73.75}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1 | 296| 15.17}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 | 103| 5.27}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E | 67| 3.43}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]] |#4B3621 | 6| 0.30}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B | 5| 0.25}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE | 5| 0.25}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]] |#228B22 | 3| 0.15}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]] |#FF7E00 | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]] |#F400A1 | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]] |#FF55A3 | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]] |#C19A6B | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 | 19| 0.97}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato |#A2A2D0 | 4| 0.20}} |caption='''Ukupno''': 1.951 }} === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).<ref name="Acta"/> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su: * Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović, a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.</ref> == Historija == [[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]] === Feudalci === Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61</ref> === Naseljavanje === Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62</ref> == Privreda == [[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]] [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo"]] === Općenito === Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda. === Poslovni subjekti === Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti: * '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju * Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane) * '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe * Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak * '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)<ref>[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']</ref>, kao i više [[OPG]]-ova. U Jagodnjaku još postoje: * [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir * [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak === Svinjogojstvo i ASK <ref>[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''"Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak "'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.</ref><ref>[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''"Općina Jagodnjak bez ijedne svinje"'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.</ref> === Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković<ref>[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''"OPG Milorad Stojković u medijima"'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.</ref>. Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''. Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u "[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]" objavljen je članak pod naslovom ''"Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ..."'' <ref>[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''"Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati".] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.</ref>, u kom je rečeno da je planirano "eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva". Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana. O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u "Glasu Slavonije" i u zagrebačkim "Novostima" <ref>[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''"Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje"'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.</ref>). == Društvo i kultura == === Škola === [[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]] U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u. === Crkva === {{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|<center>Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|<center>Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}} * [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). <br> Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).<ref>[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''"Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci"'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.</ref> * Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.<ref>Milanović, Maja: ''"[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]"''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.</ref><ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''"Srbi i Hrvati zajedno na molitvi"'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.</ref> * Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''"Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine"'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.</ref> === Pošta === Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|"Tri stoljeća Belja"]] (str. 105), u Jagodnjaku "pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)" i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana. Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003). To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti. === Udruge === U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019): * Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982. * Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011. * Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013. * Konjogojska udruga (KU) "Baranjac", osnovana 9. VI. 2013. * Lovačko društvo (LD) "Jelen" Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997. * [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub (NK) "Bratstvo Jagodnjak]], osnovan 27. III. 1964. * Sportsko ribolovno društvo (SRD) "Dravica" Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002. * Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana 27. IV. 2006. * Udruga "Terapija", osnovana 16. VII. 2018. * Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004. * [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja "Romsko srce"]], osnovana 15. I. 2001. * Udruga žena "Sretne i spretne", osnovana 3. IV. 2017. * Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014. === Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak === : ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''. [[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a "Dravica" (15. VIII. 2017)]] Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD "Dravica" Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje]. ; Osnivanje SRD "Dravica" formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]]. ;Aktivnosti Aktivnosti SRD "Dravica" su: * unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma; * organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima; * poribljavanje; * očuvanje okoliša. SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak. ;Uspjesi SRD "Dravica" ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi. O radu i uspjesima SRD-a "Dravica" članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|"Novosti"]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a "Dravica"]. <ref>[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''"Godišnja skupština"'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.</ref> <ref>[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''"Mi smo..."'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.</ref> <ref>[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''"'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a"'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.</ref> <ref>[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca"'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.</ref> <ref>[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni"'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.</ref> <ref>[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''"Uspjeh 'Dravice'"'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.</ref> ;Napomena Uz Sportsko ribolovno društvo "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, SRD "Dravica" jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev "sportsko". Sva druga društva u imenu imaju pridjev "športsko". === Ostale organizacije === * [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a "Prosvjeta" Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} <br>- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD "Prosvjeta", popis pododbora] (2024; nova uprava) * [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023) * [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023) * [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023) === Manifestacije === [[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]] * Baranjska už'na ---- * Dan Općine Jagodnjak ---- * Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009. Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji). ---- * Kermenc - Sveti Nikola (19. XII). ---- * Kulinijada u Jagodnjaku Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga "Naše selo", a sada Općina Jagodnjak. Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe. == Značajne osobe == * [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]]) * [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik) * [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji) * [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici) * '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954, magistar tehnologije u penziji, autor knjiga "Jagodnjak na Marsu" i "O čemu razmišljaš, Ljubomire?") * '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku) == Ulice == Jagodnjak ima 12 ulica. Njihova imena ispisani su na tablama [[latinica|latinicom]] (gore) i [[ćirilica|ćirilicom]] (dolje). Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. {| {{prettytable}} ! Ime ulice ! Opis ! Tabla ! slika |- | Partizanska ulica | po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata | | |- ! Ulica Borisa Kidriča (glavna) | < [[Boris Kidrič]] (političar) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]] |- | Ulica Branka Radičevića | < [[Branko Radičević]] (pjesnik) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]] |- | Ulica Dositeja Obradovića | < [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj) | | |- | Ulica Ive Lole Ribara | < [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar) | | |- | Ulica Jovana Jovanovića Zmaja | < [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik) | | |- | Ulica kruševačka | Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na "e"); po mikrotoponimu Kruševac; "Pod Kruševcem", igralište NK Jagodnjak | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]] |- | Ulica Obrada Ribića | < Obrad Ribić (lokalna ličnost) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]] |- | Ulica Vasilja Gaćeše | < [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a) | | |- | Ulica Vladimira Nazora | < [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]] | |- | Ulica Vuka Karadžića | < [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]] |- | Vijenac Nikole Tesle | < [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa) | | |} == Znamenitosti i zanimljivosti == === Jagodnjak u emisiji "Znanje imanje" === U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija "Znanje imanje" urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima. Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: "Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje". Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.</ref>, na zvaničnom kanalu "RTS Znanje imanje", i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena "Sretne i spretne" '''Radmila Stojković''' i bolmanske "Zlatne žene" '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge "Baranjac", (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.<ref>[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''"'Znanje imanje' u Jagodnjaku"'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.</ref> == Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku == === Bilten MZ Jagodnjak === [[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja "Biltena MZ Jagodnjak"]] '''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je "list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak". Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom "Slovu". * Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica), * drugi 5. IV. 1977. (12 str.), * treći 23. IV. 1977. (3 str.), * četvrti u XII. 1977. (8 str.), * peti u VI. 1978. (8 str.) i * šesti u IV. 1987. (6. str.). Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja. Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''"[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|"Bratstvo]]"'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]]. === Knjige (hronološkim redom) === ---- :'''Djelomično''' o Jagodnjaku ---- * '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''"Pravoslavne crkve u Baranji"'']] > ''"Jagodnjak"'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66 * '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''"Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak"'' > ''"Jagodnjak"'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302 * '''Kolundžić''', Dušan : ''"Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske"'' > ''"Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak"''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95 * '''Proleksis''' enciklopedija online > [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''"Jagodnjak"'']. Zagreb, 2013.<ref>U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: "18 km ''si'' od Osijeka", što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.</ref> * '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''"Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje"]] > ''"Jagodnjak"''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&nbsp;cm ; tiraž 350 // ---- :'''U cijelosti''' o Jagodnjaku ---- {{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|<center>"Kako do baranjskog kulena??"|<center>"Kako do baranjskog kulena??"}} {{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|<center>"Jagodnjak na Marsu"|<center>"O čemu razmišljaš, Ljubomire?"}} * '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''"Kako do baranjskog kulena??"''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&nbsp;cm // :: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge "Naše selo". Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu "Dana kulina Jagodnjak 2016." (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama. * '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''"Jagodnjak na Marsu"''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020. // 110 str. : ilustr. ; 21&nbsp;cm ; tiraž 100 // * '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''"O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki"''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&nbsp;cm ; tiraž 100 // {{commonscat|Jagodnjak}} == Izvori i vanjske veze == {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak''] * [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak''] == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjska naselja}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] hesoco1nm1i6w5ythmok1q7nak8zr81 42690762 42690761 2026-09-21T10:10:10Z Belirac 17 /* Dijelovi naselja */ Popravak prethodno zadanog linka 42690762 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu > Jagodnjak (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Jagodnjak / Јагодњак |regija = [[Baranja]] |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]] |mikroregija = [[Baranjska nizina]] |najgrad = [[Beli Manastir]] |površina = 59,16 |nadvisina = 90 |z. širina = 45.7013 |z. dužina = 18.590 |brojstan = 1.469 / 1.299 / '''990''' |gustoća = 25 / 22 / '''17''' |domaćinstva = 557 (2001) |pošta = 31324 |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = BM |slika = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG |slika_opis = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,<br>Ulica Borisa Kidriča 100 }} '''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika. Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]]. [[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|"Dobro došli u selo [[kulin]]a" - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]] == Geografija == Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&nbsp;km². === Udaljenosti od okolnih naselja === Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&nbsp;km. Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&nbsp;km. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica''). ;Brod-Pustara Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga "Naše selo", nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak. U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: "Farma Brod Pustara 1" (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i "Farma Brod Pustara 2" uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste). ;Zornice Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok. Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) <ref>Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''"Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!"'']. facebook.com - 28. VII. 2024.</ref>, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić). U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića ("ćuprija") preko odvodnih kanala kao prilazi njivama. Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama ("Pčelarstvo Kovačić"), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.<ref>(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''"Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice"'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.</ref> === Susjedna naselja === Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave. === Ceste === [[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|310px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]] Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica. [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude. Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5. Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge "Naše selo", a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak. === Prometne veze === Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom. === Hidrografija === [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|310px|Nasip ("bent") uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]] ;Drava Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita. ; Kanal Barbara Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog "benta", protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane. ; Ostale vode Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili "šančevi" uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak|SRD-a "Dravica"]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica. == Ime naselja == Današnje službeno ime naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u seoskom [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''"Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske"'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak). [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić tvrdi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''. === [[Etnik]] i [[ktetik]] === Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i pridjev ([[ktetik]]) ''kačvolski''. == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Pregled broja stanovnika po godinama <ref>[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela4_14.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']</ref><ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990 |- |} === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 3000 |crta1 = 250 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 2167 |p2 = 2212 |p3 = 2064 |p4 = 2282 |p5 = 2280 |p6 = 2462 |p7 = 2381 |p8 = 2624 |p9 = 2706 |p10 = 2678 |p11 = 2967 |p12 = 2348 |p13 = 2259 |p14 = 1951 |p15 = 1469 |p16 = 1299 |p17 = 990 |izvor = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku }} Napomene o popisima stanovništva ---- Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km². Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794). === Nacionalni sastav ([[1991]]) === {{bar box |float = center |title = Popis 1991. |titlebar = #AAF |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000 |1.439| 73.75}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1 | 296| 15.17}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 | 103| 5.27}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E | 67| 3.43}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]] |#4B3621 | 6| 0.30}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B | 5| 0.25}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE | 5| 0.25}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]] |#228B22 | 3| 0.15}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]] |#FF7E00 | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]] |#F400A1 | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]] |#FF55A3 | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]] |#C19A6B | 1| 0.05}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 | 19| 0.97}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato |#A2A2D0 | 4| 0.20}} |caption='''Ukupno''': 1.951 }} === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).<ref name="Acta"/> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su: * Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović, a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.</ref> == Historija == [[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]] === Feudalci === Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61</ref> === Naseljavanje === Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62</ref> == Privreda == [[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]] [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo"]] === Općenito === Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda. === Poslovni subjekti === Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti: * '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju * Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane) * '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe * Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak * '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)<ref>[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']</ref>, kao i više [[OPG]]-ova. U Jagodnjaku još postoje: * [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir * [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak === Svinjogojstvo i ASK <ref>[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''"Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak "'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.</ref><ref>[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''"Općina Jagodnjak bez ijedne svinje"'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.</ref> === Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković<ref>[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''"OPG Milorad Stojković u medijima"'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.</ref>. Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''. Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u "[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]" objavljen je članak pod naslovom ''"Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ..."'' <ref>[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''"Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati".] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.</ref>, u kom je rečeno da je planirano "eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva". Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana. O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u "Glasu Slavonije" i u zagrebačkim "Novostima" <ref>[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''"Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje"'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.</ref>). == Društvo i kultura == === Škola === [[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]] U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u. === Crkva === {{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|<center>Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|<center>Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}} * [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). <br> Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).<ref>[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''"Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci"'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.</ref> * Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.<ref>Milanović, Maja: ''"[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]"''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.</ref><ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''"Srbi i Hrvati zajedno na molitvi"'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.</ref> * Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''"Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine"'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.</ref> === Pošta === Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|"Tri stoljeća Belja"]] (str. 105), u Jagodnjaku "pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)" i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana. Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003). To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti. === Udruge === U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019): * Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982. * Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011. * Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013. * Konjogojska udruga (KU) "Baranjac", osnovana 9. VI. 2013. * Lovačko društvo (LD) "Jelen" Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997. * [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub (NK) "Bratstvo Jagodnjak]], osnovan 27. III. 1964. * Sportsko ribolovno društvo (SRD) "Dravica" Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002. * Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana 27. IV. 2006. * Udruga "Terapija", osnovana 16. VII. 2018. * Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004. * [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja "Romsko srce"]], osnovana 15. I. 2001. * Udruga žena "Sretne i spretne", osnovana 3. IV. 2017. * Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014. === Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak === : ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''. [[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a "Dravica" (15. VIII. 2017)]] Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD "Dravica" Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje]. ; Osnivanje SRD "Dravica" formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]]. ;Aktivnosti Aktivnosti SRD "Dravica" su: * unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma; * organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima; * poribljavanje; * očuvanje okoliša. SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak. ;Uspjesi SRD "Dravica" ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi. O radu i uspjesima SRD-a "Dravica" članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|"Novosti"]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a "Dravica"]. <ref>[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''"Godišnja skupština"'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.</ref> <ref>[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''"Mi smo..."'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.</ref> <ref>[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''"'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a"'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.</ref> <ref>[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca"'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.</ref> <ref>[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni"'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.</ref> <ref>[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''"Uspjeh 'Dravice'"'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.</ref> ;Napomena Uz Sportsko ribolovno društvo "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, SRD "Dravica" jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev "sportsko". Sva druga društva u imenu imaju pridjev "športsko". === Ostale organizacije === * [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a "Prosvjeta" Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} <br>- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD "Prosvjeta", popis pododbora] (2024; nova uprava) * [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023) * [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023) * [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023) === Manifestacije === [[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]] * Baranjska už'na ---- * Dan Općine Jagodnjak ---- * Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009. Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji). ---- * Kermenc - Sveti Nikola (19. XII). ---- * Kulinijada u Jagodnjaku Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga "Naše selo", a sada Općina Jagodnjak. Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe. == Značajne osobe == * [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]]) * [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik) * [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji) * [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici) * '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954, magistar tehnologije u penziji, autor knjiga "Jagodnjak na Marsu" i "O čemu razmišljaš, Ljubomire?") * '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku) == Ulice == Jagodnjak ima 12 ulica. Njihova imena ispisani su na tablama [[latinica|latinicom]] (gore) i [[ćirilica|ćirilicom]] (dolje). Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. {| {{prettytable}} ! Ime ulice ! Opis ! Tabla ! slika |- | Partizanska ulica | po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata | | |- ! Ulica Borisa Kidriča (glavna) | < [[Boris Kidrič]] (političar) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]] |- | Ulica Branka Radičevića | < [[Branko Radičević]] (pjesnik) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]] |- | Ulica Dositeja Obradovića | < [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj) | | |- | Ulica Ive Lole Ribara | < [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar) | | |- | Ulica Jovana Jovanovića Zmaja | < [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik) | | |- | Ulica kruševačka | Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na "e"); po mikrotoponimu Kruševac; "Pod Kruševcem", igralište NK Jagodnjak | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]] |- | Ulica Obrada Ribića | < Obrad Ribić (lokalna ličnost) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]] |- | Ulica Vasilja Gaćeše | < [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a) | | |- | Ulica Vladimira Nazora | < [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar) | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]] | |- | Ulica Vuka Karadžića | < [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]] | [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]] |- | Vijenac Nikole Tesle | < [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa) | | |} == Znamenitosti i zanimljivosti == === Jagodnjak u emisiji "Znanje imanje" === U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija "Znanje imanje" urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima. Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: "Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje". Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.</ref>, na zvaničnom kanalu "RTS Znanje imanje", i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena "Sretne i spretne" '''Radmila Stojković''' i bolmanske "Zlatne žene" '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge "Baranjac", (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.<ref>[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''"'Znanje imanje' u Jagodnjaku"'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.</ref> == Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku == === Bilten MZ Jagodnjak === [[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja "Biltena MZ Jagodnjak"]] '''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je "list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak". Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom "Slovu". * Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica), * drugi 5. IV. 1977. (12 str.), * treći 23. IV. 1977. (3 str.), * četvrti u XII. 1977. (8 str.), * peti u VI. 1978. (8 str.) i * šesti u IV. 1987. (6. str.). Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja. Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''"[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|"Bratstvo]]"'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]]. === Knjige (hronološkim redom) === ---- :'''Djelomično''' o Jagodnjaku ---- * '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''"Pravoslavne crkve u Baranji"'']] > ''"Jagodnjak"'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66 * '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''"Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak"'' > ''"Jagodnjak"'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302 * '''Kolundžić''', Dušan : ''"Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske"'' > ''"Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak"''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95 * '''Proleksis''' enciklopedija online > [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''"Jagodnjak"'']. Zagreb, 2013.<ref>U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: "18 km ''si'' od Osijeka", što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.</ref> * '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''"Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje"]] > ''"Jagodnjak"''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&nbsp;cm ; tiraž 350 // ---- :'''U cijelosti''' o Jagodnjaku ---- {{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|<center>"Kako do baranjskog kulena??"|<center>"Kako do baranjskog kulena??"}} {{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|<center>"Jagodnjak na Marsu"|<center>"O čemu razmišljaš, Ljubomire?"}} * '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''"Kako do baranjskog kulena??"''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&nbsp;cm // :: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge "Naše selo". Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu "Dana kulina Jagodnjak 2016." (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama. * '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''"Jagodnjak na Marsu"''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020. // 110 str. : ilustr. ; 21&nbsp;cm ; tiraž 100 // * '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''"O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki"''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&nbsp;cm ; tiraž 100 // {{commonscat|Jagodnjak}} == Izvori i vanjske veze == {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak''] * [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak''] == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjska naselja}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 2dt5hystp0i2j3ejcjdxv14mq9d0sf5 0 38549 42690595 42459956 2026-09-20T16:34:09Z Inokosni organ 160059 g/p 42690595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ismail Kadare | slika = Ismail_Kadare.jpg | širina_slike = 250px | opis = Ismail Kadare u Zürichu | datum_rođenja = {{Birth date and age|1936|1|28|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag_of_Albania_(1934–1939).svg|22px|border]] [[Đirokastra]] | datum_smrti = {{death date and age|2024|07|1|1936|1|28|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|Albania}} [[Tirana]] | zanimanje = [[Pisac]] i [[Novinarstvo|novinar]] | jezik = [[Albanski jezik|Albanski]] | nacionalnost = [[Albanci|Albanac]] | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''General mrtve armade'' (1963) * ''[[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]]'' (1970) * ''Kronika u kamenu'' (1971) * ''Most na tri luka'' (1978) * ''Prekinuti april'' (1980) * ''Palata snova'' (1981) * ''Piramida'' (1992) * </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Ismail Kadare (nënshkrim).svg }} '''Ismail Kadare''' ([[Đirokastra]], [[1936]] – [[Tirana]], [[2024]]) je bio [[Albanci|albanski]] romanopisac i književnik. Osim što je bio jedan od najčitanijih i najcjenjenijih autora [[Albanska književnost|albanske književnosti]], bio je intelektualac međunarodnog ugleda. == Biografija == [[Datoteka:2011 Gjirokastra, Były dom Ismaila Kadare.JPG|thumb|left|250px|Kadareova rodna kuća u [[Đirokastra|Đirokastri]].]] Rođen je 28. januara 1936. u gradu [[Đirokastra|Gjirokastru]] na jugu [[Albanija|Albanije]], u porodici skromnog sudskog službenika, Halita Kadare. Njegova majka Hatixhe Dobi potječe iz imućne porodice, tako da je Ismail odrastao u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini.<ref name="nyt2024">{{en}} {{cite web |url= https://www.nytimes.com/2024/07/01/obituaries/ismail-kadare-dead.html |title= Ismail Kadare Dies at 88 |last= |first= |date= |website= |publisher= [[New York Times]] |accessdate= 20. septembra 2026 |quote=}}</ref> Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeničnom talijanskom odnosno grčkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) opisuje u romanu ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu). Studirao je na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]] i na Zavodu za književnost Maksim Gorki{{efn|{{jez-ru|Литературный институт им. А. М. Горького}}.}} u [[Moskva|Moskvi]].<ref>{{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=40}}</ref> [[1960-e|1960-ih]] godina radio je kao novinar i urednik te počeo je objavljivati poeziju. Godine [[1963.]] je objavio svoj prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je [[1983.]] snimljen istoimeni francusko-talijanski film s [[Marcello Mastroianni|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.{{efn|Talijanski film ''Il generale dell'armata morta'' iz [[1983.]] godine. Režirao ga je [[Luciano Tovoli]] (r. 1936), scenario napisali Tovoli, [[Jean-Claude Carrière]] i [[Michel Piccoli]]. U filmu su igrali [[Marcello Mastroianni]], [[Anouk Aimée]], [[Michel Piccoli]], [[Sergio Castellitto]], [[Daniele Dublino]].}}<ref>{{cite web|last1=Kuçuku|first1=Bashkim|title=Bashkim Kuçuku:Historia reale e Gjeneralit që erdhi në Shqipëri në ‘60|accessdate=15 September 2017|work=Gazeta Mapo|agency=Mapo|issue=655|date=13 August 2012|url=https://issuu.com/gazetamapo/docs/13gusht|page=10|archive-date=2019-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20191029030742/https://issuu.com/gazetamapo/docs/13gusht}}</ref><ref>{{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=345}}</ref> Otad je redovno objavljivao djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca 20. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam|komunistički]] režim [[Enver Hodža|Envera Hoxhe]].<ref>{{cite web|author=[[Joachim Röhm]]|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' |accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706 Poznati pisac Ismail Kadare ponovo u Srbiji], [[B92]], 23. 8.2016.</ref> Godine [[1990]], pred sam pad komunizma u Albaniji, dobio je azil u [[Francuska|Francuskoj]], koji je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature ("pisac je prirodni neprijatelj diktature"). Kadare je ostao u Francuskoj do [[1999]], kada je se vratio u Albaniju. Dugim godinama je živio u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=358}}</ref> Oženio je albansku književnicu [[Helena Kadare|Helenu Gushi]] (r. 1943) i dobio dvije kćeri. Besiana Kadare je bila albanska veleposlanica u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim narodima]], zatim na [[Kuba|Kubi]] te je bila potpredsjednica [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]] na njenom 75. zasjedanju. Ismail Kadare je se vratio u [[Albanija|Albaniju]] u svojim poznim godinama i umro u bolnici u [[Tirana|Tirani]] [[1. jula]] [[2024]], u dobi od 88 godina, nakon što je nekoliko godina patio od lošeg zdravlja. Odobren mu je državni sprovod 3. jula u Nacionalnom kazalištu opere i baleta u Tirani, ali je ubrzo nakon toga pokopan na privatnoj ceremoniji. U Albaniji su proglašena dva dana žalosti, dok je u susjednom [[Kosovo|Kosovu]] proglašen jedan dan žalosti. Među brojnim priznanjima, bio je petnaest puta nominiran za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], a [[1990-e|1990-ih]] su ga mnogi smatrali favoritom za njezino osvajanje. == Odabrana djela == * ''Frymëzime djaloshare'' (Mladenačka nadahnuća, 1954) * ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske, 1963) * ''Përbindëshi'' (Čudovište, 1964) * ''Dasma'' (Svadba, 1968) * ''[[Tvrđava (Kadare)|Kështjella]]'' (Tvrđava, 1970) * ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu, 1971) * ''Nëntori i një kryeqyteti'' (Novembar jedne prijestolnice, 1974) * ''Dimri i madh'' (Velika zima, 1977) * ''Ura me tri harqe'' (Most na tri luka, 1978) * ''Muzgu i perëndive të stepës'' (Suton stepskih bogova, 1978) * ''Kamarja e turpit'' (Izdajnikova niša, 1978) * ''Kush e solli Doruntinën'' (Tko je doveo Doruntinu?, 1980) * ''Prilli i thyer'' (Prekinuti april, 1980) * ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981) * ''Qorrfermani'' (Prokletstvo, 1984/1991) * ''Koncert në fund të dimrit'' (Koncert na kraju zime, 1988) * ''Piramida'' (Piramida, 1992) * ''Spiritus'' (Spiritus, 1996) * ''Lulet e ftohta të marsit'' (Proljetno cvijeće, proljetni mraz, 2000) * ''Tri këngë zie për Kosovën'' (Elegija za Kosovo, 2000) * ''Përballë pasqyrës së një gruaje'' (Pred ženskim ogledalom, 2001) * ''Jeta, loja dhe vdekja e Lul Mazrekut'' (Život, igra i smrt od Lula Mazreka, 2002) * ''Dosja H: roman'' (Dosje o H., 2002) * ''Pasardhësi'' (Nasljednik, 2003) * ''Vajza e Agamemnonit'' (Agamemnonova kći, 2003) * ''Darka e gabuar'' (Pad kamenog grada, 2008) * ''E penguara: Rekuiem për Linda B.'' (Ometana: Rekvijem za Lindu B., 2009) * ''Mbi krimin në Ballkan'' (O kriminalu na Balkanu, 2011) * ''Kukulla'' (Lutka, 2015) * ''Kur sunduesit grinden: rreth misterit të telefonimit Stalin-Pasternak'' (Kad se vladari svađaju, 2018) == Nagrade i priznanja == • Dopisni član Akademije moralnih i političkih znanosti u Parizu;<br /> • Dobitnik odličjâ francuske Legije časti;<br /> • Dobitnik nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992.;<br /> • Dobitnik nagrade Herder 1998.;<br> • Dobitnik nagrade [[Nagrada Booker|Man Booker International]] 2005.;<br /> • Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.;<br> • Dobitnik nagrade Jerusalem 2015.;<br> • Dobitnik nagrade Letërsia shqipe 2017.;<br> • Dobitnik nagrade Nonino 2018. {{commonscat|Ismail Kadare}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite journal| last1 = Guppy | first1 = Shusha | last2 = | first2 = | date = 1998 | title = Ismail Kadare, The Art of Fiction | url = https://www.theparisreview.org/interviews/1105/the-art-of-fiction-no-153-ismail-kadare | journal = The Paris Review | volume = 153 | issue = | pages = | doi = | ref = }} * {{cite journal| last1 = Kobayashi | first1 = Hisako | last2 = | first2 = | date = 1995| title = Ismail Kadare’s literary strategies. Legends, architectures and a parallel universe in the "Three-Arched Bridge | url = https://www.journals.polon.uw.edu.pl/index.php/zl/article/view/940 | journal = Zeszyty Łużyckie | volume = 57 | issue = 1 | pages = 219–234 | doi = | ref = }} * {{cite journal| last1 = Gould | first1 = Rebecca Ruth | last2 = | first2 = | date = 2012 | title = Allegory and the Critique of Sovereignty: Ismail Kadare’s Political Theologies | url = https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2085242 | journal = Studies in the Novel | volume = 44 | issue = 2 | pages = 208-230 | doi = | ref = }} * {{cite web |url= https://www.newyorker.com/magazine/2010/12/20/chronicles-and-fragments |title= Chronicles And Fragments |last= Wood |first= James |date= 12. decembra 2010 |website= |publisher= [[The New Yorker]] |accessdate= 20. septembra 2026 |quote=}} {{refend}} {{Albanska književnost}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1936|2024|Kadare, Ismail}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Albanski pjesnici]] [[Kategorija:Dobitnici Bookerove nagrade]] 0jmi123tihjya4vywoq3yef313b3ktw 0 46563 42690554 42675623 2026-09-20T14:29:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690554 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} {{Naselje | ime = Betlehem | ime_genitiv =Betlehema | izvorno_ime =بيت لحم | slika_panorama = Bethlehem collage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Četvrt u Betlehemu | slika_karta = We-map.png | veličina_karte = | opis_karte = Karta [[Zapadna obala|Zapadne obale]] s označenim Betlehemom | širina-stupnjevi =31 | širina-minute =42 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =35 | dužina-minute =11 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Palestinska autonomija|Palestinska samouprava]] | lokacija1_ime = Guvernija | lokacija1_info = Betlehem | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Vera Baboun | stanovništvo_godina =2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =29.930 | web_stranica = [http://www.bethlehem-city.org bethlehem-city.org] | bilješke = }} '''Betlehem''' (također ''Bethlehem'', [[Arapski jezik|arapski]]: بيت لحم, ''Beit Lahm'', "Kuća mesa"; [[Hebrejski jezik|hebrejski]]: בית לחם, ''Beit Lehem'', "Kuća kruha") grad je na području [[Palestinska autonomija|Palestinske samouprave]] s više od 25.000 stanovnika. Nalazi se 10&nbsp;km južno od [[Jeruzalem]]a i sjedište je [[Betlehem (guvernija)|Betlehemske guvernije]]. U svijetu je Betlehem poznat po tome što je rodno mjesto [[Isus|Isusa Krista]] (prema [[Novi zavjet|Novom zavjetu]]). Ovdje živi jedna od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu, koja zbog iseljavanja danas ima mali broj pripadnika.<ref name="Day">{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/pages/live/articles/news/news.html?in_article_id=423126&in_page_id=1770 |title=O, Muslim town of Bethlehem... |work=the Daily Mail}}</ref> Prema vjerovanju ovdje je rođen i [[kralj David]], koji je tu i okrunjen za kralja Izraela. Betlehem je, kao mjesto Isusova rođenja (u što neki znanstvenici sumnjaju), danas jedan od najpoznatijih svjetskih hodočasničkih odredišta. Kako kršćani širom svijeta ovom mjestu hodočaste još od 2. vijeka [[UNESCO]] je [[Bazilika Rođenja Isusova|Baziliku Isusova Rođenja]], uključujući i obližnje armenske, franjevačke, grčkokatoličke i grkopravoslavne samostane, crkve, tornjeve, terasaste vrtove i hodočasničke staze, upisao 26. lipnja 2012. godine na [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]. Isti dan je upisana i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba [[Izraelci|Izraelaca]] i [[Palestinci|Palestinaca]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/danger/ |title=Popis ugroženih mjesta svjetske baštine |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. srpnja 2012.}}</ref>. Zbog eskalacije [[izrael]]sko-palestinskog sukoba, broj hodočasnika opada. == Historija == === Biblijsko razdoblje === Betlehem se prvi put spominje u [[Biblija|Bibliji]] (u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]), gdje stoji (Post 35, 15) da je [[Jakov (praotac)|Jakov]] svoju ljubljenu ženu [[Rahela|Rahelu]] pokopao "na putu u Efratu, to jest Betlehem". Kad su Izraelci osvojili "obećanu zemlju" [[Kanaan]], Betlehem je pripao [[Juda (pleme)|Judinom plemenu]]. Zbivanja iz starozavjetne [[Ruta (knjiga)|Knjige o Ruti]] također se većim dijelom događaju na području Betlehema. Betlehem je prema [[Prva knjiga o Samuelu|1. knjizi Samuelovoj]] mjesto porijekla roda jednoga od najznačajnijih staroizraelskih kraljeva, [[Kralj David|Davida]]. Prema proročanstvima, iz Davidove se loze u Betlehemu treba roditi očekivani [[Mesija]]. Prorok [[Mihej]] (5,1) tako kaže: "A ti, Betleheme, Efrato, najmanji među kneževstvima Judinim, iz tebe će mi izaći onaj koji će vladati Izraelom". U tome se stihu kaže "Betlehem-Efrata" kako bi ga se razlikovalo od istoimenog mjesta koje se nalazilo oko 11&nbsp;km od [[Nazaret]]a. [[Datoteka:Jesus birthplace in Bethlehem.jpg|mini|lijevo|Srebrna zvijezda koja, prema kršćanskom vjerovanju, označava mjesto rođenja Isusa Krista]] [[Evanđelje po Luki|Lukino Evanđelje]] izvješćuju da se u Betlehemu u doba cara [[August]]a rodio Isus i to u štalici, jer za njega nije bilo mjesta u svratištu. Budući da je Isusov poočim [[sveti Josip]] potjecao iz Davidove loze, a i zbog mjesta rođenja, gdje je, kako nas [[Sveti Luka|Luka]] izvješćuje, morao s trudnom [[Sveta Marija|Marijom]] putovati radi popisa stanovništva, Isus je, prema evanđeljima, taj žudno očekivani Mesija. To je jedan od temelja [[Kršćanstvo|kršćanstva]], dok [[Judeizam|Židovi]] ne priznaju Kristovo mesijanstvo. Prema [[Evanđelje po Mateju|Mateju]], maloga Isusa posjetila su u Betlehemu vođena zvijezdom i tri maga (mudraca) s Istoka (u tradiciji [[sveta tri kralja]]) da mu se poklone te mu darovali zlato, tamjan i smirnu. === Rimsko i bizantsko razdoblje === [[Datoteka:Nativity vorobiev.jpg|mini|desno|Pogled na Baziliku Rođenja Isusova 1833., slika M. N. Vorobjeva]] Između [[132.]] i [[135.]] grad su okupirali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], nakon njegovog zauzimanja tokom [[Bar Kohbin ustanak|Bar Kohbinog ustanka]]. Prema [[Hadrijan]]ovoj naredbi, Židovi su istjerani iz grada.<ref>[https://web.archive.org/web/20050721075552/http://www.geocities.com/bethlehem74/history.htm History of Bethlehem] Bethlehem Homepage</ref> Tokom rimske vladavine u Betlehemu, podignut je hram grčkom bogu [[Adonis]]u na mjestu gdje se rodio Isus. Tokom posjeta [[Sveta Helena|Helene]], majke [[bizant]]skog cara [[Konstantin I. Veliki|Konstantina]], u Betlehemu je [[326.]] počela gradnja crkve koja je završena [[333.]] i koja je danas poznata kao [[Bazilika Rođenja Isusova]].<ref name="BMH">{{cite web |url=http://www.bethlehem-city.org/English/City/index.php |title=History of Bethlehem |publisher=Općina Bethlehem |access-date=2014-02-21 |archive-date=2008-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080113150143/http://www.bethlehem-city.org/English/City/index.php |dead-url=yes }}</ref> Tokom Samaritanske pobune [[529.]], Betlehem je opljačkan, a njegove zidine i Bazilika Rođenja Isusova su uništeni, ali su brzo obnovljeni prema naredbama cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] Godine [[614.]], [[Perzija|perzijsko]] [[Sasanidi|sasanidsko]] carstvo napalo je Palestinu i osvojilo Betlehem. Prema kasnijim izvorima, Perzijanci nisu uništili grad zato što su vidjeli mage u perzijskoj odjeći u mozaiku.<ref name="BMH"/> === Islamska vlast i Križarski ratovi === [[Datoteka:Bethlehem-Manger-Square.jpg|mini|desno|Omarova džamija u Betlehemu, izgrađena 1860. godine]] Godine [[637.]], ubrzo nakon što su Jeruzalem osvojile [[Islam|muslimanske]] snage, drugi [[kalif]] [[Omar]] posjetio je Betlehem i obećao da će Bazilika Rođenja Isusova ostati očuvana za kršćane.<ref name="BMH"/> Blizu crkve, na mjestu gdje se Omar molio u gradu, izgrađena je [[džamija]].<ref name="ATT">{{cite web |url=http://www.atlastours.net/holyland/mosque_of_omar.html |title=Mosque of Omar, Bethlehem |publisher=Atlas Travel and Tourist Agency}}</ref> Nakon vladavine [[Rašidun]]a, grad je prešao pod kontrolu Omajada, Abasida i Fatimida. Godine [[1009.]], za vrijeme vladavine šestog fatimidskog kalifa [[Al-Hakim bi-Amr Alah]]a, Crkva Rođenja Isusova biva uništena po njegovim naredbama. Crkvu je ubrzo obnovio njegov nasljednik [[Ali az-Zahir]] koji je time pokušao poboljšati odnose s Bizantskim Carstvom.<ref>{{cite web |url=http://www.nmhschool.org/tthornton/mehistorydatabase/persian.php |title=Persian, Greek, Roman, Byzantine Eras |publisher=History of the Middle East Database |access-date=2014-02-21 |archivedate=2008-02-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080218010049/http://www.nmhschool.org/tthornton/mehistorydatabase/persian.php |deadurl=yes }}</ref> Godine [[1099.]] Betlehem osvajaju [[križari]], koji utvrđuju grad te grade novi samostan na sjevernoj strani bazilike Rođenja Isusova. Grčko [[Pravoslavlje|pravoslavno]] svećenstvo zamijenjeno je [[Katolicizam|katoličkim]] redovnicima. Sve do tada je službena kršćanska prisutnost na ovom području bila [[grčka]] pravoslavna. Na [[Božić]] [[1100.]], prvi kralj [[Franci|franačkog]] [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskog Kraljevstva]], [[Baduin I.]], okrunjen je u Betlehemu, a kasnije je te godine u gradu osnovan i latinski episkopat.<ref name="BMH"/> Godine [[1187.]] je [[egipat]]ski i [[Sirija|sirijski]] sultan [[Saladin]], koji je vodio Ajubide, oduzeo križarima Betlehem. Latinski redovnici su prisiljeni otići, a na njihovo mjesto ponovno se vratilo grčko pravoslavno svećenstvo. Saladin je pet godina kasnije pristao na povratak dva katolička svećenika i đakona. U to je vrijeme naglo opao broj hodočasnika u Betlehem iz [[Europa|Europe]].<ref name="BMH"/> [[Nevers]]ki grof Vilim IV. obećao je kršćanskim biskupima da će ih, u slučaju da Betlehem padne u ruke muslimana, ugostiti u gradu [[Clamecy]]ju u [[Burgundija|Burgundiji]]. Betlehemski biskup prihvatio je ovaj poziv [[1223.]], a Clamecy je ostao ''[[in partibus infidelium]]'' sjedište Betlehemske biskupije skoro šest vjekova, sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] [[1789.]] godine.<ref>de Sivry, L: "Dictionnaire de Geographie Ecclesiastique", str375., 1852 izd</ref> Betlehem je, zajedno s [[Jeruzalem]]om, [[Nazaret]]om i [[Sidon]]om, ustupljen nakratko križarskom [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskom Kraljevstvu]] sporazumom između cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]] i ajubidskog sultana [[Al-Kamil]]a. Ovaj sporazum, koji je sklopljen [[1229.]] obvezao je obje strane na desetogodišnje primirje. Nedugo nakon što je sporazum istekao, muslimani su [[1244.]] ponovno zauzeli Betlehem.<ref>{{cite book |first=Peirs |last=Paul Read |title=The Templars |url=https://archive.org/details/templars0000read_m0z1 |publisher=Macmillan |year=2000 |pages=[https://archive.org/details/templars0000read_m0z1/page/206 206] |isbn=0312266588}}</ref> Godine [[1250.]], nakon što su na vlast došli [[Mameluci]] pod vodstvom [[Baibars]]a, dolazi do pada tolerancije prema kršćanstvu te svećenstvo napušta grad, a gradske zidine bivaju uništene [[1263.]] godine. Katoličko svećenstvo koje se vratilo tek u idućem vijeku, uselilo se u samostan kraj Bazilike Rođenja Isusova. Kontrola nad bazilikom dana je grčkim pravoslavcima, a kontrola nad Mliječnom špiljom podijeljena je između njih, te katolika i armenskih pravoslavaca.<ref name="BMH"/> [[Datoteka:Bethlehem street 1880.jpg|mini|desno|Ulica u Betlehemu 1880. godine]] [[Datoteka:Bethlehem 1898.jpg|mini|desno|Pogled na Betlehem 1898. godine]] === Osmansko i egipatsko razdoblje === Od [[1517]]., kroz godine [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vladavine, vlasništvo nad bazilikom bilo je predmet svađe između katolika i grčkih pravoslavaca. Od [[1831.]] do [[1841.]] Palestinom je vladala egipatska dinastija Muhamed Ali. U ovom je razdoblju grad pogodio potres, a egipatska je vojska uništila muslimansku četvrt, kao čin odmazde zbog ubojstva Ibrahim-paše.<ref name="BMH"/> Godine [[1841.]] Betlehem je opet potpao pod osmansku vlast, pod kojom je ostao sve do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Za vrijeme turske vladavine stanovnike grada je pogodila nezaposlenost, veliki porezi i obvezna vojna služba, zbog čega je veliki broj stanovnika odselio, većinom u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].<ref name="BMH"/> === 20. vijek === Nakon pobjede u Prvom svjetskom ratu, [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] podijelili su osvojene osmanske pokrajine. Dana [[29. rujna]] [[1923.]] Betlehem i većina teritorija zapadno od rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] postali su dio Britanskog mandata u Palestini. Prema odluci [[Opća skupština Ujedi­njenih naroda|Opće skupštine UN-a]] o podjeli Palestine [[1947.]], Betlehem je izuzet kao posebna međunarodna enklava Jeruzalema kojom je upravljao [[UN]].<ref>{{cite web |url=http://imeu.net/news/article00125.shtml |title=IMEU: Maps: 2.7 - Jerusalem and the Corpus Separatum proposed in 1947 |access-date=2014-02-21 |archivedate=2013-07-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130729204009/http://imeu.net/news/article00125.shtml |deadurl=yes }}</ref> Tokom [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskog rata]] [[1948.]] grad su zauzele [[jordan]]ske snage.<ref>[http://www.insideout.org/documentaries/jerusalem/land/timeline2.html A Jerusalem Timeline, 3,000 Years of The City's History]</ref> Mnoge su izbjeglice iz područja kojeg su zauzele izraelske snage pobjegle u područje Betlehema. Kasnije će ta izbjeglička područja postati današnji izbjeglički kampovi Aza i Aida na sjeveru, te Deišeh na jugu.<ref>[http://www.bethlehem.ps/about/ About Bethlehem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113114509/http://www.bethlehem.ps/about/ |date=2007-11-13 }} The Centre for Cultural Heritage Preservation via Bethlehem.ps</ref> Zbog ovog dolaska velikog broja izbjeglica, dotad većinsko kršćansko stanovništvo Betlehema postalo je većinsko muslimansko.<ref>[http://www.bethlehem.ps/facts/population.php Population in the Bethlehem District]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Bethlehem.ps</ref> Jordan je sačuvao kontrolu nad gradom sve do [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967.]] kad je Betlehem, kao i ostatak [[Zapadna obala|Zapadne obale]], okupirao Izrael. Dana [[21. prosinca]] [[1995.]], Izraelci su se povukli iz Betlehema<ref>{{cite web |url=http://www.passia.org/palestine_facts/chronology/19941995.htm |title=Palestine Facts Timeline: 1994-1995 |publisher=Palestinian Academic Society for the Study of International Affairs |access-date=2014-02-21 |archivedate=2013-07-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130729174648/http://www.passia.org/palestine_facts/chronology/19941995.htm |deadurl=yes }}</ref>, a tri dana nakon toga grad je, prema sporazumu, potpao pod političku i vojnu kontrolu Palestinske samouprave.<ref>{{cite news |url=http://www.cnn.com/EVENTS/seasons_greetings/bethlehem_celebration/ |title=Muslims, Christians celebrate in Bethlehem |first=Jerrold |last=Kessel |work=[[CNN News]] |publisher=Cable News Network}}</ref> === Druga intifada === [[Datoteka:Catholic section of the Church of Nativity in Bethlehem.jpg|desno|mini|Rupe od metaka na bazilici, koje su napravile izraelske snage]] Tokom druge palestinske [[Intifada|intifade]], koja je počela 2000.-2001., infrastruktura u Betlehemu je velikim dijelom oštećena, a gradski [[turizam]] narušen.<ref name=OCHA>{{cite web|title=Costs of Conflict: The Changing Face of Bethlehem|publisher=United Nations|author=Office for the Coordination of Humanitarian Affairs (OCHA) & Office of the Special Coordinator for the Peace Process in the Middle East|date=December 2004|url=http://www.miftah.org/Doc/Reports/2004/Beth_Rep_Dec04_En.pdf|access-date=2014-02-21|archive-date=2013-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20130729131103/http://www.miftah.org/Doc/Reports/2004/Beth_Rep_Dec04_En.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7146980.stm |title=Better times return to Bethlehem | Middle East |work=[[BBC News]] |publisher=BBC MMVII}}</ref> Godine 2002., grad je bio bojište u velikoj vojnoj operaciji Tzahal izraleskih vojnih snaga.<ref name="BBC">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/1916580.stm |title=Vatican outrage over church siege |publisher=BBC MMIII |work=[[BBC News]]}}</ref> Tokom ove operacije [[Tzahal|Cahal]] je opkolio Baziliku Rođenja Isusova, gdje su se od Izraelaca sklonili oko 200 Palestinaca, uključujući i skupinu militanata. Ova opsada je trajala 39 dana, a u njoj je ubijeno devet militanata, te crkveni zvonar. Opsada je završila sporazumom o progonstvu trinaest militanata u razne europske zemlje te [[Mauritanija|Mauritaniju]]. Tadašnji papa [[Ivan Pavao II.]] žestoko je osudio postupke izraelske vojske, kao i mnogi drugi svjetski dužnosnici. == Geografija == Betlehem se nalazi na visini od 775 metara, što je 30 metara više od obližnjeg Jeruzalema.<ref>{{cite web|url=http://www.pnic.gov.ps/english/tourism/tour7.html#file2|title=Tourism In Bethlehem Governorate|work=Palestinian National Information Center|access-date=2014-02-21|archive-date=2007-12-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20071230045307/http://www.pnic.gov.ps/english/tourism/tour7.html#file2|dead-url=yes}}</ref> Grad se nalazi na južnom dijelu Judejske gore. Grad se nalazi 73&nbsp;km sjeveroistočno od [[Gaza|Gaze]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], 75&nbsp;km zapadno od [[Aman]]a u [[Jordan]]u, 59&nbsp;km jugoistočno od [[Tel Aviv]]a te 10&nbsp;km južno od [[Jeruzalem]]a.<ref>[http://www.timeanddate.com/worldclock/distanceresult.html?p1=1048&p2=676 Distance from Bethlehem to Tel Aviv], [http://www.timeanddate.com/worldclock/distanceresult.html?p1=1048&p2=702 Distance from Bethlehem to Gaza] Time and Date AS / Steffen Thorsen</ref> Obližnji gradovi i mjesta su [[Beit Safafa]] (jugoistočni Jeruzalem) na sjeveru, [[Beit Džala]] na sjeverozapadu, [[Husan]] na zapadu, [[Al Hadr]] i [[Artas]] na jugozapadu, te [[Beit Sahur]] na istoku. Beit Sahur i Beit Džala nalaze se unutar šireg urbanog područja Betlehema, a unutar grada nalaze se i izbjeglički kampovi Aida i Al Aza.<ref>{{Cite web |title=Detailed map of the West Bank |url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/9/9b/Thameenmap3.jpg |access-date=2014-02-21 |archivedate=2010-08-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100805011436/http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/9/9b/Thameenmap3.jpg |deadurl=yes }}</ref> === Stari grad === Stari grad nalazi se u središtu Betlehema. Sastoji se od osam četvrti, koje se u mozaičkom stilu nalaze oko trga Manger. Četvrti su al-Najajreh, al-Farahiyeh, al-Anatreh, al-Tarajmeh, al-Qawawsa, Hreizat i al-Fawaghreh, od kojih je samo al-Fawaghreh muslimanska četvrt, dok su ostale kršćanske.<ref name="BPS">[http://www.bethlehem.ps/cultural_sites/towns_in_bethlehem/7.php Bethlehem’s Quarters]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Centre for Cultural Heritage Preservation</ref> Kršćanske četvrti su većinom nazvane po arapskom klanu Gasanidi, koji su se ovdje naselili.<ref>[http://www.med-voices.org/pages/showresource.aspx?id=1206&lang=0 Clans -2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019123102/http://www.med-voices.org/pages/showresource.aspx?id=1206&lang=0 |date=2013-10-19 }} Mediterranean Voices: Oral History and Cultural Practice in Mediterranean Cities</ref> Četvrt Al-Qawawsa osnovali su arapski kršćani koji su se ovdje doselili iz obližnjeg grada Taqua u 18. vijeku.<ref name="Zeiter">[http://www.bethlehem.ps/cultural_sites/natural_heritage/tqoa.php Tqoa’ area]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Zeiter, Leila. Centre for Preservation of Culture and History.</ref> Izvan starog grada nalazi se i jedna sirska četvrt<ref name="BPS"/> čiji su se stanovnici doselili iz [[Midyat]]a u [[Kurdistan]]u.<ref>[http://www.stern-von-bethlehem.de/english/bato_eng.html Short Overview of the Bato Family] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151015204643/http://www.stern-von-bethlehem.de/english/bato_eng.html |date=2015-10-15 }} BatoFamily.com</ref> Sveukupno u starom gradu živi oko 5.000 stanovnika.<ref name="BPS"/> === Klima === U gradu vlada [[mediteranska klima]], s toplim i suhim [[Ljeto|ljetima]] te hladnim [[zima]]ma. Zimsko razdoblje, koje traje od sredine [[Prosinac|prosinca]] do sredine [[Ožujak|ožujka]], zna biti kišovito i hladno. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]], kada se temperature kreću od 1&nbsp;°C do 13&nbsp;°C. Najtoplije razdoblje godine je između [[Svibanj|svibnja]] i [[Rujan|rujna]]. Najtopliji mjesec u godini je [[kolovoz]], s prosjekom od 27&nbsp;°C. Godišnje prosječno na Betlehem padne oko 700&nbsp;mm [[Kiša|kiše]], od toga 70% između [[Studeni|studenog]] i siječnja. Prosječna godišnja vlažnost je 60%, a najviša je između siječnja i [[Veljača|veljače]]. Najniže razine vlažnosti su u svibnju. Rosa se stvara u do 180 noći godišnje. Na grad klimatski djeluje Sredozemno more s povjetarcem, te toplinski, suhi, pješčani vjetrovi koji dolaze iz Arapske pustinje.<ref name="BMC">{{cite web|url=http://www.bethlehem-city.org/English/City/GeneralInfo/index.php|title=Bethlehem City: Climate|work=Općina Bethlehem|access-date=2014-02-21|archive-date=2007-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128015913/http://www.bethlehem-city.org/English/City/GeneralInfo/index.php|dead-url=yes}}</ref> == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="float:right; margin-left:15px;" |- ! God. ! Br. stan. |----- | 1945. || align="center" |8.820<ref>{{cite web |first=Sami |last=Hadawi |authorlink=Sami Hadawi |lpublisher=Palestine Liberation Organization - Research Center |title=Village Statistics of 1945: A Classification of Land and Area ownership in Palestine |url=http://www.palestineremembered.com/download/VillageStatistics/Table%20I/Jerusalem/Page-056.jpg |access-date=2014-02-21 |archive-date=2008-08-05 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20080805000658/http://www.palestineremembered.com/download/VillageStatistics/Table%20I/Jerusalem/Page-056.jpg }}</ref> |----- | 1961. || align="center" | 22.450 |----- | 1983. || align="center" | 16.300<ref>Popis Izraelskog ureda za statistiku</ref> |----- | 1997. || align="center" | 21.930<ref name="PCBSCensus">[http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/phc_97/bet_t1.aspx Palestinian Population by Locality, Sex and Age Groups in Years: Bethlehem Governorate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111192435/http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/phc_97/bet_t1.aspx |date=2012-01-11 }} (1997) Palestinski ured za statistiku.</ref> |----- | 2004. (procjena) || align="center" | 28.010 |----- | 2005. (procjena) || align="center" | 29.020 |----- | 2006. (procjena) || align="center" | 29.930 |----- |} Prema procjenama Palestinskog ureda za statistiku, u Betlehemu je sredinom 2006. živjelo 29.930 stanovnika.<ref name="PCBS">{{cite web |url=http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/populati/pop10.aspx |title=Projected Mid -Year Population for Bethlehem Governorate by Locality 2004- 2006 |format= |work=Palestinski središnji ured za statistiku |access-date=2014-02-21 |archivedate=2008-06-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080616192002/http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/populati/pop10.aspx |deadurl=yes }}</ref> Prema službenom popisu iz 1997. u gradu je živjelo 21.670 osoba, od čega su 6.570 bile izbjeglice, koje su tada činile 30,3% stanovništva grada.<ref name="PCBSCensus"/><ref>{{cite web |url=http://www.pcbs.gov.ps/_PCBS/census/phc_97/bet_t6.aspx |title=Palestinian Population by Locality and Refugee Status |publisher=Palestinski ured za statistiku |access-date=2014-02-21 |archive-date=2012-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516122047/http://www.pcbs.gov.ps/_PCBS/census/phc_97/bet_t6.aspx |dead-url=yes }}</ref> Vjerski je sastav stanovništva grada 1998. bio sljedeći: 67% su činili [[Suniti|sunitski]] [[Islam|muslimani]], a 33% [[kršćani]], većinom [[Grčka pravoslavna crkva|grčki]] [[pravoslavci]] i [[rimokatolici]].<ref name="AP">{{cite book|author=Andrea Pacini|title=Socio-Political and Community Dynamics of Arab Christians in Jordan, Israel, and the Autonomous Palestinian Territories|pages=str.&nbsp;282|publisher=Clarendon Press|year=1998|isbn=0-19-829388-7}}</ref> Do 2005. godine, broj kršćana u gradu smanjio se na 20%.<ref>{{cite web |url=http://www.cnsnews.com/ViewCulture.asp?Page=%5CCulture%5Carchive%5C200505%5CCUL20050519b.html+ |title=Bethlehem Christians Worry About Islamic Takeover in Jesus' Birthplace |access-date=2014-02-21 |archivedate=2008-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080213195113/http://www.cnsnews.com/ViewCulture.asp?Page=%5cCulture%5carchive%5c200505%5cCUL20050519b.html+ |deadurl=yes }}</ref> Unatoč činjenici da je islam religija najvećeg dijela stanovništva u Betlehemu, u gradu postoji samo jedna muslimanska bogomolja. To je [[Omarova džamija (Betlehem)|Omarova džamija]], koja se nalazi na trgu Manger.<ref name="ATT"/> Prema popisu iz 1997. dobni sastav stanovništva bio je: 27,4% stanovnika ispod 10 godina starosti, 20% stanovnika između 10 i 19 godina, 17,3% stan. od 20 do 29 god., 17,7% stan. od 30 do 44, 12,1% stan. od 45 do 64 te 5,3% stanovnika starijih od 65 godina. U gradu je tada živjelo 11.079 muškaraca i 10.594 žena.<ref name="PCBSCensus"/> === Kršćansko stanovništvo === [[Datoteka:Bethlehem4.jpg|mini|desno|Betlehemske kršćanke 1911. godine]] Većina betlehemskih kršćana smatraju se potomcima arapskih kršćanskih klanova s [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], uključujući i dva najveća u gradu: al-Farahiyya i an-Najajreh. Članovi klana al-Farahiyya smatraju se potomcima Gasanida, koji su se iz [[Jemen]]a preselili u Mojsijevu dolinu u [[Jordan]]u, a klan an-Najajreh potječe od Arapa iz Nadžrana u južnom Hidžazu. Betlehemski klan al-Anantreh također potječe s Arapskog poluotoka.<ref>[http://admusallam.bethlehem.edu/bethlehem/beth-hlccni.htm Bethlehem, The Holy Land’s Collective Cultural National Identity: A Palestinian Arab Historical Perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724193953/http://admusallam.bethlehem.edu/bethlehem/beth-hlccni.htm |date=2008-07-24 }} Musallam, Adnan. [[Betlehemsko sveučilište]].</ref> Postotak kršćana u Betlehemu stalno opada, najvećim dijelom zbog iseljavanja stanovništva. Za ovaj pad je jednim dijelom odgovoran i niži natalitet među kršćanima, u usporedbi s muslimanima. Godine 1947., kršćani su činili 75% stanovništva u gradu, da bi do 1998. pali na 33%.<ref name="AP"/> Iako Palestinska samouprava sporazumom jamči jednakost betlehemskim kršćanima, zabilježeno je nekoliko nasilnih incidenata koje su počinili policija i militantne frakcije protiv kršćana.<ref>{{cite news|url=http://www.jcpa.org/jl/vp490.htm|publisher=Jerusalem Center for Public Affairs|title=The Beleaguered Christians of the Palestinian-Controlled Areas: Official PA Domination of Christians|author=David Raab|access-date=2014-02-21|archive-date=2013-08-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20130818233943/http://jcpa.org/jl/vp490.htm}}</ref> Veliki utjecaj na kršćansku manjinu imalo je i izbijanje druge [[intifada|intifade]], koja je uzrokovala turistički, a time i gospodarski pad, koji je jako pogodio lokalne kršćane budući da su oni vlasnici mnogih [[hotel]]a i drugih turističkih objekata i djelatnosti.<ref name="Day"/> Statistička analiza koja se bavila pitanjem odlaska kršćana iz Betlehema, kao razlog je navela nedostatak gospodarskih i obrazovnih prilika.<ref>{{cite journal|title=Palestinian Christianity – A Study in Religion and Politics|journal=International Journal for the Study of the Christian Church|date=July 2005 |first=Leonard|last=Marsh|volume=57|issue=7|pages=147–66|id= |url=|format=|accessdate= }}</ref> Nakon druge intifade, 10% kršćana napustilo je grad.<ref name="VOA">{{cite news|title=Christians Disappearing in the Birthplace of Jesus|author=Jim Teeple|publisher=Voice of America|url=http://www.voanews.com/english/archive/2005-12/2005-12-24-voa17.cfm?CFID=43253380&CFTOKEN=44091067|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505012318/http://www.voanews.com/english/archive/2005-12/2005-12-24-voa17.cfm?CFID=43253380&CFTOKEN=44091067|archivedate=2008-05-05|access-date=2014-02-21|deadurl=yes}}</ref> Prema istraživanju koje je 2006. proveo Palestinski centar za istraživanje i kulturni dijalog na betlehemskim kršćanima, 90% lokalnih kršćana smatra muslimane prijateljima, 73,3% smatra da se Palestinska samouprava odnosi s poštovanjem prema kršćanskoj baštini grada, te 78% smatra da je za odlazak kršćana iz Betlehema odgovorna izraelska politika zabrane putovanja u to područje.<ref>{{cite web|title=Americans not sure where Bethlehem is, survey shows|publisher=[[Ekklesia]]|date=2006-12-20|accessdate=2007-05-07|url=http://www.ekklesia.co.uk/content/news_syndication/article_061220bethlehem.shtml}}</ref> Službena [[Hamas]]ova politika je potpora kršćanskom stanovništvu Betlehema, makar su je pojedinci kritizirali za podizanje islamskog utjecaja u gradu. == Gospodarstvo == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Rodno mjesto Isusa: [[Bazilika Rođenja Isusova|Bazilika Rođenja]] i hodočasničke staze Betlehema |slika = Nativity Church15.jpg |godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = vi, vi |ugroženost = 2012.- |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1433 |država = {{flag|Palestina}} }} Veliki dio gradske gospodarske aktivnosti čini [[trgovina]], pogotovo za vrijeme [[Božić]]a. Na glavnim gradskim ulicama i tržnicama nalaze se trgovine u kojima se prodaju rukotvorine, istočnjački začini, nakit te orijentalne slastice (kao [[baklava]]).<ref>{{cite web |url=http://www.bethlehem-city.org/English/City/GeneralInfo/Shopping.php+ |title=Bethlehem Municipality(Site Under Construction) |access-date=2014-02-21 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227075725/http://www.bethlehem-city.org/English/City/GeneralInfo/Shopping.php |deadurl=yes }}</ref> Tradicija izrade rukotvorina je vrlo duga u ovom gradu, u kojem se nalaze brojne trgovine gdje se prodaju rezbarine u [[Maslina|maslinovom]] drvu, koje se rade od lokalnih maslina.<ref name="BethTour">{{cite web|url=http://www.travelershub.com/destination_guide/middle_east/bethlehem.html|title=Bethlehem: Shopping|publisher=TouristHub|access-date=2014-02-21|archive-date=2013-07-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130730055440/http://www.travelershub.com/destination_guide/middle_east/bethlehem.html|dead-url=yes}}</ref> Ovi radovi su glavni suvenir kojeg turisti kupuju u Betlehemu.<ref name="handicrafts">{{cite web|url=http://www.bethlehem-city.org/English/City/Heritage/HnadCraft.php|title=Handicrafts: Olive-wood carving|publisher=Bethlehem Municipality|access-date=2014-02-21|archivedate=2007-11-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071121193814/http://www.bethlehem-city.org/English/City/Heritage/HnadCraft.php|deadurl=yes}}</ref> U gradu je vrlo važna i ručna izrada religijskih predmeta kao što su kipovi od maslinovog drva i križevi. Tradiciju izrade predmeta od sedefa u Betlehem su uveli [[franjevci]] iz [[Damask]]a u 14. vijeku.<ref name="handicrafts"/> Neke od ostalih gospodarskih aktivnosti u gradu su izrada tekstilnih predmeta, namještaja, proizvodnja boje, plastike, sintetičke gume, građevinskih materijala, hrane itd. U Betlehemu se nalazi vinarija Cremisan osnovana [[1885.]], koja izvozi vina u nekoliko zemalja. Vino proizvode redovnici u samostanu, a vinova se loza uzgaja u području Al Hadra. Ovaj samostan godišnje proizvodi oko 700.000 litara vina.<ref>{{cite web |url=http://www.bethlehem.ps/shopping/wine.php |title=Wine |last=Jahsan |first=Ruby |publisher=The Centre for Cultural Heritage Preservation |accessdate=2008-01-29 |archivedate=2007-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117144242/http://www.bethlehem.ps/shopping/wine.php |deadurl=yes }}</ref> === Turizam === Turizam je najvažnija gospodarska aktivnost grada u kojem, za razliku od ostalih palestinskih gradova, većina radnog stanovništva nije zaposlena u Izraelu.<ref name=OCHA/> Preko 25% radno aktivnog stanovništva radi u turizmu<ref name="BPS2">{{cite web |url=http://www.bethlehem.ps/facts/economy.php |title=Economy: Tourism |publisher=Bethlehem.ps }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, koji čini 65% prihoda grada, te 11% prihoda Palestinske samouprave.<ref>{{cite web |url=http://english.aljazeera.net/NR/exeres/896CF7DD-9446-44C0-9B4D-4BA24A502BDF.htm+ |title=Bethlehem's Struggles Continue |work=Al Jazeera English |accessdate=2008-01-22}}</ref> Najvažnija turistička atrakcija Betlehema je [[Bazilika Rođenja Isusova]], koja u velikom broju privlači kršćanske hodočasnike. Crkva se nalazi u središtu grada na dijelu trga Manger, iznad mjesta gdje se navodno rodio Isus. U blizini se nalazi mjesto gdje je [[Sveti Jeronim|sv. Jeronim]] trideset godina prevodio [[Hebrejski jezik|hebrejske]] zapise na [[Latinski jezik|latinski]].<ref name="BMH"/> U Betlehemu se nalazi preko 30 hotela.<ref name="Patience">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7146980.stm |first=Martin |last=Patience |work=[[BBC News]] |title=Better times return to Bethlehem |publisher=BBC MMVIII }}</ref> Hotel Jacir Palace koji se nalazi blizu bazilike, izgrađen je [[1910.]] i najpoznatiji je u gradu. Iako je hotel zatvoren [[2000.]] za vrijeme nasilja u drugoj intifadi, ponovno je otvoren [[2005.]] godine.<ref>[http://www.asiatraveltips.com/news05/129-JacirPalace.shtml Jacir Palace, InterContinental Bethlehem re-opens for business] InterContinental Hotels Group</ref> == Kultura == === Muzeji === Unutar općinskih granica Betlehema nalaze se četiri [[muzej]]a. U Kazalištu i muzeju [[Jaslice|jaslica]] nalazi se 31 trodimenzionalni model kojima su prikazane značajne faze u Isusovom životu. Ovo kazalište prikazuje i 20 minutnu animiranu predstavu. Muzej Badd Giacaman nalazi se u Starom gradu u Betlehemu. Ovaj muzej iz [[18. vijek]]a posvećen je historiji proizvodnje maslinovog ulja.</ref><ref name="BH">{{cite web |url=http://www.bethlehemhotel.com/bethlehem.htm |title=Places to Visit In & Around Bethlehem - Bethlehem Hotel |access-date=2014-02-21 |archivedate=2011-11-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111103053242/http://www.bethlehemhotel.com/bethlehem.htm |deadurl=yes }}</ref> U muzeju Baituna al-Talhami, koji je osnovan [[1972.]], moguće je detaljnije vidjeti kulturu lokalnog betlehemskog stanovništva.<ref name="BH"/> U gradu se nalazi i Međunarodni muzej rođenja Isusova kojeg je pokrenuo [[UNESCO]].<ref name="BH"/> === Kulturni centri === U Betlehemu se nalazi Centar palestinske baštine, koji je osnovan [[1991.]] godine. Ovaj centar je posvećen zaštiti i promociji palestinskih vezova, umjetnosti i [[folklor]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.palestinianheritagecenter.com/objectives.htm|title=Palestinian Heritage Center: Objectives|access-date=2014-02-21|archive-date=2007-11-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20071112225031/http://www.palestinianheritagecenter.com/objectives.htm|dead-url=yes}}</ref> Betlehemski međunarodni centar je centar koji se primarno bavi betlehemskom kulturom, te nudi razne aktivnosti. U gradu se nalazi jedan dio Nacionalnog glazbenog konzervatorija Edward Said, kojeg pohađa oko 500 učenika. Glavni ciljevi ove ustanove su glazbeno obrazovanje djece, poduka učitelja za druge škole te proučavanje palestinske folklorne glazbe.<ref>{{cite web |url=http://ncm.birzeit.edu/new/page.php?page=branches+ |title=The Edward Said National Conservatory of Music |access-date=2014-02-21 |archivedate=2008-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080214165615/http://ncm.birzeit.edu/new/page.php?page=branches |deadurl=yes }}</ref> [[Datoteka:Bethlehem Christmas2.JPG|mini|desno|Katolička procesija u Betlehemu na Badnjak 2006. godine]] === Božićne proslave === U Betlehemu se [[Božić]] slavi na tri različita datuma: [[rimokatolici]] i [[protestanti]] slave ga [[25. prosinca]], [[Grčka pravoslavna Crkva|grčki]], [[Koptska Crkva|koptski]] i [[Sirijska pravoslavna Crkva|sirijski]] [[pravoslavci]] slave ga [[7. siječnja]], dok [[Armenska pravoslavna Crkva|armenski]] pravoslavci Božić slave [[19. siječnja]]. Većina kršćanskih procesija prolazi kroz trg Manger, kraj Bazilike Rođenja Isusova. Katolička misa održava se u crkvi sv. Katarine. === Festivali === Betlehem, kao i mnoga druga palestinska mjesta, sudjeluje u festivalima povezanim sa svecima i prorocima koji su vezani uz palestinski folklor. Jedan od takvih godišnjih festivala je Proslava [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] (Hizir), koja se održava od [[5. svibnja|5.]] do [[6. svibnja]]. Grčki pravoslavci tada u procesiji idu do obližnjeg grada Al Hadra, gdje se u vodi oko manastira sv. Jurja krste djeca, te se ritualno žrtvuje ovca.<ref>[http://74.125.45.104/search?q=cache:fJV8drrNIiAJ:www.bethlehem.ps/religious_sites/feasts/st_george.php+Khader+Feast+of+Saint+George&hl=en&ct=clnk&cd=9&gl=us&client=firefox-a St. George's Feast]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Bethlehem.ps.</ref> Proslava [[Ilija prorok|sv. Ilije]] (Mar Elias) održava se na sličan način, samo je tad procesija usmjerena prema manastiru sv. Ilije, koji se nalazi sjeverno od Betlehema. Ova proslava posvećena je čudima koja se pripisuju ovom svecu, popularnom u Palestini. == Politika == [[Datoteka:Bethlehem-hamasrally.JPG|mini|desno|[[Hamas]]ov skup u Betlehemu]] Betlehem je sjedište (''muhfaza'') [[Betlehem (guvernija)|Betlehemske guvernije]]. Prvi općinski izbori u Betlehemu održani su [[1876.]] godine, kada su muhtari svih četvrti u Starom gradu (isključujući sirsku četvrt) odlučili izabrati lokalno vijeće od sedam članova, koje bi predstavljalo svaki klan u gradu. Donešen je i zakon prema kojem bi, u slučaju da npr. gradonačelnik bude katolik, zamjenik gradonačelnika morao biti grčki pravoslavac. Za vrijeme beitanske i jordanske vlasti, sirskoj je četvrti dopušteno sudjelovanje u izborima, kao i beduinima Ta'amrah te palestinskim izbjeglicama, čime se broj članova u lokalnom vijeću popeo na jedanaest. Godine [[1976.]] donešena je dopuna zakona koja je dopustila ženama pravo glasa i pravo izbora u vijeće, a kasnije je dob potrebna za glasovanje pomaknuta s 21 na 25 godina starosti.<ref>[http://www.bethlehem-city.org/English/TempVewMenuSub.php?Mid=6 Municipal Council Elections during the British and Jordanian Periods] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080813060937/http://www.bethlehem-city.org/English/TempVewMenuSub.php?Mid=6 |date=2008-08-13 }} Bethlehem Municipal Council.</ref> Danas se betlehemsko općinsko vijeće sastoji od 15 vijećnika, uključujući gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika. Prema posebnom zakonu, gradonačelnik i većina vijećnika moraju biti kršćani, dok ostatak mjesta u vijeću nije posebno rezerviran za određenu religiju.<ref name="Day"/> Postoji nekoliko grana političkih stranaka koje sudjeluju u vijeću, uključujući [[Komunizam|komuniste]], islamiste i sekulariste. Obično većinu vijećničkih mjesta zauzimaju ljevičarske frakcije [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]], kao Narodni front za oslobođenje Palestine i Palestinska narodna stranka. Na zadnjim palestinskim općinskim izborima 2005. godine, većinu nerezerviranih mjesta u betlehemskom općinskom vijeću osvojio je [[Hamas]].<ref>{{cite web |url=http://www.bethlehem-city.org/English/Counil/index.php+ |title=Bethlehem Municipality(Site Under Construction) |access-date=2014-02-21 |archivedate=2008-01-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080118135922/http://www.bethlehem-city.org/English/Counil/index.php |deadurl=yes }}</ref> '''Izabrani vijećnici na betlehemskim općinskim izborima 2005.''' {| class="wikitable" |- | Rang | Lista | Ime člana | Religija |- | 1. | Bratstvo i razvoj ([[Narodni front za oslobođenje Palestine]]) | Victor Batarseh | [[kršćanstvo|†]] |- | 2. | Ujedinjeni Betlehem ([[Fatah]] i [[Palestinska narodna stranka]]) | Antun Salman | [[kršćanstvo|†]] |- | 3. | Reformski blok ([[Hamas]]) | Hasan al-Masalma | [[Islam|☪]] |- | 4. | Ujedinjeni Betlehem ([[Fatah]] i [[Palestinska narodna stranka]]) | Afram Asmari | [[kršćanstvo|†]] |- | 5. | Wafaa (Palestinski islamski džihad) | Isa Zawahara | [[Islam|☪]] |- | 6. | Ujedinjeni Betlehem ([[Fatah]] i [[Palestinska narodna stranka]]) | Khalil Chawka | [[Islam|☪]] |- | 7. | Reformski blok ([[Hamas]]) | Khalid Jadu | [[Islam|☪]] |- | 8. | Nada i rad ([[Fatah]]) | Zughbi Zughbi | [[kršćanstvo|†]] |- | 9. | Reformski blok ([[Hamas]]) | Nabil al-Hraymi | [[Islam|☪]] |- | 10. | Reformski blok ([[Hamas]]) | Salih Chawka | [[Islam|☪]] |- | 11. | Reformski blok ([[Hamas]]) | Yusuf al-Natsha | [[Islam|☪]] |- | 12. | Bratstvo i razvoj ([[Narodni front za oslobođenje Palestine]]) | Nina 'Atwan | [[kršćanstvo|†]] |- | 13. | Bratstvo i razvoj ([[Narodni front za oslobođenje Palestine]]) | George Sa'ada | [[kršćanstvo|†]] |- | 14. | nezavisni | Nadir al-Saqa | [[kršćanstvo|†]] |- | 15. | Ujedinjeni Betlehem ([[Fatah]] i [[Palestinian People's Party|PPP]]) | Duha al-Bandak | [[kršćanstvo|†]] |} === Popis gradonačelnika === Prema općinskom zakonu Betlehema, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika moraju biti kršćani.<ref name="Day"/> {{col-begin}} {{col-2}} * [[Mikhail Abu Saadeh]] - 1876. * [[Khalil Yaqub]] - 1880. * [[Suleiman Jacir]] - 1884. * [[Issa Abdullah Marcus]] - 1888. * [[Yaqub Khalil Elias]] - 1892. * [[Hanna Mansur]] - 1895.-1915. * [[Salim Issa al-Batarseh]] - 1916.-17. * [[Salah Giries Jaqaman]] - 1917.-21. * [[Musa Qattan]] - 1921-25 * [[Hanna Ibrahim Miladah]] - 1926.-28. * [[Nicoloa Attalah Shain]] - 1929.-33. {{col-2}} * [[Hanna Issa al-Qawwas]] - 1936.-46. * [[Issa Basil Bandak]] - 1946.-51. * [[Elias Bandak]] - 1951.-53. * [[Afif Salm Batarseh]] - 1952.-53. * [[Elias Bandak]] - 1953.-57. * [[Ayyub Musallam]] - 1958.-62. * [[Elias Bandak]] - 1963.-72. * [[Elias Freij]] - 1972.-97. * [[Hanna Nasser]] - 1997.-2005. * [[Victor Batarseh]] - 2005.-2012. * [[Vera Baboun]] - 2012.-{{CURRENTYEAR}}. {{col-2}} {{col-end}} == Obrazovanje == Prema palestinskom središnjem uredu za statistiku, godine 1997. je oko 84% stanovništva Betlehema starijeg od 10 godina bilo pismeno. Od sveukupnog stanovništva grada, 10.414 osoba pohađalo je u to vrijeme školu (4.015 prvu razinu osnovne škole, 3.578 drugu razinu te 2.821 srednju školu). Oko 14,1% učenika srednjih škola je tad maturiralo.<ref>{{cite web |url=http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/phc_97/bet_t3.aspx |title=Palestinian Population (10 Years and Over) by Locality, Sex and Educational Attainment |accessdate=2008-01-22 |publisher=Palestinski središnji ured za statistiku |archivedate=2010-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101113214724/http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/phc_97/bet_t3.aspx |deadurl=yes }}</ref> Godine 2006., u Betlehemskoj guverniji bilo je 135 škola, od čega je njima 100 upravljalo Ministarstvo obrazovanja Palestinske samouprave, sa sedam je upravljala [[UNRWA]], a 28 škola bilo je privatno.<ref>{{cite web |url=http://www.mohe.gov.ps/downloads/pdffiles/statisticE.pdf |title=Statistics about General Education in Palestine 2005-2006 |publisher=Ministarstvo obrazovanja Palestinske samouprave|format=PDF}}</ref> U gradu se nalazi [[Betlehemsko sveučilište]] koje je katolička ustanova visokog obrazovanja otvorena [[1973.]] i koja je otvorena za studente svih religija. Ovo je prvo sveučilište osnovano na Zapadnoj obali, a njegovi korjeni sežu do [[1893.]] kada su Braća kršćanskih škola otvorila otvorila obrazovne ustanove diljem Palestine i Egipta.<ref>{{cite web |url=http://www.bethlehem.edu/about/history.shtml |title=Bethlehem University - History |publisher=Betlehemsko sveučilište |access-date=2014-02-21 |archivedate=2008-01-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119075900/http://www.bethlehem.edu/about/history.shtml |deadurl=yes }}</ref> == Promet == [[Datoteka:Bethlehem-street2.JPG|mini|desno|Ulica u Betlehemu s taksijima]] U Betlehemu se nalaze tri autobusne stanice kojima upravljaju privatna poduzeća koja nude prijevozne usluge do Jeruzalema, Beit Džale, Beit Sahura, [[Hebron]]a itd. U gradu postoje i dvije postaje za taksije koji voze za Beit Džalu, Beit Sahur, Jeruzalem, Tuqu' i Herodij. Također postoje i dvije službe za unajmljivanje automobila. Autobusi i taksiji s lokalnim palestinskim registracijskim tablicama ne smiju ulaziti u Izrael, uključujući i Jeruzalem, bez dozvole.<ref>{{cite web |url=http://www.bethlehem-city.org/English/City/TransSys.php |title=Bethlehem Public Transport System |access-date=2014-02-21 |archive-date=2007-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071227075741/http://www.bethlehem-city.org/English/City/TransSys.php |dead-url=yes }} Općina Bethlehem.</ref> === Ograničenja kretanja === [[Datoteka:BethlehemRoad.jpg|lijevo|mini|Glavni ulaz u Betlehem iz Jeruzalema]] Izraelska izgradnja [[Izraelska sigurnosna ograda|sigurnosne ograde]] se odrazila na Betlehem u političkom, društvenom i gospodarskom smislu. Ograda prolazi uz sjevernu stranu grada te je udaljena nekoliko metara od izbjegličkog logora Aida.<ref name=OCHA/> Da bi se ušlo ili izašlo iz područja betlehemske aglomerizacije u ostatak Zapadne obale, potrebno je proći niz izraelskih sigurnosnih točaka i cestovnih blokada. Za ulazak iz Zapadne obale u područje Jeruzalema potrebna je dozvola. Dobivanje tih dozvola bilo je izrazito teško, iako je Izrael sad podigao terminal za olakšavanje prometa između ova dva susjedna grada.<ref name=OCHA/><ref>{{cite web |url=http://domino.un.org/UNISPAl.NSF/3822b5e39951876a85256b6e0058a478/0306124470443c948525712b006a70b7!OpenDocument+ |title=Question of the violation of human rights in the occupied Arab territories, including Palestine 17 January 2006 |author=John Dugard |work=Commission on Human Rights }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Palestincima nije dozvoljen ulaz bez dozvole u Rahelin grob, koji je jedan od svetih judaističkih lokacija i koji se nalazi na betlehemskoj periferiji. Izraelski građani ne mogu ući u Salomonske bazene koji su nedaleko od grada bez dozvole izraelske vojske.<ref name=OCHA/> == Zbratimljeni gradovi == Gradovi i regije zbratimljeni s Betlehemom su:<ref>[http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html Twinning with Palestine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120628210624/http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html |date=2012-06-28 }} Britain Palestine Twinning Network</ref><ref>[http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php The City of Bethlehem has signed a twinning agreements with the following cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228042036/http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php |date=2007-12-28 }} Općina Bethlehem.</ref> {|width="100%" |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Marrickville]], [[Australija]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Steyr]], [[Austrija]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Natal]], [[Brazil]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Valinhos]], [[Brazil]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px|border]] [[Třebechovice pod Orebem]], [[Češka]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|20px|border]] [[Villa Alemana]], [[Čile]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|20px|border]] [[Concepción]], [[Čile]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Chartres]], [[Francuska]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Paray-le-Monial]], [[Francuska]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Strasbourg]], [[Francuska]] * [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Atena (grad)|Atena]], [[Grčka]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Assisi]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Cititavecchia]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Firenca]], [[Italija]] |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Greccio]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] Regija [[Lacij]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Milano]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Orvieto]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Pavia]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Pratovecchio]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[San Miniato]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Sant'Anastasia]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] Regija [[Umbrija]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Verona]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|20px]] [[Pretoria]], [[JAR]] * [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Monterrey]], [[Meksiko]] * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Rabat]], [[Maroko]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Köln]], [[Njemačka]] |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Den Haag]], [[Nizozemska]] * [[Datoteka:Flag of Norway.svg|20px]] [[Sarpsborg]], [[Norveška]] * [[Datoteka:Flag of Peru.svg|20px]] [[Cusco]], [[Peru]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px|border]] [[Częstochowa]], [[Poljska]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Lisabon]], [[Portugal]] * [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border]] [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Burlington]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Joplin]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Orlando]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Zaragoza]], [[Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Córdoba]], [[Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Leganés]], [[Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px]] [[Yalvac]], [[Turska]] * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[Glasgow]], [[UK]] * [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|20px]] [[Abu Dabi]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] |} == Napomene == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.bethlehem-city.org Službene stranice grada Betlehema] {{en icon}}{{ar icon}}{{es icon}} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Bethlehem |commonscatsh = Betlehem }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi na Zapadnoj obali]] [[Kategorija:Kršćanstvo]] [[Kategorija:Božić]] [[Kategorija:Svjetska baština u Palestini‎]] [[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]] hryg5bdib5eupv6f977mjfdki17jgj6 0 54702 42690534 42655911 2026-09-20T13:28:00Z Inokosni organ 160059 /* Suparništvo s Mussollinijem */ 42690534 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{Infokutija pisac | ime = Gabriele d'Annunzio | slika = D Annunzio IMG.jpg | širina_slike = 250px | opis = | ime_po_rođenju = Gabriele d'Annunzio | datum_rođenja = {{birth date|1863|3|12|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Pescara]] | datum_smrti = {{death date and age|1938|3|1|1863|3|12|df=y}} | mjesto_smrti = [[Gardone Riviera, Brescia|Gardone Riviera]] | počivalište = | pseudonim = ''Il Vate'' (Prorok) | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = | partner = Maria Hardouin<br/>Barbara Leoni<br/>Alessandra di Rudinì<br/>Maria Cruyllas Gravina{{efn|Grofica Maria Anguissola od San Damiana (Cruyllas Gravina), kneginja od Ramacce (1861-1933)}}<br/>[[Eleonora Duse]]<br/>Nathalie de Goloubeff<br/>Natalie Barney<br/>Ida Rubinstein<br/>Luisa Baccara | djeca = Mario{{efn|Mario D'Annunzio (1884-1964)}}<br/>Gabriele Maria{{efn|Gabriele Maria D'Annunzio (1886-1945)}}<br/>Ugo Veniero{{efn|Ugo Veniero D'Annunzio (1887-1945)}}<br/>Renata{{efn|Renata d'Annunzio (1893-1976)}}<br/>Dante Gabriele{{efn|Dante Gabriele Gravina d'Annunzio (1897-1978)}} | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = [[pjesnik]], [[roman]]opisac, [[dramski pisac|dramatičar]], [[novinar]] | period = 1893 – 1916<br/>{{small|1879 – 1935 (razdoblje aktivnosti)}} | jezik = | pokret = [[Dekadentni pokret|dekadentizam]] | žanr = | znamenita_djela = <div> * ''Il piacere'' (1889) * ''L’innocente'' (1892) * ''Poema paradisiaco'' (1893) * ''Il trionfo della morte'' (1894) * ''Il fuoco'' (1900) * ''Alcyone'' (1903) * ''La figlia di Iorio'' (1904) * ''Notturno'' (1921)</div> | nagrade = | uticaj_od = [[Giosuè Carducci|Carducci]], [[Ugo Foscolo|Foscolo]], [[Giacomo Leopardi|Leopardi]], [[Giovanni Verga|Verga]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Gustave Flaubert|Flaubert]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Richard Wagner|Wagner]] | uticaj_na = [[Giovanni Comisso|Comisso]], [[Sem Benelli|Benelli]], [[Guido da Verona|da Verona]], [[Liala]], [[Pitigrilli]], [[Filippo Tommaso Marinetti|Marinetti]], [[Curzio Malaparte|Malaparte]], [[Massimo Bontempelli|Bontempelli]], [[Riccardo Bacchelli|Bacchelli]], [[Ardengo Soffici|Soffici]], [[Giovanni Papini|Papini]], [[Ramón Gómez de la Serna|Gómez de la Serna]], [[Paul Valéry|Valéry]], [[Rubén Darío|Darío]], [[Jean Cocteau|Cocteau]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[Ranko Marinković|Marinković]], [[Jovan Dučić|Dučić]], [[Miloš Crnjanski|Crnjanski]] | potpis = | website = }} '''Gabriele D'Annunzio''' ([[Pescara]], [[12. ožujka]] [[1863.]] – [[Gardone Riviera, Brescia|Gardone Riviera]], [[1. ožujka]] [[1938.]]), talijanski pjesnik, dramaturg i političar. Jedan je od značajnijih članova [[iredentizam|iredentističkog]] pokreta te duhovni inspirator [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]. == Biografija == '''Gabriele d’Annunzio''' rođen je u [[Pescara|Pescari]] ([[Abruzzo]]) [[12. marta]] [[1863.]] u imućnoj građanskoj porodici. Bio je treće od petero djece; otac mu je bio Francesco Paolo d’Annunzio (1838–1893),{{efn|Otac Gabriela je bio Francesco Paolo (1838.–1893.), rođen s prezimenom Rapagnetta jer je bio sin Camilla Rapagnete, ali ga je posvojio njegov poočim Antonio d’Annunzio, od kojega je poslije naslijedio veliko bogatstvo.{{sfn|Gatti|1956|1}}{{sfn|Rapagnetta|1938}}}} a majka Luisa de Benedictis (1839–1917). Djetinjstvo mu je bilo sretno, bio je prerano zreo dječak, a školovao se u uglednom liceju Cicognini{{efn|Državni nacionalni konvikt Francesco Cicognini (''Convitto nazionale statale Francesco Cicognini'') je najstarija obrazovna ustanova u [[Prato|Pratu]]. Osnovan je [[1692.]] godine djelovanjem [[Isusovci|isusovaca]]. Uprava je bila povjerena predstavnicima mjesnog [[Katolička crkva|klera]], kojemu je pripadala i većina nastavnika. Godine [[1882.]] Konvikt Cicognini je postao državna ustanova i u njemu se oblikovala inteligencija prve ujedinjene Italije. Među ostalima, u njemu su se školovali Gabriele D’Annunzio, Giuseppe Mazzoni, [[Tommaso Landolfi]], Sam Benelli, [[Curzio Malaparte]], [[Bettino Ricasoli]] i Cesare Guasti.}} u [[Prato|Pratu]], gdje je postizao izvrsne rezultate. Posebno se zanimao za poeziju [[Giosuè Carducci|Giosuèa Carduccija]] (kojemu je i uputio jedno pismo), a u šesnaestoj godini, uz novčanu potporu oca Francesca Paola, objavio je svoju prvu zbirku pjesama, "''Primo vere''" ([[1879.]]). Djelo je naišlo na prilično dobar odjek kod kritike u jednom članku izašlom u časopisu "Fanfulla della domenica". Godine [[1880.]] odselio je u Rim, gdje se upisuje na Književni fakultet [[Univerzitet Sapienza u Rimu|Univerziteta u Rimu]], ali ubrzo kreće sasvim drugim putem.{{sfn|Carlino|1986}} Kao vrlo briljantan mladić, ulazi u rimski mondeni život, ima više ljubavnih pustolovina i druži se s krugom pisaca, umjetnika i muzičara, među kojima su [[Giosuè Carducci]], Guido Baccelli, nakladnik Angelo Sommaruga, [[Luigi Capuana]], [[Giovanni Verga]], Enrico Nencioni, [[Cesare Pascarella]], [[Felice Cavallotti]]. Također je bio povezan s krugom mladih umjetnika i pisaca iz Abruzza okupljenih oko časopisa "Cronaca bizantina", među kojima su bili Francesco Paolo Michetti, [[Edoardo Scarfoglio]], Francesco Paolo Tosti, Costantino Barbarella, Pasquale Masciantonio.{{sfn|Carlino|1986}} Između [[1880.]] i [[1886.]] objavljuje tri nove pjesničke zbirke i tri zbirke pripovijedaka. Godine [[1883.]] ženi se, brakom "iz nužde" (jer je ona već bila trudna s njihovim prvim sinom Mariom), s Marijom Hardouin, vojvotkinjom od Gallesea, s kojom je imao troje djece (Mario, Gabriele Maria i Ugo Veniero). Brak je završio zakonskom rastavom nakon nekoliko godina – iako će ostati u dobrim odnosima – zbog brojnih D’Annunzijevih izvanbračnih veza. Godine [[1887.]] započinje strastvenu vezu s Barbarom Leoni, koja će ostati njegova najveća ljubav, iako je njihova priča trajala samo pet godina. Piše za rimske novine "La Tribuna", koje su osnovali predstavnici "[[Historijska ljevica (Italija)|Povijesne ljevice]]" Alfredo Baccarini i [[Giuseppe Zanardelli]]. Između [[1889.]] i [[1891.]] postiže književni uspjeh s romanom "''Il piacere''" (Naslada), objavljenim u [[Milano|Milanu]] kod izdavača Treves. Djelo postaje pravi književni događaj: knjiga se pretvara u popularni bestseler u tadašnjoj Italiji i dobiva odlične ocjene književne kritike. U sljedećim desetljećima "''Il piacere''" postat će najemblematičniji roman talijanskog [[Dekadentni pokret|dekadentizma]]. Uspjeh je bio nagao i ogroman, ali D’Annunzio je imao sklonost mondenom životu i stalnom zaduživanju. Godine [[1892.]], ponovno kod Trevesa, objavljuje svoja druga dva romana: "''Giovanni Episcopo''" i "''L’innocente''". "''L’innocente''" postiže dobar uspjeh, dok "''Giovanni Episcopo''" manje osvaja publiku, iako je zanimljiv psihološki roman s [[dostojevski]]jevskim utjecajima. Pritisnut rastućim ekonomskim teškoćama, D'Annunzio seli se u [[Napulj]], gdje piše za "Il Mattino" [[Edoardo Scarfoglio|Edoarda Scarfoglia]] i [[Matilde Serao]], te pronalazi novo, živahno kulturno ozračje, svježije od rimskih tjeskoba. U Napulju započinje vezu s Marijom Cruyllas Gravina, plemkinjom udanom za grofa Guida Anguissolu di San Damiano, topničkog kapetana. Iz njihove izvanbračne veze (za oboje) rađaju se dvoje djece (Renata i Dante), koje D’Annunzio priznaje. Ta epizoda će dodatno zakomplicirati njegovu već krhku financijsku situaciju, a postaje i javni skandal jer je uključivala udanu plemkinju. U Napulju piše dva romana – "''Trionfo della morte''" (1894.) i "''Le vergini delle rocce''" (1895.) – koji postižu solidan uspjeh. U tom razdoblju javlja se i njegov prvi dodir s djelima [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]], čiji se elementi prepoznaju u romanu "''Le vergini delle rocce''". Objavljuje jedno od svojih najuspjelijih i najcjenjenijih [[Poezija|pjesničkih]] djela, "Poema paradisiaco" (Rajska poema, 1893). U tim je godinama poduzeo jedno putovanje natrag u [[Abruzzo]], a zatim i putovanje u [[Grčka|Grčku]]. U Napulju ga privlači i [[politika]] tako da je se kandidirao na izborima [[1897.]], uz potporu spomenutog Francesca Paola Tostija i novinsko-mondenog kruga "Il Mattino". Dobiva zastupnički mandat u [[Parlament Italije|narodnoj skupštini]] [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u redovima parlamentarne Desnice, iako će njegovo političko iskustvo bilo kratko i protriječno. Ubrzo je shvatio da ga politika zapravo ne zanima. No, D’Annunzio napušta Napulj [[1897.]] godine, odmah nakon izbora, i seli se u [[Firenca|Firencu]], tada jedan od najživljih kulturnih centara Italije. Naime, u Napulju se uspio afirmirati – što je u [[Rim]]u bilo puno teže – zahvaljujući potpori novina "Il Mattino", ali mu napuljski život više nije osiguravao dovoljno prihoda, a kulturna scena postajala je manje zanimljiva, dok je Firenca nudila prestižnije književno i [[Teatar|kazališno]] okruženje, važna izdavačka imena poput Trevesa, otvoreniju publiku, pa tako i veću vidljivost i potencijalnu zaradu. U tom razdoblju razvija intenzivnu vezu s [[Eleonora Duse|Eleonorom Duse]],{{efn|Njihova je veza započela [[1892.]] kao razmjena pisama. [[Eleonora Duse]] tada je već bila slavna glumica, a on se snažno zaljubio u nju. Iz te će razmjene proizaći D’Annunzijeva strast prema kazalištu. Osobno su se upoznali [[1894.]], a iz tog susreta rodila se ljubavna strast.}} istodobno sentimentalnu i umjetnički plodnu. To je vrijeme velike stvaralačke energije za oboje – "''La città morta''" (1898), "''La Gioconda''" (1899), "''Il fuoco''" (1900) – i velikog društvenog ugleda. Godine [[1903.]] objavljuje jednu od svojih najuspjelijih i najcjenjenijih pjesničkih zbirki, "''Alcyone''" (1903),{{sfn|Carlino|1986}} kasnije uvrštenu zajedno s drugim djelima u zbirku "''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi''". U tim se godinama D’Annunzio približava i [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], mada nema dokaza o njegovu formalnom pristupu. Godine [[1902.]] posjećuje [[Istra|Istru]], tada pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Veza s Eleonorom Duse završava [[1904.]], uglavnom zbog prijevara i razočaranja. Eleonora je izišla duboko ranjena iz veze, trpjela je [[Depresija|depresiju]], iscrpljenost i zdravstvene probleme. Odlučila se privremeno povući sa scene, živjela je između Italije i inozemstva, osobito u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], gdje će provesti i posljednje godine života. On se, pak, posvećuje novim proznim djelima – "''Forse che sì forse che no''", roman iz [[1910.]] – i kazališnim komadima – među ostalima, "''La figlia di Iorio''" ([[1904]]), [[tragedija]] na abruzzeskom dijalektu i veliki uspjeh. To su godine u kojima D’Annunzio i dalje dominira talijanskom književnom scenom, ali luksuzni firentinski život i dugovi nagomilani tijekom godina s Duse tada izviru na vrh. U julu [[1910.]], progonjen od vjerovnika, mora pobjeći iz Italije i sklanja se u [[Francuska|Francusku]], gdje ga u [[Pariz]]u povoljno prihvaćaju književni i kazališni krugovi. Isprva boravi u elegantnoj vili u [[Neuilly-sur-Seine]], koju su mu stavili na raspolaganje prijatelji i [[Mecena|mecene]]. Godine 1913. preselio se u središte Pariza. Godine [[1914.]], s izbijanjem rata, često se seli, boraveći i u [[Arcachon]]u te u drugim francuskim mjestima, živeći između Pariza i provincije. U Francuskoj ima brojne ljubavne veze,{{efn|Plemkinja Léonie Dusey de la Rosière, pjesnikinja [[Marie de Régnier]], američka spisateljica [[Natalie Barney]], švicarski sopran Lucienne Bréval.}} sklapa čvrsta prijateljstva u pariškom umjetničkom okruženju ([[Paul Valéry|Valéry]], [[Jean Cocteau|Cocteau]], [[Paul Claudel|Claudel]], [[Romain Rolland|Rolland]], [[Gabriel Fauré|Fauré]], [[Ida Rubinstein|Rubinstein]], [[Claude Debussy|Debussy]], [[Georges Hérelle|Hérelle]]), vodi vrlo mondeni život, posjećuje pariške salone i stvara više kazališnih djela. Prvu svoju dramu objavljuje u suradnji sa skladateljem [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] "Muke svetog Sebastijana" (''Le martyre de Saint Sébastien'') kojeg je smatrao osobnim svecom-zaštitnikom.{{efn|Vidi: [[Sveti Sebastijan]], [[mučenik]] ubijen prilikom [[Dioklecijan]]ovog progona krišćana u [[3. vijek]]u. }} Zatim prate drame "''Parisina''" (1912) i "''La Pisanelle ou la mort du Caravage''" (1913). Istodobno piše za brojne talijanske ("Il Mattino", "La Tribuna") i francuske novine i časopise ("[[Le Figaro]]", "La Revue de Paris", "La Renaissance Latine"), a osobito za "[[Corriere della Sera]]", prateći i komentirajući tadašnju talijansku umjetničku i političku scenu.{{sfn|Carlino|1986}} <!-- dodati [[Krvavi Božić]]] --> Umro je [[1. marta]] [[1938.]] u svojoj vili u Gardone Rivieri, u dobi od 74 godine, vjerojatno zbog posljedica slučajnog pada niz stepenice. Režim mu je priredio državni sprovod s visokim počastima, kojemu su prisustvovali brojni visoki dužnosnici stranke ([[Benito Mussolini|Mussolini]], [[Emilio De Bono|De Bono]], [[Filippo Tommaso Marinetti|Marinetti]], [[Achille Starace|Starace]]).<ref>{{cite AV media | people= |date= 1938 |title= I funerali di Gabriele D'Annunzio |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=xYl4y3d6Q5Y |access-date=2025-10-01 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= HistoryColor @[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}} Originalni snimak iz arhiva Istituto Luce RAI.</ref> == D'Annunzio i Rijeka == Predstavnici riječkih talijanaša nude talijanskom pjesniku - vojniku Gabrielu D'Annunziju da zauzme [[Rijeka|Rijeku]] i da je pridruži [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. On pristaje i kreće na taj pohod sa stotinjak talijanskih legionara [[11. rujna]] [[1919.]] iz mjesta Ronchi (koje od tada nosi naziv ''dei Legionari''). Dvoglavi orao na gradskom tornju bio je simbol Rijeke, ali je D'Annunzijeve vojnike previše podsjećao na omražene [[Habsburgovci|Habsburgovce]]. Stoga su, stigavši u grad, najprije odrezali jednu orlovu glavu i zamijenili je talijanskom zastavom. Guvernerova palača postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi. Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]]. Dana [[12. studenoga]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom. [[24. prosinca]] ujutro talijanske regularne vojne postrojbe napadaju D'Annunzijeve legionare na [[Kantrida|Kantridi]]. Kako bi se osigurali od napada sa [[Sušak]]a, legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]]. Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen. Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana. Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom ''Natale di Sangue'' ([[Krvavi Božić]]). D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke [[5. siječnja]] [[1921.]], a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom 13 dana kasnije. == Političke ideje == D'Annunzija se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog [[Fašizam|fašizma]]. D'Annunzio zapravo nije imao jasno niti sistemsko pojmovanje politike i države, mada neka njegova vlastita i otvorena politička gledišta vide se u Ustavu (''Carta del Carnaro'') [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]], kojeg je izradio u suradnji s [[anarhosindikalizam|anarhosindikalistom]] [[Alceste de Ambris|Alcesteom de Ambrisom]]. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je D'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine. De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu D'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite privredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebala predstavljati "nadmoćna "ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbu kao jedan od temelja države. [[Benito Mussolini]] je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao to su: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti. D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika, korištenja [[ricinisuovo ulje|ricinusova ulja]] i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja [[crnokošuljaši|crnokošuljaša]]. D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]]. === Suparništvo s Mussollinijem === D’Annunzio je bio najveći nadahnjivač fašističke estetike i retorike, iako nikada nije bio aktivni član stranke. U brojnim svjedočanstvima i privatnim pismima fašističku političku perspektivu je smatrao primitivnom, ali je, u konačnici, upravo on bio alkemičar koji je oblikovao najmoćniji dio fašističke ideologije tj. veliku retoriku nadčovjeka (preokrećući i iskrivljujući temeljnu poruku filozofije [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]),{{efn|Usp. pojam ''Übermensch'' u filozofiji [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].}} populističko govorništvo s balkona, obraćanje masama pomno biranim i uzvišenim leksikom i terminologijom, kao i mit (izrazito populističko-reakcionaran) učenoga estete koji silazi u političko polje da promijeni historiju i oslobodi pučke mase. Ipak, ostao je ponajprije književnik i esteta, sklon užicima i teško savitljiv kolektivističkoj stezi države, dok je [[Benito Mussolini]] bio ponajprije pokretač masa, agitator, vješt govornik i manipulator informacijama – ukratko, "[[Zoon politikon|politička životinja]]". Podrijetlom su se također razlikovali. D’Annunzio je potjecao iz imućne [[Abruzzo|abruške]] porodice, školovao je se u [[Prato|Pratu]] i [[Firenze|Firenci]], u okružju u kojem se oblikovala najbolja [[buržoazija]] [[Historija Italije|ujedinjene Italije]] pod vodstvom [[Savoie (dinastija)|kuće Savoja]]. Vrlo se rano proslavio kao [[pjesnik]] i mladi intelektualac te je redovno posjećivao najuglednije salone [[Umberto I od Italije|umbertinskog]] [[Rim]]a. Navikao je se na užitke, na raznorodne i međunarodne veze te na ideje velike europske književnosti. Upravo je on otvorio u Italiji vrata velikoj europskoj [[Dekadentni pokret|dekadentnoj]] književnosti, čitajući tadašnje francuske, ruske ([[Dostojevski]]) i njemačke autore. Imao je slabost prema ženama i sklonost zaduživanju. U [[Politika|politici]] je bio neizlječivo nedosljedan: kada su ga pozvali da uđe u politički život, najprije je pristupio plemićkoj desnici [[Antonio Starabba, Marchese di Rudinì|markiza od Rudinìja]] i generala [[Luigi Pelloux|Pellouxa]], potom je promijenio mišljenje i prešao na ljevicu [[Giuseppe Saracco|Saracca]] i [[Giuseppe Zanardelli|Zanardellija]] (i to pri radikalnoj frakciji), da bi se naposljetku čvrsto vezao uz [[Associazione Nazionalista Italiana|Talijansku nacionalističku stranku]] [[Enrico Corradini|Enrica Corradinija]] [[1910.]] godine. Ako će se kasniji fašisti vezati uz [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Vatikan]] kao uz kulturnu matricu talijanskoga identiteta, D’Annunzio nije bio praktični katolik{{efn|Mada se doduše nikada nije izjašnjavao kao antiklerikalac.}} te su njegova književna estetika i njegov životni stil bili u potpunom protuslovlju s najbitnijim [[dogma]]ma [[Vjera|vjere]] od tadašnje Katoličke crkve. Štoviše, bio je prilično blizak [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] (neki izvori idu dotle da ga nazivaju i članom, dok drugi to niječu), dok su se i Katolička crkva i fašizam oštro borili protiv slobodnoga zidarstva. D’Annunzijev se [[nacionalizam]] nadahnjivao ponajprije na talijanskoj poznoj [[Romantizam|romantičkoj]] [[Retorika|retorici]], na stvaralačkom zanosu monarhističke i nacionalno-pučke Italije koja je nakon [[1871.]] nastojala stvoriti novu državu s narodom ujedinjenim u idealima, osobito nadahnuta [[Ugo Foscolo|Foscolom]], [[Giacomo Leopardi|Leopardijem]], [[Giuseppe Mazzini|Mazzinijem]], [[Silvio Pellico|Pellicom]], [[Alessandro Manzoni|Manzonijem]], [[Giosuè Carducci|Carduccijem]] i [[Giovanni Pascoli|Pascolijem]]. Od klasičnih autora, mladi je D’Annunzio čitao [[Horacije|Horacija]], [[Vergilije|Vergilija]], [[Dante Alighieri|Dantea]], [[Francesco Petrarca|Petrarcu]], [[Ludovico Ariosto|Ariosta]] i [[Torquato Tasso|Tassa]]. [[Benito Mussolini|Mussolini]] je, naprotiv, potjecao iz male seoske buržoazije [[Forlì]]ja, iz porodice s jakim seljačkim i obrtničkim korijenima. Otac [[Alessandro Mussolini]], po zanimanju kovač, bio je [[1870-e|1870-ih]] mladi aktivist [[Romanja|romanjolskoga]] [[Socijalizam#Revolucionarni socijalizam|revolucionarnog socijalističkog]] pokreta, premda s ponešto [[Patriotizam|domoljubnih]] simpatija. Prvorođenu sinu je dao krsno ime "Benito Amilcare Andrea" u čast meksičkoga revolucionara [[Benito Juárez|Benita Juáreza]], talijanskoga [[Anarhizam|anarhista]] [[Amilcare Cipriani|Amilcarea Ciprianija]] i socijalista [[Andrea Costa|Andreje Coste]]. Mladi će Benito Mussolini odrastati s izraženim [[Anarho-socijalizam|anarho-socijalističkim]] idealima ([[Mihail Bakunjin|Bakunjin]], [[Pierre-Joseph Proudhon|Proudhon]]), s vremenom skrećući prema radikalnom [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] u ozračju [[Georges Sorel|Georgesa Sorela]]. U mladosti će biti mnogo snažnije politički angažiran: radikalizirani militant s brojnim otkazima i policijskim uhićenjima, i tako sve do [[1910.]] kada postaje tajnikom [[Italijanska socijalistička partija|Socijalističke stranke]] u [[Forlì]]ju. Počinje pisati u stranačkim novinama, a u novembru [[1912.]] postaje jednim od istaknutih prvaka [[Italijanska socijalistička partija|PSI-ja]] i naposljetku glavnim urednikom lista [[Avanti!]], službenog glasila stranke. Od tada će njegov život poprimiti uzlaznu putanju čovjeka s političkom misijom, koju će slijediti, katkad i ne mareći za radikalne idejne zaokrete koje će si sam zadavati. Njihovi se interesi susreću između [[1915.]] i [[1919]]. D’Annunzio se iz [[Francuska|Francuske]] vraća u Italiju [[4. maja]] 1915, prijavljuje se u vojsku i održava javni govor koji će, doslovce, povući mase za sobom prema bojištu. Dana 24. maja 1915, u ime Kraljevine Italije, [[Vittorio Emanuele III od Italije|kralj Vittorio Emanuele III. Savojski]] proglašava rat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom Carstvu]]. Mussolini se službeno prijavljuje u vojsku [[31. augusta]] 1915. i ubrzo odlazi na bojište, ostavljajući duboku i radikalnu pukotinu unutar [[Italijanska socijalistička partija|Talijanske socijalističke stranke]], naime između intervencionista (Mussolini, [[Alceste De Ambris|De Ambris]], [[Filippo Corridoni|Corridoni]], [[Sergio Panunzio|Panunzio]], [[Arturo Labriola|Labriola]], [[Angelo Oliviero Olivetti|Olivetti]]) i većine neintervencionista ([[Costantino Lazzari|Lazzari]], [[Giacinto Menotti Serrati|Menotti Serrati]], [[Oddino Morgari|Morgari]], [[Enrico Ferri |Ferri]], [[Angelo Tasca|Tasca]]). Po povratku s bojišta, prvi izdanci onoga što će potom postati [[Nacionalna fašistička partija|Nacionalna fašistička stranka]] niknut će iz pokreta ratnih povratnika i iz revanšističke retorike, koju je D’Annunzio potpirivao kao nitko drugi. Kada će [[Nacionalna fašistička partija|PNF]] doći na vlast, Mussoliniju će trebati D’Annunzio kao simbolički poglavar i čuvar najžešćega patriotskog iredentizma, iz kojega će crpsti oružani i revolucionarni duh svoga pokreta. D’Annunziju – ostarjeli intelektualac i ratni invalid, te već duboko zadužen – će trebati jedan [[mecena]] koji će ga štititi. Doista, historijska dokumentacija svjedoči da Mussolini D’Annunziju nije vjerovao, dao ga je nadzirati tajnim agentima i smatrao ga potencijalnom nekontroliranom iskrom, a D’Annunzio nije volio partijsku disciplinu, fašističku stegu ni njegovu plebejsku estetiku. Unatoč tomu, fašizam je u potpunosti usvojio D’Annunzijevu oratoriku u svoj ideološki sklop, dok je D’Annunzio živio u raskošnoj vili financiranoj od režima sve do smrti, primajući razne književne i akademske počasti. == Djela == {{Div col|colwidth=30em}} === Poezija === * ''Primo vere'' (1879.; 2° izd. 1880.) * ''Canto novo'' (1882.) * ''Intermezzo di rime'' (1884.) * ''Isaotta Guttadàuro ed altre poesie'' (1886.) * ''L’Isotteo'' ; ''La Chimera'' (1890., izd. u dvije knjige) * ''Elegie romane'' (1892.) * ''Poema paradisiaco'' (1893.) * ''Odi navali'' (1893.) * ''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi'' (1903.–1912., pet knjigâ) === Romani === * ''Il piacere'' (1889.) * ''Giovanni Episcopo'' (1892.) * ''L’innocente'' (1892.) * ''Trionfo della morte'' (1894.) * ''Le vergini delle rocce'' (1895.) * ''Il fuoco'' (1900.) * ''Forse che sì, forse che no'' (1910.) === Ostala proza === * ''Il libro delle vergini'' (1884.) * ''Notturno'' (1921.) * ''Il venturiero senza ventura'' (1924.) * ''La Leda senza cigno'' (1913.–1924.) * ''Laudi del Vittoriale'' (1920.–1930.) * ''Le faville del maglio'' (1930.–1934.) * ''Il compagno dagli occhi senza cigli'' (1937.) * ''Il prigioniero di guerra'' (1937.) * ''Il fastello del Diavolo'' (1938., posmrtno) * ''Prose alate'' (1939.–1943., posmrtno) === Pripovjetke === * ''Terra vergine'' (1882.) * ''San Pantaleone'' (1886.) * ''Novelle della Pescara'' (1884.–1886., zadnje izd. 1902.) === Kazališna djela === * ''Sogno d'un mattino di primavera'' (1897.) * ''Sogno d'un tramonto d'autunno'' (1897.) * ''La Gloria'' (1899.) * ''Più che l'amore'' (1906.) * ''Le Chèvrefeuille'' (1910.) * ''Il ferro'' (1910.) * ''Le martyre de Saint Sébastien'' (1911., na francuskom) * ''Parisina'' (1912., na francuskom) * ''La Pisanelle ou la mort du Caravage'' (1913., na francuskom) === Tragedije === * ''La città morta'' (1899.) * ''La Gioconda'' (1899.) * ''Francesca da Rimini'' (1901.) * ''La figlia di Iorio'' (1904.) * ''La fiaccola sotto il moggio'' (1905.) * ''Più che l’amore'' (1906.) * ''La nave'' (1908.) * ''Fedra'' (1909.) === Politički spisi === * ''Per la più grande Italia. Orazioni e messaggi'' (1915.) * ''Per l’Italia degli Italiani'' (1915.) * ''Per la vittoria'' (1916.) * ''La Beffa di Buccari'' (1918.) * ''La reggenza italiana del Carnaro''{{efn|Puni naslov: ''La reggenza italiana del Carnaro. Disegno di un nuovo ordinamento dello Stato libero di Fiume'' tj. ''Talijansko namjesništvo Kvarnera. Nacrt novog ustroja Slobodne Države Rijeke''.}} (12. septembra 1919.) * ''La grande Italia. Scritti politici'' (1914.-1921.) * ''Teneo te, Africa'' (1936.) * ''L'Etiopia in fiamme'' (1936.) {{div col end}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * Giuseppe Antonio Borgese, ''D'Annunzio'', Ricciardi, Napoli, 1909. * Alfredo Gargiulo, ''D'Annunzio'', Napoli, Perrella, 1912. * Francesco Flora, ''D'Annunzio'', Ricciardi, Napoli 1926. * Mario Praz, ''La carne, la morte e il diavolo nella letteratura romantica'', Sansoni, Firenze, 1935. * Amedeo Rapagnetta, ''La vera origine familiare e il vero cognome del poeta abruzzese Gabriele D'Annunzio'', Lanciano, Carabba, 1938. * Pietro Pancrazi, ''Studi sul D'Annunzio'', Giulio Einaudi Editore, Torino, 1939. * Guglielmo Gatti, ''Vita di Gabriele d'Annunzio'', Firenze, Sansoni, 1988 [1956]. * Gioacchino Volpe, ''Gabriele D'Annunzio'', Giardini, Pisa, 1959. * Eurialo De Michelis, ''Tutto D'Annunzio'', Milano, Giangiacomo Feltrinelli Editore, 1960. * Gaetano Salvemini, ''Scritti sul fascismo'', Milano, Feltrinelli, 1961. * Ezio Raimondi, ''Una vita come opera d'arte'' (1969), u: ''Il silenzio della Gorgone'', Zanichelli, Bologna, 1980. * Renzo De Felice, ''D'Annunzio politico: 1918-1938'', Bari, Laterza, 1978. * Paolo Alatri, ''D'Annunzio'', Torino, UTET, 1983. * Marcello Carlino, ''D'Annunzio, Gabriele'', u: ''Dizionario biografico degli italiani'', tom 32, Rim, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 1986. * Antonio Spinosa, ''Il poeta armato'', Milano, Mondadori, 1987. * Piero Chiara, ''Vita di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 1978. * Giorgio Barberi Squarotti, ''Invito alla lettura di D'Annunzio'', Mursia, Milano 1982. * Ferruccio Ulivi, ''D'Annunzio'', Milano, Rusconi, 1988. * Renato Barilli, ''D'Annunzio in prosa'', Mursia, Milano 1993. * Annamaria Andreoli, ''Il vivere inimitabile. Vita di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 2000. * Annamaria Andreoli, ''D'Annunzio'', il Mulino, Bologna, 2004. * Giordano Bruno Guerri, ''D'Annunzio, l'amante guerriero'', Milano, Mondadori, 2008. * Giacomo Properzj, ''Natale di sangue. D'Annunzio a Fiume'', Mursia, Milano 2010. * Giordano Bruno Guerri, ''La mia vita carnale. Amori e passioni di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 2013. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Gabriele D'Annunzio}} * [http://www.gabrieledannunzio.net/ www.gabrieledannunzio.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160329095122/http://www.gabrieledannunzio.net/ |date=2016-03-29 }} * [http://www.liceopertini.net/progetti/gabriele_dannunzio/ Gabriele D'annunzio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103085343/http://www.liceopertini.net/progetti/gabriele_dannunzio/ |date=2006-01-03 }} * [http://h1.ath.cx/muvi/museodannunzio/ Casa D'Annunzio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070728125249/http://h1.ath.cx/muvi/museodannunzio/ |date=2007-07-28 }} * [http://www.pescaraffari.it/dannunzio/ La vita a fumetti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312175637/http://www.pescaraffari.it/dannunzio/ |date=2007-03-12 }} * [http://www.vittoriale.it/ D'Annunzio's museum "Il Vittoriale"] * [http://digilander.libero.it/vanessaviaggi/galleria_vittoriale/ IL VITTORIALE "La Cittadella del d'Annunzio"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821114525/http://digilander.libero.it/vanessaviaggi/galleria_vittoriale/ |date=2014-08-21 }} * [http://www.castellionline.it/mostradannunzio/index.html Per non dormire Eleganze notturne al Vittoriale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060506055423/http://www.castellionline.it/mostradannunzio/index.html |date=2006-05-06 }} * [http://www.fotovideolab.it/MOSTRE/ELEGANZE_NOTTURNE_AL_VITTORIALE.htm Eleganze_notturne_al_Vittoriale] * [http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ Kronoligija njegove kratke vlasti nad Rijekom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222134740/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ |date=2007-12-22 }} * [http://www.hist.uib.no/antikk/stamps/stmp399.htm Decennale di Fiume] * [http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 Stamp Fiume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208172531/http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 |date=2006-12-08 }} * [http://www.leadershipmedica.com/culturale/culgiu03/culturaleita/6bassi/6bassi03.htm Le Martyre de Saint Sebastien "Epistolario D'Annunzio Debussy"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103094035/http://www.leadershipmedica.com/culturale/culgiu03/culturaleita/6bassi/6bassi03.htm |date=2006-01-03 }} * [http://theatre.msu.edu/Academics/TheatreArchive/Rubinstein_Ida/ Le Martyre de Saint Sebastien "Ida Rubinstein"] * [http://www.0web.it/poesia/gabriele-d-annunzio Gabriele D'Annunzio poems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140126081117/http://www.0web.it/poesia/gabriele-d-annunzio/ |date=2014-01-26 }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1863|1938|Annunzio, Gabriele D'}} [[Kategorija:Biografije, Pescara]] [[Kategorija:Italijanski avijatičari]] [[Kategorija:Italijanski političari]] [[Kategorija:Italijanski pisci]] [[Kategorija:Italijanski dramski pisci]] [[Kategorija:Italijanski esejisti]] [[Kategorija:Italijanski novinari]] [[Kategorija:Italijanski pjesnici]] [[Kategorija:Italijanski romanopisci]] [[Kategorija:Italijanski fašisti]] [[Kategorija:Vojvode Italije]] [[Kategorija:Deisti]] jf1jbg5e6an43cqk9hkp9hdmqiymtw3 42690537 42690534 2026-09-20T13:30:50Z Inokosni organ 160059 42690537 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{Infokutija pisac | ime = Gabriele d'Annunzio | slika = D Annunzio IMG.jpg | širina_slike = 250px | opis = | ime_po_rođenju = Gabriele d'Annunzio | datum_rođenja = {{birth date|1863|3|12|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Pescara]] | datum_smrti = {{death date and age|1938|3|1|1863|3|12|df=y}} | mjesto_smrti = [[Gardone Riviera, Brescia|Gardone Riviera]] | počivalište = | pseudonim = ''Il Vate'' (Prorok) | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = | partner = Maria Hardouin<br/>Barbara Leoni<br/>Alessandra di Rudinì<br/>Maria Cruyllas Gravina{{efn|Grofica Maria Anguissola od San Damiana (Cruyllas Gravina), kneginja od Ramaccae (1861-1933)}}<br/>[[Eleonora Duse]]<br/>Nathalie de Goloubeff<br/>Natalie Barney<br/>Ida Rubinstein<br/>Luisa Baccara | djeca = Mario{{efn|Mario D'Annunzio (1884-1964)}}<br/>Gabriele Maria{{efn|Gabriele Maria D'Annunzio (1886-1945)}}<br/>Ugo Veniero{{efn|Ugo Veniero D'Annunzio (1887-1945)}}<br/>Renata{{efn|Renata d'Annunzio (1893-1976)}}<br/>Dante Gabriele{{efn|Dante Gabriele Gravina d'Annunzio (1897-1978)}} | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = [[pjesnik]], [[roman]]opisac, [[dramski pisac|dramatičar]], [[novinar]] | period = 1893 – 1916<br/>{{small|1879 – 1935 (razdoblje aktivnosti)}} | jezik = | pokret = [[Dekadentni pokret|dekadentizam]] | žanr = | znamenita_djela = <div> * ''Il piacere'' (1889) * ''L’innocente'' (1892) * ''Poema paradisiaco'' (1893) * ''Il trionfo della morte'' (1894) * ''Il fuoco'' (1900) * ''Alcyone'' (1903) * ''La figlia di Iorio'' (1904) * ''Notturno'' (1921)</div> | nagrade = | uticaj_od = [[Giosuè Carducci|Carducci]], [[Ugo Foscolo|Foscolo]], [[Giacomo Leopardi|Leopardi]], [[Giovanni Verga|Verga]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Gustave Flaubert|Flaubert]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Richard Wagner|Wagner]] | uticaj_na = [[Giovanni Comisso|Comisso]], [[Sem Benelli|Benelli]], [[Guido da Verona|da Verona]], [[Liala]], [[Pitigrilli]], [[Filippo Tommaso Marinetti|Marinetti]], [[Curzio Malaparte|Malaparte]], [[Massimo Bontempelli|Bontempelli]], [[Riccardo Bacchelli|Bacchelli]], [[Ardengo Soffici|Soffici]], [[Giovanni Papini|Papini]], [[Ramón Gómez de la Serna|Gómez de la Serna]], [[Paul Valéry|Valéry]], [[Rubén Darío|Darío]], [[Jean Cocteau|Cocteau]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[Ranko Marinković|Marinković]], [[Jovan Dučić|Dučić]], [[Miloš Crnjanski|Crnjanski]] | potpis = | website = }} '''Gabriele D'Annunzio''' ([[Pescara]], [[12. ožujka]] [[1863.]] – [[Gardone Riviera, Brescia|Gardone Riviera]], [[1. ožujka]] [[1938.]]), talijanski pjesnik, dramaturg i političar. Jedan je od značajnijih članova [[iredentizam|iredentističkog]] pokreta te duhovni inspirator [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]. == Biografija == '''Gabriele d’Annunzio''' rođen je u [[Pescara|Pescari]] ([[Abruzzo]]) [[12. marta]] [[1863.]] u imućnoj građanskoj porodici. Bio je treće od petero djece; otac mu je bio Francesco Paolo d’Annunzio (1838–1893),{{efn|Otac Gabriela je bio Francesco Paolo (1838.–1893.), rođen s prezimenom Rapagnetta jer je bio sin Camilla Rapagnete, ali ga je posvojio njegov poočim Antonio d’Annunzio, od kojega je poslije naslijedio veliko bogatstvo.{{sfn|Gatti|1956|1}}{{sfn|Rapagnetta|1938}}}} a majka Luisa de Benedictis (1839–1917). Djetinjstvo mu je bilo sretno, bio je prerano zreo dječak, a školovao se u uglednom liceju Cicognini{{efn|Državni nacionalni konvikt Francesco Cicognini (''Convitto nazionale statale Francesco Cicognini'') je najstarija obrazovna ustanova u [[Prato|Pratu]]. Osnovan je [[1692.]] godine djelovanjem [[Isusovci|isusovaca]]. Uprava je bila povjerena predstavnicima mjesnog [[Katolička crkva|klera]], kojemu je pripadala i većina nastavnika. Godine [[1882.]] Konvikt Cicognini je postao državna ustanova i u njemu se oblikovala inteligencija prve ujedinjene Italije. Među ostalima, u njemu su se školovali Gabriele D’Annunzio, Giuseppe Mazzoni, [[Tommaso Landolfi]], Sam Benelli, [[Curzio Malaparte]], [[Bettino Ricasoli]] i Cesare Guasti.}} u [[Prato|Pratu]], gdje je postizao izvrsne rezultate. Posebno se zanimao za poeziju [[Giosuè Carducci|Giosuèa Carduccija]] (kojemu je i uputio jedno pismo), a u šesnaestoj godini, uz novčanu potporu oca Francesca Paola, objavio je svoju prvu zbirku pjesama, "''Primo vere''" ([[1879.]]). Djelo je naišlo na prilično dobar odjek kod kritike u jednom članku izašlom u časopisu "Fanfulla della domenica". Godine [[1880.]] odselio je u Rim, gdje se upisuje na Književni fakultet [[Univerzitet Sapienza u Rimu|Univerziteta u Rimu]], ali ubrzo kreće sasvim drugim putem.{{sfn|Carlino|1986}} Kao vrlo briljantan mladić, ulazi u rimski mondeni život, ima više ljubavnih pustolovina i druži se s krugom pisaca, umjetnika i muzičara, među kojima su [[Giosuè Carducci]], Guido Baccelli, nakladnik Angelo Sommaruga, [[Luigi Capuana]], [[Giovanni Verga]], Enrico Nencioni, [[Cesare Pascarella]], [[Felice Cavallotti]]. Također je bio povezan s krugom mladih umjetnika i pisaca iz Abruzza okupljenih oko časopisa "Cronaca bizantina", među kojima su bili Francesco Paolo Michetti, [[Edoardo Scarfoglio]], Francesco Paolo Tosti, Costantino Barbarella, Pasquale Masciantonio.{{sfn|Carlino|1986}} Između [[1880.]] i [[1886.]] objavljuje tri nove pjesničke zbirke i tri zbirke pripovijedaka. Godine [[1883.]] ženi se, brakom "iz nužde" (jer je ona već bila trudna s njihovim prvim sinom Mariom), s Marijom Hardouin, vojvotkinjom od Gallesea, s kojom je imao troje djece (Mario, Gabriele Maria i Ugo Veniero). Brak je završio zakonskom rastavom nakon nekoliko godina – iako će ostati u dobrim odnosima – zbog brojnih D’Annunzijevih izvanbračnih veza. Godine [[1887.]] započinje strastvenu vezu s Barbarom Leoni, koja će ostati njegova najveća ljubav, iako je njihova priča trajala samo pet godina. Piše za rimske novine "La Tribuna", koje su osnovali predstavnici "[[Historijska ljevica (Italija)|Povijesne ljevice]]" Alfredo Baccarini i [[Giuseppe Zanardelli]]. Između [[1889.]] i [[1891.]] postiže književni uspjeh s romanom "''Il piacere''" (Naslada), objavljenim u [[Milano|Milanu]] kod izdavača Treves. Djelo postaje pravi književni događaj: knjiga se pretvara u popularni bestseler u tadašnjoj Italiji i dobiva odlične ocjene književne kritike. U sljedećim desetljećima "''Il piacere''" postat će najemblematičniji roman talijanskog [[Dekadentni pokret|dekadentizma]]. Uspjeh je bio nagao i ogroman, ali D’Annunzio je imao sklonost mondenom životu i stalnom zaduživanju. Godine [[1892.]], ponovno kod Trevesa, objavljuje svoja druga dva romana: "''Giovanni Episcopo''" i "''L’innocente''". "''L’innocente''" postiže dobar uspjeh, dok "''Giovanni Episcopo''" manje osvaja publiku, iako je zanimljiv psihološki roman s [[dostojevski]]jevskim utjecajima. Pritisnut rastućim ekonomskim teškoćama, D'Annunzio seli se u [[Napulj]], gdje piše za "Il Mattino" [[Edoardo Scarfoglio|Edoarda Scarfoglia]] i [[Matilde Serao]], te pronalazi novo, živahno kulturno ozračje, svježije od rimskih tjeskoba. U Napulju započinje vezu s Marijom Cruyllas Gravina, plemkinjom udanom za grofa Guida Anguissolu di San Damiano, topničkog kapetana. Iz njihove izvanbračne veze (za oboje) rađaju se dvoje djece (Renata i Dante), koje D’Annunzio priznaje. Ta epizoda će dodatno zakomplicirati njegovu već krhku financijsku situaciju, a postaje i javni skandal jer je uključivala udanu plemkinju. U Napulju piše dva romana – "''Trionfo della morte''" (1894.) i "''Le vergini delle rocce''" (1895.) – koji postižu solidan uspjeh. U tom razdoblju javlja se i njegov prvi dodir s djelima [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]], čiji se elementi prepoznaju u romanu "''Le vergini delle rocce''". Objavljuje jedno od svojih najuspjelijih i najcjenjenijih [[Poezija|pjesničkih]] djela, "Poema paradisiaco" (Rajska poema, 1893). U tim je godinama poduzeo jedno putovanje natrag u [[Abruzzo]], a zatim i putovanje u [[Grčka|Grčku]]. U Napulju ga privlači i [[politika]] tako da je se kandidirao na izborima [[1897.]], uz potporu spomenutog Francesca Paola Tostija i novinsko-mondenog kruga "Il Mattino". Dobiva zastupnički mandat u [[Parlament Italije|narodnoj skupštini]] [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u redovima parlamentarne Desnice, iako će njegovo političko iskustvo bilo kratko i protriječno. Ubrzo je shvatio da ga politika zapravo ne zanima. No, D’Annunzio napušta Napulj [[1897.]] godine, odmah nakon izbora, i seli se u [[Firenca|Firencu]], tada jedan od najživljih kulturnih centara Italije. Naime, u Napulju se uspio afirmirati – što je u [[Rim]]u bilo puno teže – zahvaljujući potpori novina "Il Mattino", ali mu napuljski život više nije osiguravao dovoljno prihoda, a kulturna scena postajala je manje zanimljiva, dok je Firenca nudila prestižnije književno i [[Teatar|kazališno]] okruženje, važna izdavačka imena poput Trevesa, otvoreniju publiku, pa tako i veću vidljivost i potencijalnu zaradu. U tom razdoblju razvija intenzivnu vezu s [[Eleonora Duse|Eleonorom Duse]],{{efn|Njihova je veza započela [[1892.]] kao razmjena pisama. [[Eleonora Duse]] tada je već bila slavna glumica, a on se snažno zaljubio u nju. Iz te će razmjene proizaći D’Annunzijeva strast prema kazalištu. Osobno su se upoznali [[1894.]], a iz tog susreta rodila se ljubavna strast.}} istodobno sentimentalnu i umjetnički plodnu. To je vrijeme velike stvaralačke energije za oboje – "''La città morta''" (1898), "''La Gioconda''" (1899), "''Il fuoco''" (1900) – i velikog društvenog ugleda. Godine [[1903.]] objavljuje jednu od svojih najuspjelijih i najcjenjenijih pjesničkih zbirki, "''Alcyone''" (1903),{{sfn|Carlino|1986}} kasnije uvrštenu zajedno s drugim djelima u zbirku "''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi''". U tim se godinama D’Annunzio približava i [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], mada nema dokaza o njegovu formalnom pristupu. Godine [[1902.]] posjećuje [[Istra|Istru]], tada pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Veza s Eleonorom Duse završava [[1904.]], uglavnom zbog prijevara i razočaranja. Eleonora je izišla duboko ranjena iz veze, trpjela je [[Depresija|depresiju]], iscrpljenost i zdravstvene probleme. Odlučila se privremeno povući sa scene, živjela je između Italije i inozemstva, osobito u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], gdje će provesti i posljednje godine života. On se, pak, posvećuje novim proznim djelima – "''Forse che sì forse che no''", roman iz [[1910.]] – i kazališnim komadima – među ostalima, "''La figlia di Iorio''" ([[1904]]), [[tragedija]] na abruzzeskom dijalektu i veliki uspjeh. To su godine u kojima D’Annunzio i dalje dominira talijanskom književnom scenom, ali luksuzni firentinski život i dugovi nagomilani tijekom godina s Duse tada izviru na vrh. U julu [[1910.]], progonjen od vjerovnika, mora pobjeći iz Italije i sklanja se u [[Francuska|Francusku]], gdje ga u [[Pariz]]u povoljno prihvaćaju književni i kazališni krugovi. Isprva boravi u elegantnoj vili u [[Neuilly-sur-Seine]], koju su mu stavili na raspolaganje prijatelji i [[Mecena|mecene]]. Godine 1913. preselio se u središte Pariza. Godine [[1914.]], s izbijanjem rata, često se seli, boraveći i u [[Arcachon]]u te u drugim francuskim mjestima, živeći između Pariza i provincije. U Francuskoj ima brojne ljubavne veze,{{efn|Plemkinja Léonie Dusey de la Rosière, pjesnikinja [[Marie de Régnier]], američka spisateljica [[Natalie Barney]], švicarski sopran Lucienne Bréval.}} sklapa čvrsta prijateljstva u pariškom umjetničkom okruženju ([[Paul Valéry|Valéry]], [[Jean Cocteau|Cocteau]], [[Paul Claudel|Claudel]], [[Romain Rolland|Rolland]], [[Gabriel Fauré|Fauré]], [[Ida Rubinstein|Rubinstein]], [[Claude Debussy|Debussy]], [[Georges Hérelle|Hérelle]]), vodi vrlo mondeni život, posjećuje pariške salone i stvara više kazališnih djela. Prvu svoju dramu objavljuje u suradnji sa skladateljem [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] "Muke svetog Sebastijana" (''Le martyre de Saint Sébastien'') kojeg je smatrao osobnim svecom-zaštitnikom.{{efn|Vidi: [[Sveti Sebastijan]], [[mučenik]] ubijen prilikom [[Dioklecijan]]ovog progona krišćana u [[3. vijek]]u. }} Zatim prate drame "''Parisina''" (1912) i "''La Pisanelle ou la mort du Caravage''" (1913). Istodobno piše za brojne talijanske ("Il Mattino", "La Tribuna") i francuske novine i časopise ("[[Le Figaro]]", "La Revue de Paris", "La Renaissance Latine"), a osobito za "[[Corriere della Sera]]", prateći i komentirajući tadašnju talijansku umjetničku i političku scenu.{{sfn|Carlino|1986}} <!-- dodati [[Krvavi Božić]]] --> Umro je [[1. marta]] [[1938.]] u svojoj vili u Gardone Rivieri, u dobi od 74 godine, vjerojatno zbog posljedica slučajnog pada niz stepenice. Režim mu je priredio državni sprovod s visokim počastima, kojemu su prisustvovali brojni visoki dužnosnici stranke ([[Benito Mussolini|Mussolini]], [[Emilio De Bono|De Bono]], [[Filippo Tommaso Marinetti|Marinetti]], [[Achille Starace|Starace]]).<ref>{{cite AV media | people= |date= 1938 |title= I funerali di Gabriele D'Annunzio |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=xYl4y3d6Q5Y |access-date=2025-10-01 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= HistoryColor @[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}} Originalni snimak iz arhiva Istituto Luce RAI.</ref> == D'Annunzio i Rijeka == Predstavnici riječkih talijanaša nude talijanskom pjesniku - vojniku Gabrielu D'Annunziju da zauzme [[Rijeka|Rijeku]] i da je pridruži [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. On pristaje i kreće na taj pohod sa stotinjak talijanskih legionara [[11. rujna]] [[1919.]] iz mjesta Ronchi (koje od tada nosi naziv ''dei Legionari''). Dvoglavi orao na gradskom tornju bio je simbol Rijeke, ali je D'Annunzijeve vojnike previše podsjećao na omražene [[Habsburgovci|Habsburgovce]]. Stoga su, stigavši u grad, najprije odrezali jednu orlovu glavu i zamijenili je talijanskom zastavom. Guvernerova palača postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi. Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]]. Dana [[12. studenoga]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom. [[24. prosinca]] ujutro talijanske regularne vojne postrojbe napadaju D'Annunzijeve legionare na [[Kantrida|Kantridi]]. Kako bi se osigurali od napada sa [[Sušak]]a, legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]]. Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen. Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana. Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom ''Natale di Sangue'' ([[Krvavi Božić]]). D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke [[5. siječnja]] [[1921.]], a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom 13 dana kasnije. == Političke ideje == D'Annunzija se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog [[Fašizam|fašizma]]. D'Annunzio zapravo nije imao jasno niti sistemsko pojmovanje politike i države, mada neka njegova vlastita i otvorena politička gledišta vide se u Ustavu (''Carta del Carnaro'') [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]], kojeg je izradio u suradnji s [[anarhosindikalizam|anarhosindikalistom]] [[Alceste de Ambris|Alcesteom de Ambrisom]]. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je D'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine. De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu D'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite privredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebala predstavljati "nadmoćna "ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbu kao jedan od temelja države. [[Benito Mussolini]] je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao to su: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti. D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika, korištenja [[ricinisuovo ulje|ricinusova ulja]] i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja [[crnokošuljaši|crnokošuljaša]]. D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]]. === Suparništvo s Mussollinijem === D’Annunzio je bio najveći nadahnjivač fašističke estetike i retorike, iako nikada nije bio aktivni član stranke. U brojnim svjedočanstvima i privatnim pismima fašističku političku perspektivu je smatrao primitivnom, ali je, u konačnici, upravo on bio alkemičar koji je oblikovao najmoćniji dio fašističke ideologije tj. veliku retoriku nadčovjeka (preokrećući i iskrivljujući temeljnu poruku filozofije [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]),{{efn|Usp. pojam ''Übermensch'' u filozofiji [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].}} populističko govorništvo s balkona, obraćanje masama pomno biranim i uzvišenim leksikom i terminologijom, kao i mit (izrazito populističko-reakcionaran) učenoga estete koji silazi u političko polje da promijeni historiju i oslobodi pučke mase. Ipak, ostao je ponajprije književnik i esteta, sklon užicima i teško savitljiv kolektivističkoj stezi države, dok je [[Benito Mussolini]] bio ponajprije pokretač masa, agitator, vješt govornik i manipulator informacijama – ukratko, "[[Zoon politikon|politička životinja]]". Podrijetlom su se također razlikovali. D’Annunzio je potjecao iz imućne [[Abruzzo|abruške]] porodice, školovao je se u [[Prato|Pratu]] i [[Firenze|Firenci]], u okružju u kojem se oblikovala najbolja [[buržoazija]] [[Historija Italije|ujedinjene Italije]] pod vodstvom [[Savoie (dinastija)|kuće Savoja]]. Vrlo se rano proslavio kao [[pjesnik]] i mladi intelektualac te je redovno posjećivao najuglednije salone [[Umberto I od Italije|umbertinskog]] [[Rim]]a. Navikao je se na užitke, na raznorodne i međunarodne veze te na ideje velike europske književnosti. Upravo je on otvorio u Italiji vrata velikoj europskoj [[Dekadentni pokret|dekadentnoj]] književnosti, čitajući tadašnje francuske, ruske ([[Dostojevski]]) i njemačke autore. Imao je slabost prema ženama i sklonost zaduživanju. U [[Politika|politici]] je bio neizlječivo nedosljedan: kada su ga pozvali da uđe u politički život, najprije je pristupio plemićkoj desnici [[Antonio Starabba, Marchese di Rudinì|markiza od Rudinìja]] i generala [[Luigi Pelloux|Pellouxa]], potom je promijenio mišljenje i prešao na ljevicu [[Giuseppe Saracco|Saracca]] i [[Giuseppe Zanardelli|Zanardellija]] (i to pri radikalnoj frakciji), da bi se naposljetku čvrsto vezao uz [[Associazione Nazionalista Italiana|Talijansku nacionalističku stranku]] [[Enrico Corradini|Enrica Corradinija]] [[1910.]] godine. Ako će se kasniji fašisti vezati uz [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Vatikan]] kao uz kulturnu matricu talijanskoga identiteta, D’Annunzio nije bio praktični katolik{{efn|Mada se doduše nikada nije izjašnjavao kao antiklerikalac.}} te su njegova književna estetika i njegov životni stil bili u potpunom protuslovlju s najbitnijim [[dogma]]ma [[Vjera|vjere]] od tadašnje Katoličke crkve. Štoviše, bio je prilično blizak [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] (neki izvori idu dotle da ga nazivaju i članom, dok drugi to niječu), dok su se i Katolička crkva i fašizam oštro borili protiv slobodnoga zidarstva. D’Annunzijev se [[nacionalizam]] nadahnjivao ponajprije na talijanskoj poznoj [[Romantizam|romantičkoj]] [[Retorika|retorici]], na stvaralačkom zanosu monarhističke i nacionalno-pučke Italije koja je nakon [[1871.]] nastojala stvoriti novu državu s narodom ujedinjenim u idealima, osobito nadahnuta [[Ugo Foscolo|Foscolom]], [[Giacomo Leopardi|Leopardijem]], [[Giuseppe Mazzini|Mazzinijem]], [[Silvio Pellico|Pellicom]], [[Alessandro Manzoni|Manzonijem]], [[Giosuè Carducci|Carduccijem]] i [[Giovanni Pascoli|Pascolijem]]. Od klasičnih autora, mladi je D’Annunzio čitao [[Horacije|Horacija]], [[Vergilije|Vergilija]], [[Dante Alighieri|Dantea]], [[Francesco Petrarca|Petrarcu]], [[Ludovico Ariosto|Ariosta]] i [[Torquato Tasso|Tassa]]. [[Benito Mussolini|Mussolini]] je, naprotiv, potjecao iz male seoske buržoazije [[Forlì]]ja, iz porodice s jakim seljačkim i obrtničkim korijenima. Otac [[Alessandro Mussolini]], po zanimanju kovač, bio je [[1870-e|1870-ih]] mladi aktivist [[Romanja|romanjolskoga]] [[Socijalizam#Revolucionarni socijalizam|revolucionarnog socijalističkog]] pokreta, premda s ponešto [[Patriotizam|domoljubnih]] simpatija. Prvorođenu sinu je dao krsno ime "Benito Amilcare Andrea" u čast meksičkoga revolucionara [[Benito Juárez|Benita Juáreza]], talijanskoga [[Anarhizam|anarhista]] [[Amilcare Cipriani|Amilcarea Ciprianija]] i socijalista [[Andrea Costa|Andreje Coste]]. Mladi će Benito Mussolini odrastati s izraženim [[Anarho-socijalizam|anarho-socijalističkim]] idealima ([[Mihail Bakunjin|Bakunjin]], [[Pierre-Joseph Proudhon|Proudhon]]), s vremenom skrećući prema radikalnom [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] u ozračju [[Georges Sorel|Georgesa Sorela]]. U mladosti će biti mnogo snažnije politički angažiran: radikalizirani militant s brojnim otkazima i policijskim uhićenjima, i tako sve do [[1910.]] kada postaje tajnikom [[Italijanska socijalistička partija|Socijalističke stranke]] u [[Forlì]]ju. Počinje pisati u stranačkim novinama, a u novembru [[1912.]] postaje jednim od istaknutih prvaka [[Italijanska socijalistička partija|PSI-ja]] i naposljetku glavnim urednikom lista [[Avanti!]], službenog glasila stranke. Od tada će njegov život poprimiti uzlaznu putanju čovjeka s političkom misijom, koju će slijediti, katkad i ne mareći za radikalne idejne zaokrete koje će si sam zadavati. Njihovi se interesi susreću između [[1915.]] i [[1919]]. D’Annunzio se iz [[Francuska|Francuske]] vraća u Italiju [[4. maja]] 1915, prijavljuje se u vojsku i održava javni govor koji će, doslovce, povući mase za sobom prema bojištu. Dana 24. maja 1915, u ime Kraljevine Italije, [[Vittorio Emanuele III od Italije|kralj Vittorio Emanuele III. Savojski]] proglašava rat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom Carstvu]]. Mussolini se službeno prijavljuje u vojsku [[31. augusta]] 1915. i ubrzo odlazi na bojište, ostavljajući duboku i radikalnu pukotinu unutar [[Italijanska socijalistička partija|Talijanske socijalističke stranke]], naime između intervencionista (Mussolini, [[Alceste De Ambris|De Ambris]], [[Filippo Corridoni|Corridoni]], [[Sergio Panunzio|Panunzio]], [[Arturo Labriola|Labriola]], [[Angelo Oliviero Olivetti|Olivetti]]) i većine neintervencionista ([[Costantino Lazzari|Lazzari]], [[Giacinto Menotti Serrati|Menotti Serrati]], [[Oddino Morgari|Morgari]], [[Enrico Ferri |Ferri]], [[Angelo Tasca|Tasca]]). Po povratku s bojišta, prvi izdanci onoga što će potom postati [[Nacionalna fašistička partija|Nacionalna fašistička stranka]] niknut će iz pokreta ratnih povratnika i iz revanšističke retorike, koju je D’Annunzio potpirivao kao nitko drugi. Kada će [[Nacionalna fašistička partija|PNF]] doći na vlast, Mussoliniju će trebati D’Annunzio kao simbolički poglavar i čuvar najžešćega patriotskog iredentizma, iz kojega će crpsti oružani i revolucionarni duh svoga pokreta. D’Annunziju – ostarjeli intelektualac i ratni invalid, te već duboko zadužen – će trebati jedan [[mecena]] koji će ga štititi. Doista, historijska dokumentacija svjedoči da Mussolini D’Annunziju nije vjerovao, dao ga je nadzirati tajnim agentima i smatrao ga potencijalnom nekontroliranom iskrom, a D’Annunzio nije volio partijsku disciplinu, fašističku stegu ni njegovu plebejsku estetiku. Unatoč tomu, fašizam je u potpunosti usvojio D’Annunzijevu oratoriku u svoj ideološki sklop, dok je D’Annunzio živio u raskošnoj vili financiranoj od režima sve do smrti, primajući razne književne i akademske počasti. == Djela == {{Div col|colwidth=30em}} === Poezija === * ''Primo vere'' (1879.; 2° izd. 1880.) * ''Canto novo'' (1882.) * ''Intermezzo di rime'' (1884.) * ''Isaotta Guttadàuro ed altre poesie'' (1886.) * ''L’Isotteo'' ; ''La Chimera'' (1890., izd. u dvije knjige) * ''Elegie romane'' (1892.) * ''Poema paradisiaco'' (1893.) * ''Odi navali'' (1893.) * ''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi'' (1903.–1912., pet knjigâ) === Romani === * ''Il piacere'' (1889.) * ''Giovanni Episcopo'' (1892.) * ''L’innocente'' (1892.) * ''Trionfo della morte'' (1894.) * ''Le vergini delle rocce'' (1895.) * ''Il fuoco'' (1900.) * ''Forse che sì, forse che no'' (1910.) === Ostala proza === * ''Il libro delle vergini'' (1884.) * ''Notturno'' (1921.) * ''Il venturiero senza ventura'' (1924.) * ''La Leda senza cigno'' (1913.–1924.) * ''Laudi del Vittoriale'' (1920.–1930.) * ''Le faville del maglio'' (1930.–1934.) * ''Il compagno dagli occhi senza cigli'' (1937.) * ''Il prigioniero di guerra'' (1937.) * ''Il fastello del Diavolo'' (1938., posmrtno) * ''Prose alate'' (1939.–1943., posmrtno) === Pripovjetke === * ''Terra vergine'' (1882.) * ''San Pantaleone'' (1886.) * ''Novelle della Pescara'' (1884.–1886., zadnje izd. 1902.) === Kazališna djela === * ''Sogno d'un mattino di primavera'' (1897.) * ''Sogno d'un tramonto d'autunno'' (1897.) * ''La Gloria'' (1899.) * ''Più che l'amore'' (1906.) * ''Le Chèvrefeuille'' (1910.) * ''Il ferro'' (1910.) * ''Le martyre de Saint Sébastien'' (1911., na francuskom) * ''Parisina'' (1912., na francuskom) * ''La Pisanelle ou la mort du Caravage'' (1913., na francuskom) === Tragedije === * ''La città morta'' (1899.) * ''La Gioconda'' (1899.) * ''Francesca da Rimini'' (1901.) * ''La figlia di Iorio'' (1904.) * ''La fiaccola sotto il moggio'' (1905.) * ''Più che l’amore'' (1906.) * ''La nave'' (1908.) * ''Fedra'' (1909.) === Politički spisi === * ''Per la più grande Italia. Orazioni e messaggi'' (1915.) * ''Per l’Italia degli Italiani'' (1915.) * ''Per la vittoria'' (1916.) * ''La Beffa di Buccari'' (1918.) * ''La reggenza italiana del Carnaro''{{efn|Puni naslov: ''La reggenza italiana del Carnaro. Disegno di un nuovo ordinamento dello Stato libero di Fiume'' tj. ''Talijansko namjesništvo Kvarnera. Nacrt novog ustroja Slobodne Države Rijeke''.}} (12. septembra 1919.) * ''La grande Italia. Scritti politici'' (1914.-1921.) * ''Teneo te, Africa'' (1936.) * ''L'Etiopia in fiamme'' (1936.) {{div col end}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * Giuseppe Antonio Borgese, ''D'Annunzio'', Ricciardi, Napoli, 1909. * Alfredo Gargiulo, ''D'Annunzio'', Napoli, Perrella, 1912. * Francesco Flora, ''D'Annunzio'', Ricciardi, Napoli 1926. * Mario Praz, ''La carne, la morte e il diavolo nella letteratura romantica'', Sansoni, Firenze, 1935. * Amedeo Rapagnetta, ''La vera origine familiare e il vero cognome del poeta abruzzese Gabriele D'Annunzio'', Lanciano, Carabba, 1938. * Pietro Pancrazi, ''Studi sul D'Annunzio'', Giulio Einaudi Editore, Torino, 1939. * Guglielmo Gatti, ''Vita di Gabriele d'Annunzio'', Firenze, Sansoni, 1988 [1956]. * Gioacchino Volpe, ''Gabriele D'Annunzio'', Giardini, Pisa, 1959. * Eurialo De Michelis, ''Tutto D'Annunzio'', Milano, Giangiacomo Feltrinelli Editore, 1960. * Gaetano Salvemini, ''Scritti sul fascismo'', Milano, Feltrinelli, 1961. * Ezio Raimondi, ''Una vita come opera d'arte'' (1969), u: ''Il silenzio della Gorgone'', Zanichelli, Bologna, 1980. * Renzo De Felice, ''D'Annunzio politico: 1918-1938'', Bari, Laterza, 1978. * Paolo Alatri, ''D'Annunzio'', Torino, UTET, 1983. * Marcello Carlino, ''D'Annunzio, Gabriele'', u: ''Dizionario biografico degli italiani'', tom 32, Rim, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 1986. * Antonio Spinosa, ''Il poeta armato'', Milano, Mondadori, 1987. * Piero Chiara, ''Vita di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 1978. * Giorgio Barberi Squarotti, ''Invito alla lettura di D'Annunzio'', Mursia, Milano 1982. * Ferruccio Ulivi, ''D'Annunzio'', Milano, Rusconi, 1988. * Renato Barilli, ''D'Annunzio in prosa'', Mursia, Milano 1993. * Annamaria Andreoli, ''Il vivere inimitabile. Vita di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 2000. * Annamaria Andreoli, ''D'Annunzio'', il Mulino, Bologna, 2004. * Giordano Bruno Guerri, ''D'Annunzio, l'amante guerriero'', Milano, Mondadori, 2008. * Giacomo Properzj, ''Natale di sangue. D'Annunzio a Fiume'', Mursia, Milano 2010. * Giordano Bruno Guerri, ''La mia vita carnale. Amori e passioni di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 2013. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Gabriele D'Annunzio}} * [http://www.gabrieledannunzio.net/ www.gabrieledannunzio.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160329095122/http://www.gabrieledannunzio.net/ |date=2016-03-29 }} * [http://www.liceopertini.net/progetti/gabriele_dannunzio/ Gabriele D'annunzio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103085343/http://www.liceopertini.net/progetti/gabriele_dannunzio/ |date=2006-01-03 }} * [http://h1.ath.cx/muvi/museodannunzio/ Casa D'Annunzio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070728125249/http://h1.ath.cx/muvi/museodannunzio/ |date=2007-07-28 }} * [http://www.pescaraffari.it/dannunzio/ La vita a fumetti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312175637/http://www.pescaraffari.it/dannunzio/ |date=2007-03-12 }} * [http://www.vittoriale.it/ D'Annunzio's museum "Il Vittoriale"] * [http://digilander.libero.it/vanessaviaggi/galleria_vittoriale/ IL VITTORIALE "La Cittadella del d'Annunzio"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821114525/http://digilander.libero.it/vanessaviaggi/galleria_vittoriale/ |date=2014-08-21 }} * [http://www.castellionline.it/mostradannunzio/index.html Per non dormire Eleganze notturne al Vittoriale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060506055423/http://www.castellionline.it/mostradannunzio/index.html |date=2006-05-06 }} * [http://www.fotovideolab.it/MOSTRE/ELEGANZE_NOTTURNE_AL_VITTORIALE.htm Eleganze_notturne_al_Vittoriale] * [http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ Kronoligija njegove kratke vlasti nad Rijekom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222134740/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ |date=2007-12-22 }} * [http://www.hist.uib.no/antikk/stamps/stmp399.htm Decennale di Fiume] * [http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 Stamp Fiume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208172531/http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 |date=2006-12-08 }} * [http://www.leadershipmedica.com/culturale/culgiu03/culturaleita/6bassi/6bassi03.htm Le Martyre de Saint Sebastien "Epistolario D'Annunzio Debussy"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103094035/http://www.leadershipmedica.com/culturale/culgiu03/culturaleita/6bassi/6bassi03.htm |date=2006-01-03 }} * [http://theatre.msu.edu/Academics/TheatreArchive/Rubinstein_Ida/ Le Martyre de Saint Sebastien "Ida Rubinstein"] * [http://www.0web.it/poesia/gabriele-d-annunzio Gabriele D'Annunzio poems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140126081117/http://www.0web.it/poesia/gabriele-d-annunzio/ |date=2014-01-26 }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1863|1938|Annunzio, Gabriele D'}} [[Kategorija:Biografije, Pescara]] [[Kategorija:Italijanski avijatičari]] [[Kategorija:Italijanski političari]] [[Kategorija:Italijanski pisci]] [[Kategorija:Italijanski dramski pisci]] [[Kategorija:Italijanski esejisti]] [[Kategorija:Italijanski novinari]] [[Kategorija:Italijanski pjesnici]] [[Kategorija:Italijanski romanopisci]] [[Kategorija:Italijanski fašisti]] [[Kategorija:Vojvode Italije]] [[Kategorija:Deisti]] 0w2q79eekx6tv34rr9cyc5593zji8c2 0 66995 42690637 42556732 2026-09-20T22:16:11Z Inokosni organ 160059 g/p 42690637 wikitext text/x-wiki {{Srpsko-albanski sukob}} '''Srpsko-albanskim sukobom''' se naziva politički odnos [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]] koji je, otvoreno ili latentno, trajao vekovima, više puta prerastajući i u oružani sukob. Ovaj sukob ima svoju dugu i složenu istoriju, koja se ne odnosi samo na teritoriju [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], mada se na ovom podrčju često ispoljavao, već se u velikoj meri odvijao i na teritorijama [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]]. Srpski političar [[Nebojša Čović]] opisuje ovaj sukob kao sukob "istorijskog prava Srba i etničkog prava Albanaca na Kosovu".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=212563 Pomirenje prava Srba i Albanaca]</ref><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2003&mm=08&dd=27&nav_category=11&nav_id=117869 Čović: Srbija za istorijsko pomirenje Srba i Albanaca]</ref> Milorad Timotić, analitičar iz Centra za civilno-vojne odnose, smatra da su sledeći istorijski događaji predstavljali uvod u srpsko-albanski sukob: [[islamizacija]] većine albanskih plemena u 17. i [[18. vek]]u; [[Prvi srpski ustanak]] [[1804]]. godine i [[Prvi balkanski rat|Balkanski rat]] [[1912]]. godine.<ref name="Timotić">Milorad Timotić, Srbi i Albanci. Objavljeno u [http://www.ccmr-bg.org/upload/document/0904171504_publikacije_centra.pdf Bezbednost Zapadnog Balkana, br. 5 / 2007]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Srpska istoričarka [[Latinka Perović]] kao bitne momente srpsko-albanskog sukoba identifikuje: krvavo gušenje albanskih pobuna, neuspelu kolonizaciju u prvoj Jugoslaviji, svrstavanje Albanaca na stranu Italije u Drugom svetskom ratu, vojnu upravu posle Drugog svetskog rata, status nacionalne manjine Albanaca koji su bili brojniji od tri jugoslovenska naroda (Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca), status pokrajine i pokušaj integracije u jugoslovensku državu, ukidanje pokrajine i politika Slobodana Miloševića.<ref name="Perović">{{Cite web |title=Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2010-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |deadurl=yes }}</ref> Srpsko-albanski sukob je danas gotovo u potpunosti potisnuo odnos [[Srpsko-albansko prijateljstvo|srpsko-albanskog prijateljstva]]. == Srednji vek == Neki autori smeštaju početak srpsko-albanskog sukoba u [[srednji vek]], kada su srpski vladari zaposeli teritorije naseljene Albancima. U [[14. vek]]u [[car Dušan]] je osvojio većinu albanskih oblasti, proglasivši se "cara Srba, Grka, Bugara i Arbanasa".<ref>{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |access-date=2009-12-27 |archivedate=2012-03-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317110607/http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |deadurl=yes }}</ref><ref name="Bebler" /> Antisrpski orijentisana<ref name="CushmanMestrovic1996">{{cite book|author1=Thomas Cushman|author2=Stjepan Mestrovic|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=http://books.google.com/books?id=qf_kdcPZIJMC&pg=PA248|accessdate=30 August 2013|date=1 October 1996|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-7224-9|page=248|quote=...Durham turned increasingly anti-Serbian...}}</ref> [[Edith Durham]] je smatrala da su anti-latinske odredbe [[Dušanov zakonik|Dušanovog zakonika]] bile poglavito uperene protiv Albanaca, jer su oni u dotičnim oblastima predstavljali [[katolik|katolički]] živalj. Durham je zaključivala da progoni nisu bili verski već rasno motivisani.<ref>{{Cite web |title=Edith Durham: High Albania |url=http://www.scribd.com/doc/10928654/High-Albania-Edith-Durham-1909 |access-date=2009-12-27 |archivedate=2009-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090802200511/http://www.scribd.com/doc/10928654/High-Albania-Edith-Durham-1909 |deadurl=yes }}</ref> Prvi zabeleženi ratni sukobi Srba i Albanaca desili su se u Epiru između srpskog velikaša Tome Preljubovića i albanskih vođa Petra Ljoše i Đin Bua Spate [[1367.]] godine sve do [[1384.]] kada je Toma uspeo da ih pobedi. == Osmanski period == {{Glavni članak|Istorija Kosova}} Tokom viševekovne Osmanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].<ref name="Bebler"/> S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom "[[Gegijski jezik|Gega]]f".<ref name="Bebler"/> Primajući [[islam]], Albanci su sticali status punopravnih građana Osmanske imperije. Srbi, koji nisu prihvatili islam ostali su obespravljena raja i od tog vremena počinje stvaranje kulturnog i društvenog jaza između ova dva naroda.<ref name="Timotić"/> Srpski autori naglašavaju da su Turci upotrebljavali Albance muslimane kao sredstvo za širenje [[islam]]a i za gušenje pokreta za slobodu.<ref name="Tomić"/> Oni takođe navode da su Albanci pod Turskom vlašću bili "stalni predstavnici nereda i bezvlašća", a da je reč ''Arnautin'' bila "sinonim za nasilnika i pljačkaša".<ref name="Tomić"/> === Velike migracije stanovništva === {{Glavni članak|Veliki turski rat|Velike seobe Srba}} [[Datoteka:Seoba Srba.jpg|thumb|desno|290px|[[Paja Jovanović]], ''[[Seoba Srba]]'', 1896, Narodni muzej Pančevo.]] Između [[1683]]. i [[1699]]. godine je vođen [[Veliki turski rat]] između Osmanlijskog carstva i više evropskih sila ujedinjenih u "[[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]]". Nakon prodiranja austrijske vojske na Kosovo, mnogi Srbi su se pobunili protiv Turske i pridružili autrijskoj vojsci, zbog čega ih je turska država proglasila državnim neprijateljima. Nakon povlačenja Austrijanaca, došlo je do [[Velike seobe Srba]] sa Kosova u austro-ugarske krajeve. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je sam patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”,<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> što je ostalo upamćeno kao "[[Velika seoba Srba]]". Tokom idućeg [[Rusko-turski rat (1735–1739)|rata Austrije s Turskom]] ([[1737]]/[[1739|39.]]) svetorimski car [[Karl VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]] ponovo poziva hrišćane na ponovni ustanak. Austrijanci zauzimaju [[Niš]], a srpski patrijarh [[Arsenije IV Jovanović]] upućuje ljude na Kosovo i severnu Albaniju da dižu narod na ustanak. Ustanici i Austrijanci nanose Turcima poraz kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]] u avgustu.{{kada?}} Međutim, nakon što ove teritorije ponovo dolaze pod tursku vlast, još Srba se seli preko [[Dunav]]a u Austriju. U idućem periodu Albanci naseljavaju oblasti doline [[Lab]]a, [[Južna Morava|Južne Morave]] do [[Surdulica|Surdulice]] i [[Leskovac|Leskovca]], Skoplja, [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i Niša. Svim ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu.<ref name="VE4-655">Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 655.</ref> Usled svega navedenog, neki autori smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. vek]]a postalo brojčano manjinsko.<ref name="Bebler"/> [[Dimitrije Tucović]] se u knjizi ''[[Srbija i Albanija (knjiga)|Srbija i Arbanija]]'' bavi srpsko-albanskim odnosima. U svom delu on žestoko kritikuje politiku srpskih vlasti i ovo delo se često citira, ali retko u onom delu gde se on kritički osvrće na albansku stranu. Opisujući "Arbanase" u prvom poglavlju Tucović navodi i sledeće: {{quote|Arbanasi su se dakle naseljavali na mestima koje su drugi silom ili milom napuštali. To napuštanje je, nema sumnje, vrlo velikim delom posledica nenosnoga susedstva primitivnih, pljačkaških, neobuzdanih arbanaških plemena, ili čak njihova gruba pritiska. Nesigurni imovinom, neobezbeđeni sa životom, sprečeni u slobodi rada, starinci su se sa svojih ognjišta morali uklanjati.|[[Dimitrije Tucović]], ''[[Srbija i Albanija (knjiga)|Srbija i Arbanija]]''<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija; Kultura; Beograd - Zagreb, 1946. str. 18-19</ref>}} === Borba za nezavisnost Srbije === {{main|Prvi srpski ustanak|Iseljenje muhadžira iz Srbije}} Tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], vođene su borbe sa Albancima koji su pružali žestok otpor srpskoj vojsci kada je ona došla do Novog Pazara, Sjenice i Peštera.<ref name="Tomić">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/o_arnautima.html Jovan N. Tomić, O Arnautima u staroj Srbiji i Sandžaku]</ref> Srbija je u prvom ustanku započela isterivanje najsevernijih albanskih naselja "još od [[Jagodina|Jagodine]]".<ref name="Beljo">{{Cite web |title=Ante Beljo, Ideologija Velike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |access-date=2009-11-11 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305095231/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |dead-url=yes }}</ref> [[Miloš Obrenović]] je tokom 1830-ih godina preduzeo razne mere za iseljavanje albanskog stanovništva iz srpskih gradova.<ref name="Bogdanović"/> [[Ilija Garašanin]] je [[1844]]. napisao tajni program spoljne politike Srbije, ''[[Načertanije]]'', kojim je predviđeno teritorijalno širenje srpske države na jug, na oblasti naseljene Albancima.<ref name="Isterivanje Albanaca V">{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova V (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/conclus.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305223852/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/conclus.htm |deadurl=yes }}</ref> {{Quote box | citat = „Pitanje iseljenja Albanaca nije osvetljeno do danas, a srpski režim je prisilio na iseljenje i one Albance koji nisu otišli tokom ratova 1877-1878, pa čak i one koji su se vratili na svoju zemlju nakon što je rat završen.”<ref>Jovan Hadživasiljević, Arbanaska liga, Beograd, 1909, str. 11.</ref> | izvor = [[Jovan Hadživasiljević]] | width = 40% | align = right}} Albanci su sve do [[1878]]. godine živeli na području Leskovca, Vranja, u [[Pešter]]u blizu Sjenice i u dolini južne Morave.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> [[Vasa Čubrilović]] piše da su oblasti [[Prokuplje|Prokuplja]], [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i [[Leskovac|Leskovca]], sve do [[Niš]]a, nazivane "Toplički Arnavutluk".<ref>Vasa Čubrilović, Politički uzroci na Balkanu od 1860-1880, GGD, So.C VI, Tom XVI, Belgrade, 1930, str. 43.</ref> Novi [[Srpsko-turski rat 1876-1878|srpsko-turski rat]] (1876-1878) je vođen u oblasti Niškog sandžaka, uključujući njegove jugozapadnom delove naseljene Albancima. U borbama za Prokuplje i Kuršumliju najžešći otpor pružali su Albanci (kod Kuršumlije se uz 400 turskih nizama borilo oko 2000 Albanaca).<ref>[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Knjiga o Kosovu]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Po zauzimanju ovih oblasti, srpska vojska je činila zločine nad albanskim civilima, prisiljavajući ih da napuste svoje domove i odu.<ref>Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878), ASHAK, Priština).</ref> Poverenik na srpskoj granici, Englez Džon Ros zabeležio je sledeće: “Gotovo svo stanovnišvo zapadnog dela Niškog sandžaka, koji je predat Srbiji, bili su Albanci muslimanske veroispovesti ... Svi oni su izbegli u Kosovski vilajet, napuštajući čitavu zemlju.<ref>Nikola P. Ilić, Vojne operacije srpske vojske za oslobođenje Leskovca od Turaka 1877 godine.</ref> Nakon srpsko-turskih ratova Srbija je pripojila oblasti Niša, Prokuplja, Kuršumlije, Vranja, Leskovca, Jablanice i Toplice, sa oko 640 albanskih sela.<ref name=" Isterivanje Albanaca V"/> Nakon završetka rata i priznavanja nezavisnosti Kneževine Srbije [[1878]]. godine, članovima 35 i 39 [[Berlinski kongres|Berlinskog ugovora]]{{efn|[https://de.wikisource.org/wiki/Vertrag_zwischen_Deutschland,_%C3%96sterreich-Ungarn,_Frankreich,_Gro%C3%9Fbritannien,_Italien,_Ru%C3%9Fland_und_der_T%C3%BCrkei._(Berliner_Vertrag) Berlinski ugovor, član 35.]: ''U Srbiji se na razlike u verskom uverenju ili veroispovesti ne može nikome pozivati kao na osnov za isključenje ili uskraćivanje prava u pogledu uživanja građanskih i političkih prava, prijema u javnu službu, na javne funkcije i počasti, ili obavljanja različitih zanimanja i zanata, bez obzira na mesto. Sloboda ispovedanja vere i javnog upražnjavanja svih religija garantovana je svim stanovnicima Srbije, kao i strancima, a ne smeju se postavljati nikakve prepreke hijerarhijskom organizovanju različitih verskih zajednica niti njihovim odnosima sa duhovnim poglavarima.''}}{{efn|[https://de.wikisource.org/wiki/Vertrag_zwischen_Deutschland,_%C3%96sterreich-Ungarn,_Frankreich,_Gro%C3%9Fbritannien,_Italien,_Ru%C3%9Fland_und_der_T%C3%BCrkei._(Berliner_Vertrag) Berlinski ugovor, član 39.]: ''Muslimani koji poseduju nepokretnosti na teritorijama pripojenim Srbiji, a žele da borave van Kneževine, mogu zadržati svoju nepokretnu imovinu na tim prostorima tako što će je izdavati u zakup ili poveriti njeno upravljanje trećim licima. Tursko-srpska komisija treba da u roku od tri godine reši sva pitanja koja se odnose na način otuđenja i korišćenja državnog zemljišta i verskih zadužbina (vakufa) u ime Visoke porte, kao i sva pitanja koja se tiču interesa privatnih lica na koja bi to moglo uticati.''}} je jasno istaknuto da u novopripojenim krajevima muslimani i hrišćani treba da uživaju jednaka građanska i politička prava i slobodno raspolažu svojom imovinom.<ref>Jovan Ristić, Diplomatska istorija Srbije (1875-1878), knjiga II, deo II, Beograd, 1898, str. 256-264.</ref> Međutim, u Srbiji dolazi do masovnih prisilnih iseljenja Albanaca iz novopripojenih krajeva (prvenstveno iz [[Toplički okrug|Topličkog okruga]], nekada naseljenog Albancima) i spaljivanja albanskih sela i gradskih četvrti.<ref name="Čubrilović"/> Srpski autori procenjuju da oko 30.000 do 40.000 izbeglih i prognanih Albanaca iz Kneževine Srbije prelazi u Osmansko carstvo, gde se naseljavaju uglavnom na području [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]].<ref name="Čedomir Popov">{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-10-17 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}</ref> Albanski autori procenjuju broj Albanaca izbeglih u Kosovskih vilajet 1878. godine na oko 60.000.<ref>Dr Skender Rizaj, Gështja e muhaxhirëve 1875-1881 (Pitanje muhadžira 1875-1881)</ref><ref>Shpërngulja e shqiptarëve gjatë shekujve (Emigracije Albanaca tokom vekova), Priština, 1992, str. 156-157.</ref> Ukupan broj proteranih Albanaca iz Kneževine Srbije nakon pripajanja tih oblasti kosovski naučnici procenjuju na oko 350.000.<ref name=" Isterivanje Albanaca V"/> Engleski konzul Geuld je razgovarao sa gradonačelnikom Prištine, koji se žalio na nevolje sa izbeglicama iz Niša, Leskovca i drugih gradova, navodeći da ih je oko 90.000-100.000 izbeglo u Prištinu.<ref>Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878)), pp. 110-111.</ref> Zbog nepoštovanja Berlinskog ugovora Albanci su uputuli diplomatskim predstavnicima velikih sila peticiju u kojoj se kaže: {{izdvojeni citat|...Situacija je teška u svim aspektima života. Izgubili smo sve što smo imali... Srpska vlada se ne pridržava Berlinskog ugovora; konfiskovala je našu imovinu, oduzela nam je svu živinu, letinu i ostalo, stoga pitamo velike sile da se umešaju u zaštitu naše imovine.<ref>Dr Sabit Uka, Vendosja dhe pozita e shqiptarëve në Kosovë, 2, Priština, 1994, str. 25.</ref>}} Po proterivanju Albanaca iz Topličkog okruga, na njihovu zemlju su doseljeni kolonisti iz Crne Gore, Sjenice, Vranja, Kosova, Peći, itd.<ref name="Čubrilović">{{Cite web |title=Vaso Cubrilovic, Expulsion of the Albanians (1937) |url=http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |access-date=2009-10-17 |archive-date=2019-09-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904215037/http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |dead-url=yes }}</ref> === Situacija u Kosovskom vilajetu === {{main|Kosovski vilajet}} {{izdvojeni citat|Zaista je užasno svaki dan slušati toliko jadikovanje užasno potlačenoga stanovništva, koga ubijaju, globe, turče, raseljavaju i otimaju im imanja, kuće, novac, stoku i sve. Juče sam na pr. primio preko 30 seljaka iz raznih sela, pa čak i iz najudaljenijeg kraja pećske nahije, koji se sa suzama u očima žale na užasne zulume, koje Arnauti vrše, usled čega su već tri parohije u pećskoj nahiji ostale bez paroha, jer su ovi pobegli, pošto su im Arnauti pretili da će ih ubiti.<ref name="Užasne vesti"/>|Vice-konzul u Prištini [[Branislav Nušić]]}} [[Datoteka:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|thumb|desno|Etnička distribucija Albanaca na Balkanu [[1913]].]] Albanske izbeglice iz Srbije, poznate kao [[muhadžiri]], nakon prelaska u Kosovski vilajet postaju neprijateljski nastrojene prema kosovskim Srbima i vrše veliki pritisak na njih.<ref name="Peruničić">[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11541 Бранко Перуничић, Оснивање српског конзулата у Приштини 1890.]</ref> Zbog teškog položaja, mnogi kosovski Srbi između [[1876]]. i [[1912]]. godine prelaze u Srbiju.<ref name="Čedomir Popov"/> Procenjuje se da se za poslednjih dvadeset godina XIX veka iz kosovskog vilajeta u Srbiju iselilo najmanje 60.000 ljudi.<ref>B. Stojančević, Prilike u zapadnoj polovini Kosovskog vilajeta prema izveštajima austrougarskog konzula u Skoplju 1900. i 1901. godine (str. 297), IČ 12-13, (1961-1962 obj. 1963)</ref> [[1890]]. godine je osnovan srpski Konzulat u Prištini i nakon toga konzuli šalju mnoge izveštaje o albanskim nasiljima na Kosovu.<ref name="Peruničić"/> Srpski konzul Sima J. Avramović u izveštaju [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] govori o "ubistvima, pljačkama, teškom zulumu i bezakonju", zaključujući da se "Arnauti nigda neće umiriti, ni popraviti, dok se protiv njih sila ne upotrebi" i dok im se ne zavede vanredno stanje "sa prekim, vojničkim sudom".<ref>[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11543 Vesti iz Kraljev. Srbije Konzulata u Prištini 1892. godine]</ref> Od 1878. srpska vlada ubacuje oružje u Kosovski vilajet, naoružavajući tamošnje Srbe.<ref name="Bogdanović">{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |access-date=2010-01-25 |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131025058/http://kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |dead-url=yes }}</ref> [[20. maj]]a [[1894]]. godine Vice-konzul [[Branislav Nušić]] piše da su Albanci naročito kivni na Srbe zbog upada oružanih četa Pećanaca, koji su iselili u Srbiju.<ref name="Užasne vesti"/> Nušić piše da se dešavaju vrlo često slučajevi, da Pećanci iz Srbije pređu granicu, ubiju nekog Albanca i vrate se u Srbiju, a to posle plate kosovski Srbi životom i imanjem.<ref name="Užasne vesti"/> [[1894]]. godine dolazi do povećanog nasilja muslimana nad hrišćanima, i do "neobično nagle emigracije stanovništva, koju nikakva sredstva nisu kadra da spreče".<ref name="Užasne vesti">[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11546 Užasne vesti sa Kosova 1894. godine]</ref> Nušić 25. jula 1894. godine piše: "Zaista je užasno svaki dan slušati toliko jadikovanje užasno potlačenoga stanovništva, koga ubijaju, globe, turče, raseljavaju i otimaju im imanja, kuće, novac, stoku i sve". Tokom grčko-turskog rata [[1897]]. godine položaj hrišćana u čitavom Osmanskom carstvu biva pogoršan. Srpski konzul u Prištini je prikupljao podatke o zločinima, na osnovu čega je srpska vlada vodila diplomatske akcije kod Porte.<ref>''Prepiska o arbanaškim nasiljima u Staroj Srbiji 1898-1899'', Beograd, 1899.</ref> Od [[1904]]. godine srpska vlada organizovano šalje četnike na Kosovo.<ref name="Bogdanović"/> Srpska četnička akcija u kosovskom vilajetu naišla je na žestoko protivljenje Austro-Ugarske, koja je ovu politiku smatrala [[Velika Srbija|veliko-srpskom]]. Ubacivanju oružanih četa su se protivili i predstavnici Srba sa Kosova, tražeći od srpske vlade da taj pokret zaustavi, jer navlači na narod još veće nasilje.<ref>Istorija srpskog naroda VI/1 (tekst H. Rakočević), Beograd 1983.</ref> === Borba za nezavisnost Albanije === {{main|Borba za nezavisnost Albanije|Prizrenska liga}} [[Datoteka:Albanian vilayet.jpg|thumb|desno|Granice [[Albanski vilajet|Albanskog vilajeta]] koji su tražili albanski predstavnici.]] [[Borba za nezavisnost Albanije]] je vođena od sredine 19. veka, a centar albanskog nacionalnog pokreta je bio na Kosovu. Albansko stanovništvo je uglavnom živelo podeljeno u četiri osmanska vilajeta: [[kosovski vilajet|kosovskom]], [[skadarski vilajet|skadarskom]], [[janjinski vilajet|janjinskom]] i [[bitoljski vilajet|manastirskom]] (bitoljskom), zajedno sa drugim narodima, pre svega [[Makedonci]]ma, [[Srbi]]ma, [[Grci]]ma, [[Bošnjaci]]ma, [[Turci]]ma i ostalima. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u [[Prizren]]u Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]], čiji je cilj borba za albansku autonomiju i ova četiri vilajeta u jedan albanski vilajet. Prizrenska liga se suprotstavila odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] da preda [[Gusinje]] i [[Plav]] Kneževini Crnoj Gori, nakon čega dolazi do oružanih sukoba sa [[Crnogorci]]ma. Crnogorci su vodili dve bitke sa dobrovoljcima Lige, kod Novšića i Murina, ali nisu uspeli da savladaju otpor Albanaca.<ref name="SCG i Kosovo"/> Zbog nesprovođenja odredaba Kongresa, Crnoj Gori su ponuđene teritorije Hota i Gruda u zamenu za Plav i Gusinje. Međutim, opet su se suprotstavili dobrovoljci Lige i onemogućili predavanje teritorija.<ref name="SCG i Kosovo"/> Na kraju su velike sile Crnoj Gori kao kompenzaciju ponudile teritoriju [[Ulcinj]]a, priključujući ga silom Crnoj Gori.<ref name="SCG i Kosovo"/> Početkom [[1912]]. dolazi do velikog albanskog ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Ustanici su zauzeli čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i [[Skoplje]].<ref name="SCG i Kosovo"/> Turci u početku odbijaju albanske zahteve ali nakon što su albanski ustanici stigli do [[Solun]]a, [[Porta]] je bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.<ref name="SCG i Kosovo"/> Portino obećanje autonomne Albanije, koja bi obuhvatila četiri vilajeta, je direktno ugrožavalo interese susednih hrišćanskih država.<ref name="ReferenceA">Izveštaj Međunarodne komisije (str. 47)</ref> Osmanska vlast je 18. avgusta 1912. godine priznala autonomiju Albaniji, što je za uzvrat izazvalo vojnu akciju balkanskog saveza protiv Turske.<ref name="Danas">[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]</ref> Srbi su požurili da se suprotstave planu "[[Velika Albanija|Velike Albanije]]" sopstvenim planom podele Evropske Turske između balkanskih država.<ref name="ReferenceA"/> Nakon što su četiri balkanske zemlje sklopile savez i započele pripreme za rat sa Turskom, Srbija je kontaktirala albanske glavešine sa namerom da ih privuče na svoju stranu ili bar ubedi da u predstojećim sukobima ostanu netralni.<ref name="SCG i Kosovo">[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Međutim Albanci su to odbili, smatrajući da će u toku ratnih operacija biti ugrožene teritorije koje su oni smatrali svojim.<ref name="SCG i Kosovo"/> Pred sam rat, 10. oktobra 1912. godine, došlo je do okupljanja albanskih glavara u Skoplju, tadašnjoj prestonici Kosovskog vilajeta. Skup je doneo odluku o ujedinjenju Albanaca četiri vilajeta: skadarskog, kosovskog, bitoljskog i janjinskog. Tom prilikom je odlučeno da se u predstojećem ratu Albanci bore na strani Turske.<ref name="Knjiga o Kosovu">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Nakon toga, Albanci su pristupili organizovanju dobrovoljačkih odreda koji će se suprotstaviti srpskim trupama u slučaju napada na [[Kosovski vilajet]].<ref name="SCG i Kosovo"/> == Balkanski ratovi == {{main|Srpska okupacija Albanije|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}} [[Datoteka:Pozdrav sa srpskog primorja.jpg|thumb|desno|''Pozdrav sa srpskog primorja'' ([[Drač]]), srpski propagandni poster.]] [[Datoteka:Srpska osvajanja 1912.png|thumb|desno|[[Srpska okupacija Albanije|Srpsko osvajanje Albanije]] 1912-1913.]] [[Datoteka:Srpska vojska u Albaniji 1912.jpg|thumb|desno|300px|Srpski oficiri na položaju iznad [[Lješ]]a u Albaniji 1912. godine.]] [[Prvi balkanski rat]] zatekao je [[Albanci|Albance]] kao jedinu balkansku naciju bez sopstvene nacionalne [[država|države]]. Krajem [[1912.]] godine, nakon što je Porta priznala autonomiju Albanije, savezničke balkanske države su zajednički napale [[Otomansko carstvo|Osmansko carstvo]] i u toku narednih nekoliko meseci osvojile i međusobno podelile gotovo sve osmanske teritorije naseljene Albancima. Srpska i crnogorska vojska su napale osmansku državu oktobra [[1912.]] prodirući na Kosovo i Metohiju. Albanci su se protivili zauzimanju njihovih naselja i organizovali su dobrovoljačke jedinice koje su pružale jak otpor napredovanju srpskih trupa.<ref name="Danas"/> Srpski štab je izdao naredbu da svako albansko naselje iz kojeg se pripuca bude uništeno.<ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/188/188_16.HTM Jasminka Udovicki, Spone i sukobi]</ref> Gerilski otpor je pružan prilikom posedanja i prolaska srpske vojske kroz Prištinu, Ferizović i selo Crnoljeva na Zborce Hanu, gde je došlo do jačeg sukoba.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Kod [[Podujevo|Podujeva]] se petnaest hiljada dobrovoljaca pod komandom [[Isa Boljetinac|Ise Boljetinca]] suprotstavilo Trećoj srpskoj armiji koja je nastupala prema [[Prizren]]u.<ref name="SCG i Kosovo"/> Posle pobede nad Albancima, Srbi su ušli u Prizren i nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.<ref name="SCG i Kosovo"/> Prilikom nastupanja ka Jadranskom moru, oktobra i novembra 1912, desna (severna) kolona srpske vojske, koja se kretala kroz oblast [[Dukađin]], naišla je na žestok otpor, te su joj pozadinske trupe gotovo uništene.<ref name="Pavlović">Ž. Pavlović, Opsada Skadra 1912-1913 (Prilog istoriji prvog balkanskog rata), str. 96-97, 99-100, Beograd 1926.</ref> Srbija je u toku oktobra i novembra 1912. zaposela gotovo čitav [[Kosovski vilajet]] i najveći deo današnje Albanije, zajedno sa albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška tačka bila luka [[Drač]]. Na osvojenom području su odmah uspostavljene građanske vlasti i albanska teritorija je de facto anektirana Srbiji: 29. novembra je osnovan [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)|drački okrug]] sa četiri sreza: [[Drač]], [[Lješ]], [[Elbasan]] i [[Tirana]].<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Crnogorska vojska je zaposela delove Sandžaka, Metohije i oblast oko [[Skadar|Skadra]] u severnoj Albaniji. Prilikom [[opsada Skadra|opsade Skadra]], Srbi i Crnogorci su imali velike gubitke. Prilikom zaposedanja albanskih naselja [[1912]] i [[1913]]. godine vojske savezničkih balkanskih država (u prvom redu [[Srpska vojska|srpska]] i [[Vojska Crne Gore|crnogorska vojska]]) su počinile [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|brojne zločine nad Albancima]] uključuju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, [[etničko čišćenje]], nasilno pokrštavanje i progone.<ref name="Komisija">[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]</ref><ref name="Stojanović">{{Cite web |title=Dubravka Stojanović, U spirali zločina: balkanski ratovi |url=http://www.pescanik.info/content/view/3092/143/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2013-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130708221337/http://www.pescanik.info/content/view/3092/143 |deadurl=yes }}</ref> Radi ispitivanja zločina [[Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir]] je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslata na Balkan u čijem izveštaju se navodi: {{izdvojeni citat|Kuće i čitava sela su pretvorena u pepeo, nenaoružano i nedužno stanovništvo je masovno masakrirano, neverovatni akti nasilja, pljačke i surovosti svake vrste — to su sredstva koja je primenjivala i još uvek primenjuje srpsko-crnogorska vojska, u cilju potpunog preinačenja etničkog karaktera oblasti naseljenih isključivo Albancima.<ref>Izveštaj Međunarodne komisije (str. 151)</ref>|[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]]}} Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi.<ref name="Nadbiskup">{{Cite web |title=Nadbiskup Lazar Mjeda, Izveštaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |access-date=2009-10-21 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303195950/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |dead-url=yes }}</ref><ref name="Golgota"/> Ukupnan broj žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom, [[Kosta Novaković]] procenjuje na oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta.<ref name="Novaković">{{Cite web |title=Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |access-date=2009-10-17 |archivedate=2013-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225040933/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |deadurl=yes }}</ref> Srpska vlada je većinu izveštaja o ratnim zločinima dočekala službenim poricanjem.<ref name="Golgota">{{Cite web |title=Leo Frojndlih, Albanska golgota |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504110038/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |deadurl=yes }}</ref> Pod jakim međunaronim pritiskom, balkanski susedi su sredinom [[1913]]. godine bili prinuđeni da se povuku sa teritorije međunarodno priznate države [[Albanija|Albanije]], koja je obuhvatila tek oko polovinu albanske etničke teritorije, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Grčka|Grčke]].<ref name="Elsi">{{Cite web |title=Robert Elsie, The Conference of London 1913 |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html |access-date=2009-10-21 |archivedate=2011-02-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.albanianhistory.net%2Ftexts20_1%2FAH1913_2.html&date=2011-02-11 |deadurl=yes }}</ref> Nakon balkanskih ratova, [[Kosovo]] je pripalo Kraljevini Srbiji, što srpska istoriografija naziva oslobođenjem<ref name="Knjiga o Kosovu"/><ref name="Bataković">{{Cite web |title=Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |access-date=2009-11-13 |archive-date=2017-08-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170802141713/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |dead-url=yes }}</ref>, a Albanci smatraju brutalnom okupacijom.<ref name="Golgota"/> Srpski i jugoslovenski [[komunisti]] su smatrali da je "[[aneksija]] albanskih krajeva u zaposednutoj Makedoniji i na Kosovu" uz nastojanje srpske buržoazije da potčini "još i celu ili barem severnu Albaniju, stvorilo suprotnost sa Albanijom."<ref>Istorijski arhiv KPJ II,183.</ref> Slovenački politikolog [[Anton Bebler]] ocenjuje da je problem Kosova njegovim “oslobođenjem” 1912. kratkovido sebi natovarila na vrat srpska politička elita, čime je stvoren kolonijalni problem Kraljevine Srbije.<ref name="Bebler"/> {{izdvojeni citat|Mi smo Arnautima ono što su nama bili Turci. Pitanje je vremena kada će se zaboraviti na naša dela: pitanje je naše državne politike da li će se moći ubrzati taj zaborav. Nama sada Turci nisu tako mrski kao prede, ali je prošlo 500 godina. Treba težiti da ne bude potrebno toliko vremena Arnautima da nas zaborave kao neprijatelje.<ref name="Srbija i Albanci">[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5, Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Kosta Novaković]]}} == Prvi svetski rat == Jedan od zvaničnih ratnih ciljeva [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] u [[Prvi svetski rat|prvom svetskom ratu]] je bio izlazak Srbije na [[Jadransko more]] preko severne Albanije.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/541/132/ Aleksandar Bošković, Albanci kao metafora]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U leto [[1914]]. vlada Srbije je pomogla [[Esad-paša Toptani|Esad-paši Toptaniju]] da preuzme vlast u Albaniji.<ref name="Bataković"/> U [[januar]]u [[1915]]. godine, posle [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]] koja je trajala skoro mesec dana i kojom je Srbija oslobođena od prve okupacije, srpske vlasti procenjuju da su stekli prestiž kod saveznika i šalju ponovo trupe radi izlaska na more preko Albanije.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/1675/57/ Dubravka Stojanović]</ref> U leto [[1915]]. srpska vojska je intervenisala u Albaniji radi zaštite Essad-pašinog režima, slomivši ustanak njegovih protivnika.<ref name="Bataković"/> == Period Kraljevine == === Srbizacija i kolonizacija Kosova === {{Glavni članak|Srbizacija|Kolonizacija Kosova}} Nakon prisajedinjenja Kosova Kraljevini Srbiji, [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.<ref name="Komisija"/> U novoj državi, albanska naselja su bila preimenovana srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]), a Albancima je bilo zabranjeno da se školuju na svom jeziku.<ref>[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&pg=PA10&dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo. London: [[Pluto Press]], 2000. ISBN 0-7453-1569-0]</ref> Takođe je sprovođeno i nasilno [[pokrštavanje]] Albanaca [[katolici|katolika]] u [[Srpska pravoslavna crkva|srpsku pravoslavnu veru]].<ref name="Golgota"/><ref name="Institut II">[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |date=2006-10-31 }} (Istorijski institut u Prištini)</ref> Prema zvaničnom popisu stanovništva Kraljevine SHS iz [[1921]]. godine Kosovo je imalo 439.010 stanovnika, od toga 280.440 Albanaca (64,1%). [[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom [[Agrarna reforma|agrarne reforme]] i merama [[kolonizacija|kolonizacije]] utiče na izmenu etničke slike Kosova i Metohije.<ref name="balistička pobuna"/> Beogradska vlada je započela opsežan program kolonizacije Kosova, dajući prednost Srbima, a posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.<ref>[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&pg=PA10&dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]</ref> Na Kosovo i Metohiju je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.<ref name="balistička pobuna">[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]</ref> Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna čitavih sela, i intervencije vojske. U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.<ref name="Mirdita">{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2009-10-17 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}</ref> Dr [[Vaso Čubrilović]], srpski akademik i političar, [[1937]]. godine je napisao memorandum „[[Isterivanje Arnauta]]“, kojim predviđa [[etničko čišćenje]] Kosova i Metohije od Albanaca.<ref>[http://books.google.com/books?id=Fnbw1wsacSAC&pg=PA43&dq=Vaso+%C8ubrilovi%E6 Historical dictionary of Kosova]</ref> === Albanski otpor === {{Glavni članak|Kačaci|Kosovski komitet}} [[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|left|200px|[[Azem Galica|Azem]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]] Po završetku Prvog svetskog rata [[1918]]. godine, srpske trupe su se po povratku na Kosovo susresle sa oružanim otporom kačaka. Iste godine, osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.<ref name="Antonić">{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-10-17 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}</ref> Komitet je uspostavio saradnju sa [[Zelenaši|crnogorskom emigracijom]] okupljenom oko [[Nikola I Petrović|kralja Nikole]] i makedonskom [[VMRO]], primao je i pomoć u novcu i oružju od Italijana.<ref name="Antonić"/> U januaru 1920. godine su dva članak Komiteta postali ministri u Albaniji, a sredinom leta iste godine jedan od njihovih vođa, [[Bajram Curi]], postaje ministar Vojske Albanije, što dovodi do velike zategnutosti srpsko-albanskih odnosa.<ref name="Antonić"/> Srpske trupe su okupirale albanske pogranične oblasti i pokušale su da dovedi na vlast Esad-Pašu Toptanija.<ref name="Bataković"/> U [[1921]]. godini su učestali kačački napadi na saradnike jugoslovenske vlasti kao što su: kmetovi, panduri, predsednici opština i drugi. Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje odrede.<ref name="Saradnja kačaka i VMRO - a">{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-10-17 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}</ref> Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.<ref name="Saradnja kačaka i VMRO - a"/> Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, veliki broj njih se iseljava sa Kosova i Metohije.<ref name="VE4-654">Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 654.</ref> == Drugi svetski rat == {{glavni članak|Velika Albanija|Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu}} Neposredno po izbijanju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, teror nad Albancima se pojačao.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Tokom kratkotrajnog [[aprilski rat|aprilskog rata]] mnogi albanski vojnici u jugoslovenskoj vojsci su ubijeni od srpskih vojnika i oficira.<ref>Dr Ali Hadri, Politika Narodnog fronta i Aprilski odbrambeni rat 1941. godine na Kosovu i Metohiji, Bilten Filozofskog fakulteta u Prištini, V, str. 440.</ref> Jugoslovenska vojska je takođe ubijala istaknute Albance, posebno političke predstavnike kao što je Sherif Voca, ubijen [[13. april]]a [[1941]]. Mnogi Albanci su ubijeni u barakama Mitrovice, pošti u Vučitrnu i u Đakovičkom okrugu, gde je vojska zapalila sela Bec, Gërgoc, Radoniq, Janosh, itd.<ref name="Isterivanje Albanaca III">{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova III (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |access-date=2009-11-18 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308202026/http://kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |deadurl=yes }}</ref> Situacija se obrnula kada su nakon jugoslovenske kapitulacije, kada su italijanske i nemačke jedinice ušle na Kosovo. Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme [[Fašizam|fašističke]] okupacije, Italija je stavila najveći deo Kosova, zapadne delove [[Republika Makedonija|Makedonije]] i istočne delove [[Crna Gora|Crne Gore]] pod upravu kvislinške vlade Kraljevine Albanije, koja je bila italijanski protektorat (vidi [[Velika Albanija]]). Progon Srba i ostalih nealbanaca je bio surov.<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/savic_skenderbeyss.html Rastko project: Albanian Skenderbeg SS Division]</ref><ref>[http://www.kosovo.net/roots.html Roots of Kosovo's Fascism]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Srbi su ubijani i mučeni, njihova imovina je pokradena, a kuće spaljene.<ref>{{Cite web |title=Nacistički genocid nad Srbima |url=http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/912/tekst/nacisticki-gen-ocid-nad-srbima/print/lat |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222103836/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/912/tekst/nacisticki-gen-ocid-nad-srbima/print/lat |deadurl=yes }}</ref> [[Mustafa Kruja]], premijer Albanije je bio na Kosovu u junu 1942., i na sastanku sa vođama [[kosovski Albanci|kosovskih Albanaca]] je izjavio: "Srpsko stanovništvo treba što pre skloniti sa Kosova. Srpski kolonisti trebaju biti ubijeni.<ref>[http://www.kosovo.net/roots.html The roots of Kosovo fascism]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Tokom rata, brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su proterani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.<ref>[http://books.google.com/books?id=TSxud2zjVEgC&pg=PA15&dq=%22who+had+arrived+in+the+1920s+and+1930s%22&sig=ACfU3U04OfpXJr58lXmCAit4aLsSOLOXOg#v=onepage&q=%22who%20had%20arrived%20in%20the%201920s%20and%201930s%22&f=false Williamson Murray, The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century]</ref> Tokom rata, na Kosovu su delovale razne četničke jedinice, koje su počinile [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|brojne zločine]] nad stanovnicima albanskih sela na granici Kosova i Sandžaka, usled čega je preživelo stanovništvo bilo prisiljeno da masovno emigrira.<ref>Arhiv Kosova, Arhiv Pokrajinskog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju u Prištini, card no. 5, reg. no. 220</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u i revoluciji, I&19, dok. br. 3</ref><ref>Pavle Jovićević, Kosovo i Metohija i odluke II zasedanja AVNOJ-a, Sloboda, novembar, 1944.</ref> [[Četnici]] su nastojali da uključe Kosovo u etnički čistu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]<ref>Gojko Medenica, Četnicki pokret na Kosovu i Metohiji u vreme II svetskog rata, Godišnjak, br. X-XI, Arhiv Kosova, Priština, 1979, str. 374-375.</ref>, a radi ostvarenja svojih namera otvorili su koncentracione logore u koje su odvođeni Albanci.<ref>Arhiv CK SKJ u Beogradu, Fond Komunističke Internacionale, 1942, str. 122.</ref> U izveštaju Komande II četničkog korpusa Draži Mihajloviću četnici izjavljuju da će se boriti protiv Turaka i Albanaca do istrebljenja i da mržnja na Albance i Turke privlači čak i pristalice komunizma.<ref>Arhiv Istorijskog instituta Kosova, microfilms e AMIB, fund of Archives of Chetniks, C-V-17099.</ref> Mnogi četnici su nakon amnestije u avgustu 1944. godine prišli partizanskim jedinicama, noseći sa sobom neprijateljski stav prema Albancima.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Krajem [[1943]]. i početkom [[1944]]. godine na [[Bujanska konferencija|Bujanskoj skupštini]], [[Narodnooslobodilački odbor Kosova]] je doneo odluku o ujedinjenju Kosova sa Albanijom.<ref name=" Isterivanje Albanaca V"/> Iako su u više navrata o tome tajno pregovarali rukovodioci komunističkih partija Jugoslavije i Albanije, jugoslovenski komunistički vrh se na taj potez nikada nije odlučio zbog velikog uticaja Srba i Crnogoraca u njemu.<ref name="Bebler"/> Iako su [[KPJ]] i [[NOVJ]] proklamovali politiku ravnopravnosti i [[bratstvo-jedinstvo|bratstva-jedinstva]], ipak se njihovi odredi na Kosovu i Metohiji, sačinjeni uglavnom od Srba i Crnogoraca, nisu u praksi uvek tako ponašali.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Desetak dana nakon što je [[NOVJ]] prodrla na Kosovo 1944. godine, izbila je velika oružana pobuna među Albancima koji su to doživeli kao ponovnu "okupaciju" Kosova.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Na Kosovu je nakon toga zavedena vojna uprava.<ref name="Bataković"/> Između oktobra 1944. i jula 1945. jugoslovenska vojska se žestoko obračunavala sa otporom Albanaca, pravdajući to borbom protiv "kontrarevolucionarnih" elemenata. U tim operacijama je učestvovalo nekoliko divizija sa oko 40.000 vojnika.<ref>Dr Ali Hadri, Këshillat Nacionalçlirimtare në Kosovë (Narodno-oslobodilačko veće Kosova), Priština, 1974, str. 168.</ref> Prema procenama albanskih naučnika, preko 47.300 Albanaca je ubijeno na prostorima bivše Jugoslavije između 1941-1945.<ref>Tahir Zajmi, Lidhja e Dytë e Prizrenit (Druga prizrenska liga), Brisel, 1964, str. 93.</ref> Albancima Jugoslavije nije dopušteno da se ujedine sa Albanijom, kao što su odlučili na Bujanskoj konferenciji, već su formiranjem avnojevskih granica podeljeni u četiri administrativne jedinice SFRJ: [[AP Kosovo]], [[Uža Srbija]], [[Makedonija]] i [[Crna Gora]].<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Mnogi albanski partizani su ponovno pripajanje Kosova Srbiji doživeli kao poništavanje njihove borbe i izdaju od vođstva narodnooslobodilačkog pokreta.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Po završetku rata 1945. nove vlasti su svim proteranim predratnim jugoslovenskim [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|kolonistima zabranile povratak]] na Kosovo jer su ih smatrali eksponentima [[Velika Srbija|srpskog iredentizma]].<ref name="Bataković"/> Ovu odluku žestoko su kritikovali mnogi srpski autori i uzimali je kao dokaz nepravde [[komunisti]]čkih vlasti prema Srbima. == Period SFRJ == {{glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo}} === Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji === Uprkos znatno poboljšanom položaju Albanaca u poređenju sa periodom Kraljevine (npr. uvođenje prvog opširnijeg nastavnog programa na albanskom jeziku te [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|vraćanje oduzete zemlje i zabrana povratka]] [[kolonizacija Kosova|kolonista u Kosovo]]), ni u posleratnoj federalnoj Jugoslaviji nije bila postignuta puna ravnopravnost.<ref name="Bebler"/> Niži kolektivni status neslovena (uključujući i Albance) se ogledao već u imenu države "Jugoslavija", himni “Hej Sloveni” i u ustavnom razlikovanju “naroda” i “nacionalnih manjina”, odnosno “[[narodnost]]i” (od 1968). Svi slovenski narodi su u Titovoj državi dobili svoje republike, dok su jugoslovenski Albanci, iako brojniji od [[Slovenac]]a, [[Makedonac]]a i [[Crnogorac]]a, dobili samo autonomnu pokajinu.<ref name="Bebler"/> Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji je znatno pogoršan nakon [[Informbiro|rezolucije informbiroa]] [[1948]]. godine, kada su mnogi albanski intelektualci zatvarani i likvidirani pod optužbom da su špijuni [[staljinizam|staljinističke]] [[Enver Hodža|Enver Hodžine]] Albanije.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Od tada se u jugoslovensko-albanskom međunacionalnom sukobu javlja i ideološki elemenat. [[1951]]. godine se ponovo aktuelizuje pitanje iseljenja Albanaca i dolazi do obnavljanja pregovora sa Turskom, zainteresovanom da naseli albansko stanovništvo na granici prema Kurdima, sa kojima je tada bila u sukobu.<ref>Dr Fehmi Pushkolli, Shpërnguljet e shqiptarëve në Turqi dhe Marrëveshjet jugosllave-turke (Iseljenje Albanaca u Tursku i Jugoslovensko-Turska konvencija), Fjala, 1994.</ref> Državna bezbednost je vršila veliki pritisak na Albance da se izjasne kao [[Turci]] na popisu stanovništva FNRJ 1953. godine.<ref>Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 234.</ref><ref>Ferit Shehu, Sevdije Shehu, Pastrimet etnike të trojeve shqiptare 1953-1957 (Etničko čišćenje albanskih oblasti 1953-1957), Priština, 1994, str. 24.</ref> Između dva popisa na Kosovu, broj osoba koje se izjašnjavaju kao Turci je naglo skočio sa 1,315 u 1948. na 34.583 u 1953. godini. Albanci koji su se protivili ovakvoj politici su bili zatvarani ili su napuštali zemlju.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Tokom 1953, usled pritiska, oko 37.000 Albanaca je napustilo zemlju. Prema službenoj evidenciji, 19.300 Albanaca je iseljeno 1953, i 17.500 1954. godine.<ref>Jusuf Kelmendi, Plenumi i KK të LKJ të Kosovës më 1971 (Plenum CK SKJ Kosova 1971).</ref> Najveći pritisak na Albance je vršen prilikom akcije sakupljanja oružja tokom [[1955]]–[[1956]], koju su sprovodile državne službe na čelu sa [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]]. Tokom ove akcije je otvoreno 22.048 dosijea, uključujući i državne funkcionere. Pod izgovorom traženja oružja, organi državne bezbednosti su mučili oko 30.000 Albanaca, od čega je oko 100 osoba umrlo usled torture.<ref>Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 235.</ref> [[1956]]. je održan Prizrenski proces albanskim vođama i intelektualcima, koji Albanci smatraju isfabrikovanim.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Državna bezbednost Kosova je neprestano tretirala Albance kao nepoverljiv element. U "Priručniku UDB" iz [[1957]]. albansko stanovništvo je smatrano neprijateljskim. Narednih godina vlada je zatvorila srednje škole na albanskom jeziku, smanji broj osnovnih škola i zatvorila Institut za albanologiju u Prištini.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> {{Quote box | citat = „U svojoj mladosti vjerovao sam da Jugoslavija može opstati kao federativna multietnička država ravnopravnih naroda. Bio sam iskreno privržen projektu Jugoslavije po Ustavu od 1974. Nekako smo se ponosili što se Jugoslavija razlikuje od svih drugih zemalja rigidnih komunističkih režima, bez ikakve slobode i sa siromašnim građanima. Mi građani Jugoslavije u svakom pogledu živeli smo bolje. Mislio sam da u okviru takvog projekta može biti dobro i za moj albanski narod.”<ref name="e-novine.com">{{Cite web |title=Azem Vlasi, Srbija zagorčava život Kosovu |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |access-date=2009-11-06 |archivedate=2016-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303231458/http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |deadurl=yes }}</ref> | izvor = [[Azem Vlasi]] | width = 40% | align = right}} Nakon smene šefa jugoslovenske policije [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] [[1966]]. godine, otkriven je niz represivnih mera koje su organi bezbednosti sprovodili na Kosovu.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/970/99/ Bora Ćosić, Albanci i ja]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Iako su Albanci činili većinsko stanovništvo pokrajine, Srbi su držali nesrazmerno velik broj državnih i partijskih funkcija, uključujući i kontrolu nad lokalnom policijom i snagama bezbednosti.<ref>{{Cite web |title=The policy of ethnic cleansing |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |deadurl=yes }}</ref> Mirno iskazivane zahteve kosovskih Albanaca za ravnopravnim položajem sa Slovenima, jugoslovenske vlasti su više decenija potirale policijom, vojskom, zastrašivanjem i višegodišnjim zatvorskim kaznama za demonstrante.<ref name="Bebler"/> Najpoznatiji zagovornik prava kosovskih Albanaca, pisac [[Adem Demaći]], je zbog svojih verbalnih delikata proveo ukupno 28 godina u [[zatvor]]u.<ref name="Bebler"/> 27. novembra 1968. je došlo do masovnih demonstracija na Kosovu, čiju su osnovu činili studenti Prištinskog univerziteta, pre svega sa Filozofskog fakulteta. U zoru 28. novembra došlo do intervencije jedinica JNA, pred kojim se okupljena masa rasturila. Tek nakon velikih demonstracija [[1968]]. godine, Albanci na Kosovu su dobili veću autonomiju, uključujući i pravo na školovanje na sopstvenom jeziku. === Položaj Srba na Kosovu === S druge strane, ni kosovski Srbi nisu bili zadovoljni svojim položajem. Tokom 1960-ih godina se nastavlja iseljavanje Srba sa Kosova i Metohije.<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11591 Novi izveštaji o patnjama i iseljavanju 1966-1968.]</ref> Mnogi srpski manastiri i crkve ([[Manastir Gorioč|Gorioč]], [[Manastir Zočište|Zočište]], Sv. Marko Koriški, [[Manastir Buzovik|Buzovik]], [[Dečani]], [[Pećka patrijaršija]] i dr.) se žale na nanošenje štete od strane nepoznatih lica i bespravnu seču šume.<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11595 Zavod za zaštitu spomenika kulture SAP Kosovo povodom ugrožavanja manastirske imovine]</ref> Nakon proširenja albanske autonomije, dolazi do smene mnogih Srba i Crnogoraca u političkim telima, upravi i radnim organizacijama.<ref name="Bogdanović"/> Srpski autori kao posebnu nepravdu naglašavaju primenu principa etničke reprezentacije, prema kojem je [[procenat]] zaposlenih pripadnika neke nacije morao biti u skladu sa brojnošću te nacije u ukupnoj populaciji. Tako na primer, na svakih pet radnih mesta mogao je doći tek jedan Srbin. Isto je važilo i na Univerzitetu u odnosu na broj studenata.<ref name="Bataković"/> Usled gubitka posla, i pritiska sredine, iseljavanje Srba i Crnogoraca počinje da poprima masovne razmere. Tokom 1970-ih godina, oko 57.000 Srba je iselilo sa Kosova.<ref>Njujork Tajms, [[12. jul]], [[1982]]. godine</ref> === Demonstracije na Kosovu 1981 === {{glavni članak|Demonstracije na Kosovu 1981.}} [[Kosovski Albanci]], koji su činili apsolutnu većinu stanovnišva (77.4%)<ref>Prema zvaničnom popisu SFRJ iz 1981.</ref>, su u proleće [[1981]]. godina započeli mirne [[student]]ske [[protest]]e tražeći da Kosovo postane sedma [[Republike i pokrajine SFRJ|republika]] u okviru jugoslovenske federacije. Kosovski demonstranti su nosili Titove slike i uzvikivali slogan “Kosovo – republika”, tražeći ravnopravni položaj unutar Jugoslavije sa svim ostalim slovenskim narodima koji su imali svoje republike.<ref name="Bebler"/> Neki albanski predstavnici su takođe tražili da u novoj republici budu ujedinjeni svi Albanci Jugoslavije, tako što će Kosovu biti vraćene oblasti nekadašnjeg [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]] naseljene Albancima, a podeljene između Srbije, Makedonije i Crne Gore.<ref name="Bogdanović"/> [[Datoteka:Kosovo 1981.jpg|thumb|right|300px|[[Tenk]]ovi [[JNA]] na Kosovu [[1981]].]] Jugoslovenska vlast je na zahteve albanskih studenata odgovorila slanjem [[JNA]], što je predstavljalo prvu masovnu upotrebu vojske protiv demonstranata u istoriji SFRJ.<ref name="Bebler"/> U neredima koji su usledili, ubijeno je, prema nekim podacima, više desetina lica, uglavnom albanskih đaka i studenata, što je tadašnji režim prikrio od javnosti.<ref name="Bebler"/> Prema zvaninoj verziji, poginulo je 11 osoba, dok ih je uhapšeno 4200. Na Osmom kongresu [[Partija rada Albanije|Partije rada Albanije]], koji je održan od 1. do 8. novembra 1981. godine, [[Albanija|Albansko]] rukovodstvo je pružilo jaku podršku borbi Albanaca na SAP Kosovu i zauzelo veoma oštar stav u osudi jugoslovenske politike prema albanskoj manjini u SFR Jugoslaviji. Nakon krvavog gušenja albanskih protesta, nastali su mnogi problemi, pogoršani su politički odnosi na Kosovu i došlo je do mržnje prema JNA.<ref>{{Cite web |title=Branko Mamula: “Slučaj Jugoslavija” |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |access-date=2009-11-06 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121047/http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |dead-url=yes }}</ref> Zavedena je neka vrsta vojne uprave nad Kosovom, a armija od tada ima ključnu političku ulogu.<ref name="Nosov"/> Na Kosovu je nastala čistka, počevši od [[Univerzitet]]a.<ref name="Nosov"/> Narednih godina kosovski Albanci su bili izloženi represiji i masovnim hapšenjima.<ref name="Nosov"/> [[Narodna milicija|Milicija]] je upadala u njihove kuće tražeći oružje, hapsila ih bez naloga i često mimoilazila legalnu proceduru. Od 1981. do 1988. godine kroz policijsku i sudsku obradu prošlo oko 600.000 ljudi, što je više od trećine stanovništva Kosova.<ref name="Nosov"/> Od toga je 22 hiljade osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne, a većina njih zbog verbalnog delikta, odnosno uzvikivanja parola kao što je “Kosovo Republika”.<ref name="Nosov"/> Veliki broj mladih ljudi, uglavnom studentske populacije, tih godina su napustili Kosovo i otišli u zapadnu Evropu.<ref name="Nosov"/> Ove demonstracije, koje je pratilo izvesno nasilje nad Srbima, su vodile optužbama da Albanci čine zlodela prema manjinskom srpskom stanovništvu i da se nad Srbima na Kosovu sprovodi [[genocid]]. === Porast albanofobije u Srbiji === {{glavni članak|Albanofobija u Srbiji}} {{Quote box | citat = „Bilo bi nemoguće ovde pobrojati sve nebrojene slučajeve brutalnog i životinjskog silovanja srpskih žena, devojčica, starica i monahinja od obesnih Arbanasa.”<ref>[http://www.pravoslavlje.rs/broj/935/tekst/decenijsko-siptarko-nasilje-i-zulum/print/lat Decenijsko šiptarko nasilje i zulum]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | izvor = Episkop [[Atanasije Jevtić]] | width = 40% | align = right}} Nakon kosovskih nemira, u Srbiji započinje organizovana propaganda o [[genocid]]u nad Srbima na Kosovu (fabrikuju se izveštaji o silovanju Srpkinja, iseljavanju Srba i sl).<ref name="Nosov">{{Cite web |title=Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji |url=http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |access-date=2009-11-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021718/http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |deadurl=yes }}</ref> Srpski nacionalisti iseljavanje Srba sa Kosova prikazuju kao rezultat pritiska i uzimaju kao potvrdu da Albanci, ne samo da imaju autonomiju, već da Srbima čine ogromnu nepravdu u sopstvenoj državi.<ref name="Nosov"/> U širenju [[anti-albanska osećanja|anti-albanskih osećanja]] veliku ulogu je igrala i [[srpska pravoslavna crkva]].<ref>[http://www.google.com/search?hl=en&lr=&safe=off&num=50&q=%22%C5%A1iptari%22+site%3Ahttp%3A%2F%2Fwww.pravoslavlje.rs&aq=f&oq=&aqi= Upotreba termina Šiptari na sajtu SPC]</ref> Sredinom [[1980e|1980ih]], [[govor mržnje]] u srpski medijima se koncentriše na Albance.<ref>{{Cite web |title=Mr Nidžara Ahmetašević, Rat rečima i slikama |url=http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |access-date=2009-11-06 |archivedate=2014-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140302010136/http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |deadurl=yes }}</ref> Uz albansko ime su od sredine [[1980e|1980-ih]] korišćene reči “genocid”, “zulum”, “razbojništvo”, “silovanje”, čime je pominjanje Albanaca i u privatnom govoru steklo negativnu konotaciju.<ref name="Milosavljević">[http://www.pescanik.info/content/view/125/105/ Olivera Milosavljević: Stereotipi srpskih intelektualaca 20. veka o „nama“ i „drugima“]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[1985]]. godine je objavljena [[Knjiga o Kosovu]] srpskog istoričara [[Dimitrije Bogdanović|Dimitrija Bogdanovića]] čija je osnovna teza da Albanci sprovode “planski genocid” nad Srbima, a odlikuje je negativni naboj prema Albancima.<ref name="Milosavljević"/> [[1986]]. godine je objavljen uticajni [[Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti]], koji [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine]] naziva "neofašističkom agresijom"<ref>[http://www.pescanik.info/images/stories/pdf/memo/memorandum_sanu.pdf Memorandum SANU]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i navodi da se na Kosovu i Metohiji sprovodi „fizički, politički, pravni i kulturni [[genocid]] nad srpskim stanovništvom“.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/Memorandum_SANU Memorandum SANU]</ref> Ovaj Memorandum je ekspertska komisija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] nekoliko godina kasnije ocenila kao „sredstvo širenja anti-albanskih osećanja“.<ref>{{Cite web |title=Politika stvaranja Velike Srbije (Izveštaj Ujedinjenih nacija) |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II |deadurl=yes }}</ref> == Miloševićev period == === Ukidanje autonomije Kosova === {{glavni članak|Antibirokratska revolucija}} Nakon što je tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.<ref name="Antibirokratska revolucija">{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}</ref> Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su generalni štrajk albanskih rudara u rudniku Stari Trg kod Prištine. Milošević je otišao na Kosovo, ali njegov govor nije ubedio Albance da prekinu štrajk. [[27. februar]]a, [[SR Slovenija|Slovenački]] državni vrh, na čelu sa [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], dao je podršku kosovskim rudarima u njihovom štrajku. Sledećeg dana, [[28. februar]]a, u [[Beograd]]u je pred saveznom skupštinom demonstriralo više stotina hiljada ljudi, tražeći hitno rešavanje situacije na Kosovu.<ref name="Antibirokratska revolucija"/> Istog dana, 28. februara, [[Predsedništvo SFRJ]] odobrava upotrebu [[JNA|vojske]] i zavodi vanredno stanje na Kosovu. Nakon toga, specijalne snage srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a pokrajinsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu. [[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|200px|left|[[Slobodan Milošević]] [[Govor na Gazimestanu|govori na Gazimestanu]].]] [[28. jun]]a 1989. godine, prilikom obeležavanja 600. godišnjice Kosovske bitke, Milošević je održao svoj veliki govor na Gazimestanu, koji mnogi analitičari karakterišu kao zvanični početak srpske nacionalističke kampanje.<ref>[http://www.borba.rs/content/view/3992/94/ Naši mitovi i nacionalni elitizam]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Milošević je poručio da su se tek sada, posle punih šest stotina godina, „srpskom narodu otvorile oči“ i da „Srbi nisu osvajali i da nisu ekploatisali druge“. Milošević je završio pokličem: {{izdvojeni citat|Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.|[[Slobodan Milošević]] na [[Gazimestan]]u}} Albanci su nakon oduzimanja autonomije upražnjavali pasivni otpor, odbijajući da učestvuju u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost Republike Kosova, što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli da organizuju paralelne državne institucije, kao što su škole, poreski sistem, sudstvo i policija. Srpska policija je neprestano vršila intervenciju u obrazovni proces i maltretirala albanske učitelje pred njihovim učenicima, a takođe i same roditelje i učenike.<ref name="Isterivanje Albanaca IV">{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova II (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2011-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110421074054/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |deadurl=yes }}</ref> Period nakon 1990. godine [[Albanci]] smatraju periodom "divljeg, totalitarnog, vojno-policijskog režima", pod kojim je albanska populacija teško patila.<ref>Dr Rifat Blaku, Shkaqet e eksodit shqiptar, shpërngulja e shiptarëve gjatë shekujve (Razlozi albanskog egzodusa, emigracija Albanaca kroz vekove), Priština, 1992, str. 203.</ref> === Oslobodilačka vojska Kosova === [[Datoteka:Kla members.jpg|thumb|desno|250px|Pripadnici OVK predaju oružje američkim mariincima]] {{glavni članak|Oslobodilačka vojska Kosova}} [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) je bila albanska paravojna formacija, koja se sredstvima oružane borbe borila za nezavisnost Kosova od Srbije. OVK je osnovana 1994. a prvi put u javnost je izašla 1996. godine. [[1996]]. godine [[Oslobodilačka vojska Kosova]] je započela sa oružanim napadima na srpsku vojsku i policiju, a zabeleženo je i više napada na civile, kako srpske tako i ostalih narodnosti. Usljedili su oružani sukobi JNA i OVK na dolini [[Drenica]], u kojima su se našli i mnogi nedužni civili. U području [[Likošani]] je nakon toga nastradalo 60 albanskih civila i 4 srpska policajca<ref>{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=no}}</ref>. Mnogi se zločini pripisuju OVK, a među najteže svakako spada [[trgovina ljudskim organima na Kosovu]]. Prva je tvrdnje o trgovini ljudskim organima iznela u javnost bivša tužiteljka [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] [[Carla Del Ponte|Karla del Ponte]], u svojoj knjizi ''[[The Hunt: Me and the War Criminals|Lov: Ja i ratni zločinci]]'', koju je objavila po odlasku sa dužnosti. Ponte je iznela podatke da je 1999. godine saznala od novinara da je oko 300 [[Srbi|Srba]] i drugih nealbanaca bilo oteto i transportovano u Albaniju, gde su im vađeni organi, koji su zatim slani u [[Italija|Italiju]], odakle su distribuisani u klinike širom [[Evropa|Evrope]]. U knjizi ona spominje nasenje [[Burel]] u Albaniji, gde su žrtvama vađeni organi u kući koju ona u knjizi naziva ''žuta kuća''. Prema izveštaju Dicka Martija, izvestioca Parlamentarne skupštine [[Savet Evrope|Saveta Evrope]], od 12. decembra 2010. godine, organizator otimanja ljudi i trgovine ljudskim organima bio je [[Hašim Tači]] i Drenička grupa. Medju vodjama OVK za koje se vezuju ratni zločini istaknuto mesto ima i bivši kosovski premijer [[Ramush Haradinaj|Ramuš Haradinaj]]. === Kosovski rat === {{glavni članak|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}} [[5. ožujka]] [[1998]]. Srpska policija je počela goniti [[Adem Jašari|Adema Jašarija]], osnivača i vođu OVK, u selu [[Donje Prekaz]]. Usljedila je [[napad na Prekaz|masovna oružana borba]] oko Jasharijevog skloništa koja je rezultirala njegovom smrću i masakrom 60 Albanaca, od kojih su 18 bili žene a 10 su bili mlađi od 16 godina<ref>{{cite news|title=Kosovo War Crimes Chronology|url=http://hrw.org/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13. 11. 2003|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://archive.today/20120710204136/http://www.hrw.org/legacy/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|archivedate=2012-07-10|dead-url=no}}</ref>. Zapadni mediji i političari kritikovali su Beograd zbog takvih postupaka. [[Ibrahim Rugova]] se sastao sa Miloševićem [[15. svibnja]], ali nije bilo nikakvog napretka u zategnutim srpsko-albanskim odnosima. [[Srpska policija]] je, uz podršku Vojske Jugoslavije, tokom 1998. i 1999. godine sprovodila masovne progone albanskog i drugog muslimanskog življa sa Kosova.<ref name="Bebler"/> Albanskim stanovnicima je nakon usmene naredbe o iseljavanju ostavljano kratko vreme za napuštanje domova, tako da su mogli sa sobom da ponesu samo ono najneophodnije.<ref name="Bebler"/> Muškarce koji su se tome opirali, srpski policajci su ubijali u prisustvu njihovih žena i dece.<ref name="Bebler"/> U napadima na sela, ubistvima, silovanjima, pljačkanju i spaljivanju kuća i stanova, učestvovale su takođe i srpske komšije, kao i bande kriminalaca iz “uže” Srbije.<ref name="Bebler"/> Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice ([[UNHCR]]) već 1998. godine (pre NATO bombardovanja) sa Kosova je bilo proterano oko 350.000, a do 13. juna 1999. približno 1,5 miliona stanovnika Kosova, uglavnom kosovskih Albanaca.<ref name="Bebler"/> Srpske snage su počinile niz masakra nad Albanskim civilima.<ref name="HRW under orders"/> Prema iskazima svedoka, JNA je sistematski prevozila leševe Albanaca u rudarski kompleks [[Trepča]] kraj [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gde ih je palila. Procenjuje se da je između 1,200 i 1,500 leševa tako uništeno u Trepči.<ref name="HRW under orders">{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}</ref> Leševi Albanaca su takođe organizovano prevoženi u Srbiju, gde su bacani u Dunav ili zakopavani u masovne grobnice.<ref name="e-novine.com"/><ref name="HRW under orders"/> === NATO bombardovanje === {{glavni članak|NATO bombardovanje SRJ}} [[15. januar]]a [[1999]]. dogodio se [[Masakr u Račku]] u kojem su srpske trupe ubile 45 Albanaca<ref name="asseen">''[http://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 Kosovo/Kosova: As Seen, As Told] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181115195323/https://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 |date=2018-11-15 }}'', "Part V: The Municipalities - Stimlje/Shtime", OSCE, 1999</ref>. [[Savet bezbednosti UN]] osudilo je masakr,<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/1999/19990119.sc6628.html SECURITY COUNCIL STRONGLY CONDEMNS MASSACRE OF KOSOVO ALBANIANS IN SOUTHERN KOSOVO]</ref> koji je kasnije postao temelj optužbi za ratne zločine protiv Miloševića na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu]]. Masakr u Račku je označio prekretnicu u kosovskom ratu jer je Međunarodna zajednica izgubila strpljenje sa Miloševićevom politikom i odlučila vojno intervenisati kako bi se sprečila dalja eskalacija na Balkanu. [[NATO]] zvaničnici su zapretili da će započeti vojnu intervenciju ukoliko se srpska vojska ne povuče sa Kosova i dopusti da se mirovne snage rasporede tamo. Milošević je odbio, što je dovelo do [[NATO]]-ovog [[Bombardiranje SRJ 1999.|bombardiranja SRJ]], koje je trajalo od [[24. ožujka]] do [[11. lipnja]] 1999. Nakon tri meseca bombardovanja Milošević je prihvatio povlačanje vojske i ulazak [[KFOR]]-a na Kosovo. Oko 750,000 protjeranih Albanaca moglo se potom vratiti natrag na Kosovo, ali je oko 100,000 Srba napustilo to područje<ref>{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date = 11. 7. 2006|accessdate = 20. 9. 2009}}</ref>. Većina kosovskih Srba se bojala surove osvete nakon što su jedinice Vojske Jugoslavije i srpske policije počele da napuštaju Kosovo.<ref name="Bebler"/> Na Srbima koji su ostali na Kosovu, gnev su iskalili Kosovari povratnici.<ref name="Bebler"/> == Protektorat UN == [[Datoteka:Damaged Holy Trinity Church in Petrić, Kosovo, 1999.jpg|thumb|Srušena pravoslavna crkva na Kosovu 1999.]] Posle bombardovanja [[1999]] godine, Kosovo i Metohija dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Oko 150.000-200.000 Srba i Roma je pobeglo iz pokrajine odmah nakon rata.<ref name="hrw">{{cite web | url = http://www.hrw.org/reports/1999/kosov2 | title = Human Rights Watch }}</ref> Preostali Srbi su se organizovali u enklave koje iako pod zaštitom [[KFOR]]-a vrlo često bivaju izložene napadima od trane Albanaca. Veliki je broj prijavljenih napada na imovinu, otmica, kidnapovanja, zlostavljanja i ubistava.<ref name="hrw"/> Uništeno je više desetina srpskih crkava po odlasku Vojske Jugoslavije. === Sukobi na jugu Srbije 2001. === {{main|Sukobi na jugu Srbije 2001.}} Otvoreni sukob između Srba i Albanaca je ponovo izbio u periodu od [[1999]]. do [[2001]]. u demilitarizovanoj oblasti [[Preševo|Preševa]], sa srpske strane administrativne granice sa Kosovom. Albanski ekstremisti su osnovali Oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca, sa ciljem pripajanja ovih oblasti Kosovu. Sukob je bio manjeg inteziteta nego onaj na Kosovu, i uglavnom se svodio na napade na civilne ciljeve. Sukob se završio kada je Vojska Jugoslavije ponovo ušla u demilitarizovanu oblast uz saglasnost NATO-a, dok su pripadnici OVPMB amnestirani od strane NATO-a uz uslov da se rasformiraju i predaju oružje. === Nemiri 2004. === {{glavni članak|Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.}} [[Datoteka:Ibar Bridge in Mitrovica, Kosovo 00 59 11 140000.jpeg|thumb|275px|Most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, simbol podele Kosova]] [[17. mart]]a 2004. godine su izbili nasilni nemiri na Kosovu i Metohiji. Tokom dva dana konflikta između albanskog i srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji ubijeno je 28 ljudi<ref name="news.bbc.co.uk">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3551571.stm BBC NEWS: Serb clashes 'ethnic cleansing']</ref>, više stotina je povređeno. Potparolka UN je izjavila da je uništeno 110 kuća i 30 crkava<ref>{{Cite web |title=UNMIK Police Press Release 20 March 2004 Confirmed Figures of Recent Violence in Kosovo |url=http://www.st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |access-date=2009-10-17 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130024939/http://st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |deadurl=yes }}</ref>. Nemiri na Kosovu izazvali su reakcije srpskih ekstremista u Srbiji. U [[Beograd]]u i [[Niš]]u su zapaljene [[džamija|džamije]], dok je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] vandalizovana imovina muslimana (Albanaca, Turaka, Goranaca, Bošnjaka). === Pregovori o statusu Kosova === Pregovori o statusu Kosova su počeli u februaru [[2006]]. godine. Međunarodni posrednik [[Marti Ahtisari]] je predstavio plan o "nadziranoj nezavisnosti", koji je srpska strana odbila, a albanska prihvatila. Nakon nekoliko neuspelih pokušaja SAD i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] da usvoje novu rezoluciju u Savetu bezbednosti, zbog [[Rusija|ruske]] pretnje vetom, započeli su novi pregovori u kojima su posredovali predstavnici [[Evropska unija|Evropske unije]] [[Volfgang Išinger]], [[Rusija|Rusije]] [[Aleksandar Bocan-Harčenko]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] [[Frenk Vizner]]. Pregovori su okončani neuspešno [[28. novembra]] [[2007]]. na poslednjem sastanku u [[Baden]]u kod [[Beč]]a. Srpska strana je tokom tih pregovora predlagala da status Kosova i Metohije bude regulisan poput statusa [[Hongkong]]a u [[Narodna Republika Kina|Kini]] ili [[Olandska ostrva|Olandskih ostrva]] u [[Finska|Finskoj]], ali su delegacije kosovskih Albanaca odbacile svaki predlog koji bi uključivao Kosovo u sastavu Srbije. == Nezavisno Kosovo == {{glavni članak|Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|Odnosi Srbije i Kosova }} {{Quote box | citat = „Da je zvanična Srbija bila pametnija, već bi 1981. prihvatila zahtev Kosovo Republika. Da je to učinila, možda bi danas postojala demokratska i konfederalna Jugoslavija u kojoj bi živeli gotovo svi Srbi.”<ref name="Bebler"/> | izvor = [[Anton Bebler]] | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Najveći kompromis duge istorije sukoba između Albanaca i Srba - upravo je država Kosovo. Trenutni status koji Kosovu garantuju mnoge svetske sile i međunarodne organizacije trebalo bi da bude dovoljan da i Albanci i Srbi priznaju nezavisno i integralno Kosovo, kao dogovoren kompromis svih globalnih političkih snaga novog milenijuma, a koji isključuje stvaranje etničke ili Velike Albanije, odnosno etničke ili Velike Srbije.”<ref>[http://www.e-novine.com/stav/73454-Kompromis-propalog-etnikog-projekta.html Kompromis propalog etničkog projekta]</ref> | izvor = [[Adriatik Kelmendi]] | width = 40% | align = right}} Skupština Kosova je [[17. februar]]a [[2008]]. jednoglasno proglasila nezavisnost Kosova, se svih 109 prisutnih poslanika<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7249034.stm|title=Kosovo MPs proclaim independence| publisher=BBC|date = 17. 2. 2008|accessdate = 13. 10. 2008}}</ref>, dok je 11 srpskih poslanika bojkotovalo glasanje.<ref>{{cite web|url=http://www.assembly-kosova.org/common/docs/proc/trans_s_2008_02_17_al.pdf|format=PDF|title=Transkript: Nga Seanca Plenare e Jashtëzakonshme Solemne e Kuvendit Të Kosovës Me Rastin e Shpalljes Së Pavarësisë, Të Mbajtur Më 17 Shkurt 2008|publisher=Republic of Kosovo Assembly|language=Albanian|date = 17. 2. 2008|accessdate = 12. 10. 2008}}</ref> Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini<ref>[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=17&nav_category=640&nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]</ref>, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo 101 od 193 država članica UN-a (52.3%). Albanci imaju vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku nekih enklava koje su pod kontrolom Srba. Srbi ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Srpska vlada tvrdi da je svega 84 članice UN nedvosmisleno priznalo Kosovo nakon kampanje "otpriznavanja".<ref>{{cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/pocetak-ozbiljnih-pregovora-beograda-i-pristine-se-priblizava-zasto-je-vucic-bas-sada-otkrio-koje-zemlje-su-povukle-priznanje-kosova/ |title=Zašto je Vučić baš sada otkrio koje zemlje su povukle priznanje Kosova? |website=[[Danas (dnevnik)|Danas.rs]] |date=5. januara 2023 |access-date=1. februara 2023}}</ref> Kosovski problem produbljen je nakon dolaska na vlast [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] kojeg mnogi opisuju kao "kosovski Milošević".<ref>{{cite web |url=https://n1info.rs/vesti/trajkovic-kurti-za-kosovske-srba-ono-sto-je-milosevic-bio-za-kosovske-albance/ |title=Trajković: Kurti za kosovske Srbe ono što je Milošević bio za kosovske Albance |website=[[N1 (televizija)|n1info.rs]] |date=31. augusta 2023 |access-date=1. februara 2023}}</ref> U toku njegove vlade pokrenut je proces eksproprijacije zemlje u vlasništvu Srba na severu Kosova radi izgradnje 6 policijskih baza. Česti upadi ROSU specijalaca izazvali se reakcije srpske strane koja se protivi nasilnim upadim kosovskih specijalaca. [[Srpska lista]] je novembra 2022. godine izašla iz [[Skupština Kosova|kosovskog parlamenta]], a zatim su i kosovske institucije na [[severno Kosovo|severu Kosova]] napustili svi Srbi i velika većina muslimana nealbanaca koja je radila u njima. Napadi na Srbe su od dolaska na vlast Aljbina Kurtija postali sve učestaliji i opasniji. 6. januara 2023. pucano na 2 srpska dečaka u opštini Štrpce na jugu Kosova što je izazvalo gnev kod Srba južno od reke Ibar, što je i izraženo protestima u samoj opštini Štrpce.<ref>{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/srbi-na-kosovu-prosvjedi-i-protiv-kurtija-i-protiv-vu%C4%8Di%C4%87a/a-64326207 |title=Srbi na Kosovu: prosvjedi i protiv Kurtija i protiv Vučića |website=[[Deutsche Welle]] |date=9. januara 2023 |access-date=1. februara 2023}}</ref> == Povezano == * [[Kosovski rat]] * [[Kosovski mit]] * [[Istorija Kosova]] * [[Demografija Kosova]] * [[Savremena istorija Kosova]] * [[Srpsko-albansko prijateljstvo]] * [[Srpsko-albanski odnosi]] * [[Odnosi Srbije i Kosova]] == Reference == {{reflist|2}} == Napomene == {{notelist}} == Literatura == * Bernard Stulli, ''Albansko pitanje (1875-1882)'', Rad JAZU 318, [[1959]]. * Bogdan Krizman, ''[https://hrcak.srce.hr/file/319730 Elaborat dra Ive Andnca o Albaniji iz 1939. godine]'', ČSP 2 (77-89), [[1977]]. * Milovan Obradović, ''Agrarna reforma i kolonizacija na Kosovu (1918-1941)'', Priština, [[1981]]. * Branko Horvat, ''Kosovsko pitanje'', Zagreb 1988, Istorija XX veka, 1-2 ([[1988]]) * Ljubodrag Dimić i Đorđe Borozan, ''Jugoslovenska država i Albanci'', Službeni list SRJ, Beograd, [[1998]]. * Miranda Vickers, ''Between Serb and Albanian: A History of Kosovo'', Columbia University Press, New York, [[1998]]. * Jens Reuter, Konrad Clewing (ur.), ''Der Kosovo-Konflikt'', München, Wieser, [[2000]]. * Vojćeh Ščepanjski, ''Lokalni albansko-srpski sukobi u razdoblju 1881-1912: Pokušaj nove tipološke karakteristike''. Prilozi, 37, Sarajevo, [[2008]], str. 45-74. == Vanjske veze == * [http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm Progon Albanaca i kolonizacija Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217062040/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm |date=2009-12-17 }} (Istorijski institut u Prištini) * [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |date=2001-06-25 }} * [http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |date=2010-01-03 }} * [https://pescanik.net/propustena-prilika/ Anton Bebler, Propuštena prilika], Peščanik, 22. 10. 2008 * [https://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/ Under Orders: War Crimes in Kosovo], Human Rights Watch, 2001. * Pëllumb Kelmendi, Elton Skendaj, [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/protests-in-postwar-societies-grievances-and-contentious-collective-action-in-kosovo/7D0571801AAB5DE167E7D4EFB0C05A1F Protests in Postwar Societies: Grievances and Contentious Collective Action in Kosovo], Cambridge University Press, 16. maja 2022. * Besnik Pula, [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/emergence-of-the-kosovo-parallel-state-198819921/C1FC7F38C3111E50FC844356D89EE824 The Emergence of the Kosovo "Parallel State", 1988–1992], Cambridge University Press, 20. novembra 2018. * Ethem Çeku, [https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09592296.2015.1034559 The Kosovo Issue and Albano-Yugoslav Relations, 1961-1981], Diplomacy & Statecraft 26, 2, 2015, str. 229-248. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpsko-albanski sukob| ]] [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi]] [[Kategorija:Politika Srbije]] [[Kategorija:Politika Albanije]] 5jig01ukanculzdh93r4m8tyj36a4rc 42690661 42690637 2026-09-21T00:47:31Z Edgar Allan Poe 29250 42690661 wikitext text/x-wiki {{Spajanje|Odnosi Albanije i Srbije}} {{Srpsko-albanski sukob}} '''Srpsko-albanskim sukobom''' se naziva politički odnos [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]] koji je, otvoreno ili latentno, trajao vekovima, više puta prerastajući i u oružani sukob. Ovaj sukob ima svoju dugu i složenu istoriju, koja se ne odnosi samo na teritoriju [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], mada se na ovom podrčju često ispoljavao, već se u velikoj meri odvijao i na teritorijama [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]]. Srpski političar [[Nebojša Čović]] opisuje ovaj sukob kao sukob "istorijskog prava Srba i etničkog prava Albanaca na Kosovu".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=212563 Pomirenje prava Srba i Albanaca]</ref><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2003&mm=08&dd=27&nav_category=11&nav_id=117869 Čović: Srbija za istorijsko pomirenje Srba i Albanaca]</ref> Milorad Timotić, analitičar iz Centra za civilno-vojne odnose, smatra da su sledeći istorijski događaji predstavljali uvod u srpsko-albanski sukob: [[islamizacija]] većine albanskih plemena u 17. i [[18. vek]]u; [[Prvi srpski ustanak]] [[1804]]. godine i [[Prvi balkanski rat|Balkanski rat]] [[1912]]. godine.<ref name="Timotić">Milorad Timotić, Srbi i Albanci. Objavljeno u [http://www.ccmr-bg.org/upload/document/0904171504_publikacije_centra.pdf Bezbednost Zapadnog Balkana, br. 5 / 2007]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Srpska istoričarka [[Latinka Perović]] kao bitne momente srpsko-albanskog sukoba identifikuje: krvavo gušenje albanskih pobuna, neuspelu kolonizaciju u prvoj Jugoslaviji, svrstavanje Albanaca na stranu Italije u Drugom svetskom ratu, vojnu upravu posle Drugog svetskog rata, status nacionalne manjine Albanaca koji su bili brojniji od tri jugoslovenska naroda (Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca), status pokrajine i pokušaj integracije u jugoslovensku državu, ukidanje pokrajine i politika Slobodana Miloševića.<ref name="Perović">{{Cite web |title=Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2010-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |deadurl=yes }}</ref> Srpsko-albanski sukob je danas gotovo u potpunosti potisnuo odnos [[Srpsko-albansko prijateljstvo|srpsko-albanskog prijateljstva]]. == Srednji vek == Neki autori smeštaju početak srpsko-albanskog sukoba u [[srednji vek]], kada su srpski vladari zaposeli teritorije naseljene Albancima. U [[14. vek]]u [[car Dušan]] je osvojio većinu albanskih oblasti, proglasivši se "cara Srba, Grka, Bugara i Arbanasa".<ref>{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |access-date=2009-12-27 |archivedate=2012-03-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317110607/http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |deadurl=yes }}</ref><ref name="Bebler" /> Antisrpski orijentisana<ref name="CushmanMestrovic1996">{{cite book|author1=Thomas Cushman|author2=Stjepan Mestrovic|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=http://books.google.com/books?id=qf_kdcPZIJMC&pg=PA248|accessdate=30 August 2013|date=1 October 1996|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-7224-9|page=248|quote=...Durham turned increasingly anti-Serbian...}}</ref> [[Edith Durham]] je smatrala da su anti-latinske odredbe [[Dušanov zakonik|Dušanovog zakonika]] bile poglavito uperene protiv Albanaca, jer su oni u dotičnim oblastima predstavljali [[katolik|katolički]] živalj. Durham je zaključivala da progoni nisu bili verski već rasno motivisani.<ref>{{Cite web |title=Edith Durham: High Albania |url=http://www.scribd.com/doc/10928654/High-Albania-Edith-Durham-1909 |access-date=2009-12-27 |archivedate=2009-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090802200511/http://www.scribd.com/doc/10928654/High-Albania-Edith-Durham-1909 |deadurl=yes }}</ref> Prvi zabeleženi ratni sukobi Srba i Albanaca desili su se u Epiru između srpskog velikaša Tome Preljubovića i albanskih vođa Petra Ljoše i Đin Bua Spate [[1367.]] godine sve do [[1384.]] kada je Toma uspeo da ih pobedi. == Osmanski period == {{Glavni članak|Istorija Kosova}} Tokom viševekovne Osmanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].<ref name="Bebler"/> S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom "[[Gegijski jezik|Gega]]f".<ref name="Bebler"/> Primajući [[islam]], Albanci su sticali status punopravnih građana Osmanske imperije. Srbi, koji nisu prihvatili islam ostali su obespravljena raja i od tog vremena počinje stvaranje kulturnog i društvenog jaza između ova dva naroda.<ref name="Timotić"/> Srpski autori naglašavaju da su Turci upotrebljavali Albance muslimane kao sredstvo za širenje [[islam]]a i za gušenje pokreta za slobodu.<ref name="Tomić"/> Oni takođe navode da su Albanci pod Turskom vlašću bili "stalni predstavnici nereda i bezvlašća", a da je reč ''Arnautin'' bila "sinonim za nasilnika i pljačkaša".<ref name="Tomić"/> === Velike migracije stanovništva === {{Glavni članak|Veliki turski rat|Velike seobe Srba}} [[Datoteka:Seoba Srba.jpg|thumb|desno|290px|[[Paja Jovanović]], ''[[Seoba Srba]]'', 1896, Narodni muzej Pančevo.]] Između [[1683]]. i [[1699]]. godine je vođen [[Veliki turski rat]] između Osmanlijskog carstva i više evropskih sila ujedinjenih u "[[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]]". Nakon prodiranja austrijske vojske na Kosovo, mnogi Srbi su se pobunili protiv Turske i pridružili autrijskoj vojsci, zbog čega ih je turska država proglasila državnim neprijateljima. Nakon povlačenja Austrijanaca, došlo je do [[Velike seobe Srba]] sa Kosova u austro-ugarske krajeve. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je sam patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”,<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> što je ostalo upamćeno kao "[[Velika seoba Srba]]". Tokom idućeg [[Rusko-turski rat (1735–1739)|rata Austrije s Turskom]] ([[1737]]/[[1739|39.]]) svetorimski car [[Karl VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]] ponovo poziva hrišćane na ponovni ustanak. Austrijanci zauzimaju [[Niš]], a srpski patrijarh [[Arsenije IV Jovanović]] upućuje ljude na Kosovo i severnu Albaniju da dižu narod na ustanak. Ustanici i Austrijanci nanose Turcima poraz kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]] u avgustu.{{kada?}} Međutim, nakon što ove teritorije ponovo dolaze pod tursku vlast, još Srba se seli preko [[Dunav]]a u Austriju. U idućem periodu Albanci naseljavaju oblasti doline [[Lab]]a, [[Južna Morava|Južne Morave]] do [[Surdulica|Surdulice]] i [[Leskovac|Leskovca]], Skoplja, [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i Niša. Svim ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu.<ref name="VE4-655">Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 655.</ref> Usled svega navedenog, neki autori smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. vek]]a postalo brojčano manjinsko.<ref name="Bebler"/> [[Dimitrije Tucović]] se u knjizi ''[[Srbija i Albanija (knjiga)|Srbija i Arbanija]]'' bavi srpsko-albanskim odnosima. U svom delu on žestoko kritikuje politiku srpskih vlasti i ovo delo se često citira, ali retko u onom delu gde se on kritički osvrće na albansku stranu. Opisujući "Arbanase" u prvom poglavlju Tucović navodi i sledeće: {{quote|Arbanasi su se dakle naseljavali na mestima koje su drugi silom ili milom napuštali. To napuštanje je, nema sumnje, vrlo velikim delom posledica nenosnoga susedstva primitivnih, pljačkaških, neobuzdanih arbanaških plemena, ili čak njihova gruba pritiska. Nesigurni imovinom, neobezbeđeni sa životom, sprečeni u slobodi rada, starinci su se sa svojih ognjišta morali uklanjati.|[[Dimitrije Tucović]], ''[[Srbija i Albanija (knjiga)|Srbija i Arbanija]]''<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija; Kultura; Beograd - Zagreb, 1946. str. 18-19</ref>}} === Borba za nezavisnost Srbije === {{main|Prvi srpski ustanak|Iseljenje muhadžira iz Srbije}} Tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], vođene su borbe sa Albancima koji su pružali žestok otpor srpskoj vojsci kada je ona došla do Novog Pazara, Sjenice i Peštera.<ref name="Tomić">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/o_arnautima.html Jovan N. Tomić, O Arnautima u staroj Srbiji i Sandžaku]</ref> Srbija je u prvom ustanku započela isterivanje najsevernijih albanskih naselja "još od [[Jagodina|Jagodine]]".<ref name="Beljo">{{Cite web |title=Ante Beljo, Ideologija Velike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |access-date=2009-11-11 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305095231/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |dead-url=yes }}</ref> [[Miloš Obrenović]] je tokom 1830-ih godina preduzeo razne mere za iseljavanje albanskog stanovništva iz srpskih gradova.<ref name="Bogdanović"/> [[Ilija Garašanin]] je [[1844]]. napisao tajni program spoljne politike Srbije, ''[[Načertanije]]'', kojim je predviđeno teritorijalno širenje srpske države na jug, na oblasti naseljene Albancima.<ref name="Isterivanje Albanaca V">{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova V (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/conclus.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305223852/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/conclus.htm |deadurl=yes }}</ref> {{Quote box | citat = „Pitanje iseljenja Albanaca nije osvetljeno do danas, a srpski režim je prisilio na iseljenje i one Albance koji nisu otišli tokom ratova 1877-1878, pa čak i one koji su se vratili na svoju zemlju nakon što je rat završen.”<ref>Jovan Hadživasiljević, Arbanaska liga, Beograd, 1909, str. 11.</ref> | izvor = [[Jovan Hadživasiljević]] | width = 40% | align = right}} Albanci su sve do [[1878]]. godine živeli na području Leskovca, Vranja, u [[Pešter]]u blizu Sjenice i u dolini južne Morave.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> [[Vasa Čubrilović]] piše da su oblasti [[Prokuplje|Prokuplja]], [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i [[Leskovac|Leskovca]], sve do [[Niš]]a, nazivane "Toplički Arnavutluk".<ref>Vasa Čubrilović, Politički uzroci na Balkanu od 1860-1880, GGD, So.C VI, Tom XVI, Belgrade, 1930, str. 43.</ref> Novi [[Srpsko-turski rat 1876-1878|srpsko-turski rat]] (1876-1878) je vođen u oblasti Niškog sandžaka, uključujući njegove jugozapadnom delove naseljene Albancima. U borbama za Prokuplje i Kuršumliju najžešći otpor pružali su Albanci (kod Kuršumlije se uz 400 turskih nizama borilo oko 2000 Albanaca).<ref>[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Knjiga o Kosovu]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Po zauzimanju ovih oblasti, srpska vojska je činila zločine nad albanskim civilima, prisiljavajući ih da napuste svoje domove i odu.<ref>Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878), ASHAK, Priština).</ref> Poverenik na srpskoj granici, Englez Džon Ros zabeležio je sledeće: “Gotovo svo stanovnišvo zapadnog dela Niškog sandžaka, koji je predat Srbiji, bili su Albanci muslimanske veroispovesti ... Svi oni su izbegli u Kosovski vilajet, napuštajući čitavu zemlju.<ref>Nikola P. Ilić, Vojne operacije srpske vojske za oslobođenje Leskovca od Turaka 1877 godine.</ref> Nakon srpsko-turskih ratova Srbija je pripojila oblasti Niša, Prokuplja, Kuršumlije, Vranja, Leskovca, Jablanice i Toplice, sa oko 640 albanskih sela.<ref name=" Isterivanje Albanaca V"/> Nakon završetka rata i priznavanja nezavisnosti Kneževine Srbije [[1878]]. godine, članovima 35 i 39 [[Berlinski kongres|Berlinskog ugovora]]{{efn|[https://de.wikisource.org/wiki/Vertrag_zwischen_Deutschland,_%C3%96sterreich-Ungarn,_Frankreich,_Gro%C3%9Fbritannien,_Italien,_Ru%C3%9Fland_und_der_T%C3%BCrkei._(Berliner_Vertrag) Berlinski ugovor, član 35.]: ''U Srbiji se na razlike u verskom uverenju ili veroispovesti ne može nikome pozivati kao na osnov za isključenje ili uskraćivanje prava u pogledu uživanja građanskih i političkih prava, prijema u javnu službu, na javne funkcije i počasti, ili obavljanja različitih zanimanja i zanata, bez obzira na mesto. Sloboda ispovedanja vere i javnog upražnjavanja svih religija garantovana je svim stanovnicima Srbije, kao i strancima, a ne smeju se postavljati nikakve prepreke hijerarhijskom organizovanju različitih verskih zajednica niti njihovim odnosima sa duhovnim poglavarima.''}}{{efn|[https://de.wikisource.org/wiki/Vertrag_zwischen_Deutschland,_%C3%96sterreich-Ungarn,_Frankreich,_Gro%C3%9Fbritannien,_Italien,_Ru%C3%9Fland_und_der_T%C3%BCrkei._(Berliner_Vertrag) Berlinski ugovor, član 39.]: ''Muslimani koji poseduju nepokretnosti na teritorijama pripojenim Srbiji, a žele da borave van Kneževine, mogu zadržati svoju nepokretnu imovinu na tim prostorima tako što će je izdavati u zakup ili poveriti njeno upravljanje trećim licima. Tursko-srpska komisija treba da u roku od tri godine reši sva pitanja koja se odnose na način otuđenja i korišćenja državnog zemljišta i verskih zadužbina (vakufa) u ime Visoke porte, kao i sva pitanja koja se tiču interesa privatnih lica na koja bi to moglo uticati.''}} je jasno istaknuto da u novopripojenim krajevima muslimani i hrišćani treba da uživaju jednaka građanska i politička prava i slobodno raspolažu svojom imovinom.<ref>Jovan Ristić, Diplomatska istorija Srbije (1875-1878), knjiga II, deo II, Beograd, 1898, str. 256-264.</ref> Međutim, u Srbiji dolazi do masovnih prisilnih iseljenja Albanaca iz novopripojenih krajeva (prvenstveno iz [[Toplički okrug|Topličkog okruga]], nekada naseljenog Albancima) i spaljivanja albanskih sela i gradskih četvrti.<ref name="Čubrilović"/> Srpski autori procenjuju da oko 30.000 do 40.000 izbeglih i prognanih Albanaca iz Kneževine Srbije prelazi u Osmansko carstvo, gde se naseljavaju uglavnom na području [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]].<ref name="Čedomir Popov">{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-10-17 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}</ref> Albanski autori procenjuju broj Albanaca izbeglih u Kosovskih vilajet 1878. godine na oko 60.000.<ref>Dr Skender Rizaj, Gështja e muhaxhirëve 1875-1881 (Pitanje muhadžira 1875-1881)</ref><ref>Shpërngulja e shqiptarëve gjatë shekujve (Emigracije Albanaca tokom vekova), Priština, 1992, str. 156-157.</ref> Ukupan broj proteranih Albanaca iz Kneževine Srbije nakon pripajanja tih oblasti kosovski naučnici procenjuju na oko 350.000.<ref name=" Isterivanje Albanaca V"/> Engleski konzul Geuld je razgovarao sa gradonačelnikom Prištine, koji se žalio na nevolje sa izbeglicama iz Niša, Leskovca i drugih gradova, navodeći da ih je oko 90.000-100.000 izbeglo u Prištinu.<ref>Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878)), pp. 110-111.</ref> Zbog nepoštovanja Berlinskog ugovora Albanci su uputuli diplomatskim predstavnicima velikih sila peticiju u kojoj se kaže: {{izdvojeni citat|...Situacija je teška u svim aspektima života. Izgubili smo sve što smo imali... Srpska vlada se ne pridržava Berlinskog ugovora; konfiskovala je našu imovinu, oduzela nam je svu živinu, letinu i ostalo, stoga pitamo velike sile da se umešaju u zaštitu naše imovine.<ref>Dr Sabit Uka, Vendosja dhe pozita e shqiptarëve në Kosovë, 2, Priština, 1994, str. 25.</ref>}} Po proterivanju Albanaca iz Topličkog okruga, na njihovu zemlju su doseljeni kolonisti iz Crne Gore, Sjenice, Vranja, Kosova, Peći, itd.<ref name="Čubrilović">{{Cite web |title=Vaso Cubrilovic, Expulsion of the Albanians (1937) |url=http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |access-date=2009-10-17 |archive-date=2019-09-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904215037/http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |dead-url=yes }}</ref> === Situacija u Kosovskom vilajetu === {{main|Kosovski vilajet}} {{izdvojeni citat|Zaista je užasno svaki dan slušati toliko jadikovanje užasno potlačenoga stanovništva, koga ubijaju, globe, turče, raseljavaju i otimaju im imanja, kuće, novac, stoku i sve. Juče sam na pr. primio preko 30 seljaka iz raznih sela, pa čak i iz najudaljenijeg kraja pećske nahije, koji se sa suzama u očima žale na užasne zulume, koje Arnauti vrše, usled čega su već tri parohije u pećskoj nahiji ostale bez paroha, jer su ovi pobegli, pošto su im Arnauti pretili da će ih ubiti.<ref name="Užasne vesti"/>|Vice-konzul u Prištini [[Branislav Nušić]]}} [[Datoteka:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|thumb|desno|Etnička distribucija Albanaca na Balkanu [[1913]].]] Albanske izbeglice iz Srbije, poznate kao [[muhadžiri]], nakon prelaska u Kosovski vilajet postaju neprijateljski nastrojene prema kosovskim Srbima i vrše veliki pritisak na njih.<ref name="Peruničić">[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11541 Бранко Перуничић, Оснивање српског конзулата у Приштини 1890.]</ref> Zbog teškog položaja, mnogi kosovski Srbi između [[1876]]. i [[1912]]. godine prelaze u Srbiju.<ref name="Čedomir Popov"/> Procenjuje se da se za poslednjih dvadeset godina XIX veka iz kosovskog vilajeta u Srbiju iselilo najmanje 60.000 ljudi.<ref>B. Stojančević, Prilike u zapadnoj polovini Kosovskog vilajeta prema izveštajima austrougarskog konzula u Skoplju 1900. i 1901. godine (str. 297), IČ 12-13, (1961-1962 obj. 1963)</ref> [[1890]]. godine je osnovan srpski Konzulat u Prištini i nakon toga konzuli šalju mnoge izveštaje o albanskim nasiljima na Kosovu.<ref name="Peruničić"/> Srpski konzul Sima J. Avramović u izveštaju [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] govori o "ubistvima, pljačkama, teškom zulumu i bezakonju", zaključujući da se "Arnauti nigda neće umiriti, ni popraviti, dok se protiv njih sila ne upotrebi" i dok im se ne zavede vanredno stanje "sa prekim, vojničkim sudom".<ref>[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11543 Vesti iz Kraljev. Srbije Konzulata u Prištini 1892. godine]</ref> Od 1878. srpska vlada ubacuje oružje u Kosovski vilajet, naoružavajući tamošnje Srbe.<ref name="Bogdanović">{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |access-date=2010-01-25 |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131025058/http://kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |dead-url=yes }}</ref> [[20. maj]]a [[1894]]. godine Vice-konzul [[Branislav Nušić]] piše da su Albanci naročito kivni na Srbe zbog upada oružanih četa Pećanaca, koji su iselili u Srbiju.<ref name="Užasne vesti"/> Nušić piše da se dešavaju vrlo često slučajevi, da Pećanci iz Srbije pređu granicu, ubiju nekog Albanca i vrate se u Srbiju, a to posle plate kosovski Srbi životom i imanjem.<ref name="Užasne vesti"/> [[1894]]. godine dolazi do povećanog nasilja muslimana nad hrišćanima, i do "neobično nagle emigracije stanovništva, koju nikakva sredstva nisu kadra da spreče".<ref name="Užasne vesti">[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11546 Užasne vesti sa Kosova 1894. godine]</ref> Nušić 25. jula 1894. godine piše: "Zaista je užasno svaki dan slušati toliko jadikovanje užasno potlačenoga stanovništva, koga ubijaju, globe, turče, raseljavaju i otimaju im imanja, kuće, novac, stoku i sve". Tokom grčko-turskog rata [[1897]]. godine položaj hrišćana u čitavom Osmanskom carstvu biva pogoršan. Srpski konzul u Prištini je prikupljao podatke o zločinima, na osnovu čega je srpska vlada vodila diplomatske akcije kod Porte.<ref>''Prepiska o arbanaškim nasiljima u Staroj Srbiji 1898-1899'', Beograd, 1899.</ref> Od [[1904]]. godine srpska vlada organizovano šalje četnike na Kosovo.<ref name="Bogdanović"/> Srpska četnička akcija u kosovskom vilajetu naišla je na žestoko protivljenje Austro-Ugarske, koja je ovu politiku smatrala [[Velika Srbija|veliko-srpskom]]. Ubacivanju oružanih četa su se protivili i predstavnici Srba sa Kosova, tražeći od srpske vlade da taj pokret zaustavi, jer navlači na narod još veće nasilje.<ref>Istorija srpskog naroda VI/1 (tekst H. Rakočević), Beograd 1983.</ref> === Borba za nezavisnost Albanije === {{main|Borba za nezavisnost Albanije|Prizrenska liga}} [[Datoteka:Albanian vilayet.jpg|thumb|desno|Granice [[Albanski vilajet|Albanskog vilajeta]] koji su tražili albanski predstavnici.]] [[Borba za nezavisnost Albanije]] je vođena od sredine 19. veka, a centar albanskog nacionalnog pokreta je bio na Kosovu. Albansko stanovništvo je uglavnom živelo podeljeno u četiri osmanska vilajeta: [[kosovski vilajet|kosovskom]], [[skadarski vilajet|skadarskom]], [[janjinski vilajet|janjinskom]] i [[bitoljski vilajet|manastirskom]] (bitoljskom), zajedno sa drugim narodima, pre svega [[Makedonci]]ma, [[Srbi]]ma, [[Grci]]ma, [[Bošnjaci]]ma, [[Turci]]ma i ostalima. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u [[Prizren]]u Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]], čiji je cilj borba za albansku autonomiju i ova četiri vilajeta u jedan albanski vilajet. Prizrenska liga se suprotstavila odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] da preda [[Gusinje]] i [[Plav]] Kneževini Crnoj Gori, nakon čega dolazi do oružanih sukoba sa [[Crnogorci]]ma. Crnogorci su vodili dve bitke sa dobrovoljcima Lige, kod Novšića i Murina, ali nisu uspeli da savladaju otpor Albanaca.<ref name="SCG i Kosovo"/> Zbog nesprovođenja odredaba Kongresa, Crnoj Gori su ponuđene teritorije Hota i Gruda u zamenu za Plav i Gusinje. Međutim, opet su se suprotstavili dobrovoljci Lige i onemogućili predavanje teritorija.<ref name="SCG i Kosovo"/> Na kraju su velike sile Crnoj Gori kao kompenzaciju ponudile teritoriju [[Ulcinj]]a, priključujući ga silom Crnoj Gori.<ref name="SCG i Kosovo"/> Početkom [[1912]]. dolazi do velikog albanskog ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Ustanici su zauzeli čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i [[Skoplje]].<ref name="SCG i Kosovo"/> Turci u početku odbijaju albanske zahteve ali nakon što su albanski ustanici stigli do [[Solun]]a, [[Porta]] je bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.<ref name="SCG i Kosovo"/> Portino obećanje autonomne Albanije, koja bi obuhvatila četiri vilajeta, je direktno ugrožavalo interese susednih hrišćanskih država.<ref name="ReferenceA">Izveštaj Međunarodne komisije (str. 47)</ref> Osmanska vlast je 18. avgusta 1912. godine priznala autonomiju Albaniji, što je za uzvrat izazvalo vojnu akciju balkanskog saveza protiv Turske.<ref name="Danas">[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]</ref> Srbi su požurili da se suprotstave planu "[[Velika Albanija|Velike Albanije]]" sopstvenim planom podele Evropske Turske između balkanskih država.<ref name="ReferenceA"/> Nakon što su četiri balkanske zemlje sklopile savez i započele pripreme za rat sa Turskom, Srbija je kontaktirala albanske glavešine sa namerom da ih privuče na svoju stranu ili bar ubedi da u predstojećim sukobima ostanu netralni.<ref name="SCG i Kosovo">[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Međutim Albanci su to odbili, smatrajući da će u toku ratnih operacija biti ugrožene teritorije koje su oni smatrali svojim.<ref name="SCG i Kosovo"/> Pred sam rat, 10. oktobra 1912. godine, došlo je do okupljanja albanskih glavara u Skoplju, tadašnjoj prestonici Kosovskog vilajeta. Skup je doneo odluku o ujedinjenju Albanaca četiri vilajeta: skadarskog, kosovskog, bitoljskog i janjinskog. Tom prilikom je odlučeno da se u predstojećem ratu Albanci bore na strani Turske.<ref name="Knjiga o Kosovu">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Nakon toga, Albanci su pristupili organizovanju dobrovoljačkih odreda koji će se suprotstaviti srpskim trupama u slučaju napada na [[Kosovski vilajet]].<ref name="SCG i Kosovo"/> == Balkanski ratovi == {{main|Srpska okupacija Albanije|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}} [[Datoteka:Pozdrav sa srpskog primorja.jpg|thumb|desno|''Pozdrav sa srpskog primorja'' ([[Drač]]), srpski propagandni poster.]] [[Datoteka:Srpska osvajanja 1912.png|thumb|desno|[[Srpska okupacija Albanije|Srpsko osvajanje Albanije]] 1912-1913.]] [[Datoteka:Srpska vojska u Albaniji 1912.jpg|thumb|desno|300px|Srpski oficiri na položaju iznad [[Lješ]]a u Albaniji 1912. godine.]] [[Prvi balkanski rat]] zatekao je [[Albanci|Albance]] kao jedinu balkansku naciju bez sopstvene nacionalne [[država|države]]. Krajem [[1912.]] godine, nakon što je Porta priznala autonomiju Albanije, savezničke balkanske države su zajednički napale [[Otomansko carstvo|Osmansko carstvo]] i u toku narednih nekoliko meseci osvojile i međusobno podelile gotovo sve osmanske teritorije naseljene Albancima. Srpska i crnogorska vojska su napale osmansku državu oktobra [[1912.]] prodirući na Kosovo i Metohiju. Albanci su se protivili zauzimanju njihovih naselja i organizovali su dobrovoljačke jedinice koje su pružale jak otpor napredovanju srpskih trupa.<ref name="Danas"/> Srpski štab je izdao naredbu da svako albansko naselje iz kojeg se pripuca bude uništeno.<ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/188/188_16.HTM Jasminka Udovicki, Spone i sukobi]</ref> Gerilski otpor je pružan prilikom posedanja i prolaska srpske vojske kroz Prištinu, Ferizović i selo Crnoljeva na Zborce Hanu, gde je došlo do jačeg sukoba.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Kod [[Podujevo|Podujeva]] se petnaest hiljada dobrovoljaca pod komandom [[Isa Boljetinac|Ise Boljetinca]] suprotstavilo Trećoj srpskoj armiji koja je nastupala prema [[Prizren]]u.<ref name="SCG i Kosovo"/> Posle pobede nad Albancima, Srbi su ušli u Prizren i nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.<ref name="SCG i Kosovo"/> Prilikom nastupanja ka Jadranskom moru, oktobra i novembra 1912, desna (severna) kolona srpske vojske, koja se kretala kroz oblast [[Dukađin]], naišla je na žestok otpor, te su joj pozadinske trupe gotovo uništene.<ref name="Pavlović">Ž. Pavlović, Opsada Skadra 1912-1913 (Prilog istoriji prvog balkanskog rata), str. 96-97, 99-100, Beograd 1926.</ref> Srbija je u toku oktobra i novembra 1912. zaposela gotovo čitav [[Kosovski vilajet]] i najveći deo današnje Albanije, zajedno sa albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška tačka bila luka [[Drač]]. Na osvojenom području su odmah uspostavljene građanske vlasti i albanska teritorija je de facto anektirana Srbiji: 29. novembra je osnovan [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)|drački okrug]] sa četiri sreza: [[Drač]], [[Lješ]], [[Elbasan]] i [[Tirana]].<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Crnogorska vojska je zaposela delove Sandžaka, Metohije i oblast oko [[Skadar|Skadra]] u severnoj Albaniji. Prilikom [[opsada Skadra|opsade Skadra]], Srbi i Crnogorci su imali velike gubitke. Prilikom zaposedanja albanskih naselja [[1912]] i [[1913]]. godine vojske savezničkih balkanskih država (u prvom redu [[Srpska vojska|srpska]] i [[Vojska Crne Gore|crnogorska vojska]]) su počinile [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|brojne zločine nad Albancima]] uključuju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, [[etničko čišćenje]], nasilno pokrštavanje i progone.<ref name="Komisija">[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]</ref><ref name="Stojanović">{{Cite web |title=Dubravka Stojanović, U spirali zločina: balkanski ratovi |url=http://www.pescanik.info/content/view/3092/143/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2013-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130708221337/http://www.pescanik.info/content/view/3092/143 |deadurl=yes }}</ref> Radi ispitivanja zločina [[Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir]] je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslata na Balkan u čijem izveštaju se navodi: {{izdvojeni citat|Kuće i čitava sela su pretvorena u pepeo, nenaoružano i nedužno stanovništvo je masovno masakrirano, neverovatni akti nasilja, pljačke i surovosti svake vrste — to su sredstva koja je primenjivala i još uvek primenjuje srpsko-crnogorska vojska, u cilju potpunog preinačenja etničkog karaktera oblasti naseljenih isključivo Albancima.<ref>Izveštaj Međunarodne komisije (str. 151)</ref>|[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]]}} Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi.<ref name="Nadbiskup">{{Cite web |title=Nadbiskup Lazar Mjeda, Izveštaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |access-date=2009-10-21 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303195950/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |dead-url=yes }}</ref><ref name="Golgota"/> Ukupnan broj žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom, [[Kosta Novaković]] procenjuje na oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta.<ref name="Novaković">{{Cite web |title=Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |access-date=2009-10-17 |archivedate=2013-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225040933/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |deadurl=yes }}</ref> Srpska vlada je većinu izveštaja o ratnim zločinima dočekala službenim poricanjem.<ref name="Golgota">{{Cite web |title=Leo Frojndlih, Albanska golgota |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504110038/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |deadurl=yes }}</ref> Pod jakim međunaronim pritiskom, balkanski susedi su sredinom [[1913]]. godine bili prinuđeni da se povuku sa teritorije međunarodno priznate države [[Albanija|Albanije]], koja je obuhvatila tek oko polovinu albanske etničke teritorije, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Grčka|Grčke]].<ref name="Elsi">{{Cite web |title=Robert Elsie, The Conference of London 1913 |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html |access-date=2009-10-21 |archivedate=2011-02-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.albanianhistory.net%2Ftexts20_1%2FAH1913_2.html&date=2011-02-11 |deadurl=yes }}</ref> Nakon balkanskih ratova, [[Kosovo]] je pripalo Kraljevini Srbiji, što srpska istoriografija naziva oslobođenjem<ref name="Knjiga o Kosovu"/><ref name="Bataković">{{Cite web |title=Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |access-date=2009-11-13 |archive-date=2017-08-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170802141713/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |dead-url=yes }}</ref>, a Albanci smatraju brutalnom okupacijom.<ref name="Golgota"/> Srpski i jugoslovenski [[komunisti]] su smatrali da je "[[aneksija]] albanskih krajeva u zaposednutoj Makedoniji i na Kosovu" uz nastojanje srpske buržoazije da potčini "još i celu ili barem severnu Albaniju, stvorilo suprotnost sa Albanijom."<ref>Istorijski arhiv KPJ II,183.</ref> Slovenački politikolog [[Anton Bebler]] ocenjuje da je problem Kosova njegovim “oslobođenjem” 1912. kratkovido sebi natovarila na vrat srpska politička elita, čime je stvoren kolonijalni problem Kraljevine Srbije.<ref name="Bebler"/> {{izdvojeni citat|Mi smo Arnautima ono što su nama bili Turci. Pitanje je vremena kada će se zaboraviti na naša dela: pitanje je naše državne politike da li će se moći ubrzati taj zaborav. Nama sada Turci nisu tako mrski kao prede, ali je prošlo 500 godina. Treba težiti da ne bude potrebno toliko vremena Arnautima da nas zaborave kao neprijatelje.<ref name="Srbija i Albanci">[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5, Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Kosta Novaković]]}} == Prvi svetski rat == Jedan od zvaničnih ratnih ciljeva [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] u [[Prvi svetski rat|prvom svetskom ratu]] je bio izlazak Srbije na [[Jadransko more]] preko severne Albanije.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/541/132/ Aleksandar Bošković, Albanci kao metafora]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U leto [[1914]]. vlada Srbije je pomogla [[Esad-paša Toptani|Esad-paši Toptaniju]] da preuzme vlast u Albaniji.<ref name="Bataković"/> U [[januar]]u [[1915]]. godine, posle [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]] koja je trajala skoro mesec dana i kojom je Srbija oslobođena od prve okupacije, srpske vlasti procenjuju da su stekli prestiž kod saveznika i šalju ponovo trupe radi izlaska na more preko Albanije.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/1675/57/ Dubravka Stojanović]</ref> U leto [[1915]]. srpska vojska je intervenisala u Albaniji radi zaštite Essad-pašinog režima, slomivši ustanak njegovih protivnika.<ref name="Bataković"/> == Period Kraljevine == === Srbizacija i kolonizacija Kosova === {{Glavni članak|Srbizacija|Kolonizacija Kosova}} Nakon prisajedinjenja Kosova Kraljevini Srbiji, [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.<ref name="Komisija"/> U novoj državi, albanska naselja su bila preimenovana srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]), a Albancima je bilo zabranjeno da se školuju na svom jeziku.<ref>[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&pg=PA10&dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo. London: [[Pluto Press]], 2000. ISBN 0-7453-1569-0]</ref> Takođe je sprovođeno i nasilno [[pokrštavanje]] Albanaca [[katolici|katolika]] u [[Srpska pravoslavna crkva|srpsku pravoslavnu veru]].<ref name="Golgota"/><ref name="Institut II">[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |date=2006-10-31 }} (Istorijski institut u Prištini)</ref> Prema zvaničnom popisu stanovništva Kraljevine SHS iz [[1921]]. godine Kosovo je imalo 439.010 stanovnika, od toga 280.440 Albanaca (64,1%). [[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom [[Agrarna reforma|agrarne reforme]] i merama [[kolonizacija|kolonizacije]] utiče na izmenu etničke slike Kosova i Metohije.<ref name="balistička pobuna"/> Beogradska vlada je započela opsežan program kolonizacije Kosova, dajući prednost Srbima, a posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.<ref>[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&pg=PA10&dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]</ref> Na Kosovo i Metohiju je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.<ref name="balistička pobuna">[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]</ref> Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna čitavih sela, i intervencije vojske. U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.<ref name="Mirdita">{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2009-10-17 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}</ref> Dr [[Vaso Čubrilović]], srpski akademik i političar, [[1937]]. godine je napisao memorandum „[[Isterivanje Arnauta]]“, kojim predviđa [[etničko čišćenje]] Kosova i Metohije od Albanaca.<ref>[http://books.google.com/books?id=Fnbw1wsacSAC&pg=PA43&dq=Vaso+%C8ubrilovi%E6 Historical dictionary of Kosova]</ref> === Albanski otpor === {{Glavni članak|Kačaci|Kosovski komitet}} [[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|left|200px|[[Azem Galica|Azem]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]] Po završetku Prvog svetskog rata [[1918]]. godine, srpske trupe su se po povratku na Kosovo susresle sa oružanim otporom kačaka. Iste godine, osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.<ref name="Antonić">{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-10-17 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}</ref> Komitet je uspostavio saradnju sa [[Zelenaši|crnogorskom emigracijom]] okupljenom oko [[Nikola I Petrović|kralja Nikole]] i makedonskom [[VMRO]], primao je i pomoć u novcu i oružju od Italijana.<ref name="Antonić"/> U januaru 1920. godine su dva članak Komiteta postali ministri u Albaniji, a sredinom leta iste godine jedan od njihovih vođa, [[Bajram Curi]], postaje ministar Vojske Albanije, što dovodi do velike zategnutosti srpsko-albanskih odnosa.<ref name="Antonić"/> Srpske trupe su okupirale albanske pogranične oblasti i pokušale su da dovedi na vlast Esad-Pašu Toptanija.<ref name="Bataković"/> U [[1921]]. godini su učestali kačački napadi na saradnike jugoslovenske vlasti kao što su: kmetovi, panduri, predsednici opština i drugi. Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje odrede.<ref name="Saradnja kačaka i VMRO - a">{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-10-17 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}</ref> Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.<ref name="Saradnja kačaka i VMRO - a"/> Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, veliki broj njih se iseljava sa Kosova i Metohije.<ref name="VE4-654">Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 654.</ref> == Drugi svetski rat == {{glavni članak|Velika Albanija|Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu}} Neposredno po izbijanju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, teror nad Albancima se pojačao.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Tokom kratkotrajnog [[aprilski rat|aprilskog rata]] mnogi albanski vojnici u jugoslovenskoj vojsci su ubijeni od srpskih vojnika i oficira.<ref>Dr Ali Hadri, Politika Narodnog fronta i Aprilski odbrambeni rat 1941. godine na Kosovu i Metohiji, Bilten Filozofskog fakulteta u Prištini, V, str. 440.</ref> Jugoslovenska vojska je takođe ubijala istaknute Albance, posebno političke predstavnike kao što je Sherif Voca, ubijen [[13. april]]a [[1941]]. Mnogi Albanci su ubijeni u barakama Mitrovice, pošti u Vučitrnu i u Đakovičkom okrugu, gde je vojska zapalila sela Bec, Gërgoc, Radoniq, Janosh, itd.<ref name="Isterivanje Albanaca III">{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova III (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |access-date=2009-11-18 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308202026/http://kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |deadurl=yes }}</ref> Situacija se obrnula kada su nakon jugoslovenske kapitulacije, kada su italijanske i nemačke jedinice ušle na Kosovo. Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme [[Fašizam|fašističke]] okupacije, Italija je stavila najveći deo Kosova, zapadne delove [[Republika Makedonija|Makedonije]] i istočne delove [[Crna Gora|Crne Gore]] pod upravu kvislinške vlade Kraljevine Albanije, koja je bila italijanski protektorat (vidi [[Velika Albanija]]). Progon Srba i ostalih nealbanaca je bio surov.<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/savic_skenderbeyss.html Rastko project: Albanian Skenderbeg SS Division]</ref><ref>[http://www.kosovo.net/roots.html Roots of Kosovo's Fascism]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Srbi su ubijani i mučeni, njihova imovina je pokradena, a kuće spaljene.<ref>{{Cite web |title=Nacistički genocid nad Srbima |url=http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/912/tekst/nacisticki-gen-ocid-nad-srbima/print/lat |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222103836/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/912/tekst/nacisticki-gen-ocid-nad-srbima/print/lat |deadurl=yes }}</ref> [[Mustafa Kruja]], premijer Albanije je bio na Kosovu u junu 1942., i na sastanku sa vođama [[kosovski Albanci|kosovskih Albanaca]] je izjavio: "Srpsko stanovništvo treba što pre skloniti sa Kosova. Srpski kolonisti trebaju biti ubijeni.<ref>[http://www.kosovo.net/roots.html The roots of Kosovo fascism]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Tokom rata, brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su proterani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.<ref>[http://books.google.com/books?id=TSxud2zjVEgC&pg=PA15&dq=%22who+had+arrived+in+the+1920s+and+1930s%22&sig=ACfU3U04OfpXJr58lXmCAit4aLsSOLOXOg#v=onepage&q=%22who%20had%20arrived%20in%20the%201920s%20and%201930s%22&f=false Williamson Murray, The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century]</ref> Tokom rata, na Kosovu su delovale razne četničke jedinice, koje su počinile [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|brojne zločine]] nad stanovnicima albanskih sela na granici Kosova i Sandžaka, usled čega je preživelo stanovništvo bilo prisiljeno da masovno emigrira.<ref>Arhiv Kosova, Arhiv Pokrajinskog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju u Prištini, card no. 5, reg. no. 220</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u i revoluciji, I&19, dok. br. 3</ref><ref>Pavle Jovićević, Kosovo i Metohija i odluke II zasedanja AVNOJ-a, Sloboda, novembar, 1944.</ref> [[Četnici]] su nastojali da uključe Kosovo u etnički čistu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]<ref>Gojko Medenica, Četnicki pokret na Kosovu i Metohiji u vreme II svetskog rata, Godišnjak, br. X-XI, Arhiv Kosova, Priština, 1979, str. 374-375.</ref>, a radi ostvarenja svojih namera otvorili su koncentracione logore u koje su odvođeni Albanci.<ref>Arhiv CK SKJ u Beogradu, Fond Komunističke Internacionale, 1942, str. 122.</ref> U izveštaju Komande II četničkog korpusa Draži Mihajloviću četnici izjavljuju da će se boriti protiv Turaka i Albanaca do istrebljenja i da mržnja na Albance i Turke privlači čak i pristalice komunizma.<ref>Arhiv Istorijskog instituta Kosova, microfilms e AMIB, fund of Archives of Chetniks, C-V-17099.</ref> Mnogi četnici su nakon amnestije u avgustu 1944. godine prišli partizanskim jedinicama, noseći sa sobom neprijateljski stav prema Albancima.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Krajem [[1943]]. i početkom [[1944]]. godine na [[Bujanska konferencija|Bujanskoj skupštini]], [[Narodnooslobodilački odbor Kosova]] je doneo odluku o ujedinjenju Kosova sa Albanijom.<ref name=" Isterivanje Albanaca V"/> Iako su u više navrata o tome tajno pregovarali rukovodioci komunističkih partija Jugoslavije i Albanije, jugoslovenski komunistički vrh se na taj potez nikada nije odlučio zbog velikog uticaja Srba i Crnogoraca u njemu.<ref name="Bebler"/> Iako su [[KPJ]] i [[NOVJ]] proklamovali politiku ravnopravnosti i [[bratstvo-jedinstvo|bratstva-jedinstva]], ipak se njihovi odredi na Kosovu i Metohiji, sačinjeni uglavnom od Srba i Crnogoraca, nisu u praksi uvek tako ponašali.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Desetak dana nakon što je [[NOVJ]] prodrla na Kosovo 1944. godine, izbila je velika oružana pobuna među Albancima koji su to doživeli kao ponovnu "okupaciju" Kosova.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Na Kosovu je nakon toga zavedena vojna uprava.<ref name="Bataković"/> Između oktobra 1944. i jula 1945. jugoslovenska vojska se žestoko obračunavala sa otporom Albanaca, pravdajući to borbom protiv "kontrarevolucionarnih" elemenata. U tim operacijama je učestvovalo nekoliko divizija sa oko 40.000 vojnika.<ref>Dr Ali Hadri, Këshillat Nacionalçlirimtare në Kosovë (Narodno-oslobodilačko veće Kosova), Priština, 1974, str. 168.</ref> Prema procenama albanskih naučnika, preko 47.300 Albanaca je ubijeno na prostorima bivše Jugoslavije između 1941-1945.<ref>Tahir Zajmi, Lidhja e Dytë e Prizrenit (Druga prizrenska liga), Brisel, 1964, str. 93.</ref> Albancima Jugoslavije nije dopušteno da se ujedine sa Albanijom, kao što su odlučili na Bujanskoj konferenciji, već su formiranjem avnojevskih granica podeljeni u četiri administrativne jedinice SFRJ: [[AP Kosovo]], [[Uža Srbija]], [[Makedonija]] i [[Crna Gora]].<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Mnogi albanski partizani su ponovno pripajanje Kosova Srbiji doživeli kao poništavanje njihove borbe i izdaju od vođstva narodnooslobodilačkog pokreta.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Po završetku rata 1945. nove vlasti su svim proteranim predratnim jugoslovenskim [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|kolonistima zabranile povratak]] na Kosovo jer su ih smatrali eksponentima [[Velika Srbija|srpskog iredentizma]].<ref name="Bataković"/> Ovu odluku žestoko su kritikovali mnogi srpski autori i uzimali je kao dokaz nepravde [[komunisti]]čkih vlasti prema Srbima. == Period SFRJ == {{glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo}} === Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji === Uprkos znatno poboljšanom položaju Albanaca u poređenju sa periodom Kraljevine (npr. uvođenje prvog opširnijeg nastavnog programa na albanskom jeziku te [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|vraćanje oduzete zemlje i zabrana povratka]] [[kolonizacija Kosova|kolonista u Kosovo]]), ni u posleratnoj federalnoj Jugoslaviji nije bila postignuta puna ravnopravnost.<ref name="Bebler"/> Niži kolektivni status neslovena (uključujući i Albance) se ogledao već u imenu države "Jugoslavija", himni “Hej Sloveni” i u ustavnom razlikovanju “naroda” i “nacionalnih manjina”, odnosno “[[narodnost]]i” (od 1968). Svi slovenski narodi su u Titovoj državi dobili svoje republike, dok su jugoslovenski Albanci, iako brojniji od [[Slovenac]]a, [[Makedonac]]a i [[Crnogorac]]a, dobili samo autonomnu pokajinu.<ref name="Bebler"/> Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji je znatno pogoršan nakon [[Informbiro|rezolucije informbiroa]] [[1948]]. godine, kada su mnogi albanski intelektualci zatvarani i likvidirani pod optužbom da su špijuni [[staljinizam|staljinističke]] [[Enver Hodža|Enver Hodžine]] Albanije.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Od tada se u jugoslovensko-albanskom međunacionalnom sukobu javlja i ideološki elemenat. [[1951]]. godine se ponovo aktuelizuje pitanje iseljenja Albanaca i dolazi do obnavljanja pregovora sa Turskom, zainteresovanom da naseli albansko stanovništvo na granici prema Kurdima, sa kojima je tada bila u sukobu.<ref>Dr Fehmi Pushkolli, Shpërnguljet e shqiptarëve në Turqi dhe Marrëveshjet jugosllave-turke (Iseljenje Albanaca u Tursku i Jugoslovensko-Turska konvencija), Fjala, 1994.</ref> Državna bezbednost je vršila veliki pritisak na Albance da se izjasne kao [[Turci]] na popisu stanovništva FNRJ 1953. godine.<ref>Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 234.</ref><ref>Ferit Shehu, Sevdije Shehu, Pastrimet etnike të trojeve shqiptare 1953-1957 (Etničko čišćenje albanskih oblasti 1953-1957), Priština, 1994, str. 24.</ref> Između dva popisa na Kosovu, broj osoba koje se izjašnjavaju kao Turci je naglo skočio sa 1,315 u 1948. na 34.583 u 1953. godini. Albanci koji su se protivili ovakvoj politici su bili zatvarani ili su napuštali zemlju.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Tokom 1953, usled pritiska, oko 37.000 Albanaca je napustilo zemlju. Prema službenoj evidenciji, 19.300 Albanaca je iseljeno 1953, i 17.500 1954. godine.<ref>Jusuf Kelmendi, Plenumi i KK të LKJ të Kosovës më 1971 (Plenum CK SKJ Kosova 1971).</ref> Najveći pritisak na Albance je vršen prilikom akcije sakupljanja oružja tokom [[1955]]–[[1956]], koju su sprovodile državne službe na čelu sa [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]]. Tokom ove akcije je otvoreno 22.048 dosijea, uključujući i državne funkcionere. Pod izgovorom traženja oružja, organi državne bezbednosti su mučili oko 30.000 Albanaca, od čega je oko 100 osoba umrlo usled torture.<ref>Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 235.</ref> [[1956]]. je održan Prizrenski proces albanskim vođama i intelektualcima, koji Albanci smatraju isfabrikovanim.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> Državna bezbednost Kosova je neprestano tretirala Albance kao nepoverljiv element. U "Priručniku UDB" iz [[1957]]. albansko stanovništvo je smatrano neprijateljskim. Narednih godina vlada je zatvorila srednje škole na albanskom jeziku, smanji broj osnovnih škola i zatvorila Institut za albanologiju u Prištini.<ref name="Isterivanje Albanaca III"/> {{Quote box | citat = „U svojoj mladosti vjerovao sam da Jugoslavija može opstati kao federativna multietnička država ravnopravnih naroda. Bio sam iskreno privržen projektu Jugoslavije po Ustavu od 1974. Nekako smo se ponosili što se Jugoslavija razlikuje od svih drugih zemalja rigidnih komunističkih režima, bez ikakve slobode i sa siromašnim građanima. Mi građani Jugoslavije u svakom pogledu živeli smo bolje. Mislio sam da u okviru takvog projekta može biti dobro i za moj albanski narod.”<ref name="e-novine.com">{{Cite web |title=Azem Vlasi, Srbija zagorčava život Kosovu |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |access-date=2009-11-06 |archivedate=2016-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303231458/http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |deadurl=yes }}</ref> | izvor = [[Azem Vlasi]] | width = 40% | align = right}} Nakon smene šefa jugoslovenske policije [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] [[1966]]. godine, otkriven je niz represivnih mera koje su organi bezbednosti sprovodili na Kosovu.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/970/99/ Bora Ćosić, Albanci i ja]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Iako su Albanci činili većinsko stanovništvo pokrajine, Srbi su držali nesrazmerno velik broj državnih i partijskih funkcija, uključujući i kontrolu nad lokalnom policijom i snagama bezbednosti.<ref>{{Cite web |title=The policy of ethnic cleansing |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |deadurl=yes }}</ref> Mirno iskazivane zahteve kosovskih Albanaca za ravnopravnim položajem sa Slovenima, jugoslovenske vlasti su više decenija potirale policijom, vojskom, zastrašivanjem i višegodišnjim zatvorskim kaznama za demonstrante.<ref name="Bebler"/> Najpoznatiji zagovornik prava kosovskih Albanaca, pisac [[Adem Demaći]], je zbog svojih verbalnih delikata proveo ukupno 28 godina u [[zatvor]]u.<ref name="Bebler"/> 27. novembra 1968. je došlo do masovnih demonstracija na Kosovu, čiju su osnovu činili studenti Prištinskog univerziteta, pre svega sa Filozofskog fakulteta. U zoru 28. novembra došlo do intervencije jedinica JNA, pred kojim se okupljena masa rasturila. Tek nakon velikih demonstracija [[1968]]. godine, Albanci na Kosovu su dobili veću autonomiju, uključujući i pravo na školovanje na sopstvenom jeziku. === Položaj Srba na Kosovu === S druge strane, ni kosovski Srbi nisu bili zadovoljni svojim položajem. Tokom 1960-ih godina se nastavlja iseljavanje Srba sa Kosova i Metohije.<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11591 Novi izveštaji o patnjama i iseljavanju 1966-1968.]</ref> Mnogi srpski manastiri i crkve ([[Manastir Gorioč|Gorioč]], [[Manastir Zočište|Zočište]], Sv. Marko Koriški, [[Manastir Buzovik|Buzovik]], [[Dečani]], [[Pećka patrijaršija]] i dr.) se žale na nanošenje štete od strane nepoznatih lica i bespravnu seču šume.<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11595 Zavod za zaštitu spomenika kulture SAP Kosovo povodom ugrožavanja manastirske imovine]</ref> Nakon proširenja albanske autonomije, dolazi do smene mnogih Srba i Crnogoraca u političkim telima, upravi i radnim organizacijama.<ref name="Bogdanović"/> Srpski autori kao posebnu nepravdu naglašavaju primenu principa etničke reprezentacije, prema kojem je [[procenat]] zaposlenih pripadnika neke nacije morao biti u skladu sa brojnošću te nacije u ukupnoj populaciji. Tako na primer, na svakih pet radnih mesta mogao je doći tek jedan Srbin. Isto je važilo i na Univerzitetu u odnosu na broj studenata.<ref name="Bataković"/> Usled gubitka posla, i pritiska sredine, iseljavanje Srba i Crnogoraca počinje da poprima masovne razmere. Tokom 1970-ih godina, oko 57.000 Srba je iselilo sa Kosova.<ref>Njujork Tajms, [[12. jul]], [[1982]]. godine</ref> === Demonstracije na Kosovu 1981 === {{glavni članak|Demonstracije na Kosovu 1981.}} [[Kosovski Albanci]], koji su činili apsolutnu većinu stanovnišva (77.4%)<ref>Prema zvaničnom popisu SFRJ iz 1981.</ref>, su u proleće [[1981]]. godina započeli mirne [[student]]ske [[protest]]e tražeći da Kosovo postane sedma [[Republike i pokrajine SFRJ|republika]] u okviru jugoslovenske federacije. Kosovski demonstranti su nosili Titove slike i uzvikivali slogan “Kosovo – republika”, tražeći ravnopravni položaj unutar Jugoslavije sa svim ostalim slovenskim narodima koji su imali svoje republike.<ref name="Bebler"/> Neki albanski predstavnici su takođe tražili da u novoj republici budu ujedinjeni svi Albanci Jugoslavije, tako što će Kosovu biti vraćene oblasti nekadašnjeg [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]] naseljene Albancima, a podeljene između Srbije, Makedonije i Crne Gore.<ref name="Bogdanović"/> [[Datoteka:Kosovo 1981.jpg|thumb|right|300px|[[Tenk]]ovi [[JNA]] na Kosovu [[1981]].]] Jugoslovenska vlast je na zahteve albanskih studenata odgovorila slanjem [[JNA]], što je predstavljalo prvu masovnu upotrebu vojske protiv demonstranata u istoriji SFRJ.<ref name="Bebler"/> U neredima koji su usledili, ubijeno je, prema nekim podacima, više desetina lica, uglavnom albanskih đaka i studenata, što je tadašnji režim prikrio od javnosti.<ref name="Bebler"/> Prema zvaninoj verziji, poginulo je 11 osoba, dok ih je uhapšeno 4200. Na Osmom kongresu [[Partija rada Albanije|Partije rada Albanije]], koji je održan od 1. do 8. novembra 1981. godine, [[Albanija|Albansko]] rukovodstvo je pružilo jaku podršku borbi Albanaca na SAP Kosovu i zauzelo veoma oštar stav u osudi jugoslovenske politike prema albanskoj manjini u SFR Jugoslaviji. Nakon krvavog gušenja albanskih protesta, nastali su mnogi problemi, pogoršani su politički odnosi na Kosovu i došlo je do mržnje prema JNA.<ref>{{Cite web |title=Branko Mamula: “Slučaj Jugoslavija” |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |access-date=2009-11-06 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121047/http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |dead-url=yes }}</ref> Zavedena je neka vrsta vojne uprave nad Kosovom, a armija od tada ima ključnu političku ulogu.<ref name="Nosov"/> Na Kosovu je nastala čistka, počevši od [[Univerzitet]]a.<ref name="Nosov"/> Narednih godina kosovski Albanci su bili izloženi represiji i masovnim hapšenjima.<ref name="Nosov"/> [[Narodna milicija|Milicija]] je upadala u njihove kuće tražeći oružje, hapsila ih bez naloga i često mimoilazila legalnu proceduru. Od 1981. do 1988. godine kroz policijsku i sudsku obradu prošlo oko 600.000 ljudi, što je više od trećine stanovništva Kosova.<ref name="Nosov"/> Od toga je 22 hiljade osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne, a većina njih zbog verbalnog delikta, odnosno uzvikivanja parola kao što je “Kosovo Republika”.<ref name="Nosov"/> Veliki broj mladih ljudi, uglavnom studentske populacije, tih godina su napustili Kosovo i otišli u zapadnu Evropu.<ref name="Nosov"/> Ove demonstracije, koje je pratilo izvesno nasilje nad Srbima, su vodile optužbama da Albanci čine zlodela prema manjinskom srpskom stanovništvu i da se nad Srbima na Kosovu sprovodi [[genocid]]. === Porast albanofobije u Srbiji === {{glavni članak|Albanofobija u Srbiji}} {{Quote box | citat = „Bilo bi nemoguće ovde pobrojati sve nebrojene slučajeve brutalnog i životinjskog silovanja srpskih žena, devojčica, starica i monahinja od obesnih Arbanasa.”<ref>[http://www.pravoslavlje.rs/broj/935/tekst/decenijsko-siptarko-nasilje-i-zulum/print/lat Decenijsko šiptarko nasilje i zulum]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | izvor = Episkop [[Atanasije Jevtić]] | width = 40% | align = right}} Nakon kosovskih nemira, u Srbiji započinje organizovana propaganda o [[genocid]]u nad Srbima na Kosovu (fabrikuju se izveštaji o silovanju Srpkinja, iseljavanju Srba i sl).<ref name="Nosov">{{Cite web |title=Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji |url=http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |access-date=2009-11-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021718/http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |deadurl=yes }}</ref> Srpski nacionalisti iseljavanje Srba sa Kosova prikazuju kao rezultat pritiska i uzimaju kao potvrdu da Albanci, ne samo da imaju autonomiju, već da Srbima čine ogromnu nepravdu u sopstvenoj državi.<ref name="Nosov"/> U širenju [[anti-albanska osećanja|anti-albanskih osećanja]] veliku ulogu je igrala i [[srpska pravoslavna crkva]].<ref>[http://www.google.com/search?hl=en&lr=&safe=off&num=50&q=%22%C5%A1iptari%22+site%3Ahttp%3A%2F%2Fwww.pravoslavlje.rs&aq=f&oq=&aqi= Upotreba termina Šiptari na sajtu SPC]</ref> Sredinom [[1980e|1980ih]], [[govor mržnje]] u srpski medijima se koncentriše na Albance.<ref>{{Cite web |title=Mr Nidžara Ahmetašević, Rat rečima i slikama |url=http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |access-date=2009-11-06 |archivedate=2014-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140302010136/http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |deadurl=yes }}</ref> Uz albansko ime su od sredine [[1980e|1980-ih]] korišćene reči “genocid”, “zulum”, “razbojništvo”, “silovanje”, čime je pominjanje Albanaca i u privatnom govoru steklo negativnu konotaciju.<ref name="Milosavljević">[http://www.pescanik.info/content/view/125/105/ Olivera Milosavljević: Stereotipi srpskih intelektualaca 20. veka o „nama“ i „drugima“]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[1985]]. godine je objavljena [[Knjiga o Kosovu]] srpskog istoričara [[Dimitrije Bogdanović|Dimitrija Bogdanovića]] čija je osnovna teza da Albanci sprovode “planski genocid” nad Srbima, a odlikuje je negativni naboj prema Albancima.<ref name="Milosavljević"/> [[1986]]. godine je objavljen uticajni [[Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti]], koji [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine]] naziva "neofašističkom agresijom"<ref>[http://www.pescanik.info/images/stories/pdf/memo/memorandum_sanu.pdf Memorandum SANU]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i navodi da se na Kosovu i Metohiji sprovodi „fizički, politički, pravni i kulturni [[genocid]] nad srpskim stanovništvom“.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/Memorandum_SANU Memorandum SANU]</ref> Ovaj Memorandum je ekspertska komisija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] nekoliko godina kasnije ocenila kao „sredstvo širenja anti-albanskih osećanja“.<ref>{{Cite web |title=Politika stvaranja Velike Srbije (Izveštaj Ujedinjenih nacija) |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II |deadurl=yes }}</ref> == Miloševićev period == === Ukidanje autonomije Kosova === {{glavni članak|Antibirokratska revolucija}} Nakon što je tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.<ref name="Antibirokratska revolucija">{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}</ref> Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su generalni štrajk albanskih rudara u rudniku Stari Trg kod Prištine. Milošević je otišao na Kosovo, ali njegov govor nije ubedio Albance da prekinu štrajk. [[27. februar]]a, [[SR Slovenija|Slovenački]] državni vrh, na čelu sa [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], dao je podršku kosovskim rudarima u njihovom štrajku. Sledećeg dana, [[28. februar]]a, u [[Beograd]]u je pred saveznom skupštinom demonstriralo više stotina hiljada ljudi, tražeći hitno rešavanje situacije na Kosovu.<ref name="Antibirokratska revolucija"/> Istog dana, 28. februara, [[Predsedništvo SFRJ]] odobrava upotrebu [[JNA|vojske]] i zavodi vanredno stanje na Kosovu. Nakon toga, specijalne snage srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a pokrajinsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu. [[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|200px|left|[[Slobodan Milošević]] [[Govor na Gazimestanu|govori na Gazimestanu]].]] [[28. jun]]a 1989. godine, prilikom obeležavanja 600. godišnjice Kosovske bitke, Milošević je održao svoj veliki govor na Gazimestanu, koji mnogi analitičari karakterišu kao zvanični početak srpske nacionalističke kampanje.<ref>[http://www.borba.rs/content/view/3992/94/ Naši mitovi i nacionalni elitizam]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Milošević je poručio da su se tek sada, posle punih šest stotina godina, „srpskom narodu otvorile oči“ i da „Srbi nisu osvajali i da nisu ekploatisali druge“. Milošević je završio pokličem: {{izdvojeni citat|Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.|[[Slobodan Milošević]] na [[Gazimestan]]u}} Albanci su nakon oduzimanja autonomije upražnjavali pasivni otpor, odbijajući da učestvuju u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost Republike Kosova, što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli da organizuju paralelne državne institucije, kao što su škole, poreski sistem, sudstvo i policija. Srpska policija je neprestano vršila intervenciju u obrazovni proces i maltretirala albanske učitelje pred njihovim učenicima, a takođe i same roditelje i učenike.<ref name="Isterivanje Albanaca IV">{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova II (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2011-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110421074054/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |deadurl=yes }}</ref> Period nakon 1990. godine [[Albanci]] smatraju periodom "divljeg, totalitarnog, vojno-policijskog režima", pod kojim je albanska populacija teško patila.<ref>Dr Rifat Blaku, Shkaqet e eksodit shqiptar, shpërngulja e shiptarëve gjatë shekujve (Razlozi albanskog egzodusa, emigracija Albanaca kroz vekove), Priština, 1992, str. 203.</ref> === Oslobodilačka vojska Kosova === [[Datoteka:Kla members.jpg|thumb|desno|250px|Pripadnici OVK predaju oružje američkim mariincima]] {{glavni članak|Oslobodilačka vojska Kosova}} [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) je bila albanska paravojna formacija, koja se sredstvima oružane borbe borila za nezavisnost Kosova od Srbije. OVK je osnovana 1994. a prvi put u javnost je izašla 1996. godine. [[1996]]. godine [[Oslobodilačka vojska Kosova]] je započela sa oružanim napadima na srpsku vojsku i policiju, a zabeleženo je i više napada na civile, kako srpske tako i ostalih narodnosti. Usljedili su oružani sukobi JNA i OVK na dolini [[Drenica]], u kojima su se našli i mnogi nedužni civili. U području [[Likošani]] je nakon toga nastradalo 60 albanskih civila i 4 srpska policajca<ref>{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=no}}</ref>. Mnogi se zločini pripisuju OVK, a među najteže svakako spada [[trgovina ljudskim organima na Kosovu]]. Prva je tvrdnje o trgovini ljudskim organima iznela u javnost bivša tužiteljka [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] [[Carla Del Ponte|Karla del Ponte]], u svojoj knjizi ''[[The Hunt: Me and the War Criminals|Lov: Ja i ratni zločinci]]'', koju je objavila po odlasku sa dužnosti. Ponte je iznela podatke da je 1999. godine saznala od novinara da je oko 300 [[Srbi|Srba]] i drugih nealbanaca bilo oteto i transportovano u Albaniju, gde su im vađeni organi, koji su zatim slani u [[Italija|Italiju]], odakle su distribuisani u klinike širom [[Evropa|Evrope]]. U knjizi ona spominje nasenje [[Burel]] u Albaniji, gde su žrtvama vađeni organi u kući koju ona u knjizi naziva ''žuta kuća''. Prema izveštaju Dicka Martija, izvestioca Parlamentarne skupštine [[Savet Evrope|Saveta Evrope]], od 12. decembra 2010. godine, organizator otimanja ljudi i trgovine ljudskim organima bio je [[Hašim Tači]] i Drenička grupa. Medju vodjama OVK za koje se vezuju ratni zločini istaknuto mesto ima i bivši kosovski premijer [[Ramush Haradinaj|Ramuš Haradinaj]]. === Kosovski rat === {{glavni članak|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}} [[5. ožujka]] [[1998]]. Srpska policija je počela goniti [[Adem Jašari|Adema Jašarija]], osnivača i vođu OVK, u selu [[Donje Prekaz]]. Usljedila je [[napad na Prekaz|masovna oružana borba]] oko Jasharijevog skloništa koja je rezultirala njegovom smrću i masakrom 60 Albanaca, od kojih su 18 bili žene a 10 su bili mlađi od 16 godina<ref>{{cite news|title=Kosovo War Crimes Chronology|url=http://hrw.org/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13. 11. 2003|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://archive.today/20120710204136/http://www.hrw.org/legacy/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|archivedate=2012-07-10|dead-url=no}}</ref>. Zapadni mediji i političari kritikovali su Beograd zbog takvih postupaka. [[Ibrahim Rugova]] se sastao sa Miloševićem [[15. svibnja]], ali nije bilo nikakvog napretka u zategnutim srpsko-albanskim odnosima. [[Srpska policija]] je, uz podršku Vojske Jugoslavije, tokom 1998. i 1999. godine sprovodila masovne progone albanskog i drugog muslimanskog življa sa Kosova.<ref name="Bebler"/> Albanskim stanovnicima je nakon usmene naredbe o iseljavanju ostavljano kratko vreme za napuštanje domova, tako da su mogli sa sobom da ponesu samo ono najneophodnije.<ref name="Bebler"/> Muškarce koji su se tome opirali, srpski policajci su ubijali u prisustvu njihovih žena i dece.<ref name="Bebler"/> U napadima na sela, ubistvima, silovanjima, pljačkanju i spaljivanju kuća i stanova, učestvovale su takođe i srpske komšije, kao i bande kriminalaca iz “uže” Srbije.<ref name="Bebler"/> Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice ([[UNHCR]]) već 1998. godine (pre NATO bombardovanja) sa Kosova je bilo proterano oko 350.000, a do 13. juna 1999. približno 1,5 miliona stanovnika Kosova, uglavnom kosovskih Albanaca.<ref name="Bebler"/> Srpske snage su počinile niz masakra nad Albanskim civilima.<ref name="HRW under orders"/> Prema iskazima svedoka, JNA je sistematski prevozila leševe Albanaca u rudarski kompleks [[Trepča]] kraj [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gde ih je palila. Procenjuje se da je između 1,200 i 1,500 leševa tako uništeno u Trepči.<ref name="HRW under orders">{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}</ref> Leševi Albanaca su takođe organizovano prevoženi u Srbiju, gde su bacani u Dunav ili zakopavani u masovne grobnice.<ref name="e-novine.com"/><ref name="HRW under orders"/> === NATO bombardovanje === {{glavni članak|NATO bombardovanje SRJ}} [[15. januar]]a [[1999]]. dogodio se [[Masakr u Račku]] u kojem su srpske trupe ubile 45 Albanaca<ref name="asseen">''[http://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 Kosovo/Kosova: As Seen, As Told] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181115195323/https://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 |date=2018-11-15 }}'', "Part V: The Municipalities - Stimlje/Shtime", OSCE, 1999</ref>. [[Savet bezbednosti UN]] osudilo je masakr,<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/1999/19990119.sc6628.html SECURITY COUNCIL STRONGLY CONDEMNS MASSACRE OF KOSOVO ALBANIANS IN SOUTHERN KOSOVO]</ref> koji je kasnije postao temelj optužbi za ratne zločine protiv Miloševića na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu]]. Masakr u Račku je označio prekretnicu u kosovskom ratu jer je Međunarodna zajednica izgubila strpljenje sa Miloševićevom politikom i odlučila vojno intervenisati kako bi se sprečila dalja eskalacija na Balkanu. [[NATO]] zvaničnici su zapretili da će započeti vojnu intervenciju ukoliko se srpska vojska ne povuče sa Kosova i dopusti da se mirovne snage rasporede tamo. Milošević je odbio, što je dovelo do [[NATO]]-ovog [[Bombardiranje SRJ 1999.|bombardiranja SRJ]], koje je trajalo od [[24. ožujka]] do [[11. lipnja]] 1999. Nakon tri meseca bombardovanja Milošević je prihvatio povlačanje vojske i ulazak [[KFOR]]-a na Kosovo. Oko 750,000 protjeranih Albanaca moglo se potom vratiti natrag na Kosovo, ali je oko 100,000 Srba napustilo to područje<ref>{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date = 11. 7. 2006|accessdate = 20. 9. 2009}}</ref>. Većina kosovskih Srba se bojala surove osvete nakon što su jedinice Vojske Jugoslavije i srpske policije počele da napuštaju Kosovo.<ref name="Bebler"/> Na Srbima koji su ostali na Kosovu, gnev su iskalili Kosovari povratnici.<ref name="Bebler"/> == Protektorat UN == [[Datoteka:Damaged Holy Trinity Church in Petrić, Kosovo, 1999.jpg|thumb|Srušena pravoslavna crkva na Kosovu 1999.]] Posle bombardovanja [[1999]] godine, Kosovo i Metohija dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Oko 150.000-200.000 Srba i Roma je pobeglo iz pokrajine odmah nakon rata.<ref name="hrw">{{cite web | url = http://www.hrw.org/reports/1999/kosov2 | title = Human Rights Watch }}</ref> Preostali Srbi su se organizovali u enklave koje iako pod zaštitom [[KFOR]]-a vrlo često bivaju izložene napadima od trane Albanaca. Veliki je broj prijavljenih napada na imovinu, otmica, kidnapovanja, zlostavljanja i ubistava.<ref name="hrw"/> Uništeno je više desetina srpskih crkava po odlasku Vojske Jugoslavije. === Sukobi na jugu Srbije 2001. === {{main|Sukobi na jugu Srbije 2001.}} Otvoreni sukob između Srba i Albanaca je ponovo izbio u periodu od [[1999]]. do [[2001]]. u demilitarizovanoj oblasti [[Preševo|Preševa]], sa srpske strane administrativne granice sa Kosovom. Albanski ekstremisti su osnovali Oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca, sa ciljem pripajanja ovih oblasti Kosovu. Sukob je bio manjeg inteziteta nego onaj na Kosovu, i uglavnom se svodio na napade na civilne ciljeve. Sukob se završio kada je Vojska Jugoslavije ponovo ušla u demilitarizovanu oblast uz saglasnost NATO-a, dok su pripadnici OVPMB amnestirani od strane NATO-a uz uslov da se rasformiraju i predaju oružje. === Nemiri 2004. === {{glavni članak|Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.}} [[Datoteka:Ibar Bridge in Mitrovica, Kosovo 00 59 11 140000.jpeg|thumb|275px|Most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, simbol podele Kosova]] [[17. mart]]a 2004. godine su izbili nasilni nemiri na Kosovu i Metohiji. Tokom dva dana konflikta između albanskog i srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji ubijeno je 28 ljudi<ref name="news.bbc.co.uk">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3551571.stm BBC NEWS: Serb clashes 'ethnic cleansing']</ref>, više stotina je povređeno. Potparolka UN je izjavila da je uništeno 110 kuća i 30 crkava<ref>{{Cite web |title=UNMIK Police Press Release 20 March 2004 Confirmed Figures of Recent Violence in Kosovo |url=http://www.st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |access-date=2009-10-17 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130024939/http://st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |deadurl=yes }}</ref>. Nemiri na Kosovu izazvali su reakcije srpskih ekstremista u Srbiji. U [[Beograd]]u i [[Niš]]u su zapaljene [[džamija|džamije]], dok je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] vandalizovana imovina muslimana (Albanaca, Turaka, Goranaca, Bošnjaka). === Pregovori o statusu Kosova === Pregovori o statusu Kosova su počeli u februaru [[2006]]. godine. Međunarodni posrednik [[Marti Ahtisari]] je predstavio plan o "nadziranoj nezavisnosti", koji je srpska strana odbila, a albanska prihvatila. Nakon nekoliko neuspelih pokušaja SAD i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] da usvoje novu rezoluciju u Savetu bezbednosti, zbog [[Rusija|ruske]] pretnje vetom, započeli su novi pregovori u kojima su posredovali predstavnici [[Evropska unija|Evropske unije]] [[Volfgang Išinger]], [[Rusija|Rusije]] [[Aleksandar Bocan-Harčenko]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] [[Frenk Vizner]]. Pregovori su okončani neuspešno [[28. novembra]] [[2007]]. na poslednjem sastanku u [[Baden]]u kod [[Beč]]a. Srpska strana je tokom tih pregovora predlagala da status Kosova i Metohije bude regulisan poput statusa [[Hongkong]]a u [[Narodna Republika Kina|Kini]] ili [[Olandska ostrva|Olandskih ostrva]] u [[Finska|Finskoj]], ali su delegacije kosovskih Albanaca odbacile svaki predlog koji bi uključivao Kosovo u sastavu Srbije. == Nezavisno Kosovo == {{glavni članak|Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|Odnosi Srbije i Kosova }} {{Quote box | citat = „Da je zvanična Srbija bila pametnija, već bi 1981. prihvatila zahtev Kosovo Republika. Da je to učinila, možda bi danas postojala demokratska i konfederalna Jugoslavija u kojoj bi živeli gotovo svi Srbi.”<ref name="Bebler"/> | izvor = [[Anton Bebler]] | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Najveći kompromis duge istorije sukoba između Albanaca i Srba - upravo je država Kosovo. Trenutni status koji Kosovu garantuju mnoge svetske sile i međunarodne organizacije trebalo bi da bude dovoljan da i Albanci i Srbi priznaju nezavisno i integralno Kosovo, kao dogovoren kompromis svih globalnih političkih snaga novog milenijuma, a koji isključuje stvaranje etničke ili Velike Albanije, odnosno etničke ili Velike Srbije.”<ref>[http://www.e-novine.com/stav/73454-Kompromis-propalog-etnikog-projekta.html Kompromis propalog etničkog projekta]</ref> | izvor = [[Adriatik Kelmendi]] | width = 40% | align = right}} Skupština Kosova je [[17. februar]]a [[2008]]. jednoglasno proglasila nezavisnost Kosova, se svih 109 prisutnih poslanika<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7249034.stm|title=Kosovo MPs proclaim independence| publisher=BBC|date = 17. 2. 2008|accessdate = 13. 10. 2008}}</ref>, dok je 11 srpskih poslanika bojkotovalo glasanje.<ref>{{cite web|url=http://www.assembly-kosova.org/common/docs/proc/trans_s_2008_02_17_al.pdf|format=PDF|title=Transkript: Nga Seanca Plenare e Jashtëzakonshme Solemne e Kuvendit Të Kosovës Me Rastin e Shpalljes Së Pavarësisë, Të Mbajtur Më 17 Shkurt 2008|publisher=Republic of Kosovo Assembly|language=Albanian|date = 17. 2. 2008|accessdate = 12. 10. 2008}}</ref> Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini<ref>[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=17&nav_category=640&nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]</ref>, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo 101 od 193 država članica UN-a (52.3%). Albanci imaju vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku nekih enklava koje su pod kontrolom Srba. Srbi ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Srpska vlada tvrdi da je svega 84 članice UN nedvosmisleno priznalo Kosovo nakon kampanje "otpriznavanja".<ref>{{cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/pocetak-ozbiljnih-pregovora-beograda-i-pristine-se-priblizava-zasto-je-vucic-bas-sada-otkrio-koje-zemlje-su-povukle-priznanje-kosova/ |title=Zašto je Vučić baš sada otkrio koje zemlje su povukle priznanje Kosova? |website=[[Danas (dnevnik)|Danas.rs]] |date=5. januara 2023 |access-date=1. februara 2023}}</ref> Kosovski problem produbljen je nakon dolaska na vlast [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] kojeg mnogi opisuju kao "kosovski Milošević".<ref>{{cite web |url=https://n1info.rs/vesti/trajkovic-kurti-za-kosovske-srba-ono-sto-je-milosevic-bio-za-kosovske-albance/ |title=Trajković: Kurti za kosovske Srbe ono što je Milošević bio za kosovske Albance |website=[[N1 (televizija)|n1info.rs]] |date=31. augusta 2023 |access-date=1. februara 2023}}</ref> U toku njegove vlade pokrenut je proces eksproprijacije zemlje u vlasništvu Srba na severu Kosova radi izgradnje 6 policijskih baza. Česti upadi ROSU specijalaca izazvali se reakcije srpske strane koja se protivi nasilnim upadim kosovskih specijalaca. [[Srpska lista]] je novembra 2022. godine izašla iz [[Skupština Kosova|kosovskog parlamenta]], a zatim su i kosovske institucije na [[severno Kosovo|severu Kosova]] napustili svi Srbi i velika većina muslimana nealbanaca koja je radila u njima. Napadi na Srbe su od dolaska na vlast Aljbina Kurtija postali sve učestaliji i opasniji. 6. januara 2023. pucano na 2 srpska dečaka u opštini Štrpce na jugu Kosova što je izazvalo gnev kod Srba južno od reke Ibar, što je i izraženo protestima u samoj opštini Štrpce.<ref>{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/srbi-na-kosovu-prosvjedi-i-protiv-kurtija-i-protiv-vu%C4%8Di%C4%87a/a-64326207 |title=Srbi na Kosovu: prosvjedi i protiv Kurtija i protiv Vučića |website=[[Deutsche Welle]] |date=9. januara 2023 |access-date=1. februara 2023}}</ref> == Povezano == * [[Kosovski rat]] * [[Kosovski mit]] * [[Istorija Kosova]] * [[Demografija Kosova]] * [[Savremena istorija Kosova]] * [[Srpsko-albansko prijateljstvo]] * [[Srpsko-albanski odnosi]] * [[Odnosi Srbije i Kosova]] == Reference == {{reflist|2}} == Napomene == {{notelist}} == Literatura == * Bernard Stulli, ''Albansko pitanje (1875-1882)'', Rad JAZU 318, [[1959]]. * Bogdan Krizman, ''[https://hrcak.srce.hr/file/319730 Elaborat dra Ive Andnca o Albaniji iz 1939. godine]'', ČSP 2 (77-89), [[1977]]. * Milovan Obradović, ''Agrarna reforma i kolonizacija na Kosovu (1918-1941)'', Priština, [[1981]]. * Branko Horvat, ''Kosovsko pitanje'', Zagreb 1988, Istorija XX veka, 1-2 ([[1988]]) * Ljubodrag Dimić i Đorđe Borozan, ''Jugoslovenska država i Albanci'', Službeni list SRJ, Beograd, [[1998]]. * Miranda Vickers, ''Between Serb and Albanian: A History of Kosovo'', Columbia University Press, New York, [[1998]]. * Jens Reuter, Konrad Clewing (ur.), ''Der Kosovo-Konflikt'', München, Wieser, [[2000]]. * Vojćeh Ščepanjski, ''Lokalni albansko-srpski sukobi u razdoblju 1881-1912: Pokušaj nove tipološke karakteristike''. Prilozi, 37, Sarajevo, [[2008]], str. 45-74. == Vanjske veze == * [http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm Progon Albanaca i kolonizacija Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217062040/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm |date=2009-12-17 }} (Istorijski institut u Prištini) * [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |date=2001-06-25 }} * [http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |date=2010-01-03 }} * [https://pescanik.net/propustena-prilika/ Anton Bebler, Propuštena prilika], Peščanik, 22. 10. 2008 * [https://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/ Under Orders: War Crimes in Kosovo], Human Rights Watch, 2001. * Pëllumb Kelmendi, Elton Skendaj, [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/protests-in-postwar-societies-grievances-and-contentious-collective-action-in-kosovo/7D0571801AAB5DE167E7D4EFB0C05A1F Protests in Postwar Societies: Grievances and Contentious Collective Action in Kosovo], Cambridge University Press, 16. maja 2022. * Besnik Pula, [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/emergence-of-the-kosovo-parallel-state-198819921/C1FC7F38C3111E50FC844356D89EE824 The Emergence of the Kosovo "Parallel State", 1988–1992], Cambridge University Press, 20. novembra 2018. * Ethem Çeku, [https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09592296.2015.1034559 The Kosovo Issue and Albano-Yugoslav Relations, 1961-1981], Diplomacy & Statecraft 26, 2, 2015, str. 229-248. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpsko-albanski sukob| ]] [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi]] [[Kategorija:Politika Srbije]] [[Kategorija:Politika Albanije]] jf9gp8jg35fnoqhvn6toj05o6enxekf 10 67055 42690658 4749529 2026-09-21T00:46:17Z Edgar Allan Poe 29250 42690658 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Brisanje|Nepotreban šablon}}</noinclude> {| class="infobox" style="text-align:center; border: 2px solid #000000;" |- | colspan="2" style="background:#ffffff;" |<small>Deo [[:Kategorija:Srpsko-albanski sukob|serijala]] članaka </small><br /> '''[[Srpsko-albanski sukob]]''' <br /> [[Datoteka:Serbian-albanian-conflict.gif|125px]] |- | style="background:#ffffff; font-size:11px" | '''Pozadina'''<br /> [[Seobe Srba|Velike seobe]] · [[Buđenje nacionalizma na Balkanu|Buđenje nacionalizma]]<br /> [[Iseljavanje muhadžira iz Srbije]]<br /> [[Iseljavanje Srba iz Kosovskog vilajeta]]<br /> '''Hronologija'''<br /> [[Srpska okupacija Albanije|Prvi Balkanski rat]] ([[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločini]])<br /> [[Velika Albanija#Drugi svetski rat|Drugi svetski rat]] ([[Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu#Zločini nad Srbima na Kosovu|zločini]])<br /> [[Nemiri na Kosovu 1981.]]<br /> [[Kosovski rat]] ([[Ratni zločini u Kosovskom ratu|zločini]])<br /> [[Proglašenje nezavisnosti Kosova]]<br /> '''Predložena rešenja'''<br /> [[Balkanska federacija]]<br /> [[Balkanija]] · [[Sporazum u Rambujeu]]<br /> '''Povezano'''<br /> [[Iseljavanje Albanaca sa Kosova]]<br /> [[Iseljavanje Srba sa Kosova]]<br /> [[Velika Albanija]] · [[Velika Srbija]]<br /> [[Albanizacija]] · [[Srbizacija]]<br /> [[Albanofobija]] · [[Srbofobija]]<br /> [[Istorija Kosova]] · [[Kosovski mit]]<br /> |- | style="font-size:12px" | {{Tnavbar|plain=1|Srpsko-albanski sukob}} |}<noinclude> [[Kategorija:Srpski šabloni]] [[Kategorija:Albanski šabloni]] [[Kategorija:Vojni šabloni]] [[Kategorija:Historijski šabloni]] [[Kategorija:Članci predloženi za brisanje]] </noinclude> rlmlo6ljsys7ed5vagtrodl5m0mh3zm 42690739 42690658 2026-09-21T02:32:03Z Edgar Allan Poe 29250 42690739 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Brisanje|Nepotreban šablon}}</noinclude> {| class="infobox" style="text-align:center; border: 2px solid #000000;" |- | colspan="2" style="background:#ffffff;" |<small>Deo [[:Kategorija:Srpsko-albanski sukob|serijala]] članaka </small><br /> '''[[Srpsko-albanski sukob]]''' <br /> [[Datoteka:Serbian-albanian-conflict.gif|125px]] |- | style="background:#ffffff; font-size:11px" | '''Pozadina'''<br /> [[Seobe Srba|Velike seobe]] · [[Buđenje nacionalizma na Balkanu|Buđenje nacionalizma]]<br /> [[Iseljavanje muhadžira iz Srbije]]<br /> [[Iseljavanje Srba iz Kosovskog vilajeta]]<br /> '''Hronologija'''<br /> [[Srpska okupacija Albanije|Prvi Balkanski rat]] ([[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločini]])<br /> [[Velika Albanija#Drugi svetski rat|Drugi svetski rat]] ([[Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu#Zločini nad Srbima na Kosovu|zločini]])<br /> [[Nemiri na Kosovu 1981.]]<br /> [[Kosovski rat]] ([[Ratni zločini u Kosovskom ratu|zločini]])<br /> [[Proglašenje nezavisnosti Kosova]]<br /> '''Predložena rešenja'''<br /> [[Balkanska federacija]]<br /> [[Balkanija]] · [[Sporazum u Rambujeu]]<br /> '''Povezano'''<br /> [[Iseljavanje Albanaca sa Kosova]]<br /> [[Iseljavanje Srba sa Kosova]]<br /> [[Velika Albanija]] · [[Velika Srbija]]<br /> [[Albanizacija]] · [[Srbizacija]]<br /> [[Albanofobija]] · [[Srbofobija]]<br /> [[Istorija Kosova]] · [[Kosovski mit]]<br /> |- | style="font-size:12px" | {{Tnavbar|plain=1|Srpsko-albanski sukob}} |}<noinclude> [[Kategorija:Srpski šabloni]] [[Kategorija:Albanski šabloni]] [[Kategorija:Vojni šabloni]] [[Kategorija:Historijski šabloni]] [[Kategorija:Kandidati za brisanje]] </noinclude> h1f7sjmhvai3zzh1w9hg0huzzsdc3b3 0 67118 42690659 42300264 2026-09-21T00:46:42Z Edgar Allan Poe 29250 42690659 wikitext text/x-wiki {{Spajanje|Odnosi Albanije i Srbije}} [[Datoteka:Serbian-albanian-eagle.gif|thumb|Srpski [[dvoglavi orao]] [[Nemanjići|Nemanjića]] (levo) i albanski dvoglavi orao [[Skenderbeg]]a (desno), oba nastala od [[Vizantija|vizantijskog]] dvoglavog orla.]] '''Srpsko-albanskim prijateljstvom''' se naziva odnos prijateljstva između dva susedna balkanska naroda, koji se tokom istorije ispoljavao nekad u većoj a nekad u manjoj meri. [[Srbi]] i [[Albanci]] su poslednjih desetak vekova živeli kao susedi, u vekovnoj tradiciji koegzistencije prekidane jedino kratkim periodima sukoba koje su najčešće izazivale strane sile.<ref>[http://www.bbc.co.uk/serbian/koreni_sukoba_3.shtml Nacionalna država - izum devetnaestog veka]</ref> Tokom [[20. vek|20-og veka]] ovaj odnos je umnogome bio zatomljen [[Srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskim sukobom]] oko teritorije [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]]. == Zajednički junaci i preci == Narodna predanja o zajedničkom poreklu ili nekim zajedničkim precima postoje i kod Srba i kod Albanaca. Po tradiciji, plemena severne Albanije smatraju sebe za srodnike crnogorskih plemena.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Postoje predanja o tome da su neka crnogorska i neka albanska plemena narasla od jednog lica, odnosno razgranala se od rođene braće. Tako su, na primer, albanski [[Krasnići]] i crnogorski [[Vasojevići]], prema predanju, dva plemena narasla od dva rođena [[brat]]a.<ref>{{Cite web |title=Mirko Barjaktarević, Predanja o zajedničkom poreklu nekih crnogorskih i nekih arbanaških plemena |url=http://www.rastko.org.rs/rastko-al/zbornik1990/mbarjaktarevic-predanja.php |access-date=2009-10-21 |archivedate=2013-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130313015710/http://www.rastko.org.rs/rastko-al/zbornik1990/mbarjaktarevic-predanja.php |deadurl=yes }}</ref> === Obilić === [[Datoteka:Miloš Obilić, by Aleksandar Dobrić, 1861.jpg|left|thumb|125px|[[Miloš Obilić]]]] [[Miloš Obilić]] (alb. Milush Kopiliqi) je bio srpski srednjevekovni [[vitez]], kojeg slave i srpska i albanska [[narodna epska poezija]].<ref>[http://www.booksamillion.com/ncom/books?pid=1848850948 The Battle of Kosovo 1389 : An Albanian Epic]</ref><ref>{{Cite web |title=Book depicts Serb medieval hero as "Albanian knight" |url=http://www.b92.net/eng/news/society-article.php?yyyy=2009&mm=06&dd=30&nav_id=60179 |access-date=2009-10-21 |archive-date=2009-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090921165950/http://www.b92.net/eng/news/society-article.php?yyyy=2009&mm=06&dd=30&nav_id=60179 |dead-url=yes }}</ref> Najpoznatiji je po tome što je tokom Kosovske bitke ubio turskog sultana [[Murat I|Murata I]]. === Skenderbeg === [[Datoteka:Gjergj Kastrioti.jpg|left|thumb|125px|[[Skenderbeg]]]] Jedan od zajedničkih junaka, koje opevava i srpska i albanska [[epska poezija]], je [[Đurađ Kastriot Skenderbeg]], slavni ratnik iz [[15. vek]]a koji se borio protiv Osmanlijskih osvajača. Njegov otac Gjon Kastriot je bio albanski princ [[Epir]]a<ref>Edwin E. Jacques, The Albanians: An Ethnic History, 1994, p. 179</ref>, a njegova majka Vojislava je bila princeza srpskog porekla<ref>Marin Barleti, 1508, Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis</ref>, iz porodice Tribalda<ref>Camille Paganel, 1855, "Histoire de Scanderbeg, ou Turcs et Chrétiens du XVe siècle" </ref>. === Karađorđe === [[Karađorđe Petrović]] je bio vođa Prvog srpskog ustanka i ključna ličnost srpske nacionalne istorije. Prema jednom predanju, Karađorđe potiče od plemena [[Klimenti]], po njegovom rođenom dedi koji se navodno zvao Jovan Mršin Klimenta.<ref>[http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ljudi%20i%20dogadjaji&clanak=176667&najdatum=2009-02-20&datum=2009-02-23 Junak Jovan, Karađorđev]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Pojedini autori zastupaju mišljenje da je Karađorđe bio [[Albanci|albanskog]] porekla.<ref>Марко Миљанов, Живот и обичаји Арбанаса, Сабрана дела 2 (стр. 91), Титоград 1967. "''С овим је доста казат' и увјерит', што се може с тијем јуначкијем [Арбанаскијем] народом утичењ'. Велики су ова два доказа, што учиње Кастриот с Арбанијом и Кара-Ђорђије са Шумадијом више квара турскоме царству, но све крсташке војске толикије' држава...''"</ref><ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (Izabrani spisi, book II, p. 77) Prosveta, Beograd, 1950.</ref><ref>Milord Bošnjak, Slobodan Jakovljević: ''Karađorđevići - sakrivena istorija'', LIO, Gornji Milonovać, 2006. {{ISBN|86-83697-34-7}}</ref><ref>Anna Di Lellio and Robert Elsie, The Battle of Kosovo 1389: An Albanian Epic, I.B. Tauris, July 2009. {{ISBN|978-1-84885-094-1}}</ref> == Istorija srpsko-albanskog prijateljstva == === Srednji vek === [[Datoteka:Battle of Varna (Amman)2.jpg|thumb|desno|250px|Skenderbeg u borbi protiv Osmanlija]] Tokom srednjeg veka, Albanci su većinom bili [[hrišćani]], kao i Srbi, a njihove oblasti, kao i srpske, su često bile pod vlašću [[Vizantija|Vizantije]]. Pod vizantijskim uticajem, Albanci su, kao i Srbi, prihvatili grb sa [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]], koji je kasnije postao zvaničan [[grb Albanije]].<ref>[http://www.fotw.us/flags/al.html Flags Of The World, Albania]</ref> U [[14. vek]]u Albanci su bili jedan od "konstitutivnih naroda" [[Dušanovo carstvo|Dušanovog carstva]], a srpski car [[Stefan Dušan]] je nosio titulu „car Srba, Grka, Bugara i Arbanasa”.<ref>{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-03-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317110607/http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U vreme otomanskih osvajanja, mnogi albanski vlastelini su se, zajedno sa srpskom i bosanskom vojskom, borili protiv turske vojske u [[Kosovski boj|Kosovskom boju]].<ref>[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Osmanski period === ==== Plemenski suživot ==== Srpska i albanska plemena su pod Turskom živela u bliskim vezama i spajala ih je velika društvena srodnost, izražena u mnogim zajedničkim običajima, predanjima i uspomenama, kao i u mnogim zajedničkim akcijama protiv turskih vlasti.<ref name="Tucović 130"/> Pored toga, između Srba i Albanaca je često postojalo i krvno srodstvo.<ref name="Tucović 130"/> [[Crnogorci]] se takođe nisu ustezali oženiti devojku albanskog roda, bez obzira na razliku u veri.<ref name="Cvijić II">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_2.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (2. deo)]</ref> ==== Ustanci protiv Turske ==== Albanci hrišćanske vere predstavljali su potčinjeni živalj, kao i drugi hrišćani u turskoj carevini. Oni su u vremenima borbe Otomanskog carstva sa Austrijom dizali ustanke i borili se zajedno sa Srbima.<ref name="O Arnautima">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/o_arnautima.html Jovan N. Tomić, O Arnautima u staroj Srbiji i Sandžaku]</ref> [[1806]]. godine, u toku [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], na bedemima [[Beograd]]a čuo se uzvik juriša među ustanicima i na arbanaškom jeziku.<ref name="Lapčević"/> U istoriji Šumadije, u njezinoj revoluciji, nalazimo ljude koju su poreklom Arbanasi.<ref name="Lapčević">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%93%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%BE_%D0%B0%D0%BB%D0%B1%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D0%BF%D0%B8%D1%82%D0%B0%D1%9A%D1%83 Dragiša Lapčević, Govor o albanskom pitanju]</ref> ==== Zajednički planovi za oslobođenje ==== U doba postanka [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]] računalo se na zajedničku akciju Albanaca sa Slovenima. Italijansko-albanski odbor za oslobođenje, obrazovan u Milanu [[1876]]. godine, namerava "pozvati hrabru braću u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Epir]]u i Albaniji da pruže ruku [[Jugosloveni]]ma u borbi protiv svoga opštega ugnjetača. A dotle upravlja bratski pozdrav i pohvalu velikodušnom slovenskom narodu."<ref name="Tucović 82">Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 82), Prosveta, Beograd, 1950.</ref> [[1829]]. godine Arbanci su tražili veze sa Srbijom, a to su ponovili [[1847]]. godine.<ref name="Lapčević"/> Albanci su [[1875]]. i [[1876]]. godine opet hteli zajednicu sa Srbijom.<ref name="Lapčević"/> Međutim, nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], na kome su novopriznatim balkanskim državama Srbiji i Crnoj Gori pripojene izvesne oblasti naseljene Albancima, dolazi do ozbiljnijih srpsko-albanskih sukoba.<ref name="Tucović 82"/> U proleće [[1904]]. godine Albanci su poslali izaslanstvo u Beograd i prijateljsko odnošenje Srbije prema njihovom [[Albanski narodni preporod|pokretu za autonomiju]]. I naposletku, [[1912]]. godine albanske plemenske poglavice dolaze, čine sastanke s vladom srpskom i premijerom Pašićem i stavljaju se na raspoloženje: da omoguće prodiranje srpske vojske pod uslovom da Srbija njima omogući da se oni oslobode od Turske i da dobiju svoju autonomiju.<ref name="Lapčević"/> === Balkanski ratovi === Proglas kralja [[Petra I]] [[Karađorđević]]a od 18. oktobra 1912. godine: {{izdvojeni citat|Najnoviji događaji stavili su opet na dnevni red rešavanje sudbine Balkanskog poluostrva, pa s tim i sudbine Stare Srbije, te slavne, ali tužne majke naše Kraljevine, gde je istorijsko jezgro srpske države, starih kraljeva i careva, gde su slavne nemanjićke prestonice… novopazarski Ras, Priština, Skoplje, Prizren, gde žive naša braća po krvi, po jeziku, po običaju, po narodnoj svesti, željama i težnjama … Moja će vojska u Staroj Srbiji zateći, pored hrišćana, i Srbe muslimane, koji su nama tako isto dragi, a s njima i Arbanase, hrišćane i muslimane, s kojima naš narod živi zajedno hiljadu i tri stotine godina, obično deleći s njima sreću i nesreću. Mi im svima nosimo slobodu, bratstvo i jednakost u svemu sa Srbima}} === Prvi svetski rat === {{Glavni članak|Albanska golgota|Esad-paša Toptani}} [[Datoteka:Serbian retreat WWI.jpg|thumb|250px|left|Povlačenje srpske vojske u oktobru [[1915]].]] Tokom Prvog svetskog rata, povlačenje desetkovane srpske vojske kroz Albaniju, koje je u istoriji ostalo upamćeno kao [[Albanska golgota]], omogućeno je zahvaljujući vernom srpskom savezniku [[Esad-paša Toptani|Esad-paši Toptaniju]], koji je rekao da srpsku vojsku niko ne sme napasti, a da će onaj ko je napadne veliki greh učiniti.<ref>{{Cite web |title=Večna vatra na grobu neznanog junaka |url=http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/953/tekst/vecna-vatra-na-grobu-neznanog-junaka/ |access-date=2009-10-21 |archivedate=2011-08-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110824151312/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/953/tekst/vecna-vatra-na-grobu-neznanog-junaka/ |deadurl=yes }}</ref>. Esad-paša je kasnije sahranjen na vojničkom groblju na Tijeu u Bolonjskoj šumi, zajedno sa srpskim vojnicima, gde i dan-danas u moru krstova stoji i jedan polumesec. === Period Kraljevine === U vreme veoma teškog perioda za Albance pod srpskom monarhističkom upravom, [[Komunistička partija Jugoslavije]] je delovala na Kosovu i Metohiji, zalažući se za autonomiju i bratsku ravnopravnost naroda Kosmeta, a protiv iseljavanju Albanaca u Tursku, oduzimanju njihove zemlje i teroru prema njima.<ref>Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 656.</ref> === Drugi svetski rat === Tokom Drugog svetskog rata, Jugoslavija i Albanija su bile okupirane od fašističkih [[sile osovine|sila osovine]]. Nakon ustanka protiv okupatora dolazi do stvaranja [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], a zatim i [[Narodnooslobodilačka vojska Albanije]], između kojih je postajala bliska saradnja. [[KPJ|KP Jugoslavije]] je odigrala važnu ulogu u stvaranju KP Albanije, u organizovanju NOP-a Albanije, u formiranju i konstituisanju organa nove vlasti i državnopravnog lika nove države. ==== Zajednički partizanski otpor ==== [[File:Miladin Popović i Dušan Mugoša sa albanskim rukovodiocima.jpg|thumb|Delegati CK KPJ [[Miladin Popović]] i [[Dušan Mugoša]] sa albanskim rukovodiocima 1942/43.]] {{Glavni članak|Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije}} Inicijativu za povezivanjem razjedinjenih grupa albanskih komunista dala je [[1939]]. godine [[KPJ]], koja uspostavlja vezu sa Albancima preko sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju, [[Miladin Popović|Miladina Popovića]].<ref name="Komatina">Milorad Komatina, Enver Hodža i jugoslovensko-albanski odnosi, Službeni list SRJ, Beograd 1995. godina</ref> Veza je prekinuta hapšenjem Popovića jula 1941. godine, ali je obnovljena iste godine inicijativom jedne skadarske grupe, u kojoj se nalazio [[Enver Hodža]]. On je uz pomoć [[Komunistička partija Jugoslavije|jugoslovenskih komunista]], osnovao i postao vođa [[Komunistička partija Albanije|Komunističke partije Albanije]] na konferenciji u [[Tirana|Tirani]] 8. novembra [[1941]]. godine. U rezoluciji je istaknut zadatak KP Albanije „''da razvijemo ljubav i borbenu saradnju sa svim narodima [[Balkan]]a, a pogotovu s narodima: [[Srbi|srpskim]], [[Grci|grčkim]], [[Crnogorci|crnogorskim]] i [[Makedonci|makedonskim]], koji se herojski bore za svoje nacionalno oslobođenje''“.<ref name="Komatina"/> Albanski partizani oslobodili su zatvorenike iz nekoliko koncentracionih logora u Albaniji, u kojima se nalazio veliki broj Jugoslovena. Jedna grupa od dve stotine pedeset jugoslovenskih partizana sa Kosova, koji su bili internirani u Albaniji u ovim logorima, nakon bekstva su stigli na oslobođenu teritoriju u Makedoniji, gde su odmah obrazovali dva bataljona Kosovaca, tako da se na oslobođenoj teritoriji u Makedoniji stvorila prilično velika vojska.<ref>Vladimir Dedijer, Dnevik II (str. 524), Rijeka, 1981.</ref> Nakon bekstva iz zatvora, uz pomoć albanskih komunista, Miladin Popović je od oktobra [[1941]]. godine bio na partijskom radu u [[Albanija|Albaniji]], kao delegat CK KPJ. Radio je sa velikim poletom na organizovanju i jačanju [[KP Albanije|Komunističke partije Albanije]] i oružane borbe, smatrajući to dužnošću u internacionalnoj borbi protiv [[Fašizam|fašizma]]. Na njegovu inicijativu, septembra [[1942]]. godine formiran je Glavni Narodnooslobodilački odbor Albanije, Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske Albanije, a zatim i Antifašističko veće i Nacionalni komitet Albanije.<ref>Narodni heroji Jugoslavije (Miladin Popović), "Mladost" Beograd 1975. godina</ref> Delegati KPJ uspostavljaju vezu sa [[CK|Centralnim komitetom]] tek avgusta [[1942]]. godine, kada se [[Dušan Mugoša]] probio do slobodne teritorije u [[Glamoč]]u. Tada je od Kominterne zatraženo i dobijeno priznanje KP Albanije i odobrenje za saziv Prve zemaljske konferencije KP Albanije. Ta konferencija je održana u selu Labinot kraj [[Elbasan]]a od [[17. mart|17]]. do [[22. mart]]a [[1943]]. godine. Delegacija KPJ, predvođena [[Blažo Jovanović|Blažom Jovanovićem]], na toj konferenciji donela je albanskom rukovodstvu [[Tito]]vo pismo kojim se daju sugestije za razvoj [[NOB Albanije|NOB-a Albanije]]. Na konferenciji je izabran [[Centralni komitet]] KPA, a za njegovog sekretara [[Enver Hodža]]. Odlučeno je da se stvori Narodnooslobodilačka vojska Albanije, a kao instruktor u Albaniju je radi toga upućen [[Svetozar Vukmanović Tempo]], u leto [[1943]]. godine.<ref name="Komatina"/> Na poziv [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] u završnim operacijama za oslobođenje [[Jugoslavija|Jugoslavije]] učestvovale su i 5. i 6. divizija NOVA. Zajedno s jedinicama [[NOVJ]] borile su se za oslobođenje [[KiM|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Sandžak]]a, a u februaru [[1945]]. godine prebačene su na Kosovo, gde su učestvovale u borbama za likvidaciju kontrarevolucionarnih snaga [[Bali Kombetar]]. ==== Boro i Ramiz ==== {{Glavni članak|Boro Vukmirović|Ramiz Sadiku}} [[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|desno|thumb|[[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]], narodni heroji Jugoslavije]] Tokom [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]] jugoslovenskih naroda za oslobođenje od tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] (od [[1941]]. do [[1945]]. godine) bilo je brojnih primera zajedničke srpsko-albanske borbe protiv [[fašizam|fašističkih]] [[okupacija|okupatora]]. Legendarni primeri te borbe su [[narodni heroj]]i [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]], koji su aprila [[1943]]. godine zarobljeni na putu iz [[Đakovica|Đakovice]] u [[Prizren]], mučeni od strane fašističke policije i nakon toga streljani zajedno zagrljeni, jer su odbili da se razdvoje. Boro i Ramiz simbolizuju bratstvo Albanaca i Srba na Kosovu. Nakon rata je dodeljivana plaketa Boro i Ramiz<ref>[http://staretinarnica.com/?attachment_id=29 Plaketa Boro i Ramiz]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, u Prištini je velika sportska dvorana nazvana po njima, a oni su opevani u mnogim pesama. <poem style="font-style: italic; margin-left: 25px; "> Jedno smo nebo dva lista s iste grane dva kamička iz iste rijeke čiste Bistrice dva tijela iz iste krvi prečiste krvi Dukađina prsti sa iste ruke jedna smo lasta ja desno krilo njeno ti njeno lijevo krilo oči moje tvoje trepavice tvoji nabori moje čelo pričaju o putevima u budućnost pričaju o putevima ka slobodi Pušketaše nas od istog smo metka pali — jer šta sam ja bez tebe šta je jedno krilo bez drugog krila. </poem> : ([[Adem Gajtani]], Boro i Ramiz) ==== Posleratni odnosi (1945 - 1948) ==== [[Datoteka:Balkanska federacija.png|thumb|desno|Posleratni projekat [[Balkanska federacija|Balkanske federativne republike]]]] Albanska Narodnooslobodilačka armija je [[1944]]. godine preuzela vlast u zemlji. [[FNRJ]] je bila prva zemlja koja je priznala Vladu Albanije, [[28. april]]a [[1945]]. godine; zalagala se za prijem Albanije u [[OUN|Ujedinjene nacije]] i za priznanje Albaniji statusa pridruženog [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|saveznika antifašističke koalicije]]. Između [[FNRJ]] i [[NR Albanija|NR Albanije]] potipasni su Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći, jula [[1946]]. u [[Tirana|Tirani]] i Ugovor o usklađivanju privrednih planova, novembra [[1946]]. godine u [[Beograd]]u. Prošireni plenum CK KP Albanije je [[20. decembra]] [[1946]]. godine podržao potpisane ekonomske ugovore sa Jugoslavijom. Postojali su i planovi o stvaranju [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], koja bi uključila Jugoslaviju, Albaniju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku.<ref name="Komatina"/> Međutim, posle posete [[Enver Hodža|Envera Hodže]] [[Moskva|Moskvi]] jula [[1947]]. godine, počela se primećivati kriza u albansko-jugoslovenskim odnosima. Iako KP Albanije nije bila članica [[Informbiro]]a, nakon [[rezolucija Informbiroa|rezolucije Informbiroa]] [[1948]]. godine, dolazi do prekida odnosa sa jugoslovenskim komunistima, jer Enver Hodža ostaje veran [[Staljin]]u.<ref name="Komatina"/> === SFRJ === {{Glavni članak|Bratstvo-jedinstvo}} Zvanična politika [[SFRJ]] je propagirala [[bratstvo-jedinstvo]] ({{jez-alb|Vlaznimi i bashkimi}}) i ravnopravnost svih [[narod]]a i [[narodnost]]i. Nakon rata je priznata autonomna Kosovsko-metohijska oblast, koja je kasnije prerasla u autonomnu pokrajinu. Mnogi albanski pisci i pesnici su prevođeni na srpsko-hrvatski jezik. Nakon 1980-ih godina dolazi do serije etničkih sukoba na Kosovu. Ipak, i u tim vremenima je bilo iskrenog prijateljstva Srba i Albanaca. Poznat je slučaj Albanca Ismailja Gašija, iz sela Turjaka kod [[Peć]]i, koji je sa svojim sinovima održavao pravoslavno groblje, kao i Alije Zečaja iz Donjih Streoca kod [[Dečani|Dečana]], koji se i pored podnošenja progona od svojih saplemenika zauzimao za Srbe i Crnogorce, dosledno svom stavu: "Ne trpim teror nad svojim narodom, ne trpim teror svog naroda nad drugim".<ref>[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/kosovo-jadovno.html Atanasije Jevtić, Od Kosova do Jadovna]</ref> === Savremeni period === [[Datoteka:Srpsko-albansko prijateljstvo.jpg|thumb|250px|"Živelo srpsko-albansko prijateljstvo", grafit u [[Pančevo|Pančevu]]]] U današnje vreme su mnogo češći slučajevi sukoba i neprijateljstva, nego prijateljstva među Srbima i Albancima. Između zvaničnih predstavnika Srba i Albanaca ne postoji visok stepen saradnje, a kontakti i dijalog se uglavnom odvijaju u [[Nevladine organizacije|nevladinom sektoru]], između pojedinaca i organizacija koji nastoje da održavaju prijateljske odnose između ova dva naroda. U periodu od jeseni [[1994]]. do jeseni [[2000]]. godine Omer Karabeg je u emisiji "Most" Radija Slobodna Evropa vodio neprekidan serijal srpsko-albanskih dijaloga.<ref>{{Cite web |title=Omer Karabeg, Srpsko-albanski dijalog |url=http://www.nin.co.yu/2000-12/21/15864.html |access-date=2009-10-21 |archive-date=2008-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226155117/http://www.nin.co.yu/2000-12/21/15864.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon nasilnih [[Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.|nemira na Kosovu i Metohiji]] 17. marta [[2004]]. godine, u [[Pančevo|Pančevu]] su na zgradi Skupštine opštine osvanuli grafiti "Živelo srpsko-albansko prijateljstvo" i "Ne damo naše Albance, Vojvođani", koje su napisali [[Nenad Živković]], tada glavni i odgovorni urednik lokalnog nedeljnika „Pančevac“ i Dunja Šašić, tada art direktorka ovog lista, a koji su izazvali buru reakcija u Pančevu.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=373002 Istina piše na zidu]</ref> U tim danima nasilja i bezvlašća na Kosovu, retko mesto srpsko-albanskog dijaloga bio je internet sajt B92.<ref>[http://www.b92.net/specijal/kosovo2004/dijalog.php Srpsko-albanski dijalog na b92.net]</ref> Od [[2005]]. godine [[Mirovni karavan]] je počeo da putuje po zemljama bivše Jugoslavije, a nekoliko puta [[mir]]ovni [[aktivisti]] su posetili i [[Kosovo]].<ref>{{Cite web |title=Mirovna Karavana |url=http://oneworldsee.org/js/node/14998 |access-date=2009-10-21 |archive-date=2019-03-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190323133845/http://oneworldsee.org/js/node/14998 |dead-url=yes }}</ref> [[2009]]. godine je održan prvi naučni skup srpskih i albanskih istoričara na kome je dogovoreno da se pristupi izradi zajedničkog zbornika o srpsko-albanskim odnosima u 20. veku.<ref>[http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/24212/lat/Prvi-naucni-skup-srpskih-i-albanskih-istoricara.html Prvi naučni skup srpskih i albanskih istoričara]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Znameniti predstavnici == === Dositej Obradović === [[Datoteka:DositejObradović.jpg|thumb|125px|[[Dositej Obradović]]]] Srpski prosvetitelj [[Dositej Obradović]] je [[1769]]. godinu proveo kod jedne familije „Arbanasa“, od kojih je upoznao njihov narod i kulturu i naučio [[albanski jezik]]. On piše o prijateljskim odnosima Albanaca prema Srbima, i prenosi izjavu jednog od njih o zajedničkom poreklu Albanaca i Srba: {{izdvojeni citat|Mi smo sa Srbi jedan rod i pleme bili.<ref name="Tucović 130">Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 130), Prosveta, Beograd, 1950.</ref>}} === Marko Miljanov === [[Datoteka:Miljanov.jpg|thumb|125px|left|[[Marko Miljanov]]]] [[Marko Miljanov]] ([[1833]]-[[1901]]), narodni [[književnik]], [[vojskovođa]] i [[vojvoda]] iz [[pleme]]na [[Kuči]], je sa svojim delima pisao o običajima Crnogoraca i Arbanasa, njihovom suživotu i prijateljstvu. Prema onom što je u narodu zabeležio Miljanov, [[Kuči]], [[Belopavlići]], [[Hoti]], [[Piperi]] i [[Klimenti]] nisu pretstavljali uvek dve grupe plemena, albansku i crnogorsku, podeljenih u dva neprijateljska logora, već su često stajali na jednoj strani protiv zajedničkog neprijatelja.<ref name="Tucović 130"/> U knjizi Život i običaji Arbanasa, Miljanov je pisao o dvojici [[Srbi|srpskih]] [[hajduk]]a, [[Raka Đurić|Raku Đuriću]] i [[Ilija Turov|Iliji Turovu]], odnosno Ili-Kuču, kako su ga [[albanci|arbanaške]] [[narodne pjesme]] nazvale. Svojoj želji da posluži boljem međusobnom razumevanju susednih [[pleme]]na on je namenio celo delo. O [[Albanci|Arbanasima]] je Marko Miljanov pisao najlepše, govoreći: {{izdvojeni citat|Niko nije više od Arbanasa s malijem dobrim zadovoljan, i malijem zlim ogorčen!<ref>Marko Miljanov, Život i običaji Arbanasa</ref>}} === Dimitrije Tucović === [[Datoteka:Dimitrije tucovic.jpg|thumb|125px|[[Dimitrije Tucović]]]] [[Dimitrije Tucović]] ([[1881]]-[[1914]]), istaknuti srpski [[socijaldemokratija|socijaldemokrata]], je svojim delom Srbija i Albanija iz 1914. godine kritikovao politiku srpske države prema Albancima, naglašavajući potrebu srpsko-albanske povezanosti i saradnje. {{izdvojeni citat|Danas je postalo vrlo rizično propovedati potrebu zajedničkoga rada sa Arbanasima. U pogubnoj utakmici da opravda jednu naopaku politiku buržoaska štampa je stvorila o Arbanasima čitavu kulu neistinitih i tendencioznih mišljenja, a [[Srpska okupacija Albanije|osvajačka politika Srbije]] sa svojim vararskim metodama morala je Arbanase ispuniti dubokom mržnjom prema nama.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 130) Prosveta, Beograd, 1950.</ref>}} == Literatura == * [[Marko Miljanov]], ''Život i običaji Arbanasa'', Beograd, 1908. * [[Jovan Hadži Vasiljević]], ''Arbanaska liga i srpski narod u Turskom carstvu (1878-1882)'', Dodatak "Ratniku" za januar, Beograd 1909. * [[Dimitrije Tucović]], ''Srbija i Arbanija, Jedan prilog kritici zavojevačke politike srpske buržoazije'', Beograd, 1914. * [[Milan Šufflay]], ''Povijest Sjevernih Arbanasa'', Arhiv za arbanašku starinu, jezik i etnologiju (1924, obj. 1925) * [[Vladimir Dedijer]], ''Jugoslovensko-albanski odnosi 1939-1948'', Beograd 1949. * [[Milorad Komatina]], ''Enver Hodža i jugoslovensko-albanski odnosi'', Službeni list SRJ, Beograd 1995. * [[Petrit Imami]], ''Srbi i Albanci kroz vekove'', Samizdat B92, Beograd, 2000. * [[Anna De Lellio]] i [[Robert Elsie]], ''The Battle of Kosovo 1389 : An Albanian Epic'', I. B. Tauris & Company, 2009. == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Besa (obećanje)]] * [[Srpsko-albanski sukob]] * [[Srpsko-albanski odnosi]] == Vanjske veze == * [http://www.kosovakosovo.com/ Albansko-srpski forum] * [http://www.rastko.org.rs/rastko-al/index.php Projekat Rastko - Skadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121229045752/http://rastko.org.rs/rastko-al/index.php |date=2012-12-29 }} * [http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |date=2010-01-03 }} * [http://www.rastko.org.rs/rastko-al/zbornik1990/jrotar-putopisi_l.php Janez Rotar: Slavensko-albanski nacionalni odnosi prema našoj putopisnoj literaturi (do 1914)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111195338/http://www.rastko.org.rs/rastko-al/zbornik1990/jrotar-putopisi_l.php |date=2014-01-11 }} * [http://www.mltranslations.org/serbcroat/hoxhayugo.htm Enver Hodža, Albanski narod će stati uz Jugoslovenski narod] [[Kategorija:Srpsko-albanski odnosi]] [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Historija Kosova]] [[Kategorija:Politika Srbije]] [[Kategorija:Politika Albanije]] hdfradu3wjue3s153i8s8pkvimotb7w 0 91142 42690636 42385553 2026-09-20T21:58:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690636 wikitext text/x-wiki {{Filozofi | region = Zapadna filozofija | era = [[Filozofija 20. veka|Filozofija 20. stoljeća]] | color = #B0C4DE | naziv_slike = | širina_slike = | širina_slike = | ime = Branko Bošnjak | rođenje = [[14. 1.|14. januar]] [[1923]] Stojčinovac kod [[Osijek]]a, [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | smrt = [[18. 6.|18. juni]] [[1996]]., [[Zagreb]] [[Hrvatska]] | škola = [[marksizam]] | interesovanja = Grčka antička filozofija, religija | centralne_ideje = | uticaj od = [[Karl Marx|Marxa]], [[Heraklit]]a | uticaj na = | potpis = }} '''Branko Bošnjak''' (Stojčinovac kod [[Osijek]]a, [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]], [[14. 1.|14. januar]] [[1923]] - [[Zagreb]] [[Hrvatska]] [[18. 6.|18. juni]] [[1996]].), Jugoslavenski ([[Socijalistička Republika Hrvatska|hrvatski]]) [[Marksizam|marksistički]] [[Filozofija|filozof]], univerzitetski profesor i [[akademik]], pripadnik [[praxis filozofija|praxisove škole mišljenja]] i jedan od osnivača [[magazin|časopisa]] [[Praxis (časopis)|Praxis]].<ref>[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/redakcija.htm Redakcija filozofskog časopisa "Praxis"]</ref> == Biografija == Branko Bošnjak studirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], jugoslavistiku i grčki. Na istom fakultetu je doktorirao [[1956]] sa temom Povijest filozofije kao nauke. Habilitirao je na istom fakultetu [[1960]] sa radom Logos i dijalektika. (Studija o Heraklitu). Od [[1963]] je docent , te kasnije i redovni profesor. Bošnjakov glavni filozofski interes bila je antička grčka filozofija i odnos [[Marksizam|marksizma]] i religije. Jedan od prvih njegovih filozofskih eseja nosi naslov »Socijalizam i religija«, objavljen je u Praxisu broj 2 (1964). Taj tekst bio je pisan u maniri borbenog ateizma, u njemu je Marxovu kritiku religije Bošnjak pokušao interpretirati u skladu s lenjinističkim antiteizmom. No na kraju eseja – nasuprot ranije iznijetoj tezi o nužnosti ukidanja religije – Bošnjak je toleratno zaključio »ne treba religiju silom sprečavati«, već da »mora postojati stalan dijalog s takvim shvaćanjem«. Upravo taj rad najbolje ocrtava Bošnjaka, - on je iznad svega bio humanist, uvijek spreman na dijalog i kritičko razmišljanje. Branko Bošnjak bio je dugogodišnji šef Katedre za historiju filozofije, pročelnik Odsjeka za filozofiju<ref>{{Cite web |title=Povijest Odsjeka za filozofiju - Filozofski fakultet u Zagrebu |url=http://www.ffzg.hr/filoz/showpage.php?id_pag=9 |access-date=2010-09-27 |archivedate=2011-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110612111235/http://www.ffzg.hr/filoz/showpage.php?id_pag=9 |deadurl=yes }}</ref>, predsjednik Savjeta i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u dva navrata predsjednik Filozofskog društva Hrvatske (1964.-1965. i 1978.-1979.).<ref>[http://www.hrfd.hr/u/dokumenti/02%20Grgec.pdf Goran Grgec: Pola stoljeća Hrvatskog filozofskog društva kao istraživački izazov]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti]]. Predavao je na brojnim svjetskim Univerzitetima i međunarodnim filozofskim skupovima. Uredio je brojne filozofske biblioteke i časopise, i napisao desetak filozofskih djela. == Najznačajnija djela == * ''Povijest filozofije kao nauka'', Naprijed, Zagreb (1958.) * ''Logos i dijalektika'' (1961.) * ''Filozofija i kršćanstvo'', Biblioteka Religija i društvo, Zagreb (1966.) * ''Grčka filozofska kritika Biblije'' (1971.) * ''Sistematika filozofije'', Naprijed, Zagreb (1977.) * ''Filozofija - Uvod u filozofsko mišljenje i rječnik'', Naprijed, Zagreb (1977.) * ''Grčka filozofija'', Filozofska hrestomatija NZMH (1978.) * ''Smisao filozofske egzistencije'' (1981.) * ''Filozofija i povijest'', Školska knjiga, Zagreb (1983.) * ''Povijest filozofije'' u tri toma, Prometej, Zagreb (1993.) == Povezano == * [[Praxis filozofija]] * [[Praxis (časopis)]] == Napomene == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://hrcak.srce.hr/file/18505 Mislav Kukoč: Od kritike religije do dijaloga:Filozofija Branka Bošnjaka - povodom 10. obljetnice smrti (Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«).pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200324210010/https://hrcak.srce.hr/file/18505 |date=2020-03-24 }} * [http://praxis.anarhija.org/index.php/Praxis:Praxis_1969_1-2:Povijest_i_revolucija_-_Branko_Bo%C5%A1njak Branko Bošnjak: ODNOS IDEJA I STVARNOSTI (Praxis 1969 1-2:Povijest i revolucija - Branko Bošnjak)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100915153959/http://praxis.anarhija.org/index.php/Praxis:Praxis_1969_1-2:Povijest_i_revolucija_-_Branko_Bo%C5%A1njak |date=2010-09-15 }} * [http://www.ffzg.hr/filoz/article.php?id_art=211&id_pag=20 O Branku Bošnjaku na stranicama Odsjeka za filozofiju FF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110612110820/http://www.ffzg.hr/filoz/article.php?id_art=211&id_pag=20 |date=2011-06-12 }} {{Lifetime|1923|1996|Bošnjak, Branko}} [[Kategorija:Hrvatski ateisti]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Marksistički filozofi]] isz62ts5wta9is4u6qmf4ky681q1mkt 0 96819 42690605 41388056 2026-09-20T17:30:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime = Blaž Jurjev Trogiranin</br>Biagio di Giorgio da Traù |pokret = [[Gotika]] |slika = Biagio di Giorgio - Madonna del Castello.png |širina_slike = 280px |opis =Gospa od Kaštela, na njoj se potpisao ''Blasius de Iadra'' |datum_rođenja = oko [[1412]], [[Trogir]] ? |datum_smrti = oko [[1448]]<br />[[Zadar]] |polje = [[slikarstvo]] |praksa = [[Dalmacija]], [[Trogir]] |uticaj_na = |uticaj_od =[[Jacobello del Fiore]], [[Gentile da Fabriano]] |djela = ''Gospa od Kaštela'' crkva Gospa od Zdravlja, [[Zadar]]</br>''Bogorodica sa svecima'' Benediktinski samostan sv. Nikole, [[Trogir]] }} '''Blaž Jurjev Trogiranin''' (* [[Trogir]]?, oko [[1412]] - † [[Zadar]], oko [[1448]]) je [[gotika|kasnogotički]] slikar, prve polovice [[15. vijek|15. stoljeća]] iz [[Dalmacija|Dalmacije]], u [[Italija|talijanskoj]] [[Historija umjetnosti|povijesti umjetnosti]] je znan kao '''Biagio di Giorgio da Traù'''. O njegovu životu bilo je vrlo malo podataka, tako da je do prve polovice [[20. vijek|20. stoljeća]] on bio mitska ličnost, a njegovi radovi pripisivani su raznim drugim slikarima. == Biografija == On je bio putujući slikar, koji je radio za potrebe ondašnjih crkava, crkvenih bratovšina, po čitavoj Dalmaciji; od [[Trogir]]a, [[Šibenik]]a, [[Hvar]]a, [[Korčula|Korčule]], [[Ston]]a i [[Dubrovnik]]a. Radio je i po [[Italija|Italiji]] ([[Venecija]]), no najviše je njegovih djela pronađeno u Trogiru, zato i nosi epitet ''Trogiranin''. Ni dan danas nije posve jasno gdje je rođen, po nekima je iz [[Lika|Like]] ([[Lapac]]) no većina misli da je rođen u Trogiru ili bližoj okolici. Kao slikar zanimljiv je i stoga, jer je kasno otkriven. O njemu je bilo nekih arhivskih podataka, ali njegov opus bio je nepoznat. Zatim su neki povjesničari umjetnosti (prvenstveno [[Kruno Prijatelj]] ) uočili srodnosti među nekim njegovim djelima razbacanima po cijeloj Dalmaciji i grupirali ih u cjelinu, te je nakraju Kruno Prijatelj na osnovu stilske analize to pripisao istom majstoru. Kasnije je ta njegova teza potvrđena, - otkrićem potpisa ''Magister Blasius pictor'' sa stražnje strane oltarnog [[poliptih]]a iz crkve na [[Čiovo|Čiovu]] (za vrijeme restauracije 1950-ih), tako je '''Blaž Jurjev''' i njegov opus počeo izlaziti na svijetlo dana iz mraka [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Kao ''Magister Blasius pictor'' prvi put se spominje u jednom dokumentu iz [[Split]]a [[1412]]., tako da znamo da je kao majstor jedne radionice radio na ukrašavanju stropa splitske katedrale.<ref name=ban>[http://hrcak.srce.hr/file/26696 Irena Benyovsky Latin: Uloga bratovštine Sv. Duha u Trogiru u srednjem i ranom novom vijeku (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) {{PDF}}]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nakon toga pronađen je dokument u Trogiru, iz kojeg je vidljivo da je [[1419]]. trogirska komuna od njega naručila oslikavanje [[Mađarska|ugarske]] zastave. Nakon toga Blaž odlazi u [[Venecija|Veneciju]]. Po povratku [[1420]]. odlazi u [[Dubrovnik]], gdje dobija posao komunalnog slikara i protomajstora slikarske radionice. Nakon šest dubrovačkih godina, vraća se u Trogir. U Martikuli trogirske Bratovštine Sv. Duha navodi se da je postao član bratovštine [[1429]]., i da je [[1436]]. izabran za župana. Pronađeni su dokumenti iz kojih je vidljivo da je u Trogiru [[1434]]. od njega naručen poznati poliptih za oltar Sv. Jerolima za crkvu Sv. Ivana Krstitelja. Pronađen je i ugovor od [[15. 9.|15. septembra]] [[1437]]. između ''Bratovštine Sv. Marije'' (Male braće na Čiovu) i Magister Blasiusa o izradi oltarne slike (''unam anconam seu palam ad altare maius dicte ecclesia'') za izradu poliptiha za crkvu Sv. Jakova na Čiovu. [[1436]]. Iz nekih [[notar]]skih zapisa izašlo je na svijetlo dana da je Blaž Jurjev bio prilično bogat, posjedovao je dvije kuće u Trogiru i dosta zemlje. Pronađena je i njegova oporuka koju je [[1448]]., sastavio u [[Zadar|Zadru]], iz nje je vidljivo da je svoju kuću sa zemljištem blizu Sv. Petra u Trogiru, ostavio ''Bratovštini Sv. Duha'', novac je ostavio za gradsku ubožnicu, hodočasnike i izgradnju gradskih bedema<ref name=ban/>. Njegovo slikarstvo pripada kasnogotičkom internacionalnom evropskom stilu, pod snažnim venecijanskim uplivom. Njegova [[raspelo|raspela]] i [[poliptih|poliptisi]] su melodioznih linija, voluminozni i otmjeni, puni idealiziranih i dekorativnih oblika. Neki u njegovu opusu vide snažan upliv [[Jacobello del Fiore|Jacobella del Fiore]] dok drugi tvrde da je na njega presudniji uticaj imao [[Gentile da Fabriano]]. == Značajnija djela == * ''Raspelo'' iz crkve svetog Ivana, Trogir (danas u katedrali sv. Lovre Trogir), naslikano oko [[1440]] godine * ''Slika Bogorodice sa svecima'', (15. st.) Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir * ''Poliptih'' iz dominikanskog samostana, Trogir * ''Gospa u ružičnjaku'' (oko 1433. godine) * ''Gospa od Kaštela'', za crkvu Gospu od Zdravlja, [[Zadar]] * ''Poliptih Gospa sa svecima'' iz Korčule (oko [[1434]]. godine) * ''Naslovnica Matrikule bratovštine sv. Duha'', Pinakoteka zbirke sakralnih umjetnina katedrale sv. Lovre, Trogir<ref name=ban/> == Literatura == * [[Kruno Prijatelj]]: ''Slikar Blaž Jurjev'', Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb,1965. * Kruno Prijatelj: ''Umjetnički profil slikara Blaža Jurjeva'', Katalog izložbe Blaž Jurjev Trogiranin, Split-Zagreb 1986. -1987. * Irena Benyovsky Latin, ''Uloga bratovštine Sv. Duha u Trogiru u srednjem i ranom novom vijeku'', Povijesni prilozi 32, Zagreb 2007. * Francesco Semi: ''Biagio di Giorgio da Traù'', in Francesco Semi-Vanni Tacconi (cur.), Istria e Dalmazia, Uomini e Tempi. Dalmazia, Del Bianco, Udine 1992. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.arcipelagoadriatico.it/uomini/dalmati/digiorgio ''Magister Blasius pictor, un talento a lungo sconosciuto'', portal Centro Di Documentazione Della Cultura Giuliana Istriana Fiumana Dalmata]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Gotički slikari]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] lgrugkljf1s8v2sos69b2ff4smd1q0d 2 114847 42690590 42690421 2026-09-20T16:22:23Z Duma 16555 /* Načini ishrane */ 42690590 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] * [[Grabežljivi dinoflagelati]] * [[Krmna hrana]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} i8e6vjbhfd0f767x1hjgfddne35utjt 0 119193 42690556 42531086 2026-09-20T14:45:07Z Lojwe 140992 42690556 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Guadalajara | ime_genitiv =Guadalajare | izvorno_ime = | slika_panorama = Edificios de la plaza Mayor de Guadalajara.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Centar [[grad]]a Plaza Mayor | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Španjolska | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Guadalajare u Španjolskoj | nadimak = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute =38 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =3 | dužina-minute =10 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Španjolska}} | lokacija1_ime = [[Španske autonomne pokrajine|Autonomna zajednica]] | lokacija1_info = [[Kastilja-La Mancha]] | lokacija2_ime =[[Španjolske provincije|Provincija]] | lokacija2_info =[[Guadalajara (provincija)|Guadalajara]] | lokacija3_ime =Comarca | lokacija3_info = La Alcarria | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Antonio Román Jasanada | površina_bilješke = | površina_ukupna =236 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 708 [[metar]]a<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2017]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =84,145<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=357.3 stan / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =19001–19005 | pozivni_broj =949 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Guadalajara''' je [[grad]] od 84,145 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Spain-CastillaLaMancha.html | title =''Spain: Castilla-La Mancha'' | accessdate =5. 07. 2018 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u sredini [[španjolska|Španjolske]] u [[španske autonomne zajednice|Autonomnoj zajednici]] [[Kastilja-La Mancha]]. Guadalajara je [[glavni grad|administrativni centar]] [[Guadalajara (provincija)|Provincije Guadalajara]].<ref name=brit/> == Geografija == Guadalajara leži na [[obala]]ma [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Henares]]<ref name=brit/> udaljena šesdesetak [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Madrid]]a. [[datoteka:Guadalajara-aire.jpg|thumb|left|240px|Pogled iz [[avion]]a na grad]] === Klima === Gvadalahara ima klimu tipičnu za kastiljansku visoravan. Leta su duga, suva i topla, a zime su isto tako duge i oštre, dok su proleća i jeseni kratki i sveži. == Historija == Osnovali su je [[Iberi]] pod imenom '''Arijaka''' ({{jez-es|Arriaca }}), što znači ''kamenita reka''. Današnje ime je dobila od arapske reči ''-{wād al-ḥaŷara}-'' ({{jez-ar|واد الحجرة o وادي الحجرة,}}), što znači ''kamenita reka'', ili ''dolina tvrđava''. Na teritoriji današnje Gvadalahare postojao je rimski grad po imenu ''Arijaka'', koji su osnovali najverovatnije preromanski narodi, međutim, nema arheoloških dokaza o postojanju ovog grada, već samo referenci iz raznih tekstova kao na primer, [[Antoninski put]]<ref>{{Cite web |title=Antoninski put |url=http://www.roman-britain.org/geography/itinerary.htm |access-date=2011-08-02 |archive-date=2008-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080619133113/http://www.roman-britain.org/geography/itinerary.htm }}</ref>. Današnju Guadalajara su osnovali [[Mauri]] u [[8. vijek]]u. Isprva je bila pogranična tvrđava, pod imenom Vad al Hajra, što bi na arapskom značilo, "kamena reka". Historija Guadalajare tokom arapske dominacije nije mnogo poznata, sem da je bila deo [[Taifa|taife]] [[Taifa Granada|Granada]]. Tragovi tog perioda se vide u mostu na reci Enares i ruševinama Alkazara. Godine [[1085]], Gvadalaharu je osvojio kastiljanski kralj [[Alfonso VI od Leona i Kastilje|Alfonso VI]]. Prema hronikama iz tog doba, osvajanje se pripisuje jednom od [[Rodrigo Díaz de Vivar|Sidovih]] ljudi, [[Alvar Fanjez de Minaja|Alvaru Fanjezu]]. Od [[1085]]. do [[Bitka kod Navas de Tolosa|Bitke kod Navas de Tolosa]] [[1212]], grad je učestvovao u nekoliko ratova protiv [[Almoravidi|Almoravida]] i [[Almohadi|Almohada]]. Uprkos ratovima, hrišćansko stanovništvo je uspelo da se definitivno utvrdi u gradu putem doseljavanja ljudi sa severa — Kastiljanaca iz planinskih krajeva, [[Baski|Baska]] i [[Navari|Navara]], a [[1133]]. kralj [[Alfonso VII od Leona|Alfonso VII]] im je dodelio prve [[fueros]]e (lokalne zakone), koje je [[1219]]. [[Fernando III od Kastilje|Fernando III]] proširio. Tokom vladavine [[Alfonso X|Alfonsa X]], grad je bio pod zaštitom kralja, što je doprinelo ekonomskom razvoju i porastu stanovništva<ref name="ISt">[http://es.viajes.yahoo.com/p-guia_viaje-1178054-guadalajara_historia-i Istorija Gvadalahare]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. U drugoj polovini [[16. vijek|16. veka]], u grad se doselila [[porodica Mendoza]], čija je istorija nadalje bila tesno vezana sa Gvadalaharom. Toj porodici su pripadali [[Injigo Lopez de Mednoza]], [[markiz de Santiljana]], (1398—1458), poznati renesansni pesnik i vojnik, [[Pedro Gonzalez de Mendoza]] (1428—1495), veliki kardinal Španije i savetnik [[Katolički kraljevi|Katoličkih kraljeva]]. Uspon porodice Mendoza kojima je [[1475]]. godine bila dodeljena titula vojvode od Infantada, doprineo je ekonomskom razvoju gradskog života Gvadalahare. Godine [[1460]]. kralj [[Enrike IV od Kastilje|Enrike IV]] proglasio je Gvadalaharu gradom i potvrdio njen glas u [[Kortesi]]ma. U [[17. vijek|17. veku]], porodica Mendoza se preselila u [[Madrid]], što je dovelo do opadanja razvoja grada. Tokom [[Rat za špansko nasleđe|Rata za špansko nasleđe]], Gvadalahara je bila opljačkana. Filip V je obnovio fabriku tekstila u Gvadalahari koja je funkcionisala u Alkazaru do početka [[19. vijek|19. veka]]. U [[19. vijek|19. veku]], Gvadalahara je pretrpela veliku štetu u [[Španski rat za nezavisnost|Španskom ratu za nezavisnost]] ([[1808]]—[[1813]]), a ekonomskom padu je doprinelo i zatvaranje fabrike tekstila [[1822]]. godine<ref name="ISt" />. Godine [[1840]]. Gvadalahara je postala glavni grad provincije i sedište javnih institucija. U grad takođe dolazi Akademija vojnih inženjera. Tokom cele druge polovine 19. veka kao i prve polovine 20. veka, napredak je bio spor, koncentrisan na administrativne aktivnosti i bez razvoja industrije. Nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] (1936—1939) u kom je grad pretrpeo velike štete, [[1959]]. godine Gvadalahara se uključuje u plan razvoja kao poligon za industrijsko rasterećivanje Madrida i od tada do dan danas razvoj ovog grada je relatvno brz i u stalnom usponu. == Spomenici kulture == [[Datoteka:Iglesia de San Ginés2.jpg|thumb|300px|Crkva sv. Hines]] # Palata Infantado ({{jez-es|Palacio del Infantado}}) ([[15. vijek|15. vek]]) # Crkva sv. Jakova ({{jez-es|Iglesia de Santiago}}) ([[14. vijek|14. vek]]) # Crkva sv. Hil ({{jez-es|Iglesia de San Gil}}), (12-13. vek), ostaci. # Crkva nuestra senjora la Antigva ({{jez-es|Iglesia de Nuestra Señora la Antigua}}), (12-20. vek) # Konkatedrala sv. Marija ({{jez-es|Concatedral de Santa María}}) (mudeharska arhitektura, 13. vek) # Stara crkva de los Remedios ({{jez-es|Antigua Iglesia de los Remedios}}), (16. vek) # Crkva sv. Hines ({{jez-es|Iglesia de San Ginés}}) (16. vek) # Crkva Karmen ({{jez-es|Iglesia del Carmen}}) (17. vek) # Crkva sv. Nikole ({{jez-es|Iglesia de San Nicolás}}) (17. vek) # Crkva starog franciskanskog manastira ({{jez-es|Iglesia del Antiguo Convento de San Francisco}}) (16. vek) # Kapela Luis de Lusena ({{jez-es|Capilla de Luis de Lucena}}) (16. vek) # Palata don Antonija de Mendoze i stari manastir de la Pijedad ({{jez-es|Palacio de Don Antonio de Mendoza y antiguo Convento de la Piedad}}) (15. vek - renesansa) # Ostaci starog Alkazara i kapije na zidinama grada - Alvarfanjez, Alamin i Behanke ({{jez-es|Restos del antiguo Alcázar y de puertas de la muralla de la ciudad - Alvarfáñez, Alamín y Bejanque}}) == Proslave == * Procesija Apostola ({{jez-es|Procesión de los Apóstoles}}), deo ceremonije [[Korpus Kristi]] ({{jez-lat|Corpus Christi}}). Potiče iz [[15. vijek|15. veka]] * Proslava zaštitnice grada, Virhen de la Antigva (8. septembar) == Zanimljivosti == * [[Meksiko|Meksički]] grad [[Guadalajara (Jalisco)|Gvadalahara]] osnovao je [[Nunjo Beltran de Gusman]], rodom iz španske Gvadalahare. * Grb Gvadalahare predstavlja [[Alvar Fanez de Minaja|Alvara Faneza de Minaju]] kako ulazi u grad noću tokom osvajanja. === Poznate ličnosti rodom iz Gvadalahare === * [[Alvar Fanez de Minaja]], hrišćanski osvajač Gvadalahare. * [[Nunjo Beltran de Gusman]], osnivač [[Guadalajara (Jalisco)|Gvadalahare]] u Meksiku. * [[Antonio Buero Valjeho]], pisac 20. veka * [[Fransisko Fernandez Iparagire]], apotekar, lingvista i botaničar == Privreda== Guadalajara je grad [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[Prehtrambena industrija|prehrambene industrije]] svoje [[poljoprivreda|ruralne]] provincije.<ref name=brit/> Za [[privreda|privredu]] grada značajan je i [[vojska|vojni]] [[aerodrom]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Guadalajara-Spain |title= ''Guadalajara'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate =5. 7. 2018}}</ref> == Gradovi pobratimi == {|class="wikitable" |-valign="top" | * {{flagicon|Italija}} [[Livorno]], [[Italija]] (1979) * {{flagicon|Francuska}} [[Roanne]], [[Francuska]] 1980) * {{flagicon|Italija}} [[Parma]], [[Italija]] (1982) * {{flagicon|Meksiko}} [[Guadalajara (Jalisco)|Gvadalahara]], [[Meksiko]] (1982) || *{{flagicon|Slovačka}} [[Njitra|Nitra]], [[Slovačka]] (1988) *{{flagicon|UK}} [[Nuneaton]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1990) * {{flagicon|Poljska}} [[Nowy Sącz]], [[Poljska]] (1994)<ref name=pol>{{cite web |url=http://www.nowysacz.pl/guadalajara-hiszpania |title= ''Guadalajara'' |publisher =Nowy Sacz |language = poljski |accessdate =5. 7. 2018}}</ref> * {{flagicon|Kolumbija}} [[Guadalajara de Buga]], [[Kolumbija]] (1996) |} == Galerija == <gallery> Datoteka:SanNicolásElRealGuadalajara.JPG|Parohija sv. Nikola Datoteka:Guadalajara Panteon1.jpg|Panteon grofice Seviljano Datoteka:Ayuntamiento Guadalajara.jpg|Opština Datoteka:RuinasAlcazarGuadalajara2006.jpg|Alkazar Datoteka:ParquedelaConcordia2006.jpg|Park Konkordija Datoteka:Palacio del Infantado.pav.jpg|Palata Infantado Datoteka:Calle Mayor, Guadalajara.jpg|Glavna ulica </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Guadalajara, Spain}} * [https://www.guadalajara.es/es/ ''Ajuntament de Guadalajara''] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] [[Kategorija:Kastilja-La Mancha]] {{geog-stub}} cqkor14kdu1e6b2hk8w62u0gaikmypl 0 158895 42690531 42646311 2026-09-20T13:07:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690531 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = 464365162 | Name = Benzene | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageFileL1 = Benzene-2D-full.svg | ImageSizeL1 = 120px | ImageNameL1 = Full skeletal formula of benzene | ImageFileR1 = Benzene-aromatic-3D-balls.png | ImageSizeR1 = 120px | ImageNameR1 = Ball-and-stick model of benzene | ImageFileL2 = Benzene circle.svg | ImageSizeL2 = 80px | ImageNameL2 = Simplified skeletal formula of benzene | ImageFileR2 = Benzene-3D-vdW.png | ImageSizeR2 = 100px | ImageNameR2 = Space-filling model of benzene | ImageFile3=Benzene-xtal-3D-vdW.png | IUPACName = Benzen | SystematicName = cikloheksa-1,3,5-trien | OtherNames = {{unbulleted list|1,3,5-cikloheksatrien|benzol}} | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | CASNo = 71-43-2 | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | PubChem = 241 | ChemSpiderID = 236 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | UNII = J64922108F | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | KEGG = C01407 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | ChEBI = 16716 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 277500 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = CY1400000 | SMILES = c1ccccc1 | EINECS = 200-753-7 | InChI = 1/C6H6/c1-2-4-6-5-3-1/h1-6H | InChIKey = UHOVQNZJYSORNB-UHFFFAOYAH | StdInChI = 1S/C6H6/c1-2-4-6-5-3-1/h1-6H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = UHOVQNZJYSORNB-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | C=6|H=6 | Appearance = Bezbojna tečnost | Odor = aromatičan, sličan benzinu | Density = 0,8765(20) g/cm³<ref name="handbook13">{{RubberBible86th}}</ref> | Solubility = 1,79 g/L (15&nbsp;°C)<ref>{{cite journal |last1=Arnold |first1=D. |last2=Plank |first2=C. |last3=Erickson |first3=E. |last4=Pike |first4=F. |title=Solubility of Benzene in Water |year=1958 |journal=Industrial & Engineering Chemistry Chemical & Engineering Data Series |volume=3 |issue=2 |page=253 |doi=10.1021/i460004a016}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Breslow |first1=R. |last2=Guo |first2=T. |title=Surface tension measurements show that chaotropic salting-in denaturants are not just water-structure breakers |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1990-01_87_1/page/167 |year=1990 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=87 |issue=1 |pages=167-9 |pmid=2153285 |pmc=53221 |doi=10.1073/pnas.87.1.167|bibcode = 1990PNAS...87..167B }}</ref><ref>{{Cite book |last1=Coker |first1=A. Kayode |last2=Ludwig |first2=Ernest E. |title=Ludwig's Applied Process Design for Chemical And Petrochemical Plants |url=http://books.google.com/books?id=N8RcH8juG_YC&pg=PA114 |accessdate = 31. 5. 2012. |volume=1 |year=2007 |publisher=Elsevier | isbn = 0-7506-7766-X |page=114}}</ref> | SolubleOther = rastvoran u [[alkohol]]u, [[hloroform]]u, [[ugljen tetrahlorid|CCl₄]], [[dietil etar|dietil etru]], [[aceton]]u | MeltingPt = 5,5&nbsp;°C, 278,7 K, 41,9&nbsp;°F | BoilingPt = 80,1&nbsp;°C, 353,3 K, 176,18&nbsp;°F | Viscosity = 0,652 [[Poiz|cP]] na 20&nbsp;°C | VaporPressure = 10 kPa | Dipole = 0 [[Debaj|D]] | LambdaMax = 255 nm | RefractIndex = 1,50108 | LogP = 2,13 | MagSus = 54,8 x 10⁻⁶ cm³/mol }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHf = 48,7 kJ/mol | HeatCapacity = 136,0 J/K mol | Entropy = 173,26 J/K mol }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = [http://www.hmdb.ca/system/metabolites/msds/000/001/365/original/HMDB01505.pdf?1358893540 HMDB] | FlashPt = −11,63&nbsp;°C, 262 K | Autoignition = 497,78&nbsp;°C | ExploLimits = 1,2–7,8% | EUClass = {{unbulleted list|Zapaljiv|[[Karcinogen]]|[[Mutagen]]|Toksičan}} | NFPA-H = 2 | NFPA-F = 3 | NFPA-R = 0 | RPhrases = {{R45}}, {{R46}}, {{R11}}, {{R16}}, {{R36/38}},{{R48/23/24/25}}, {{R65}} | SPhrases = {{S53}}, {{S45}} | LD50 = 930 mg/kg (pacov, oralno) }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherCpds = {{unbulleted list|[[toluen]]|[[borazin]]}} }} }} '''Benzen''' (trivijalni naziv: benzol), molekulske formule C₆H₆, je najjednostavniji [[aromatični ugljovodonik]]. Otkrio ga je [[Michael Faraday|Majkl Faradej]] [[1825]]. godine tako što je izolovao benzen iz kitovog ulja i dobio bezbojnu tečnost karakterističnog mirisa. Tada je bila poznata samo molekulska formula.Osnovno jedinjenje velike grupe organskih aromatičnih jedinjenja - [[Areni|arena]]. Njegova gustina 0,885 g/cm³, tačka topljenja 5,5&nbsp;°C, tačka ključanja 80,2°S. Gori svetlim i jako čađavim plamenom. Otrovan je i kancerogen i u tečnom i u gasovitom stanju. Dobija se pri suvoj destilaciji uglja u [[koks]]arima, na području nekadašnje Jugoslavije u [[Lukavac|Lukavcu]] i [[Zenica|Zenici]]. Znatne količine se proizvode i sintetički, katalitičkim krekovanjem alifatičnih i naftenskih ugljovodonika. U svetu je [[1975]]. godine proizvedeno 8,92 miliona tona. Upotrebljava se u hemijskoj industriji kao rastvarač, sredstvo za ekstrakciju i kao sirovina za druge proizvode. == Benzenov prsten == Benzenov prsten je šestočlani prsten koji obrazuju atomi [[ugljenik]]a u strukturi molekula ugljovodonika benzola. Osnovni je strukturni sastojak organskih aromatičnih jedinjenja. Slobodni [[elektron]]ski parovi ugljenika u prstenu su delokalizovani i iznad i ispod ravni prstena grade delokalizovane elektronske oblake. Ovakva struktura je hemijski veoma postojana pa su jedinjenja koja poseduju benzenov prsten, i pored postojanja nezasićenih veza, pretežno dezaktivirana za reakciju [[adicija|adicije]]. Prsten je pak podložan [[elektrofil]]nom napadu odnosno elektrofilnoj aromatičnoj [[supstitucija|supstituciji]] pri kojoj se očuvava [[aromatičnost]] (posebna pažnja se obraća na redosled uvođenja supstituenata zbog njihovih direkcionih uticaja). Dobijeni derivati imaju široku primenu. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last1=Coker |first1=A. Kayode |last2=Ludwig |first2=Ernest E. |title=Ludwig's Applied Process Design for Chemical And Petrochemical Plants |url=http://books.google.com/books?id=N8RcH8juG_YC&pg=PA114 |accessdate = 31. 5. 2012. |volume=1 |year=2007 |publisher=Elsevier | isbn = 0-7506-7766-X |page=114}} * Archibald Scott Couper, ''On a New Chemical Theory'', Philosophical Magazine 16, 104-116 (1858) * Josef Loschmidt, Chemische Studien I, Carl Gerold's Sohn, Vienna (1861), * Josef Loschmidt, Chemische Studien I, Aldrich Chemical Co, Milwaukee (1989), catalog no. Z-18576-0, and (1913) catalog no. Z-18577-9 * Kathleen Lonsdale, "The Structure of the Benzene Ring in Hexamethylbenzene," ''Proceedings of the Royal Society'' 123A: 494 (1929). * Kathleen Lonsdale, "An X-Ray Analysis of the Structure of Hexachlorobenzene, Using the Fourier Method," ''Proceedings of the Royal Society of London'', Vol. 133, No. 822, Oct. 1, 1931 {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.atsdr.cdc.gov/HEC/CSEM/benzene/ ATSDR - Case Studies in Environmental Medicine: Benzene Toxicity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424053458/http://www.atsdr.cdc.gov/HEC/CSEM/benzene/ |date=2006-04-24 }} * [http://www.phc.vcu.edu/Feature/oldfeature/benzene/index.html Benzene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202031900/http://www.phc.vcu.edu/Feature/oldfeature/benzene/index.html |date=2007-02-02 }} * [http://www.hazard.com/msds/f2/bqv/bqvjq.html Benzene Material Safety Data Sheet] * [http://www.ilo.org/public/english/protection/safework/cis/products/icsc/dtasht/_icsc00/icsc0015.htm International Chemical Safety Card 0015] * [http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/12.html National Pollutant Inventory - Benzene] * [http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0049.html NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards] * [http://www-cie.iarc.fr/htdocs/monographs/suppl7/benzene.html IARC Monograph: "Benzene"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051012214340/http://www-cie.iarc.fr/htdocs/monographs/suppl7/benzene.html |date=2005-10-12 }} * [http://www.compchemwiki.org/index.php?title=Benzene Computational Chemistry Wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002174011/http://www.compchemwiki.org/index.php?title=Benzene |date=2006-10-02 }} * [http://classes.yale.edu/chem125a/125/history99/5Valence/Couper/Couper.html Couper and Carbon bonds] * [http://ntp.niehs.nih.gov/index.cfm?objectid=0707525C-0F07-05BF-A16CAC7B0ECC97B5 Dept. of Health and Human Services: TR-289: Toxicology and Carcinogenesis Studies of Benzene] * [http://classes.yale.edu/chem125a/125/history99/5Valence/Kekule/Kekule.html Kekule, Couper and dreams of Benzene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060522073205/http://classes.yale.edu/chem125a/125/history99/5Valence/Kekule/Kekule.html |date=2006-05-22 }} * [http://www.physicstoday.org/pt/vol-54/iss-3/captions/p45cap4.html Loschmidt's Benzene structure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102032822/http://www.physicstoday.org/pt/vol-54/iss-3/captions/p45cap4.html |date=2009-01-02 }} * [http://www.ch.ic.ac.uk/video/index.rss video podcast] (Sir john Cadogan giving a lecture on Benzene since Faraday, in 1991) * [http://www.welsch.com/e/index.php?chap=6_1&modulekey=wpmoleculeviewer&specialmol=71-43-2 benzene 3D view and pdb-file] {{Commonscat|Benzene}} [[Kategorija:Ugljovodonici]] [[Kategorija:Rastvarači]] [[Kategorija:Hazardni zagađivači vazduha]] [[Kategorija:Zagađenje vode]] [[Kategorija:Zagađenje zemljišta]] [[Kategorija:Anuleni]] [[Kategorija:Bezbednost i zdravlje na radu]] [[Kategorija:Mutageni]] e6ylt9w1lumpvf3xtt9eo2a4nfyk1bq 0 176884 42690621 42689720 2026-09-20T20:00:07Z ~2026-47488-30 388646 42690621 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> {{izdvojeni citat|Tada je nastala i najčudnovatija faktička koalicija u Drugom svetskom ratu, koju su sačinjavali u odnosu na Narodnooslobodilački pokret, kao jedinstvenog protivnika, četnici, Nemci, Britanci, Nedić, ustaše.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992, str. 274.</ref>|Profesor [[Branko Petranović]]}} [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 18, reg. br. 1/5 (VK-X-1).</ref><ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.</ref> gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskih okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata: {{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine: {{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]</ref>}} Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]</ref> kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}} General Mihailović je uvažio prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon samo par dana: {{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i Stojanović [Miodrag, kapetan — prim.] da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti: {{izdvojeni citat|G. pukovniče [Mihailović je general od decembra 1941. godine — prim.], rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.</ref>}} Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK: {{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.</ref>}} Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.</ref> Potpisujući se još uvijek kao pukovnik, Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Specijalna policija održavala je kontakte sa komandama i obavještajnim punktovima ravnogorskog pokreta Draže Mihailovića po Srbiji. Saradnja sa četnicima obično se negativno odražavala na pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], koji su bili hvatani, zatim kažnjavani na vremenske kazne i kasnije puštani iz [[Logor Banjica|logora na Banjici]]. О njihovom su puštanju po pravilu obavještavane terenske službe Mihailovićeve organizacije koje bi puštena lica najčešće ubijale.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-i/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga I], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 54.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd, 1999, str. 312–313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> Legalizovani ravnogorski komandant koji se u Nedićevim strukturama najduže održao bio je potpukovnik Momčilo Matić. Potpukovnik Matić je u kvislinškom sistemu, kao zapovjednik Drinske grupe srpskih oružanih odreda, igrao veoma bitnu ulogu. Legalizovao se krajem novembra 1941,<ref>Мр Драган Крсмановић, Војне формације 1941. године у Ужичком округу, Историјска баштина (број 20), Историјски архив Ужице, 2011, стр. 93.</ref> da bi na poziciji na kojoj se nalazio ostao neotkriven sve do proljeća 1943. godine. 3. marta 1943, potpukovnik Matić (pseudonim »Kapuco«) poslao je jedan od posljednjih radiograma Vrhovnoj komandi JVuO,<ref>AVII, ČA, K–293, reg. br. 3/1.</ref> iz koga postaje očito da je on, iako nominalno pod komandom generala Milana Nedića, zapravo odgovorao generalu Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Nedić mi usmeno saopštio 28. februara da dovedem celu grupu u Beograd do 15. marta radi preformiranja, moje je mišljenje radi likvidacije. Nemci to još nisu aminovali. U slučaju da je Nedićeva odluka izvršna, molim za naređenje gde da krenem sa najmanje 200 ljudi.}} Međutim, Matić nije uspio da se sa štabom Drinske grupe blagovremeno skloni iz Užica, budući da je već 6. marta od strane Nijemaca uhapšen,<ref>Милутин Живковић, н. д., стр. 318.</ref> da bi potom bio odveden u logor. Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant Gorske kraljeve garde JVuO, obavijestio je Mihailovića 20. marta: „Matićeva grupa nije zapravo razoružana, već samo što je jedna četa od 20 ljudi u Bosni... Ostalo ljudstvo [je] upućeno ... po Vašim ranijim instrukcijama delom preko Drine a većim delom preko Uvca i Lima, jedan deo priključio se Zlatiborskoj brigadi i [[Božidar Ćosović-Javorski|Boži Javorcu]]. Za ovo kriv je Matić jer se izrekao da će ići u šumu...“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 4/1.</ref> O sudbini Matićevih ljudi je VK JVuO sjutradan doznala nešto više i od kapetana Milorada Mitića, komandanta Zlatiborskog korpusa: „Matić iznenada razoružan i njegov štab. Odmah Nemci pojurili na teren da razoružaju ljudstvo. Uspeli samo u Bajinoj Bašti. Ostalo izbeglo. Većina van granice. Na reonu prihvaćeni. Pet šestina izbeglo.“<ref>AVII, ČA, K–293, reg. br. 4/1.</ref> Na ovaj će način biti ostvarena bojazan njemačkih okupacionih vlasti da će se JVuO priključiti legalizovani odredi, nezavisno od toga da li su Pećančevi ili Mihailovićevi. Upravo na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama upozorio je [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji, koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Paralelno sa sklapanjem pisanih ugovorâ s njemačkim komandama u Srbiji, majori Siniša Ocokoljić i Saša Mihajlović predlažu okupatoru usklađivanje antipartizanske akcije JVuO i SDS: {{izdvojeni citat|27.11. Vojni komandant Jugoistoka: </br> Četničke vođe Ocokoljić i Mihajlović dostavile su, preko poverljivog lica, ponudu da zajedno sa SDS-om unište komuniste u beogradskom okrugu. Oni traže garancije da će, tokom određenog perioda, biti obustavljena sva protivdejstva nemačkih i drugih trupa na datom području.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=176&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456904.] <br /> ({{jez-njem|"27.11. Mil.Befh.SO.: </br> DM.–Führer Ocokoljic und Mihajlovic durch V–Mann Angebot abgegeben, Komm. im Kreis Belgrad zusammen mit SSW. zu vernichten. Sie bitten um Zusage, daß für eine bestimmte Zeit jede Gegenaktion der Deutschen und sonstigen Truppen in diesem Raum unterbleibt."}})</ref>|Dnevni izvještaj Obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], 1. XII 1943.}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> Jedan od ljudi od najvećeg povjerenja Draže Mihailovića u okupiranom Beogradu bio je ing. Petar Milićević, viši železnički savetnik u penziji. Milićević je najprije djelovao pod pseudonimom »Lorenc«, da bi od početka 1943. godine preuzeo pseudonim »Ante«. U jednom od svojih izvještaja Mihailoviću, Milićević navodi da su za njega pristali da rade dva inspektora Uprave grada Beograda, pomenuvši jednoga od njih — Boška Ilića. Dvojica inspektorâ su bili angažirani na organizaciji četničkih trojki u Upravi grada Beograda i u njenim kvartovima, kao i za dostavljanje podataka o komunističkom pokretu u Beogradu i okolini.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, fond monografije o Beogradu, inventarski broj 8.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 315.</ref> Inače, Milićević se priključio ravnogorskom pokretu na samom početku rata 1941. Radio je legalno u glavnom gradu Srbije sve do decembra 1943, kada biva otkriven od strane ''[[Sicherheitsdienst]]a'' te prinuđen da pređe u ilegalni rad i uzme lažni identitet.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 492.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} O entuzijazmu kod stanovnika istočne Hercegovine naklonjenog četnicima za priključenje Nedićevoj Srbiji piše i major [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) u depeši pristigloj 30. XII 1943. u VK JVuO: {{izdvojeni citat|Narod neće moći izdržati bez pomoći u hrani. Ovu pomoć primiće od svakog ko mu je pruži jer su u pitanju familije za koje se, uostalom, borba i vodi. Nemci su proneli glas da će istočna Bosna i Hercegovina se priključiti Nediću. Svi govore: »Neka samo dođe i zavede vlast i red, a mi znamo što smo. Nama je potrebno mira i hleba, jer se više ovako ne može voditi borba sa svim neprijateljima, a pomoći nema ni odkuda«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref>}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Simić implicitno podsjeća na kolaboraciju ravnogoraca sa kvislinškim strukturama kroz [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizaciju četnika u Srbiji]] (koja je nastavljena i nakon razoružavanja legalizovanih odredâ), sugerirajući Vrhovnoj komandi JVuO da u njegovoj zoni odgovornosti dođe do obustave ove prakse: „Upravo danas Paloša [potpukovnik Miodrag Palošević — prim.] teram na posao i pored dva naređenja nije još otišao u avalski korpus... Avalskom korpusu naredio sam da uz pomoć Paloša obrazuje jurišne brigade i ilegalne starešine da budu, a ne Nedićevi oficiri. Objasnio sam da sada nije starešina nad korpusom i da je korpus samostalan u svakom pogledu.“ U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Aprila 1944. godine je i Peti puk SDK (oko 600 ljudi), zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja za Beograd poslana tročlana delegacija u sastavu: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju Komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa JVuO, poslao Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} [[File:Faksimil izveštaja pukovnika Jevrema Simića Drške od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću.jpg|thumb|Faksimil izveštaja pukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića Drške]] od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću.]] Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju: {{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je: Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima. Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod. Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500. S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo. Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici. Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar. Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom. Cvetić: sa njim veze nemam. Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini. U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali. Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem; 1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu. Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]]. Poručnik Prica je tom prilikom navodno obećao kapetanu SGS da četnici „za sada neće preduzimati nikakva neprijateljstva protiv njemačkih okupacionih trupâ“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.] <br /> ({{jez-njem|"Gelegentlich einer Reise im Grenzbezirk ist der Kommandeur der SGW–Kreisgrenzabteilung Pozarevac, Hptm. Ivanisevic im Dorfe C a r e v a c (10 südl. Gradiste) mit dem Cetnikführer und Kommandeur der Ramski brigade, Oblt. Bogdan P r i c a zusammengetroffen und mit demselben in ein Gespräch gekommen. </br> 3. Der Cetnikführer hat sich auch dahingehend ausgeschprochen, daß sie z.Zt. keine Feindseligkeiten gegen die deutsche Besatzungstruppe unternehmen werden."}})</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} Želja okupatora da se sa svim kvislinškim i kolaboracionističkim snagama, pod svaku cijenu i uz što manje sopstvenih gubitaka, spriječi prodor snagâ NOVJ iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Srbiju, izražena je i u izvještaju Operativnog odeljenja Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« od 19. jula: {{izdvojeni citat|Srbija: Pokreti crvenih divizija u južnom delu Srbije su od sve većeg značaja. [[Topličko-jablanička operacija|Operacija »Keraus«]]: glavnina 27. bugarske divizije krenula je 19. 7. iz doline Toplice u pravcu juga. Borbena grupa »Dizener« (5 bataljona Srpskog dobrovoljačkog korpusa i 1 tenkovska četa) kreće 20. 7. sa linije [[Leskovac]] — [[Lebane]] u pravcu severozapada. Četnička grupa »Vajel« sa zadatkom zaprečavanja linije Matorovska — Tulari nalazi se u naizmeničnim borbama sa crvenim snagama koje su prodrle preko Toplice u pravcu zapada sve do prostora [[Brus]]a. Južno od toga isturene jedinice komunista doprle su u pravcu [[Ibar|Ibra]] do prostora severno od [[Podujevo|Podujeva]]. Za ojačanje Ibarske doline upućen je dodatni ruski bataljon (I bataljon 5. puka [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]]). Na zapadnim granicama Srbije produžava se Titov marš, 9 — 12 crvеnih divizija prikupljeno je u prostoru [[Berane]] — [[Zvornik]] sa zadatkom upada u Srbiju. Borbe za [[Prokuplje]] — Brus se još ne mogu sagledati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000839—000840.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Bewegungen roter Divisionen in Südserbien von wachsender Bedeutung. </br> "Kehraus": Masse 27.bulg.Div. aus Toplica–Tal 19.7. nach S angetreten. Kgr. Diesener (5 SFK–Btlne. und 1 Pz.Kp.) antritt 20.7. aus Linie Leskovac – Lebane nach NW. </br> Cetnik–Gruppe Weyel mit Sperrauftrag in Linie Matorovska – Tulari mit Tn. in wechselvollen Kämpfen gegen–über Toplica nach W bis in Raum Brus vorgedrungene rote Kräfte. S davon vorderste Tle.Komm. N Podujevo Richtung Ibar. </br> Zur Verstärkung Ibartal ein weiteres Russen–Btl. (I./RZK 5) dorthin abgedreht. </br> An der W–Grenze Serbiens geht der Aufmarsch der Tito–Kräfte weiter, 9 – 12 rote Divisionen versammeln sich im Raum Berane – Zvornik mit dem Auftrag, nach Serbien einzufallen. </br> Die Kämpfe um Prokuplje – Brus sind noch nicht zu übersehen."}})</ref>|Izvod iz ratnog dnevnika Grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944. godine}} Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]] a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine, na pitanja predsednika sudskog veća o neposrednim rezultatima sastanka sa generalom Milanom Nedićem general Draža Mihailović se ovako odredio: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Da li ste vi posle razgovora preko Nedića primili od Nemaca izvesnu količinu oružja? Optuženi: Sve što sam iz Beograda primao preko [[Predrag Raković|Raković]]a, koji je radio stvarno po mom nalogu sa [[Miodrag Damjanović|Damjanovićem]], primio sam. Pretsednik: Da li je bilo iz nemačkih magazina? Optuženi: Ne znam. Pretsednik: Koliko ste pušaka primili? Optuženi: Ne znam. Pretsednik: Veće količine? Otprilike? Optuženi: Ne znam. Pretsednik: Je li dve, 20, 30? Optuženi: Ne, to ne znam tačno. Pretsednik: Primali ste. Optuženi: To je primljeno. Pretsednik: Pa vidite, vi ste primili 10.000 pušaka. Optuženi: Može da bude, ja broj ne znam. Pretsednik: Dozvoljavate li tu mogućnost? Optuženi: Ne, ne znam cifru. Pretsednik: Možda sedam, jedanaest ili petnaest hiljada. Optuženi: Može da bude 10.000. Pretsednik: Kako ste pokušali tih 10.000 pušaka da izvučete iz Beograda? Optuženi: Mogle su se izvlačiti kamionima za naoružanje Srpske državne straže, trebalo je da se popune obveznici. Pretsednik: Koliko je broj trupa imala Srpska državna straža? Optuženi: Mislim ukupno oko 20.000.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 236–237.</ref>}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.] <br /> ({{jez-njem|"In Serbien Einbruch mehrer Tito–Verbände. Im Raum zwischen Ibar und Morava starke rote Kräfte aus Montenegro im Vorgehen gegen die ihnen entgegengeworfenen Cetnik–Verbänden, Polizei, SFK und Bulgaren–Btlne. Es handelt sich fraglos um das II. Korps mit etwa 3 roten Divisionen. </br> Die rote 37. Div. befindet sich z.Zt. im Vorgehen aus Raum nördlich Prije Polje auf Ivanjica. In Kürze ist mit ihrem Auftreten am Ibarabschnitt nördlich Usce zu rechnen. </br> Den Divisionen des XII. Korps ist es gelungen, sich wie befohlen in Richtung N–Montenegro in Marsch zu setzen. Trotz sofort eingeleiterer Verfolgung durch Teile 7.SS–Div. muss mit Eintreffen in Gegend Pljevlja in wenigen Tagen gerechnet werden. </br> Zusammenfassend ergibt sich das Bild eines in grossem fast planmässigen Verlaufs der seit langem erwarteten Tito–Offensive zur Inbesitznahme S–Serbiens, wenn auch einzelne der beteiligten Verbände angeschlagen sind und das XII. Korps mit grossen Versorgungsschwerigkeiten zu kämpfen hat. Aus sicheren Quellen kann geschlossen werden, dass die in Serbien eingetroffenen roten Kräfte nach ihrer Vereinigung mit den Verbände des Hauptstabes Serbien sich beiderseits der Eisenbahn Stalac – Nisch – Grdelica festsetzen wollen, um die Hauptverkehrsader des Südostens nachhaltig zu unterbrechen und Süd–Serbien unter Ausschaltung aller DM–Einflüsse zum kommunistischen Herrschaftsgebiet zu machen."}})</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=971&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000961.] <br /> ({{jez-njem|"Es muss als erwissen gelten, dass heute über 90% aller Serben hinter DM stellen. Wenn sich jetzt der Ministerpräsident Nedic, der sich bisher eine gewisse Zurückhaltung dem DM gegenüber auferlegte, vor diesen stellt und für ihn spricht, dann erscheint damit endgultig und offiziell die Versammlung aller Serben zum Kampf gegen den Kommunismus vollzogen."}})</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Ministerpräsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio [[Milan Kalabić]]; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže. [...] Reorganizacija sistema bezbednosti stvaranjem Srpske državne straže bila je signal za Mihailovićeve ljude da kontaktom sa kolegama oficirima koji su ušli u sastav straže pokušaju da se infiltriraju kako bi došli do naoružanja i informacija ili, kasnije kada prilike budu povoljnije, stave te odrede pod svoju kontrolu. [...] Jedan od presudnih razloga velikog uticaja [Mihailovićevih četnikâ na SDS — prim.] bilo je i veliko prisustvo bivših ravnogoraca u oružanim odredima „srpske vlade“, a potom i u SDS, kao posledica njihove legalizacije nakon nemačke ofanzive krajem 1941. i uništenja ustaničke teritorije u zapadnoj Srbiji.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306–307.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] bcn31v7dsggzzxdsvi7x78ampp0z621 0 177449 42690655 41198269 2026-09-21T00:01:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690655 wikitext text/x-wiki {{Infookvir građevina | ime = Brodska tvrđa | izvorno ime = Festung Brod | slika = Tlocrt tvrđave Brod 18. st.jpg | opis slike = Tlocrt Brodske tvrđe iz 1728. s izmjenama Nicolausa Doxata | mjesto = [[Slavonski Brod]] | država = {{flag|Hrvatska}} | vrijeme gradnje = [[1715]]. - [[1741]]. | otvorenje = | obnova = | rušenje = | naručitelj = | vlasnik = | korisnik = | tip građevine = tvrđava | arhitektonski stil = [[barok]] | arhitekt = ''Perette de Silea'' i ''Nicolaus Doxat de Demoret'' | suradnici = | graditelj = | podizvođači = | kvadratura = | visina = | promjer = | broj katova = | širina-stupnjevi =45 | širina-minute =9 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =0 | dužina-oznaka =E | lokacijska karta = | web = }} '''Brodska tvrđa''' je [[barok]]na [[fortifikacija|utvrda]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], podignuta na inicijativu [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] uz rijeku [[Sava|Savu]] tokom [[18. vijek]]a. Svojevremeno jedna od najvećih [[fortifikacija|utvrda]] prema [[Otomansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], danas je spomenik nulte kategorije u čijim su obnovljenim dijelovima smješteni; klasična gimnazija Marijan Lanasović, Skupština i Poglavarstvo Slavonskog Broda i Galerija Ružić.<ref name=oet/> == Historija == Nakon prodora [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] u [[Bosna|Bosnu]] i potpisivanja mira u [[Karlovački mir|Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. rijeka [[Sava]] postala je granica sa [[Otomansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]]. stara brodska utvrda '''Vukovac''' usprkos dogradnje pokazala se premalenom za ambiciozne planove [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], koji je nove granice prema Osmanskom Carstvu želio osigurati izgradnjom brojnih snažnih utvrda; [[Stara Gradiška|Gradiška]], Brod, Rača, [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradin]], [[Osječka Tvrđa|Osijek]], [[Beogradska tvrđava|Beograd]], [[Aradska tvrđava|Arad]]... Radovi na izgradnji nove brodske [[fortifikacija|utvrde]] počeli su [[1715]]. prema nacrtima vojnog inženjera J. Willera. On se razbolio, pa su njegov plan razradili njegovi pomoćnici Perette de Silea i Oett. Na kraju je nacrt utvrde za smještaj 4000 vojnika i 150 topova, potpisao osobno sam [[Eugen Savojski]].<ref name=oet/><ref name=scri>{{cite web |url = http://hrcak.srce.hr/file/30304 |title = ''Brodska utvrda Vukovac 1688.-1722.'' |accessdate = 21. 08. 2012 |author = Josip Kljajić |format = PDF |language = hrvatski |publisher = Scrinia Slavonica |archive-date = 2016-03-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160305152955/http://hrcak.srce.hr/file/30304 |url-status = dead }}</ref> [[Datoteka:Slavonski Brod Fortress-11.JPG|thumb|left|260px|Jedan od četiri ulaza u Brodsku tvrđu]] Utvrdu od zemlje, drva, cigle i tek manjim dijelom od kamena, <ref name=oet>{{cite web |url = http://www.casopis-gradjevinar.hr/~hsgiorg1/gradjevinar/assets/Uploads/JCE-57-2005-05-07.pdf |title = ''Utvrde u Slavonskom Brodu'' |accessdate = 21. 08. 2012 |author = Branko Nadilo |language = hrvatski |publisher = Časopis Građevinar }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>gradilo je uglavnom domaće stanovništvo slijedećih tridesetak godina. Nakon smrti [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], [[pukovnik]] Nicolas Doxat de Demoret [[1727]]. radi novi plan za Brodsku tvrđu, i transformira kvadratnu tvrđavu u osmerokutnu zvjezdu, dodavanjem kontragardi i [[luneta]].<ref name=uz>{{cite web |url = http://www.nuf.hr/data/articles/00022/docs/kratak-uvod-u-hrvatsko-fortifikacijsko-nasljede.pdf |title = ''Kratak uvod u hrvatsko fortifikacijsko nasljeđe'' |accessdate = 21. 08. 2012 |author = Zlatko Uzelac |format = PDF |language = hrvatski |publisher = NUF |archivedate = 2016-09-10 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20160910074740/http://www.nuf.hr/data/articles/00022/docs/kratak-uvod-u-hrvatsko-fortifikacijsko-nasljede.pdf |deadurl = yes }}</ref> Posljednji dodatak tvrđi bila je izgradnja [[kapela|kapele]] sv. Ane - [[1743]]. u samom središtu tvrđe. Ona je izgrađena na inicijativu [[general]]a Ascania de Guadagna, po nacrtu [[Johann Lukas von Hildebrandt|Eugena Savojskog]] kako tvrdi historičar umjetnosti Zlatko Uzelac.<ref name=uz/> Posljednja faza dogradnje utvrde bila je između [[1766]].-[[1784]]. kad je izgrađen veliki kavalir oko [[Kasarna|kasarne]]. Značaj Brodske tvrđe prestao je [[1879]]., nakon [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|aneksije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], odtad je počelo njeno propadanje, iako je jedan njen manji dio služio kao kasarna sve do [[1991]]. Tvrđa je poklonjena gradu [[1995]]. koji je od tada obnavlja i uređuje kao dio proširenog središta grada. {{Panoramica|Tvrđava Brod panorama.jpg|1200px|Panorama Brodske tvrđe}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Brod Fortress}} * [http://www.museumwnf.org/baroqueart/database_item.php?id=monument;BAR;hr;Mon11;14;en Slavonski Brod Fortress] {{en icon}} * [http://www.bpz.hr/opci_podaci/kultura/tvrdava_brod/default.aspxhttp://www.bpz.hr/opci_podaci/kultura/tvrdava_brod/default.aspx Tvrđava Brod]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hr icon}} [[Kategorija:Tvrđave u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Slavonski Brod|Tvrđa]] 2ze1yvxkfyu9de2r9gnag2543b8hqft 0 178236 42690654 41230408 2026-09-21T00:00:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690654 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka (HR) | ime = [[Datoteka:Brodosplit Logo.JPG|100px|center]] | slika = [[Datoteka:Brodo1995.jpg]] | vrsta = javno | osnutak = [[1931]]. | prestala_postojati = | osnivači = Ateliers et Chantiers de la Loire i jugoslavenski dioničari | sjedište = [[Split]], [[Hrvatska]] | sjedište_grad = | sjedište_država = | ključneosobe = | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[brodogradnja]] | proizvodi = brodovi | usluge = - gradnja i popravak brodova (brodogradnja) <br /> - popravak i preinake brodova | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 4000 | holding = | divizije = Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.</br>Tvornica dizel motora d.o.o.</br>Dizalice d.o.o.</br>Nemetalna oprema d.o.o.</br>Metalna oprema i konstrukcije d.o.o.</br>Antikorozivna zaštita d.o.o.</br>Armature d.o.o.</br>Izolacija d.o.o. | podruž = | vlasnik = | slogan = | web = [http://www.brodosplit.hr/Po%C4%8Detna/tabid/1472/Default.aspx www.brodosplit.hr] | dodatak = }} '''Brodosplit''' je jedno od najvećih [[Hrvatska|hrvatskih]] [[brodogradilište|brodogradilišta]] iz [[Split]]a, koje gradi vojne i civilne brodove ([[tanker]]i, [[trajekt]]i, putnički brodovi). Nalazi u [[sever|sjevernom]] dijelu Splita, u [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskom zaljevu]] (od [[1932]].) na površini od 560 000 [[Kvadratni metar|kvadratnih metara]], na izuzetno dobroj lokaciji za proizvodnju brodova, jer se u blizini nalaze i gradska teretna i putnička luka, a u neposrednoj blizini je i [[Zračna luka Split]] (20 [[Kilometar|km]]). == Historija brodogradilišta == === Brodogradnja u Splitu početkom 20. vijeka === Split je [[1910]]. imao svega 21 407 stanovnika<ref >{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/11298 |title=Sanja Klempić: Utjecaj imigracije na strukture stanovništva Splita, Migracijske i etničke teme 20 (2004), 1: 79–110, PDF |access-date=2012-08-29 |archive-date=2017-12-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202112539/http://hrcak.srce.hr/file/11298 |url-status=dead }}</ref> i bio mali provincijski grad na rubu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon osnivanja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] počeo je vrtoglavo rasti, tako da je [[1931]] imao već 35 332 stanovnika, i bio najveća jugoslavenska luka, sa čak sedam malih brodogradilišta, odnosno devet ako bi se tome pribrojila i ona u obližnjem [[Vranjic]]u i [[Solin]]u. Najstarije splitsko brodogradilište novoga doba bilo je ono porodice ''Košćina'', osnovano [[1831]]. kod Lučca. '''Brodogradilište Košćina''' radilo je na tom mjestu do [[1875]]. <ref name="slobodna">{{cite web | url =http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/38237/Default.aspx | title =''Povijest splitske brodogradnje: Francuzima dugujemo škver'' | accessdate = 28. 08. 2012 | language=Hrvatski | author=Denis Krnić | publisher=Slobodna Dalmacija}}</ref> Tada je zbog probijanja željezničke pruge između Lučca i Manuša, izmješteno zapadno od Matejuške, na mjesto gdje se danas nalazi bivši hotel ''Ambasador''. Drugo splitsko brodogradilište novoga vremena bilo je '''Ivanko''', osnovano [[1893]]. od strane Dinka Ivanka u gradskoj luci (podno Katalinića briga) - on je startao sa malom barakom i manjim popravcima. Nakon pet godina izgradio je prvi vlastiti jedrenjak ''Slavni Vis''. Brodogradilište Ivanko bavilo se uglavnom popravkom parobroda, vremenom je preraslo u dioničko društvo i prezvalo se u skladu sa zakonom u ''Brodogradilište D. Ivanko i drugovi''. Kako je za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pao broj narudžaba,- poduzeće je bankrotiralo. Iz posrnulog društva je [[17. 3.|17. marta]] [[1918]]. uz financijsku pomoć novih ulagača izraslo novo društvo ''Splitsko brodogradilište Jug'' za gradnju, popravak, kupnju i prodaju brodova u kojem je bivši vlasnik Dinko Ivanko postao tehnički poslovođa. Treće splitsko brodogradilište bilo je Pomorsko industrijsko i tehničko poduzeće '''Braća Matijević'''<ref name="slobodna"/> (kasniji '''Marjan''') osnovano [[1922]]. godine. To je bilo malo remontno brodogradilište smješteno ispod ondašnje tvornice cementa ''Betizza''. Imalo je vlastitu elektrocentralu, ljevaonicu, elektrotehničku i kovačku radionicu, te za ono doba pravo tehnološko čudo radionicu za autogeno varenje. Četvrto splitsko brodogradilište '''Pakmor''' osnovao je [[1923]]., inženjer ''Pavle Kosiček''. <ref name="slobodna"/> To je bilo malo brodogradilište u zapadnom dijelu gradske luke koje je gradilo elegantne brze motorne i sportske čamce, poduzeće je prestalo s radom [[1960]]. godine. Uz ta brodogradilišta, poslovala su i dva bitno manja u [[Lora|Lori]]; ono ''Vatroslava Bulimbašića'' (maone, jedrenjaci i čamci) i ono korčulanskog kalafata ''Petra Jeričevića''. === 1931. osnivanje Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova === No pravi impuls brodogradnji u Splitu zbio se zbog vojske i njenih narudžbi. Kako je tadašnja [[Kraljevina Jugoslavija]] bila u odličnim vezama sa tadašnjom [[Francuska|Francuskom]] koja je bila pokrovitelj stvaranja [[Mala Antanta|Male Antante]], - zbog toga je vojna suradnja Jugoslavije i Francuske bila izuzetno jaka i značajna. Tako je krajem [[1930-e|1930-ih]] poznato francusko brodogradilišno društvo ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'' iz [[Nantes]]a gradilo dvije [[Podmornica|podmornice]] klase ''Osvetnik'' za [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|Jugoslavensku kraljevsku ratnu mornaricu]] - na račun tog posla veze su toliko ojačale da su francuzi odlučili svojim kapitalom i znanjem ojačati jugoslavensku brodogradnju i osnovati jedno snažno brodogradilište. Tadašnja Jugoslavija zapravo i nije imala većeg brodogradilišta, osim malog remontnog u [[Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora)|Bijeloj]] ([[Boka Kotorska]]) i onog u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]]. Tako je u martu [[1931]]. osnovano novo zajedničko ''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova'' <ref name="slobodna"/> sa sjedištem u [[Beograd]]u (iza kojeg je zapravo stajao ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire''). Novoosnovano društvo kupilo je krajem marta [[1931]]. godine brodogradilište ''Marjan'' (dok, ljevaonicu i mehaničku radionicu) a [[18. 8.|18. augusta]] [[1931]]. godine kupljeno je i brodogradilište ''Jug'' i zemljište u uvali Supaval. ''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova'' u prvoj godini poslovanja, uspjelo je izvršiti popravke na 53 parobroda, 2 jedrenjaka i 3 čamca (ukupno 35.751 tona). Početkom [[1932]]. godine društvo je počelo podizati nove proizvodne pogone, započeta je gradnja dvaju navoza od 60 i 80 m, te nekoliko radionica. === Brodogradilište ''Split'' A.D. kasnije ''Jadranska brodogradilišta'' A.D. === Odlukom glavne skupštine dioničara ”Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova” od [[11. 8.|11. augusta]] [[1932]]. godine, promjenjen je naziv društva u ''Brodogradilište Split A.D.'', a sjedište preseljeno iz [[Beograd]]a u [[Split]]. <ref name="slobodna"/> Od [[7. 6.|7. juna]] [[1933]]. otpočela je isporuka brodava za [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|Jugoslavensku kraljevsku ratnu mornaricu]] prvi naručeni brod bila je bila [[barkasa]] ''Novogradnja br. 1'' dužine 11m s ugradjenim diesel motorom. Društvo ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'', radilo je na transferu novih tehnologija u splitsko brodogradilište i investiralo značajna sredstva u povećanje kapaciteta, prvi profit splitsko brodogradilište ostvarilo je tek [[1938]]. Ulaganja su pokazala rezultat [[30. 7.|30. jula]] [[1936]]. tad je porinut u more prvi željezni brod na vlastiti parni pogon - [[remorker|tegljač]] ''Konjic''. To je označilo prekretnicu u splitskoj brodogradnji, i prijelaz sa zanatske na industrijsku proizvodnju brodova. Tad su se stale nizati narudžbe, gradili su brojne patrolne čamce (10) i patrolne brodove (2) za Ministarstvo Financija, jedan tegljač, te potom dva [[razarač]]a ''[[Ljubljana (razarač)|Ljubljana]]'' i ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' <ref name="slobodna"/> (po nacrtima Ateliers et Chantiers de la Loire, koji su izgradili prvi brod te klase [[Beograd (razarač)|Beograd]] [[1937]].) za mornaricu Kraljevine Jugoslavije i dva velika putnička broda ''Sarajevo (nakon rata Sinj)'' i ''Šumadija (nakon rata Kotor)''. Razarači su dovršeni [[1939]]. a brodogradilište naraslo na 1100 radnika. Posljednji Razarač Split, naručen [[1938]]. brodogradilište je dovršilo tek [[1942]]. tako da je završio u rukama Regio Marine [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. ==== Nepotpuna lista brodova izgrađenih za vrijeme Brodogradilišta ''Split'' A.D. ( ''Jadranska brodogradilišta'' A.D.) ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Broj na navozu || Ime || Vrsta || Godina || Nosivost ([[Registarska tona]]) |- || 40 || ''-''|| Patrolni čamac|| 1940 || - |- || 30 || ''Split''|| Razarač|| 1942 || 1850 |- || 28 || ''Velebit''|| Patrolni brod|| 1940 || 123 |- || 27 || ''Sarajevo (Sinj)'' || Obalno-putnički teretni parobrod || 1937 || 472 |- || 26 || ''Šumadija (Kotor)''|| Obalno-putnički teretni parobrod || 1937 || 472 |- || 23 || ''[[Ljubljana (razarač)|Ljubljana]]'' || [[Razarač]] || 1939 || 1210 |- || 22 || ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' || [[Razarač]] || 1939 || 1210 |- || 21|| ''Konjic''|| Parni lučki tegljač || 1937 || - |- || 1|| ''Novogradnja br. 1''|| Barkasa drvena || 1933 || - |- |} <ref name =broda>{{cite web | url =http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista19321940/tabid/3612/Default.aspx | title =''Brodovi izgrađeni u brodogradilištu Split A.D. i Jadranska brodogradilišta A.D.'' | accessdate =28. 08. 2012 | language =Hrvatski | publisher =Brodosplit | archivedate =2010-10-19 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20101019003539/http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista19321940/tabid/3612/Default.aspx | deadurl =yes }}</ref> [[Datoteka:Škverska dizalica.jpg|thumb|260px|right|Dizalica u Brodosplitu]] === Brodograđevna industrija ''Split'' === Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Brodogradilište ''Split'' A.D. je [[Nacionalizacija|nacionalizirano]] i preimenovano u Brodograđevna industrija ''Split'' (od [[1990-e|1990-ih]] Brodosplit). Isprva je prve veće narudžbe [[1950-e|1950-ih]] brodogradilište radilo za domaću flotu, vremenom se taj odnos promijenio tako da se danas 80% brodova radi za inozemne naručioce. Od svog osnutka Brodosplit je isporučio više od 350 brodova ukupne nosivosti od preko 10 milijuna tona. Mnogi od ovih brodova dobili su priznanja od uglednih međunarodnih institucija. Nakon [[1990-e|1990e]] Brodospit je [[Privatizacija|privatiziran]] i reorganiziran, tako da je današnje društvo Brodosplit dioničko društvo u većinskom vlasništvu [[Hrvatska|Hrvatske države]], sa oko 4000 radnika.<ref name="slobodna"/> Današnju kompaniju Brodosplit čini više društava: * Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. * Brodosplit - Tvornica dizel motora d.o.o. * Brodosplit - Dizalice d.o.o. * Brodosplit - Nemetalna oprema d.o.o. * Brodosplit - Metalna oprema i konstrukcije d.o.o. * Brodosplit - Antikorozivna zaštita d.o.o. * Brodosplit - Armature d.o.o. * Brodosplit - Izolacija d.o.o. Brodosplit može graditi brodove u jednom dijelu do 280 metara dužine i 166,000 [[Registarska tona|registarskih tona]] nosivosti. ==== Nepotpuna lista brodova izgrađenih za vrijeme Brodosplita ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Broj na navozu || Ime || Vrsta || Godina || Nosivost ( [[Registarska tona]]) |- || 466 || ''Peristil''|| Brod za rasute terete || 2010 ||52,113 |- || 463 || ''Stena Polaris''|| Tanker || 2010 || 64,917 |- || 462 || ''Stena Progress''|| Tanker || 2009 || 65,056 |- || 459 || ''Arctic Char''|| Tanker || 2010 || 74,999 |- || 458 || ''Arctic Flounder'' || Tanker || 2009 || 74,999 |- || 461 || ''Olib'' || Tanker ||2009 || 108,433 |- || 457 || ''Marinor'' || Tanker || 2008 || 74,999 |- || 460 || ''Dugi Otok'' || Tanker ||2008|| 108,414 |- || 456 || ''Marika'' || Tanker || 2008 || 74,999 |- || 453 || ''Zefyros'' || Tanker/Ro-Ro || 2006 || 1999 |- || 452 || ''Apiliotis'' || Tanker/Ro-Ro || 2006 || 1975 |- || 450 || ''Mari Ugland''|| Tanker || 2008 || 74,999 |- || 444 || ''Stena Performance''|| Tanker|| 2006 || 65,000 |- || 441 || ''Stena Paris''|| Tanker|| 2005 || 65,000 |- || 434 || ''Hrvatska''|| Tanker|| 2005 || 166,447 |- || 401 ||''Podravina''|| Tanker|| 1999 || 44,000 |- || 372 || ''Frans Suell''|| Trajekt || 1992 || 4105 |- || 362 || ''Jahre Traveller''|| Tanker || 1990 || 140,000 |- || 361 || ''Jahre Target'' || Tanker || 1990 || 140,000 |- || 357 || ''Isabella''|| Trajekt|| 1989 || 4105 |- || 356 ||''Amorella'' || Trajekt|| 1988 || 4105 |- || 347 || ''Kriti Color''|| Tanker|| 1987 || 43,305 |- || 100 || ''Capean Carras''|| Teretni brod || 1971 || 77000 |- || 77 || ''Makarska''|| Teretni brod || 1968 || 8000 |- || 50 || ''Pakistan''|| Teretni brod || 1964 || 12860 |- || 8 || ''Jedinstvo ''|| Putnički || 1958 || 2600 |- || 1 || ''Jugoslavija''|| Putnički || 1956 || 2600 |- |} <ref name =brod>{{cite web |url = http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista/tabid/1494/Default.aspx |title = ''Referentna lista brodova isporučenih od 1956. godine'' |accessdate = 28. 8. 2012 |language = Hrvatski |publisher = Brodosplit |archivedate = 2010-07-14 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20100714002811/http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista/tabid/1494/Default.aspx |deadurl = yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.brodosplit.hr Službene stranice Brodosplita] * [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/07/26?pageIndex=00010 "Politika", 26. jul 1937] [[Kategorija:Nastanci 1931.]] [[Kategorija:Jugoslavenske kompanije]] [[Kategorija:Hrvatske kompanije]] [[Kategorija:Brodogradilišta]] [[Kategorija:Kompanije u Splitu]] c2kwzz8g01px6h3ustn1a17iyzymbre 2 205351 42690550 42690406 2026-09-20T14:04:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografije */ 42690550 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] • [[Panamska kriza 1885.]] • [[Tisućudnevni rat]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] • [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] • [[Privremena vladina hunta (Panama)]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] • [[Demetrio H. Brid]] • [[José Agustín Arango]] • [[Tomás Arias]] • [[Federico Boyd]] • [[Manuel Amador Guerrero]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] |group14= {{flagicon|PAN}} Panama |list14 = [[José de Fábrega]] • [[Tomás de Herrera]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] • [[Victoriano Lorenzo]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} lqppu7plfd9yzxez0mi0uoqbp57oajl 0 210538 42690532 42599086 2026-09-20T13:22:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690532 wikitext text/x-wiki {{Evrovizijski predizbor (SR) |boja = #85BB65 |boja_teksta = black |ime = Beosong 2013. |slika = |datum = [[3. 3.|3. mart]] [[2013]]. (finale) <br /> [[2. 3.|2. mart]] (polufinale) |mesto_održavanja = Studio RTS, [[Beograd]] |voditelji = Maja Nikolić <br /> Gorica Nešović <br /> Dragan Ilić |reditelj = Dragoljub Ilić <br /> Ivan Stefanović |emiter = {{ZD|SRB}} [[Radio-televizija Srbije|RTS]] |pobednička_pesma = ''[[Ljubav je svuda]]'' <br /> [[Moje 3]] |na_evroviziji = |bodovanje = teleglasanje (100%) |žiri = |glasova_gledalaca= 61.114 (finale) <br /> 35.447 (polufinale) |broj_pesama = 15 |predizbori = polufinale, iz kojeg <br /> se 5 plasira u finale |u_pauzi = uspešni [[Srbi]]([[Srbijanci|janci]]) <br /> učesnici ''[[Ja imam talenat|Talenta]]'' <br /> [[Marija Šerifović]] |novine = u potpunosti nov format }} '''Beosong 2013.''' prvi je po redu [[Beosong]] ikada održan. To je takmičarski muzički festival i izbor za pesmu koja će predstavljati [[Srbija|Srbiju]] na [[Eurosong 2013.|Pesmi Evrovizije 2013.]] u [[Malmö|Malmeu]]. Ove godine je pobedila pesma grupa ''[[Ljubav je svuda]]'' grupe [[Moje 3]], koju čine [[Mirna Radulović]], [[Nevena Božović]] i [[Sara Jovanović]]. Takmičenje je organizovala [[Radio-televizija Srbije]]. == Princip == Tokom dvosatnog programa obe večeri, voditelj u centralnom studiju bila je Maja Nikolić, dok su u studiju 9 sa takmičarima bili voditelji RTS-ovog radijskog probrama Gorica Nešović i Dragan Ilić. Prema pravilniku, takmičarske pesme su premijerno izvedene tokom prve večeri festivala.<ref name=moje>{{cite web|last=Brey|first=Marco|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=moje_3_to_represent_serbia|title=Moje 3 to represent Serbia!|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Eurovision TV}}</ref> Pesme su rangirane isključivo prema SMS glasovima građana Srbije, koji su u roku od deset minuta po večeri imali mogućnosti da pošalju maksimalno pet poruka sa jednog mobilnog broja. Urednik festivala bio je Dragoljub Ilić, a reditelj Ivan Stefanović. Festival je održan 2. i 3. marta (polufinale i finale) od devet časova popodne u studiju RTS-a, uz direktan prenos na [[RTS 1]], [[RTS Satelit]], [[RTS HD|RTS -{HD}-]], ali i putem onlajn video striminga na sajtu televizije.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/%D0%A0%D0%A2%D0%A1+1/1275890/%D0%91%D0%B5%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%BD%D0%B3+2013.html|title=Beosong 2013|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=RTS}}</ref> == Pripreme == Dana 28. novembra 2012, srpska državna televizija je objavila da će organizovati u potpunosti novo takmičenje — Beosong. Kako je kasnije i bilo, a tada samo najavljeno, takmičenje se sastoji iz dva dela. Prvi deo je polufinale, tokom kojeg se odabira pet pesama-finalista, od ukupno petnaest koje je žiri prethodno odabrao od svih kompozicija prethodno dostavljenih televiziji. Drugi deo je finale, u kojem glasači odabiraju jednu od pet numera. U oba dela, ishod je stopostotno baziran na glasanju SMS porukama, pri čemu se sa jednog broja prihvata pet poruka tokom glasanja koje traje deset minuta.<ref>{{cite web|last=Webb|first=Glen|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=serbian_entry_to_be_chosen_in_beosong_2013|title=Serbian entry to be chosen in Beosong 2013|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Eurovision TV}}</ref> Period tokom kojeg je predaja kompozicija bila dozvoljena otpočeo je 1. decembra 2012, a trebalo je da bude zatvoren 20. januara 2013, ali je produžen za jedan dan, te su poslednje numere predate 21. januara.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/pesma+evrovizije/Pesma-Evrovizije-2013/story/2032/%D0%91%D0%B5%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%BD%D0%B3+2013/1250516/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D1%83%D1%80%D1%81+%D0%B7%D0%B0+%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D1%83+%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%BF%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D1%86%D0%B8%D1%98%D1%83+%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B5%D0%BD+%D0%B7%D0%B0+%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BD+%D0%B4%D0%B0%D0%BD.html|title=Konkurs za srpsku kompoziciju produžen za jedan dan|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=RTS}}</ref> Radio-televizija Srbije je 29. januara objavila da je pristigla 171 pesma, i da će uskoro biti odabrano petnaest najboljih.<ref>{{cite web|last=Webb|first=Glen|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=72473&_t=serbia_171_songs_submitted_for_beosong_2013|title=Serbia: 171 songs submitted for Beosong 2013|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Eurovision.tv}}</ref> Dana 31. januara, žiri, koji su činili [[Bilja Krstić]] (muzički urednik), [[Momčilo Bajagić Bajaga|Momčilo Bajagić]] (kompozitor), Vladimir Maričić (kompozitor i pijanista), Dragoslav Stanisavljević (džez redakcija) i Dobroslav Predić (muzička redakcija), odabrao je pesme namenjene polufinalu.<ref>{{cite web|last=Webb|first=Glen|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=serbia_rts_reveals_the_15_semi_finalists|title=Serbia: RTS reveals the 15 semi finalists|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Eurovision TV}}</ref> Poslednje potvrde spiska učesnika obavljene su 9. februara.<ref name="Serbia3">{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/pesma+evrovizije/Pesma-Evrovizije-2013/story/2034/Beosong+2013/1261736/Spisak+izvo%C4%91a%C4%8Da+i+autora+na+%E2%80%9EBeosongu+2013%E2%80%9C+.html|title=Spisak izvođača i autora na „Beosongu 2013“|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=RTS}}</ref> Takmičari su svakodnevno vežbali. Ipak, početkom februara, došlo je do obrta, jer je [[Maja Odžaklievska|Maja Odžaklijevska]] izjavila da neće moći da učestvuje usled zdravstvenih problema. Ona je svoju kompoziciju ''Anđeo s neba'', koju je komponovao Nikola Burovac, nameravala da preda svojem mlađem kolegi Nenadu Cvijetiću.<ref>{{cite web|url=http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/moje-3-marija-serifovic-je-potpuno-u-pravu/12494|title=Marija Šerifović je potpuno u pravu!|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Alo!|archivedate=2014-01-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140106032956/http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/moje-3-marija-serifovic-je-potpuno-u-pravu/12494|deadurl=yes}}</ref> Iako Maji i Cvijetiću taj ustupak nije mogao biti učinjen, Odžaklijevska je oslobođena svih proba, kako se ne bi preterano zamarala. Sem toga, ona je svoju baladu u polufinalu izvela sedeći na visokoj stolici.<ref>{{cite web|url=http://www.pravda.rs/2013/03/02/sramotno-rts-naterao-bolesnu-maju-odzaklijevsku-da-peva/|title=RTS naterao bolesnu Maju Odžaklijevsku da peva!|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Pravda|archive-date=2014-01-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20140106031928/http://www.pravda.rs/2013/03/02/sramotno-rts-naterao-bolesnu-maju-odzaklijevsku-da-peva/|url-status=dead}}</ref> == Polufinale == Polufinale ovog Beosonga održano je 2. marta u beogradskom studiju RTS-a. Gledaoci su pitem SMS glasanja od petnaest izvođača ponuđenih pesama izabrali pet finalsta za sutrašnji nastup — Sašku Janković (učesnicu ''[[Prvi glas Srbije|Prvog glasa Srbije]] 2013''), grupu Skajz (tri devojke kojima je Skaj Vikler napisao pesmu), Dušana Svilara (pobednik ''[[Zvezde Granda|Zvezda Granda]] 2007''), Mariju Mihajlović (najpoznatija po pratećim vokalima) i grupu Moje 3 (finalistkinje ''Prvog glasa'').<ref>{{cite web|last=Brey|first=Marco|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=serbia_five_qualifiers_for_tomorrows_final|title=Serbia: Five qualifiers for tomorrow's final|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Eurovision TV}}</ref> Za razliku od sutrašnjeg finala, u studiju nije bilo bitnih sporednih dešavanja, gostovanja, internih šala i promocija. Nakon saopštavanja rezultata polufinala, vidno revoltirana njima, Maja Nikolić je ubrzano napustila šminkernicu RTS-ovog studija. Napolju su je presreli novinari, koji su od nje zahtevali da objasni svoje postupke. Pevačica je u intervjuu koji je dala na izlazu ispričala da je čitavo takmičenje namešteno i da je pobednik odavno poznat — grupa ''Moje 3''.<ref name=maja>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/370422/Maja-Nikolic-ne-odustaje-Beosong-je-namesten-cim-ja-sa-onakvom-pesmom-nisam-u-finalu|title=Beosong je namešten čim ja sa onakvom pesmom nisam u finalu|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Blic Online}}</ref> Međutim, dodala je da Mirna, Nevena i Sara veoma dobro pevaju, i da sigurno nisu one odgovorne za nameštanje. Intervju je završila komentarom — da ova zemlja ''[Republika Srbija]'' ima zakon, to bi se sve istražilo i proverilo jer SMS glasove je vrlo lako namestiti. U međuvremenu je rekla da je nemoguće da ona i Maja Odžaklijevska sa dugogodišnjom karijerom imaju mnogo manje glasova od slatkih anonimnih devojaka (grupa Skajz).<ref name=maja/> Devojke iz ''Moje 3'' odgovorile su da ih ne interesuju nagađanja. ''Muzika nam je uvek bila na prvom mestu, publika je to prepoznala i zato smo zasluženo i pobedile''.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/370530/Nevena-Sara-i-Mirna-Nagadjanja-o-namestanju-Beosonga-nas-ne-interesuju|title=Nagađanja o nameštanju Beosonga nas ne interesuju|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Blic Online}}</ref> Dodale su da je pobeda bila časna. ''Muzika je bitna i muzika je pobedila''.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/370667/Mirna-Sara-i-Nevena-Casno-smo-pobedile|title=Časno smo pobedile!|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Blic Online}}</ref> {| class="sortable wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto" |+ style="font-size: bigger;" | '''Polufinale — 2. mart 2013.''' |- bgcolor="#CCCCCC" ! Redni broj ! Izvođač ! Peesma ! Odlike ! Glasovi ! Mesto |-style="font-weight:bold; background:gold;" | 1 | [[Moje 3]] | ''[[Ljubav je svuda]]'' | Saša Milošević Mare (m/a) <br /> Marina Tucaković (t) | 10.994 | 1 |- | 2 | Igor Terzija | ''Moja svetlosti'' | Aleksandar Filipović (m/a) <br /> Rastko Savić (t) | 578 | 15 |- | 3 | [[Maja Nikolić]] | ''Blagoslov'' | Mark Pelink (m/a) <br /> Maja Nikolić (t) | 769 | 11 |- | 4 | [[Kal (bend)|Kal]] | ''Kadifa usne'' | Dragan Ristić (m/a) <br /> Dušica Milanović Marika (t) | 1.553 | 7 |- | 5 | [[Nenad Milosavljević]] | ''Ruža od baruta'' | Nenad Milosavljević (m/a/t) <br /> Vladimir Dulović (t) | 1.495 | 8 |-style="font-weight:bold; background:gold;" | 6 | [[Saška Janković]] | ''Duga u tvojim očima'' | Slobodan Boban Petrović (m/a/t) <br /> ''Studio 3000'' (a) | 3.628 | 3 |- | 7 | Dušan Zrnić | ''Što prolazim'' | Ana Bojić Mrđen (m/t) <br /> Aleksandar Filipović (a) | 590 | 14 |- | 8 | [[Maja Odžaklievska|Maja Odžaklijevska]] | ''Anđeo s neba'' | Nikola Burovac (m) <br /> Sona Buljan (t) <br /> Marko J. Kon (a) | 616 | 13 |-style="font-weight:bold; background:gold;" | 9 | [[Dušan Svilar]] | ''Spas'' | Marko Đurašević Mahoni (m/a) <br /> Rastko Savić (t) | 7.518 | 2 |-style="font-weight:bold; background:gold;" | 10 | Skajz (''SKY's'')<ref name=sky>U medijima je prisutna pogrešna transkripcija Skajs. Jedina ispravna je Skajz, prema engl. {{IPA|/skaɪz/}}.</ref> | ''Magija'' | [[Skaj Vikler]] (m/a/t) | 1.995 | 4 |- | 11 | Ksenija Kočetova | ''Svetla pale se za nas'' | Maksim Kočetov (m/a) <br /> Ksenija Kočetova (t) <br /> Toni Malbašić (t) | 618 | 12 |-style="font-weight:bold; background:gold;" | 12 | Marija Mihajlović | ''Halo'' | Nikola Čuturilo (m/t) <br /> Boban Janković (a) <br /> Srđan Tanasković (a) | 1.691 | 5 |- | 13 | Aleksandra Dabić | ''Savrpen kraj'' | Dobrivoje Marić Čarli (m/a/t) | 1.614 | 6 |- | 14 | Kristina Savić | ''Za tebe živim'' | Vojkan Borisavljević (m) <br /> Vladan Savić (t) <br /> Uroš Ranković (a) | 894 | 9 |- | 15 | Žarko Stepanov | ''Tren'' | Ivan Ilić (m/a/t) | 894 | 9 |} == Finale == Pet finalista koji su prošli polufinale, nastupali su sa istim pesmama, kostimima i koreografijama (prema pravilniku) odmah sledeće veče, 3. marta. Sa najvećim brojem SMS poruka, pobedile su [[Moje 3]] sa pesmom ''Ljubav je svuda''.<ref name=moje/> Finalno veče je oko 21 čas počelo nastupom plesne grupe ''La luna'', koja je igrala uz zvuke numere ''Euphoria'', koja je prošle godine pobedila na Evrosongu. Usledila je šala Gorice i Dragana, kada su pokazali kofer u koji su navodno spakovali tople stvari ''za Malme, gde je sada jedan stepen [celzijusa]''. Takmičenje je otvorila Saška. Sedeća je nastupala grupa Skajz, koju čine Ksenija Knežević (učesnica ''[[Ja imam talenat]]''), Dana Gašić i Anđela Vujović.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:422518-Mirna-Sara-i-Nevena-idu-na-Evrosong|title=Mirna, Sara i Nevena idu na Evrosong|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Novosti}}</ref> Sledeći je nastupio Dušan Svilar, a zatim i Marija Mihajlović. Poslednje su nastupale Sara, Nevena i Mirna (''Moje 3''). Tokom glasanja, prikazivane su rekapitulacije, dok je u završnici glasanja (oko 22 časa) [[Marija Šerifović]] pevala pobedničku pesmu ''[[Molitva (pesma)|Molitva]]'', tokom čijeg je izvođenja pokazala majicu sa natpisom ''muzika iznad korupcije''.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/pesma+evrovizije/Pesma-Evrovizije-2013/story/2034/Beosong+2013/1277468/%E2%80%9EMoje+3%22+karte+za+Malme%21.html|title=„Moje 3" karte za Malme!|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=RTS}}</ref> Nakon Marije, nastupali su učesnici protekle sezone takmičenja ''Ja imam talenat'', koje se malo pre Beosonga održavalo na RTS-u. Nastupale su mnoge plesne grupe i ''Big bend'' domaćina, dok je revijalni deo otvorila Emilija Đonin. Prikazivani su i inserti o mnogim poznatim Srbima i Srbijancima — teniser [[Novak Đoković]], violinista [[Nemanja Radulović]], fudbaler [[Nemanja Vidić]], matematičar [[Teodor fon Burg]], tekvondistkinja [[Milica Mandić]]. Tema inserta bio je i [[Jovan Radomir]], švedska televizijska ličnost srpskog porekla. Pred objavu rezultata glasanja, novi singl ''Ono što ti nisam rekao'' promovisao je [[Oliver Mandić]].<ref>{{cite web|url=http://www.politika.rs/rubrike/spektar/ritam/Moje-3-predstavljace-Srbiju-na-Evrosongu.sr.html|title=„Moje 3” za Srbiju na Evroviziji|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Politika}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pravda.rs/2013/03/04/sastav-moje-3-predstavljace-srbiju-na-evroviziji/|title=“Moje 3“ predstavljaće Srbiju na Evroviziji|accessdate=6. 3. 2013.|publisher=Pravda}}</ref> {| class="sortable wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto" |+ style="font-size: bigger;" | '''Finale — 3. mart 2013.''' |- bgcolor="#CCCCCC" ! Redni broj ! Izvođač ! Peesma ! Odlike ! Glasovi ! Mesto |- | 1 | [[Saška Janković]] | ''Duga u tvojim očima'' | Slobodan Boban Petrović (m/a/t) <br /> ''Studio 3000'' (a) | 6.471 | 3 |- | 2 | Skajz (''SKY's'')<ref name=sky/> | ''Magija'' | [[Skaj Vikler]] (m/a/t) | 3.403 | 5 |- | 3 | [[Dušan Svilar]] | ''Spas'' | Marko Đurašević Mahoni (m/a) <br /> Rastko Savić (t) | 20.298 | 2 |- | 4 | Marija Mihajlović | ''Halo'' | Nikola Čuturilo (m/t) <br /> Boban Janković (a) <br /> Srđan Tanasković (a) | 5.013 | 4 |-style="font-weight:bold; background:gold;" | 5 | [[Moje 3]] | ''[[Ljubav je svuda]]'' | Saša Milošević Mare (m/a) <br /> Marina Tucaković (t) | 25.959 | 1 |} == Evrovizija == Predstavnice Srbije, članice grupe ''Moje 3'' Mirna, Nevena i Sara, nastupiće 14. maja u polufinalu Pesme Evrovizije u Malmeu, radi osvajanja mesta u finalu, koje će se održati četiri dana kasnije, 18. maja.<ref name=moje/> == Reference == {{reflist}} {{Beovizija}} [[Kategorija:2013.]] [[Kategorija:Srbija na Eurosongu]] itfyny12b3ekxablzcr1cb0node435r 0 217816 42690529 41267789 2026-09-20T12:59:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690529 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | slika = Benjamin Christensen.jpg | širina_slike = 194px × 212px | ime = Benjamin Christensen | datum_rođenja = {{Birth date|1879|9|28|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Viborg (Danska)|Viborg]], [[Danska]] | datum_smrti = {{Death date and age|1959|4|2|1879|9|28|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Kopenhagen]], [[Danska]] | zanimanje = [[filmski reditelj|režiser]], [[glumci|glumac]] | period = [[1911 na filmu|1911]]–[[1942 na filmu|1942]] | znameniti_filmovi = ''[[Häxan]] ''}} '''Benjamin Christensen''' (28. septembar 1879 – 2. april 1959) bio je [[Danska|danski]] glumac i režiser koji se smatra jednim od najznačajnijih i najuticajnih [[sineast]]a iz ere [[nijemi film|nijemog filma]]. Najpoznatiji je po horor-pseudokumentarnom filmu ''[[Häxan]]'', koji je kasnijih decenija dobio [[kult film|kult status]]. == Vanjske veze == * {{IMDb name|159725}} * [http://www.kinoeye.org/03/11/kendrick11.php Essay by David Kendrick] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240910225154/http://www.kinoeye.org/03/11/kendrick11.php |date=2024-09-10 }} * [http://www.filmreference.com/Directors-Bu-Co/Christensen-Benjamin.html Film Reference Article] * [http://www.allmovie.com/artist/benjamin-christensen-12988/bio Allmovie Bio] {{Lifetime|1879|1959|Christensen, Benjamin}} {{commonscat|Benjamin Christensen}} [[Kategorija:Danski teatarski glumci]] [[Kategorija:Danski filmski glumci]] [[Kategorija:Danski filmski režiseri]] sjsyv3prgl3rx5uo9pf6mv0hng4qpbg 0 223621 42690618 42690445 2026-09-20T19:37:20Z Alekol 2231 dop. iz en wiki 42690618 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1212}} {{commonscat|1212}} == Događaji == * početkom - Bertold je bio hrvatski ban od 1209. do 1211/12. * [[18. 3.]] (Cvjetnica) - [[Klara Asiška]] je postrižena u [[Porcijunkula|Porcijunkuli]], što je početak reda [[klarise|klarisa]]. * [[15. 4.]] - Umro je veliki knez [[Veliko Kneževstvo Vladimira|Vladimira]] [[Vsevolod III Jurjevič]], zv. Veliko gnezdo. Podelio je zamlju među četvoricom sinova, ali oni su zaratili (do 1216). * [[10. 7.]] - Veliki požar u [[London]]u. * [[16. 7.]] - [[Bitka kod Navas de Tolosa]]: katolička koalicija je potukla almohadskog kalifa - prekretnica u [[Rekonkvista|Rekonkvisti]]. * [[22. 7.]] - [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva]] (37) ženi se [[Beatrica Švapska|Beatricom Švapskom]] (14), unukom [[Friedrich I Barbarossa|Fridriha Barbarose]] - ali ona umire već 11. 8.. * [[26. 8.]] - Umro je [[Mihajlo IV Avtorijan]], nikejski vaseljenski patrijarh, slediće mu [[Teodor II Carigradski|Teodor II]] (1213-16). * [[26. 9.]] - [[Sicilska zlatna bula]]: sicilijanski i izabrani nemački kralj [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva|Frederik]] potvrđuje u Baselu naslednu kraljevsku krunu Otokara I Češkog. * jesen - Novi [[Džingis-kan]]ov pohod na [[Dinastija Jin (1115–1234)|Dinastiju Jin]]: opsedao je njihovu zapadnu prestonicu Xijing/[[Datong]], dok nije ranjen strelom. * [[9. 12.]] - Sicilijanski kralj [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva|Frederik]] je krunisan za nemačkog kralja u Mainzu. Priznaju ga na jugu Nemačke, na severu je [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto IV.]] * krajem godine - Kraljica [[Marija Jeruzalemska]] umire nakon porođaja, nasleđuje je tek rođena [[Izabela II. Jeruzalemska]]. Regent je njen otac [[Jean de Brienne]]. === Kroz godinu === * 1212/14 - [[Strez]] je ubijen u Proseku, noć nakon neuspešnih pregovora sa Savom Nemanjićem. Njegove posede uzima car [[Boril]].<ref>''Istorija s. n. I'', 299</ref> * Ugarski kralj Andrija II je bio na pohodu u Galiciji, u ime Danila Romanovića i njegove majke. * 1212-14? - Sklopljen je mir između latinskog carigradskog cara Henrika i nikejskog Teodora: [[Troada]] je potvrđena Latinima, imaju i neke tvrđave u Bitiniji. * Epirski vladar [[Mihajlo I Komnin Duka]] zauzima Tesaliju od lombardskih plemića. * Ahajski knez Geoffroi I de Villehardouin i gospodar Atine Othon de la Roche su zauzeli [[Nafplio]] i [[Argos]], koje dobija de la Roche u vidu Gospodstva Argosa i Nauplije. * "[[Dječji križarski rat]]": dvije grupe, iz Njemačke i Francuske, kreću se prema Mediteranu, sa uzaludnom namjerom da odu u Svetu zemlju. * Na mestu kasnijeg [[zamak Bran|zamka Bran]] u Erdelju, Teutonski vitezovi su podigli drveni zamak Dietrichstein (uništen je 1225, prilikom proterivanja vitezova iz Ugarske. * Ubijen je Ghiyath al-Din Mahmud, sultan [[Guridska Monarhija|Guridskog carstva]], nasleđuje ga sin Baha al-Din Sam III (do 1213). * [[Kamo no Chōmei]]: ''Hōjōki'', "Opis kolibe deset sa deset stopa". == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1212.}} * [[22. 3.]] - [[Go-Horikawa]], japanski car († [[1234]]) * krajem - [[Izabela II. Jeruzalemska]] († 1228) * [[Farinata degli Uberti]], firentinski aristokrata († [[1264]]) * [[Malatesta da Verucchio]], gospodar Riminija, osnivač Malesti († 1312) * {{circa}} [[Sveta Zita]] († [[1272]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1212.}} * [[29. 2.]] - [[Hōnen]], japanski budistički reformator (* [[1133]]) * [[15. 4.]] - [[Vsevolod III Jurjevič]], zv. Veliko gnezdo, veliki knez Vladimira (* [[1154]]) * [[11. 8.]] - [[Beatrica Švapska]], kratkotrajna sveta rimska carica (* [[1198]]) *[[26. 8.]] - [[Mihajlo IV Avtorijan]], nikejski vaseljenski patrijarh * [[4. 11.]] - [[Feliks iz Valoisa]], suosnivač reda Presvetog Trojstva, katolički svetac (* [[1127]]) * nov. - [[Azzo VI d'Este]], markiz Estea (* 1170) * krajem - [[Marija Jeruzalemska]] (* 1192) * [[Ana Komnena Angelina]], carica Teodora I Nikejskog (* ca. 1176) * [[David Komnin]], trapezuntski suvladar (* ca. 1184) * [[Ghiyath al-Din Mahmud]], sultan Guridskog carstva [[Kategorija:1212.| ]] 8i9y2hx13l41aoyajzzcx1p325iapss 0 230057 42690749 42690092 2026-09-21T07:30:26Z ~2026-50016-00 392778 42690749 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Самокат.jpg|desno|mini|200px|Moderan trotinet u upotrebi]] '''Trotinet(bokun)'''ili '''romobil''' je vrsta ličnog [[Vozilo|prevoznog sredstva]] koje naročito upotrebljavaju [[djeca]], kao [[igračka|igračku]]. To je nisko postavljena ravna površina montirana na dva ili više [[točak|točkova]], sa upravljačem na jednom kraju „daske“, a pokreće se prvenstveno vlastitom snagom korisnika, odgurivanjem [[noga|nogom]] o tlo. Uobičajen moderan trotinet izrađen je od [[metal]]a, često od [[aluminijum]]a. Površina za stajanje je uska, a trotinet je preklopiv kod spoja upravljača sa površinom za stajanje. Postavljaju se uglavnom samo dva točka, po jedan na svakom kraju „daske“. Točkovi su izrađeni od pune [[Guma|gume]] ili sličnih modernih industrijskih materijala. Bez obzira na moderan izgled trotineta, postoje razni oblici. Neki trotineti imaju veće točkove i upravljač takav da su prilično slični [[bicikl]]u. Drugi imaju tri ili četiri točka, postavljena uglavnom zbog veće stabilnosti korisnika. Trotinet je bio naročito popularan u prvoj polovini [[20. vijek]]a. Nekoliko decenija poslije zainteresovanost je bila smanjena, da bi u devedesetim godinama 20. vijeka ponovo postao popularan. == Razlika između trotineta i sličnih sredstava za prevoz == [[Datoteka:Stepje.jpg|mini|levo|150px|Trotinet sličan biciklu]] * Glavna razlika između [[bicikl]]a i trotineta je pogon, koji se kod trotineta vrši odgurivanjem nogom o tlo. * Glavna razlika između trotineta i [[skejtbord]]a je upravljač, kojim se na trotinetu može vršiti i oštrije skretanje, a koji olakšava i održavanje ravnoteže. Na skejtbordu ne postoji sličan upravljač. == Romobil == Iako je izraz '''romobil''' [[sinonim]] za '''trotinet'''<ref>''Leksikon stranih reči i izraza'', Milan Vujaklija</ref>, u Srbiji on često podrazumijeva posebnu vrstu trotineta koji ima ugrađenu i neku vrstu dodatnog pogona, kao [[Električna struja|električni]] ili mali [[benzin]]ski [[motor]]. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Kick scooters}} [[Kategorija:Igračke]] [[Kategorija:Vozila]] mrny6zg9sh5nrf41wvib8jzmazd7uqx 42690750 42690749 2026-09-21T07:33:03Z ~2026-50016-00 392778 /* */ 42690750 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Самокат.jpg|desno|mini|200px|Moderan trotinet u upotrebi]] '''Trotinet''' ili '''romobil''' je vrsta ličnog [[Vozilo|prevoznog sredstva]] koje naročito upotrebljavaju [[djeca]], kao [[igračka|igračku]]. To je nisko postavljena ravna površina montirana na dva ili više [[točak|točkova]], sa upravljačem na jednom kraju „daske“, a pokreće se prvenstveno vlastitom snagom korisnika, odgurivanjem [[noga|nogom]] o tlo. Uobičajen moderan trotinet izrađen je od [[metal]]a, često od [[aluminijum]]a. Površina za stajanje je uska, a trotinet je preklopiv kod spoja upravljača sa površinom za stajanje. Postavljaju se uglavnom samo dva točka, po jedan na svakom kraju „daske“. Točkovi su izrađeni od pune [[Guma|gume]] ili sličnih modernih industrijskih materijala. Bez obzira na moderan izgled trotineta, postoje razni oblici. Neki trotineti imaju veće točkove i upravljač takav da su prilično slični [[bicikl]]u. Drugi imaju tri ili četiri točka, postavljena uglavnom zbog veće stabilnosti korisnika. Trotinet je bio naročito popularan u prvoj polovini [[20. vijek]]a. Nekoliko decenija poslije zainteresovanost je bila smanjena, da bi u devedesetim godinama 20. vijeka ponovo postao popularan. == Razlika između trotineta i sličnih sredstava za prevoz == [[Datoteka:Stepje.jpg|mini|levo|150px|Trotinet sličan biciklu]] * Glavna razlika između [[bicikl]]a i trotineta je pogon, koji se kod trotineta vrši odgurivanjem nogom o tlo. * Glavna razlika između trotineta i [[skejtbord]]a je upravljač, kojim se na trotinetu može vršiti i oštrije skretanje, a koji olakšava i održavanje ravnoteže. Na skejtbordu ne postoji sličan upravljač. == Romobil == Iako je izraz '''romobil''' [[sinonim]] za '''trotinet'''<ref>''Leksikon stranih reči i izraza'', Milan Vujaklija</ref>, u Srbiji on često podrazumijeva posebnu vrstu trotineta koji ima ugrađenu i neku vrstu dodatnog pogona, kao [[Električna struja|električni]] ili mali [[benzin]]ski [[motor]]. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Kick scooters}} [[Kategorija:Igračke]] [[Kategorija:Vozila]] ae14ynulhr2rh1ouixlnxzco85c82w7 2 232970 42690560 42690505 2026-09-20T15:18:49Z Duma 16555 /* Glavne strategije */ 42690560 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični za domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', the Chinese liver fluke, is trophically transmitted]] [[wikt:trophic|Trophically]]-transmitted parasites are transmitted by being eaten by a host. They include trematodes (all except [[schistosomes]]), [[cestodes]], [[acanthocephala]]ns, [[Pentastomida|pentastomids]], many [[roundworms]], and many protozoa such as ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> They have complex life cycles involving hosts of two or more species. In their juvenile stages they infect and often [[encyst]] in the intermediate host. When the intermediate-host animal is eaten by a predator, the definitive host, the parasite survives the digestion process and matures into an adult; some live as [[intestinal parasite]]s. Many trophically transmitted parasites [[Parasite increased trophic transmission|modify the behaviour]] of their intermediate hosts, increasing their chances of being eaten by a predator. As with directly transmitted parasites, the distribution of trophically transmitted parasites among host individuals is aggregated.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Coinfection]] by multiple parasites is common.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis#Autoinfection|Autoinfection]], where (by exception) the whole of the parasite's [[biological life cycle|life cycle]] takes place in a single primary host, can sometimes occur in helminths such as ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Disease vector}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|The [[vector (epidemiology)|vector-transmitted]] protozoan endoparasite ''[[Trypanosoma]]'' among human [[red blood cell]]s]] [[Disease vector|Vector-transmitted]] parasites rely on a third party, an intermediate host, where the parasite does not reproduce sexually,<ref name=Para-Site/> to carry them from one definitive host to another.<ref name=PoulinRandhawa2015/> These parasites are microorganisms, namely [[protozoa]], [[bacteria]], or [[virus]]es, often intracellular [[pathogen]]s (disease-causers).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Their vectors are mostly [[hematophagy|hematophagic]] arthropods such as fleas, lice, ticks, and mosquitoes.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> For example, the deer tick ''[[Ixodes scapularis]]'' acts as a vector for diseases including [[Lyme disease]], [[babesiosis]], and [[Human granulocytic anaplasmosis|anaplasmosis]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozoan endoparasites, such as the [[malaria]]l parasites in the genus ''[[Plasmodium]]'' and sleeping-sickness parasites in the genus ''[[Trypanosoma]]'', have infective stages in the host's blood which are transported to new hosts by biting insects.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|Parazitska osa}} [[Parasitoid]]s are insects which sooner or later kill their hosts, placing their relationship close to predation.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predation, herbivory, and parasitism exist along a continuum of severity in terms of the extent to which they negatively affect an organism's fitness. ... In most situations, parasites do not kill their hosts. An exception, however, occurs with parasitoids, which blur the line between parasitism and predation. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Most parasitoids are [[parasitoid wasp]]s or other [[hymenoptera]]ns; others include [[dipterans]] such as [[phoridae|phorid flies]]. They can be divided into two groups, idiobionts and koinobionts, differing in their treatment of their hosts.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Idiobiont]] parasitoids sting their often-large prey on capture, either killing them outright or paralysing them immediately. The immobilised prey is then carried to a nest, sometimes alongside other prey if it is not large enough to support a parasitoid throughout its development. An [[oviposition|egg is laid]] on top of the prey and the nest is then sealed. The parasitoid develops rapidly through its larval and pupal stages, [[mass provisioning|feeding on the provisions]] left for it.<ref name=GullanCranston2010/> [[Koinobiont]] parasitoids, which include [[Diptera|flies]] as well as wasps, lay their eggs inside young hosts, usually larvae. These are allowed to go on growing, so the host and parasitoid develop together for an extended period, ending when the parasitoids emerge as adults, leaving the prey dead, eaten from inside. Some koinobionts regulate their host's development, for example preventing it from [[pupa]]ting or making it [[ecdysis|moult]] whenever the parasitoid is ready to moult. They may do this by producing hormones that mimic the host's moulting hormones ([[ecdysteroid]]s), or by regulating the host's endocrine system.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |Idiobiont [[parasitoid wasp]]s immediately paralyse their hosts for their larvae ([[Pimplinae]], pictured) to eat.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[Koinobiont]] parasitoid wasps like this [[Braconidae|braconid]] lay their eggs via an [[ovipositor]] inside their hosts, which continue to grow and moult. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|[[Phoridae|Phorid fly]] (centre left) is [[oviposition|laying eggs]] in the abdomen of a worker [[honey-bee]], [[Behavior-altering parasites and parasitoids|altering its behaviour]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Biological life cycle|Life cycle]] of ''[[Entamoeba histolytica]]'', an anaerobic parasitic protozoan transmitted by the [[fecal–oral route]]]] Parasites use a variety of methods to infect animal hosts, including physical contact, the [[fecal–oral route]], free-living infectious stages, and vectors, suiting their differing hosts, life cycles, and ecological contexts.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Examples to illustrate some of the many possible combinations are given in the table. {|class="wikitable sortable" |+ Examples of transmission methods in different ecological contexts<ref name=Godfrey2013/> ! Parasite !! Host !! Transmission method !! Ecological context |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>(a [[monogenean]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(guppy) ||physical contact ||social behaviour |- |[[Nematode]]s<br/>e.g. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(Japanese macaque) ||fecal–oral || social behaviour<br/>(grooming) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(a nematode) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(yellow-necked mouse) ||fecal–oral ||sex-biased transmission<br/>(mainly to males) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(a tick) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||free-living infectious stages ||social behaviour |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malaria]] parasite) ||[[Bird]]s, [[mammal]]s<br/>(inc. humans) ||''[[Anopheles]]'' mosquito vector,<br/>attracted by odour of<br/>infected human host<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hyperparasite]]s feed on another parasite, as exemplified by protozoa living in helminth parasites,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> or facultative or obligate parasitoids whose hosts are either conventional parasites or parasitoids.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Levels of parasitism beyond secondary also occur, especially among facultative parasitoids. In [[oak gall]] systems, there can be up to four levels of parasitism.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hyperparasites can control their hosts' populations, and are used for this purpose [[biological pest control|in agriculture]] and to some extent in [[medicine]]. The controlling effects can be seen in the way that the [[Hypovirus#CHV1–Chestnut blight hypovirulence|CHV1 virus]] helps to control the damage that [[chestnut blight]], ''Cryphonectria parasitica'', does to [[American chestnut]] trees, and in the way that [[bacteriophage]]s can limit bacterial infections. It is likely, though little researched, that most pathogenic microparasites have hyperparasites which may prove widely useful in both agriculture and medicine.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Ant mimicry|Kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Social parasites take advantage of interspecific interactions between members of [[eusocial]] animals such as [[ant]]s, [[termite]]s, and [[bumblebee]]s. Examples include the large blue butterfly, ''[[Phengaris arion]]'', its larvae employing [[ant mimicry]]<!--(myrmecomorphy)--> to parasitise certain ants,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', a bumblebee which invades the hives of other bees and takes over reproduction while their young are raised by host workers, and ''[[Melipona scutellaris]]'', a eusocial bee whose virgin queens escape killer workers and invade another colony without a queen.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> An extreme example of interspecific social parasitism is found in the ant ''[[Tetramorium inquilinum]]'', an obligate parasite which lives exclusively on the backs of other ''Tetramorium'' ants.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> A mechanism for the evolution of social parasitism was first proposed by Carlo Emery in 1909.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Now known as "[[Emery's rule]]", it states that social parasites tend to be closely related to their hosts, often being in the same genus.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecific social parasitism occurs in parasitic nursing, where some individual young take milk from unrelated females. In [[wedge-capped capuchin]]s, higher ranking females sometimes take milk from low ranking females without any reciprocation.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} In [[brood parasitism]], the hosts suffer increased parental investment and energy expenditure to feed parasitic young, which are commonly larger than host young. The growth rate of host nestlings is slowed, reducing the host's fitness. Brood parasites include birds in different families such as [[cowbird]]s, [[Viduidae|whydahs]], [[cuckoo]]s, and [[black-headed duck]]s. These do not build nests of their own, but leave their eggs in nests of other [[species]]. In the family ''[[Cuckoo|Cuculidae]]'', over 40% of cuckoo species are obligate brood parasites, while others are either facultative brood parasites or provide parental care.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> The eggs of some brood parasites [[mimicry|mimic]] those of their hosts, while some cowbird eggs have tough shells, making them hard for the hosts to kill by piercing, both mechanisms implying selection by the hosts against parasitic eggs.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> The adult female [[European cuckoo]] further mimics a predator, the [[European sparrowhawk]], giving her time to lay her eggs in the host's nest unobserved.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Host species often combat parasitic egg mimicry through egg [[Polymorphism (biology)|polymorphism]], having two or more egg phenotypes within a single population of a species. Multiple phenotypes in host eggs decrease the probability of a parasitic species accurately "matching" their eggs to host eggs.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} In [[kleptoparasitism]] (from Greek κλέπτης (''kleptēs''), "thief"), parasites steal food gathered by the host. The parasitism is often on close relatives, whether within the same species or between species in the same genus or family. For instance, the many lineages of [[cuckoo bee]]s lay their eggs in the nest cells of other [[bee]]s in the same family.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparasitism is uncommon generally but conspicuous in birds; some such as [[skuas]] are specialised in pirating food from other seabirds, relentlessly chasing them down until they disgorge their catch.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Sexual parasitism}} A unique approach is seen in some species of [[anglerfish]], such as ''[[Ceratias holboelli]]'', where the males are reduced to tiny [[sexual parasite]]s, wholly dependent on females of their own species for survival, permanently attached below the female's body, and unable to fend for themselves. The female nourishes the male and protects him from predators, while the male gives nothing back except the sperm that the female needs to produce the next generation.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelphoparasitism, (from Greek [[wikt:ἀδελφός|ἀδελφός]] (''adelphós''), brother<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), also known as sibling-parasitism, occurs where the host species is closely related to the parasite, often in the same family or genus.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> In the citrus blackfly parasitoid, ''[[Encarsia perplexa]]'', unmated females may lay [[Ploidy#haploid|haploid]] eggs in the fully developed larvae of their own species, producing male offspring,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> while the marine worm ''[[Bonellia viridis]]'' has a similar reproductive strategy, although the larvae are planktonic.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Examples of the major variant strategies are illustrated. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|A hyperparasitoid [[Pteromalidae|pteromalid wasp]] on the cocoons of its host, itself a parasitoid [[braconid wasp]] File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|The [[large blue]] butterfly is an [[ant mimicry|ant mimic]] and social parasite. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|In [[Brood parasite|brood parasitism]], the host raises the young of another species: here a [[cowbird]]'s egg in an [[Eastern phoebe]]'s nest. File:Great Skua (cropped).jpg|The [[great skua]] is a powerful [[Kleptoparasitism|kleptoparasite]], relentlessly pursuing other seabirds until they disgorge their catches of food. File:Северная церапия (cropped).jpg|The male of the [[anglerfish]] species ''[[Ceratias holboelli]]'' lives as a tiny [[sexual parasite]] permanently attached below the female's body. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (centre), a parasitoid of [[citrus blackfly]] (lower left), is also an adelphoparasite, laying eggs in larvae of its own species </gallery> == Taksonomski raspon == Parasitism has an extremely wide taxonomic range, including animals, plants, fungi, protozoans, bacteria, and viruses.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|List of parasitic organisms}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Major parasitic animal groups{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Phylum !! Class/Order ! style="width: 60px;" |No. of<br/>species ! Endo-<br/>paras. ||Ecto-<br/>paras. !! [[Invertebrate|Invert]]<br/>def. host !! [[Vertebrate|Vert]]<br/>def. host !! No. of<br/>hosts !! Marine !! Fresh-<br/>water !! Terres-<br/>trial |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]]ns ||1,350 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium (cnidarian)|Polypodiozoa]]ns ||1 ||Yes ||||||Yes ||1 ||||Yes || |- |[[Flatworms]] ||[[Trematodes]] ||15,000 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||Yes |- |[[Flatworms]] ||[[Monogenea]]ns ||20,000 ||||Yes ||||Yes ||1 ||Yes ||Yes || |- |[[Flatworms]] ||[[Cestoidea|Cestodes]] ||5,000 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||Yes |- |[[Nematomorpha|Horsehair worms]] ||<!--Class--> ||350 ||Yes ||||Yes ||||1 or more ||||Yes ||Yes |- |[[Nematodes]] ||<!--Class--> ||10,500 ||Yes ||||Yes ||Yes ||1 or more ||Yes ||Yes ||Yes |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1,200 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||Yes |- |[[Annelids]] ||[[Hirudinea|Leeches]] ||400 ||||Yes ||||Yes ||1 ||Yes ||Yes || |- |[[Molluscs]] ||[[Bivalves]] ||600 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||Yes || |- |[[Molluscs]] ||[[Gastropods]] ||5,000 ||||Yes ||||Yes ||1 ||Yes |||| |- |[[Arthropods]] ||[[Ixodida|Ticks]] ||800 ||||Yes ||||Yes ||1 or more ||||||Yes |- |[[Arthropods]] ||[[Acari|Mites]] ||30,000 ||Yes ||Yes ||Yes ||Yes ||1 ||Yes ||Yes ||Yes |- |[[Arthropods]] ||[[Copepods]] ||4,000 ||||Yes ||Yes ||Yes ||1 ||Yes ||Yes || |- |[[Arthropods]] ||[[Phthiraptera|Lice]] ||4,000 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||||Yes |- |[[Arthropods]] ||[[Siphonaptera|Fleas]] ||2,500 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||||Yes |- |[[Arthropods]] ||[[Diptera|True flies]] ||2,300 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||||Yes |- |[[Arthropods]] ||[[Strepsiptera|Twisted-wing insects]]||600 ||Yes ||||Yes ||||1 ||||||Yes |- |[[Arthropods]] ||[[Hymenoptera|Parasitoid wasps]] ||130,000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1,100,000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Yes ||Yes ||Yes ||||1 ||||||Yes |} Parasitism is widespread in the animal kingdom,<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> and has evolved independently from free-living forms hundreds of times.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Many types of [[helminth]] including [[trematoda|flukes]] and [[Cestoidea|cestodes]] have complete life cycles involving two or more hosts. By far the largest group is the parasitoid wasps in the Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> The [[phylum|phyla]] and [[class (biology)|classes]] with the largest numbers of parasitic species are listed in the table. Numbers are conservative minimum estimates. The columns for Endo- and Ecto-parasitism refer to the definitive host, as documented in the Vertebrate and Invertebrate columns.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parasitic plant}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (a dodder), a stem [[holoparasite]], on an [[acacia]] tree]] A [[hemiparasite]] or ''partial parasite'' such as [[mistletoe]] derives some of its nutrients from another living plant, whereas a [[obligate parasite|holoparasite]] such as ''[[Cuscuta]]'' derives all of its nutrients from another plant.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parasitic plant]]s make up about one per cent of [[angiosperms]] and are in almost every [[biome]] in the world.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> All these plants have modified roots, [[haustorium|haustoria]], which penetrate the host plants, connecting them to the conductive system—either the [[xylem]], the [[phloem]], or both. This provides them with the ability to extract water and nutrients from the host. A parasitic plant is classified depending on where it latches onto the host, either the stem or the root, and the amount of nutrients it requires. Since holoparasites have no [[chlorophyll]] and therefore cannot make food for themselves by [[photosynthesis]], they are always obligate parasites, deriving all their food from their hosts.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Some parasitic plants can locate their [[host (biology)|host]] plants by detecting [[Chemical substance|chemicals]] in the air or soil given off by host [[Shoot (botany)|shoot]]s or [[root]]s, respectively. About 4,500 [[species]] of parasitic plant in approximately 20 [[Family (taxonomy)|families]] of [[flowering plant]]s are known.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Species within the ''[[Orobanchaceae]]'' (broomrapes) are among the most economically destructive of all plants. Species of ''[[Striga]]'' (witchweeds) are estimated to cost billions of dollars a year in crop yield loss, infesting over 50&nbsp;million hectares of cultivated land within Sub-Saharan Africa alone. ''Striga'' infects both grasses and grains, including [[Zea mays|corn]], [[Oryza sativa|rice]], and [[sorghum]], which are among the world's most important food crops. ''[[Orobanche]]'' also threatens a wide range of other important crops, including [[peas]], [[Cicer arietinum|chickpeas]], [[Solanum lycopersicum|tomatoes]], [[carrot]]s, and varieties of [[cabbage]]. Yield loss from ''Orobanche'' can be total; despite extensive research, no method of control has been entirely successful.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Many [[plants]] and [[fungi]] exchange carbon and nutrients in mutualistic [[mycorrhizal]] relationships. Some 400 species of [[myco-heterotrophy|myco-heterotrophic]] plants, mostly in the tropics, however effectively [[Cheating (biology)|cheat]] by taking carbon from a fungus rather than exchanging it for minerals. They have much reduced roots, as they do not need to absorb water from the soil; their stems are slender with few [[vascular bundle]]s, and their leaves are reduced to small scales, as they do not photosynthesize. Their seeds are small and numerous, so they appear to rely on being infected by a suitable fungus soon after germinating.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|The honey fungus, ''[[Armillaria mellea]]'', is a parasite of trees, and a [[saprophyte]] feeding on the trees it has killed.]] === Gljive === {{further|Pathogenic fungus|Plant pathology}} Parasitic [[fungi]] derive some or all of their nutritional requirements from plants, other fungi, or animals. Plant pathogenic fungi are classified into three categories depending on their mode of nutrition: biotrophs, [[hemibiotrophs]] and necrotrophs. Biotrophic fungi derive nutrients from living plant cells, and during the course of infection they colonise their plant host in such a way as to keep it alive for a maximally long time.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> One well-known example of a biotrophic pathogen is [[Corn smut|''Ustilago maydis'']], causative agent of the corn smut disease. Necrotrophic pathogens on the other hand, kill host cells and feed [[saprophytic]]ally, an example being the root-colonising honey fungi in the genus ''[[Armillaria]].''<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrophic pathogens begin their colonising their hosts as biotrophs, and subsequently killing off host cells and feeding as necrotrophs, a phenomenon termed the [[biotrophy-necrotrophy switch]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Pathogenic fungi are well-known causative agents of diseases on animals as well as humans. Fungal infections ([[Fungal infection|mycosis]]) are estimated to kill 1.6&nbsp;million people each year.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> One example of a potent fungal animal pathogen are [[Microsporidia]] - obligate [[Intracellular parasite|intracellular parasitic]] fungi that largely affect insects, but may also affect vertebrates including humans, causing the intestinal infection [[microsporidiosis]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|''[[Borrelia burgdorferi]]'', the bacterium that causes [[Lyme disease]], is transmitted by ''[[Ixodes]]'' ticks.]] === Protozoe === {{further|Human parasite#Protozoa}} Protozoa such as ''[[Plasmodium]]'', ''[[Trypanosoma]]'', and ''[[Entamoeba]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> are endoparasitic. They cause serious diseases in vertebrates including humans—in these examples, malaria, sleeping sickness, and [[amoebiasis|amoebic dysentery]]—and have complex life cycles.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Pathogenic bacteria}} Many bacteria are parasitic, though they are more generally thought of as [[Pathogenic bacteria|pathogens]] causing disease.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parasitic bacteria are extremely diverse, and infect their hosts by a variety of routes. To give a few examples, ''[[Bacillus anthracis]]'', the cause of [[anthrax]], is spread by contact with infected [[domestic animal]]s; its [[spore]]s, which can survive for years outside the body, can enter a host through an abrasion or may be inhaled. ''[[Borrelia]]'', the cause of [[Lyme disease]] and [[relapsing fever]], is transmitted by vectors, ticks of the genus ''[[Ixodes]]'', from the diseases' reservoirs in animals such as [[deer]]. ''[[Campylobacter jejuni]]'', a cause of [[gastroenteritis]], is spread by the fecal–oral route from animals, or by eating insufficiently cooked [[poultry]], or by contaminated water. ''[[Haemophilus influenzae]]'', an agent of [[bacterial meningitis]] and respiratory tract infections such as [[influenza]] and [[bronchitis]], is transmitted by droplet contact. ''[[Treponema pallidum]]'', the cause of [[syphilis]], is [[sexually transmitted disease|spread]] by [[sexual activity]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobacteria phage T4]] is a [[bacteriophage]] virus. It infects its host, ''[[Escherichia coli]]'', by injecting its DNA through its tail, which attaches to the bacterium's surface.]] === Virusi === {{main|Virus |Bacteriophage}} [[Virus]]es are obligate [[Intracellular parasite|intracellular parasites]], characterised by extremely limited biological function, to the point where, while they are evidently able to infect all other organisms from bacteria and [[archaea]] to animals, plants and fungi, it is unclear whether they can themselves be described as living. They can be either [[Orthornavirae|RNA]] or [[DNA virus]]es consisting of a single or double strand of [[genetic material]] ([[RNA]] or [[DNA]], respectively), covered in a [[protein]] coat and sometimes a [[lipid]] envelope. They thus lack all the usual machinery of the [[cell (biology)|cell]] such as [[enzyme]]s, relying entirely on the host cell's ability to replicate DNA and synthesise proteins. Most viruses are [[bacteriophage]]s, infecting bacteria.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolutivna ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restoration of a ''[[Tyrannosaurus]]'' with holes possibly caused by a ''[[Trichomonas]]''-like parasite]] {{further|Evolutionary ecology}} Parasitism is a major aspect of evolutionary ecology; for example, almost all free-living animals are host to at least one species of parasite. Vertebrates, the best-studied group, are hosts to between 75,000 and 300,000 species of helminths and an uncounted number of parasitic microorganisms. On average, a mammal species hosts four species of nematode, two of trematodes, and two of cestodes.<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Humans have 342 species of helminth parasites, and 70 species of protozoan parasites.<ref name="Sukhdeo2012"/> Some three-quarters of the links in [[food web]]s include a parasite, important in regulating host numbers. Perhaps 40 per cent of described species are parasitic.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparasitology}} Parasitism is hard to demonstrate from the [[fossil record]], but holes in the [[mandible]]s of several specimens of ''[[Tyrannosaurus]]'' may have been caused by ''[[Trichomonas]]''-like parasites.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', the Early Cretaceous [[flea]], parasitized [[Pterosauria|pterosaurs]].<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Eggs that belonged to [[nematode]] worms and probably [[protozoa]]n [[cyst]]s were found in the Late Triassic [[coprolite]] of [[phytosaur]]. This rare find in Thailand reveals more about the ecology of prehistoric parasites.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Host–parasite coevolution}} As hosts and parasites evolve together, their relationships often change. When a parasite is in a sole relationship with a host, selection drives the relationship to become more benign, even mutualistic, as the parasite can reproduce for longer if its host lives longer.<ref name=Rook2007/> But where parasites are competing, selection favours the parasite that reproduces fastest, leading to increased virulence. There are thus varied possibilities in [[host–parasite coevolution]].<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolutionary epidemiology]] analyses how parasites spread and evolve, whereas [[Darwinian medicine]] applies similar evolutionary thinking to non-parasitic diseases like [[cancer]] and [[Autoimmune disease|autoimmune conditions]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|''[[Wolbachia]]'' bacteria within an insect cell]] Long-term partnerships can lead to a relatively stable relationship tending to [[commensalism]] or [[Mutualism (biology)|mutualism]], as, all else being equal, it is in the evolutionary interest of the parasite that its host thrives. A parasite may evolve to become less harmful for its host or a host may evolve to cope with the unavoidable presence of a parasite—to the point that the parasite's absence causes the host harm. For example, although animals parasitised by [[helminth|worms]] are often clearly harmed, such infections may also reduce the prevalence and effects of [[Autoimmunity|autoimmune]] disorders in animal hosts, including humans.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> In a more extreme example, some [[nematode]] worms cannot reproduce, or even survive, without infection by ''[[Wolbachia]]'' bacteria.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] and others have argued, following [[Peter Kropotkin]]'s 1902 ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution]]'', that natural selection drives relationships from parasitism to mutualism when resources are limited. This process may have been involved in the [[symbiogenesis]] which formed the [[eukaryote]]s from an intracellular relationship between [[archaea]] and bacteria, though the sequence of events remains largely undefined.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Competition between parasites can be expected to favour faster reproducing and therefore more [[Virulence|virulent]] parasites, by [[natural selection]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biologists long suspected [[cospeciation]] of [[flamingo]]s and [[duck]]s with their parasitic [[louse|lice]], which were similar in the two families. Cospeciation did occur, but it led to flamingos and [[grebe]]s, with a later [[host switch]] of flamingo lice to ducks.]] Among competing parasitic insect-killing bacteria of the genera ''[[Photorhabdus]]'' and ''[[Xenorhabdus]]'', virulence depended on the relative potency of the antimicrobial [[toxin]]s ([[bacteriocins]]) produced by the two strains involved. When only one bacterium could kill the other, the other strain was excluded by the competition. But when [[caterpillar]]s were infected with bacteria both of which had toxins able to kill the other strain, neither strain was excluded, and their virulence was less than when the insect was infected by a single strain.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Behavior-altering parasites}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|A larva of ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parasitizing ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' in Japan]]--> Some parasites [[Behavior-altering parasites|modify host behaviour]] in order to increase their transmission between hosts, often in relation to predator and prey ([[parasite increased trophic transmission]]). For example, in the [[California coastal salt marsh]], the fluke ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' reduces the ability of its [[killifish]] host to avoid predators.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> This parasite matures in [[egret]]s, which are more likely to feed on infected killifish than on uninfected fish. Another example is the protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'', a parasite that matures in [[Felis silvestris catus|cats]] but can be carried by many other [[Mammalia|mammals]]. Uninfected [[Rattus rattus|rats]] avoid cat odors, but rats infected with ''T. gondii'' are drawn to this scent, which may increase transmission to feline hosts.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> The malaria parasite modifies the skin odour of its human hosts, increasing their attractiveness to mosquitoes and hence improving the chance for the parasite to be transmitted.<ref name="de Boer2017"/> The spider ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' often have parasitoid wasp larvae attached to them which alter their web-building behavior. Instead of producing their normal sticky spiral shaped webs, they made simplified webs when the parasites were attached. This manipulated behavior lasted longer and was more prominent the longer the parasites were left on the spiders.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Trait loss: bedbug ''[[Cimex lectularius]]'' is flightless, like many insect ectoparasites.]] === Gubitak osobina === Parasites can exploit their hosts to carry out a number of functions that they would otherwise have to carry out for themselves. Parasites which lose those functions then have a selective advantage, as they can divert resources to reproduction. Many insect ectoparasites including [[Cimex|bedbugs]], [[Polyctenidae|batbugs]], [[lice]] and [[flea]]s have lost their [[insect flight|ability to fly]], relying instead on their hosts for transport.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Trait loss more generally is widespread among parasites.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> An extreme example is the [[myxosporea]]n ''[[Henneguya zschokkei]]'', an ectoparasite of fish and the only animal known to have lost the ability to respire aerobically: its cells lack [[mitochondria]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Leaf spot]] on [[oak]]. The spread of the parasitic fungus is limited by defensive chemicals produced by the tree, resulting in circular patches of damaged tissue.]] Insects often adapt their nests to reduce parasitism. For example, one of the key reasons why the wasp ''[[Polistes canadensis]]'' nests across multiple [[honeycomb|combs]], rather than building a single comb like much of the rest of its genus, is to avoid infestation by [[tineid moth]]s. The tineid moth lays its eggs within the wasps' nests and then these eggs hatch into larvae that can burrow from cell to cell and prey on wasp pupae. Adult wasps attempt to remove and kill moth eggs and larvae by chewing down the edges of cells, coating the cells with an oral secretion that gives the nest a dark brownish appearance.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Plants respond to parasite attack with a series of chemical defences, such as [[polyphenol oxidase]], under the control of the [[jasmonic acid]]-insensitive (JA) and [[salicylic acid]] (SA) signalling pathways.<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> The different biochemical pathways are activated by different attacks, and the two pathways can interact positively or negatively. In general, plants can either initiate a specific or a non-specific response.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specific responses involve recognition of a parasite by the plant's cellular receptors, leading to a strong but localised response: defensive chemicals are produced around the area where the parasite was detected, blocking its spread, and avoiding wasting defensive production where it is not needed.<ref name="Frank_2000"/> Non-specific defensive responses are systemic, meaning that the responses are not confined to an area of the plant, but spread throughout the plant, making them costly in energy. These are effective against a wide range of parasites.<ref name="Frank_2000"/> When damaged, such as by [[lepidoptera]]n [[caterpillar]]s, leaves of plants including [[maize]] and [[cotton]] release increased amounts of volatile chemicals such as [[terpene]]s that signal they are being attacked; one effect of this is to attract parasitoid wasps, which in turn attack the caterpillars.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|The rescuing from extinction of the [[California condor]] was a successful and expensive project, but its ectoparasite, the louse ''[[Colpocephalum californici]]'', was made extinct.]] Parasitism and parasite evolution were until the twenty-first century studied by [[parasitologist]]s, in a science dominated by medicine, rather than by [[ecologist]]s or [[evolutionary biologists]]. Even though parasite-host interactions were plainly ecological and important in evolution, the history of parasitology caused what the evolutionary ecologist Robert Poulin called a "takeover of parasitism by parasitologists", leading ecologists to ignore the area. This was in his opinion "unfortunate", as parasites are "omnipresent agents of natural selection" and significant forces in evolution and ecology.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} In his view, the long-standing split between the sciences limited the exchange of ideas, with separate conferences and separate journals. The technical languages of ecology and parasitology sometimes involved different meanings for the same words. There were philosophical differences, too: Poulin notes that, influenced by medicine, "many parasitologists accepted that evolution led to a decrease in parasite virulence, whereas modern evolutionary theory would have predicted a greater range of outcomes".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Their complex relationships make parasites difficult to place in food webs: a trematode with multiple hosts for its various life cycle stages would occupy many positions in a [[food web]] simultaneously, and would set up loops of energy flow, confusing the analysis. Further, since nearly every animal has (multiple) parasites, parasites would occupy the top levels of every food web.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Parasites can play a role in the proliferation of non-native species. For example, invasive [[Carcinus maenas|green crabs]] are minimally affected by native [[Trematoda|trematodes]] on the Eastern Atlantic coast. This helps them outcompete native crabs such as the [[Cancer irroratus|Atlantic Rock]] and [[Jonah crab]]s.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ecological parasitology can be important to attempts at control, like during the [[Eradication of dracunculiasis|campaign for eradicating the Guinea worm]]. Even though the parasite was eradicated in all but four countries, the worm began using frogs as an intermediary host before infecting dogs, making control more difficult than it would have been if the relationships had been better understood.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Aggregated distribution}} A single parasite species usually has an aggregated distribution across host animals, which means that most hosts carry few parasites, while a few hosts carry the vast majority of parasite individuals. This poses considerable problems for students of parasite ecology, as it renders [[parametric statistics]] as commonly used by biologists invalid. [[Data transformation (statistics)|Log-transformation]] of data before the application of parametric test, or the use of [[non-parametric statistics]] is recommended by several authors, but this can give rise to further problems, so quantitative parasitology is based on more advanced biostatistical methods.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Human parasite}} [[Human parasite]]s including roundworms, the [[Guinea worm]], [[Pinworm (parasite)|threadworms]] and tapeworms are mentioned in Egyptian papyrus records from 3000 BC onwards; the [[Ebers Papyrus]] describes [[hookworm]]. In [[ancient Greece]], parasites including the [[bladder worm]] are described in the [[Hippocratic Corpus]], while the comic playwright [[Aristophanes]] called tapeworms "hailstones". The Roman physicians Celsus and [[Galen]] documented the roundworms ''[[Ascaris lumbricoides]]'' and ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|A plate from [[Francesco Redi]]'s ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Observations on living animals found inside living animals), 1684]] In his ''[[The Canon of Medicine|Canon of Medicine]]'', completed in 1025, the Persian physician [[Avicenna]] recorded human and animal parasites including roundworms, threadworms, the Guinea worm and tapeworms.<ref name=Cox2004/> In his 1397 book ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Account of the state, science and practice of the art of shepherding), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} wrote the first description of a trematode endoparasite, the sheep liver fluke ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parasitology}} Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Malaria vaccine}} Given the importance of malaria, with some 220&nbsp;million people infected annually, many attempts have been made to interrupt its transmission. Various methods of [[malaria prophylaxis]] have been tried including the use of [[antimalarial drug]]s to kill off the parasites in the blood, the eradication of its mosquito vectors with [[insecticide|organochlorine and other insecticides]], and the development of a [[malaria vaccine]]. All of these have proven problematic, with [[drug resistance]], [[insecticide resistance]] among mosquitoes, and repeated failure of vaccines as the parasite mutates.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> The first and as of 2015 the only licensed vaccine for any parasitic disease of humans is [[RTS,S]] for ''[[Plasmodium falciparum]]'' malaria.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Drug resistance}} Poulin observes that the widespread [[prophylactic]] use of [[anthelmintic|anthelmintic drugs]] in domestic sheep and cattle constitutes a worldwide un[[controlled experiment]] in the life-history evolution of their parasites. The outcomes depend on whether the drugs decrease the chance of a helminth larva reaching adulthood. If so, natural selection can be expected to favour the production of eggs at an earlier age. If on the other hand the drugs mainly affects adult [[parasitic worm]]s, selection could cause delayed maturity and increased [[virulence]]. Such changes appear to be underway: the nematode ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' is changing its adult size and [[fecundity|reproductive rate]] in response to drugs.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"An Old Parasite in a New Form": an 1881 ''[[Punch (magazine)|Punch]]'' cartoon by [[Edward Linley Sambourne]] compares a [[crinoline|crinoletta]] bustle to a parasitic insect's [[exoskeleton]]]] === Klasično doba === In the [[classical era]], the concept of the parasite was not strictly pejorative: the ''parasitus'' was an [[patronage in ancient Rome|accepted role in Roman society]], in which a person could live off the hospitality of others, in return for "flattery, simple services, and a willingness to endure humiliation".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=A satirist seeking to portray client misery naturally focuses on the relationship with the greatest dependency, that in which a client gets his food from his patron, and for this the prefabricated persona of the parasite proved itself extremely useful.}}</ref> === Društvo === {{further|Parasitism (social offense)}} Parasitism has [[Parasitism (social offense)|a derogatory sense]] in popular usage. According to the immunologist John Playfair,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair is comparing the popular usage to a biologist's view of parasitism, which he calls (heading the same page) "an ancient and respectable view of life".</ref> {{blockquote|In everyday speech, the term 'parasite' is loaded with derogatory meaning. A parasite is a sponger, a lazy profiteer, a drain on society.<ref name=Playfair2007/>}} The [[satirical]] cleric [[Jonathan Swift]] alludes to hyperparasitism in his 1733 poem "On Poetry: A Rhapsody", comparing poets to "vermin" who "teaze and pinch their foes":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{poemquote|The vermin only teaze and pinch Their foes superior by an inch. So nat'ralists observe, a flea Hath smaller fleas that on him prey; And these have smaller fleas to bite 'em. And so proceeds ''[[ad infinitum]]''. Thus every poet, in his kind, Is bit by him that comes behind:}} A 2022 study examined the naming of some 3000 parasite species discovered in the previous two decades. Of those named after scientists, over 80% were named for men, whereas about a third of authors of papers on parasites were women. The study found that the percentage of parasite species named for relatives or friends of the author has risen sharply in the same period.<ref name="Poulin McDougall Presswell 2022">{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=McDougall |first2=Cameron |last3=Presswell |first3=Bronwen |title=What's in a name? Taxonomic and gender biases in the etymology of new species names |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=289 |issue=1974 |date=11 May 2022 |article-number=20212708 |doi=10.1098/rspb.2021.2708 |pmid=35538778 |pmc=9091844 }}</ref> === Fikcija === {{further|List of fictional parasites|Parasites in fiction}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fictional parasitism: oil painting ''Parasites'' by Katrin Alvarez, 2011]] In [[Bram Stoker]]'s 1897 [[Gothic fiction|Gothic horror]] novel ''[[Dracula]]'', and [[Dracula in popular culture|its many film adaptations]], the eponymous [[Count Dracula]] is a [[hematophagy|blood-drinking]] parasite (a vampire). The critic [[Laura Otis]] argues that as a "thief, seducer, creator, and mimic, Dracula is the ultimate parasite. The whole point of vampirism is sucking other people's blood—living at other people's expense."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Disgusting and terrifying [[Parasites in fiction|parasitic alien species]] are widespread in [[science fiction]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> as for instance in [[Ridley Scott]]'s 1979 film ''[[Alien (film)|Alien]]''.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> In one scene, a [[Alien (creature in Alien franchise)|Xenomorph]] bursts out of the chest of a man, with blood squirting out under high pressure assisted by [[bullet hit squib|explosive squibs]]. [[Organ (anatomy)|Animal organs]] were used to reinforce the shock effect. The scene was filmed in a single take, and the startled reactions of the actors were genuine.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> The [[entomopathogenic fungus]] ''[[Cordyceps]]'' is represented culturally as a deadly threat to the human race. The video game series ''[[The Last of Us]]'' (2013–present) and its [[The Last of Us (TV series)|television adaptation]] present ''Cordyceps'' as a parasite of humans, causing a [[zombie apocalypse]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Its human hosts initially become violent "infected" beings, before turning into blind zombie "clickers", complete with fruiting bodies growing out from their faces.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} 3fh64erxeatm19zlt3waorf1anq8o9d 2 252974 42690565 42690414 2026-09-20T15:54:19Z Duma 16555 42690565 wikitext text/x-wiki Krmna hrana [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Forage''' is a plant material (mainly plant leaves and stems) eaten by [[grazing]] [[livestock]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historically, the term ''forage'' has meant only plants eaten by the animals directly as [[pasture]], [[crop residue]], or immature [[cereal]] crops, but it is also used more loosely to include similar plants cut for [[fodder]] and carried to the animals, especially as [[hay]] or [[silage]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=583}}</ref> While the term ''forage'' has a broad definition, the term '''''forage crop''''' is used to define crops, annual or biennial, which are grown to be utilized by grazing or harvesting as a whole crop.<ref>{{cite book|last=Givens|first=D. Ian|title=Forage evaluation in ruminant nutrition|year=2000|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-344-7|pages=1|url=https://books.google.com/books?id=78WIrCCJW-MC&q=forage+definition&pg=PA1}}</ref> == Uobičajena krmna hrana == [[File:Bull eating fodder.jpg|thumb|right|Bik pase travu]] [[File:Horse-drawn transport forage Romania.jpg|thumb|right|Teretna kola sa krmnom hranom, [[Rumunija]]]] [[File:Naturschutzgebiet Storkower Kanal 08.jpg|thumb|right|Polje [[Lolium perenne|engleskog ljulja]] (''Lolium perenne'')]] === Trave === Krmna hrana u vidu [[trava|trave]] uključuje sljedeće:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=19–20}}</ref><ref>{{Cite NIE|wstitle=Pasture|year=1905}}</ref> * ''[[Agrostis]]'' spp. – bentgrasses ** ''[[Agrostis capillaris]]'' – common bentgrass ** ''[[Agrostis stolonifera]]'' – creeping bentgrass * ''[[Andropogon hallii]]'' – sand bluestem * ''[[Arrhenatherum elatius]]'' – false oat-grass * ''[[Bothriochloa bladhii]]'' – Australian bluestem * ''[[Bothriochloa pertusa]]'' – hurricane grass * ''[[Brachiaria decumbens]]'' – Surinam grass * ''[[Brachiaria humidicola]]'' – koronivia grass * ''[[Bromus]]'' spp. – bromegrasses * ''[[Cenchrus ciliaris]]'' – buffelgrass * ''[[Chloris gayana]]'' – Rhodes grass * ''[[Cynodon dactylon]]'' – bermudagrass * ''[[Dactylis glomerata]]'' – orchard grass * ''[[Echinochloa pyramidalis]]'' – antelope grass * ''[[Entolasia imbricata]]'' – bungoma grass * ''[[Festuca]]'' spp. – fescues ** ''[[Festuca arundinacea]]'' – tall fescue ** ''[[Festuca pratensis]]'' – meadow fescue ** ''[[Festuca rubra]]'' – red fescue * ''[[Heteropogon contortus]]'' – black spear grass * ''[[Hymenachne amplexicaulis]]'' – West Indian marsh grass * ''[[Hyparrhenia rufa]]'' – jaragua * ''[[Leersia hexandra]]'' – southern cutgrass * ''[[Ryegrass|Lolium]]'' spp. – ryegrasses ** ''[[Lolium multiflorum]]'' – Italian ryegrass ** ''[[Lolium perenne]]'' – perennial ryegrass * ''[[Megathyrsus maximus]]'' – Guinea grass * ''[[Melinis minutiflora]]'' – molasses grass * ''[[Paspalum conjugatum]]'' – carabao grass * ''[[Paspalum dilatatum]]'' – dallisgrass * ''[[Phalaris arundinacea]]'' – reed canarygrass * ''[[Timothy-grass|Phleum pratense]]'' – timothy * ''[[Poa]]'' spp. – bluegrasses, meadow-grasses ** ''[[Poa arachnifera]]'' – Texas bluegrass ** ''[[Poa pratensis]]'' – Kentucky bluegrass ** ''[[Poa trivialis]]'' – rough bluegrass * ''[[Setaria sphacelata]]'' – African bristlegrass * ''[[Themeda triandra]]'' – kangaroo grass * ''[[Thinopyrum intermedium]]'' – intermediate wheatgrass === Zeljaste mahunarke === U zeljaste [[mahunarke]] spadaju:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=20}}</ref> [[File:Lucerne with hay bales behind.jpg|thumb|right|[[Medicago sativa|Alfalfa]]]] [[File:Trifolium repens 07 ies.jpg|thumb|right|[[Trifolium repens|Bijela djetelina]] (''Trifolium repens'')]] * ''[[Arachis pintoi]]'' * ''[[Astragalus cicer]]'' * ''[[Chamaecrista rotundifolia]]'' * ''[[Clitoria ternatea]]'' – plavi grašak * ''[[Kummerowia]]'' ** ''[[Kummerowia stipulacea]]'' ** ''[[Kummerowia striata]]'' * ''[[Lotus corniculatus]]'' * ''[[Macroptilium atropurpureum]]'' – purpurni grah * ''[[Macroptilium bracteatum]]'' * ''[[Medicago]]'' spp. – vije ** ''[[Medicago sativa]]'' – lucerna ** ''[[Medicago truncatula]]'' – buretasta lucerna * ''[[Melilotus]]'' spp. – kokotac * ''[[Neonotonia wightii]]'' – trajna soja * ''[[Onobrychis viciifolia]]'' – sjetvena grahorka * ''[[Stylosanthes]]'' spp. ** ''[[Stylosanthes humilis]]'' ** ''[[Stylosanthes scabra]]'' * ''[[Trifolium]]'' spp. – djeteline ** ''[[Trifolium hybridum]]'' – švedska djetelina ** ''[[Trifolium incarnatum]]'' – inkarnatka ** ''[[Trifolium pratense]]'' – crvena djetelina ** ''[[Trifolium repens]]'' – bijela djetelina * ''[[Vicia]]'' spp. – grahorice ** ''[[Vicia articulata]]'' – člankovita grahorica ** ''[[Vicia ervilia]]'' – lećasta grahorica ** ''[[Vicia narbonensis]]'' – mišja grahorica ** ''[[Vicia sativa]]'' – obična grahorica ** ''[[Vicia villosa]]'' – dlakava grahorica * ''[[Vigna parkeri]]'' === Drveće iz skupine mahunarki === Drveće iz skupine mahunarki uključuje: * ''[[Acacia aneura]]'' – mulga * ''[[Albizia]]'' spp. – albicija * ''[[Albizia canescens]]'' * ''[[Albizia lebbeck]]'' * ''[[Enterolobium cyclocarpum]]'' * ''[[Leucaena leucocephala]]'' [[File:Sheep feeding on silage in the snow, Baltasound - geograph.org.uk - 1725708.jpg|thumb|right|Ovce sa silažom]] === Silaža === [[Silaža]] može se sastojati od sljedećeg:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> * [[Alfalfa]] * [[Kukuruz]] * Mješavina trava i mahunarki * [[Obični sirak]] * [[Zob]] [[Silage]] may be composed by the following:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> *[[Alfalfa]] *[[Maize]] (corn) *Grass-legume mix *[[Sorghum]]s *[[Oat]]s === Vodena krmna hrana === * ''[[Lemna minor]]'' – vodena leća * ''[[Pistia stratiotes]]'' – vodena salata * ''[[Eichhornia crassipes]]'' – vodeni zumbul * ''[[Salvinia molesta]]'' – velika nepačka * ''[[Ipomoea aquatica]]'' – vodeni slak === Ostaci usjeva === [[Crop residue]]s used as forage include: *Sorghum *Sweet potato vines *Corn or soybean *Fruit tree by-products [[stover]] == Ostalo == * ''[[Raphanus sativus]]'' var. ''longipinnatus''<ref name="Jahanzad-et-al-2016" /> == Povezano == * [[Hranjenje stoke|Stoka hranjena travom]] * [[Ribe za ishranu]] – sitne ribe plijen == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Jahanzad-et-al-2016">{{cite journal | s2cid=88990719 | last1=Jahanzad | first1=E. | last2=Barker | first2=A. V. | last3=Hashemi | first3=M. | last4=Eaton | first4=T. | last5=Sadeghpour | first5=A. | last6=Weis | first6=S. A. | title=Nitrogen Release Dynamics and Decomposition of Buried and Surface Cover Crop Residues | journal=[[Agronomy Journal]] | publisher=[[American Society of Agronomy]] ([[Wiley Publishing|Wiley]]) | volume=108 | issue=4 | year=2016 | issn=0002-1962 | doi=10.2134/agronj2016.01.0001 | pages=1735–1741| bibcode=2016AgrJ..108.1735J }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} az5fqmf4eab0lbg484fmisjmg93xdu2 42690570 42690565 2026-09-20T16:00:38Z Duma 16555 /* Silaža */ 42690570 wikitext text/x-wiki Krmna hrana [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Forage''' is a plant material (mainly plant leaves and stems) eaten by [[grazing]] [[livestock]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historically, the term ''forage'' has meant only plants eaten by the animals directly as [[pasture]], [[crop residue]], or immature [[cereal]] crops, but it is also used more loosely to include similar plants cut for [[fodder]] and carried to the animals, especially as [[hay]] or [[silage]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=583}}</ref> While the term ''forage'' has a broad definition, the term '''''forage crop''''' is used to define crops, annual or biennial, which are grown to be utilized by grazing or harvesting as a whole crop.<ref>{{cite book|last=Givens|first=D. Ian|title=Forage evaluation in ruminant nutrition|year=2000|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-344-7|pages=1|url=https://books.google.com/books?id=78WIrCCJW-MC&q=forage+definition&pg=PA1}}</ref> == Uobičajena krmna hrana == [[File:Bull eating fodder.jpg|thumb|right|Bik pase travu]] [[File:Horse-drawn transport forage Romania.jpg|thumb|right|Teretna kola sa krmnom hranom, [[Rumunija]]]] [[File:Naturschutzgebiet Storkower Kanal 08.jpg|thumb|right|Polje [[Lolium perenne|engleskog ljulja]] (''Lolium perenne'')]] === Trave === Krmna hrana u vidu [[trava|trave]] uključuje sljedeće:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=19–20}}</ref><ref>{{Cite NIE|wstitle=Pasture|year=1905}}</ref> * ''[[Agrostis]]'' spp. – bentgrasses ** ''[[Agrostis capillaris]]'' – common bentgrass ** ''[[Agrostis stolonifera]]'' – creeping bentgrass * ''[[Andropogon hallii]]'' – sand bluestem * ''[[Arrhenatherum elatius]]'' – false oat-grass * ''[[Bothriochloa bladhii]]'' – Australian bluestem * ''[[Bothriochloa pertusa]]'' – hurricane grass * ''[[Brachiaria decumbens]]'' – Surinam grass * ''[[Brachiaria humidicola]]'' – koronivia grass * ''[[Bromus]]'' spp. – bromegrasses * ''[[Cenchrus ciliaris]]'' – buffelgrass * ''[[Chloris gayana]]'' – Rhodes grass * ''[[Cynodon dactylon]]'' – bermudagrass * ''[[Dactylis glomerata]]'' – orchard grass * ''[[Echinochloa pyramidalis]]'' – antelope grass * ''[[Entolasia imbricata]]'' – bungoma grass * ''[[Festuca]]'' spp. – fescues ** ''[[Festuca arundinacea]]'' – tall fescue ** ''[[Festuca pratensis]]'' – meadow fescue ** ''[[Festuca rubra]]'' – red fescue * ''[[Heteropogon contortus]]'' – black spear grass * ''[[Hymenachne amplexicaulis]]'' – West Indian marsh grass * ''[[Hyparrhenia rufa]]'' – jaragua * ''[[Leersia hexandra]]'' – southern cutgrass * ''[[Ryegrass|Lolium]]'' spp. – ryegrasses ** ''[[Lolium multiflorum]]'' – Italian ryegrass ** ''[[Lolium perenne]]'' – perennial ryegrass * ''[[Megathyrsus maximus]]'' – Guinea grass * ''[[Melinis minutiflora]]'' – molasses grass * ''[[Paspalum conjugatum]]'' – carabao grass * ''[[Paspalum dilatatum]]'' – dallisgrass * ''[[Phalaris arundinacea]]'' – reed canarygrass * ''[[Timothy-grass|Phleum pratense]]'' – timothy * ''[[Poa]]'' spp. – bluegrasses, meadow-grasses ** ''[[Poa arachnifera]]'' – Texas bluegrass ** ''[[Poa pratensis]]'' – Kentucky bluegrass ** ''[[Poa trivialis]]'' – rough bluegrass * ''[[Setaria sphacelata]]'' – African bristlegrass * ''[[Themeda triandra]]'' – kangaroo grass * ''[[Thinopyrum intermedium]]'' – intermediate wheatgrass === Zeljaste mahunarke === U zeljaste [[mahunarke]] spadaju:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=20}}</ref> [[File:Lucerne with hay bales behind.jpg|thumb|right|[[Medicago sativa|Alfalfa]]]] [[File:Trifolium repens 07 ies.jpg|thumb|right|[[Trifolium repens|Bijela djetelina]] (''Trifolium repens'')]] * ''[[Arachis pintoi]]'' * ''[[Astragalus cicer]]'' * ''[[Chamaecrista rotundifolia]]'' * ''[[Clitoria ternatea]]'' – plavi grašak * ''[[Kummerowia]]'' ** ''[[Kummerowia stipulacea]]'' ** ''[[Kummerowia striata]]'' * ''[[Lotus corniculatus]]'' * ''[[Macroptilium atropurpureum]]'' – purpurni grah * ''[[Macroptilium bracteatum]]'' * ''[[Medicago]]'' spp. – vije ** ''[[Medicago sativa]]'' – lucerna ** ''[[Medicago truncatula]]'' – buretasta lucerna * ''[[Melilotus]]'' spp. – kokotac * ''[[Neonotonia wightii]]'' – trajna soja * ''[[Onobrychis viciifolia]]'' – sjetvena grahorka * ''[[Stylosanthes]]'' spp. ** ''[[Stylosanthes humilis]]'' ** ''[[Stylosanthes scabra]]'' * ''[[Trifolium]]'' spp. – djeteline ** ''[[Trifolium hybridum]]'' – švedska djetelina ** ''[[Trifolium incarnatum]]'' – inkarnatka ** ''[[Trifolium pratense]]'' – crvena djetelina ** ''[[Trifolium repens]]'' – bijela djetelina * ''[[Vicia]]'' spp. – grahorice ** ''[[Vicia articulata]]'' – člankovita grahorica ** ''[[Vicia ervilia]]'' – lećasta grahorica ** ''[[Vicia narbonensis]]'' – mišja grahorica ** ''[[Vicia sativa]]'' – obična grahorica ** ''[[Vicia villosa]]'' – dlakava grahorica * ''[[Vigna parkeri]]'' === Drveće iz skupine mahunarki === Drveće iz skupine mahunarki uključuje: * ''[[Acacia aneura]]'' – mulga * ''[[Albizia]]'' spp. – albicija * ''[[Albizia canescens]]'' * ''[[Albizia lebbeck]]'' * ''[[Enterolobium cyclocarpum]]'' * ''[[Leucaena leucocephala]]'' [[File:Sheep feeding on silage in the snow, Baltasound - geograph.org.uk - 1725708.jpg|thumb|right|Ovce sa silažom]] === Silaža === [[Silaža]] može se sastojati od sljedećeg:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> * [[Alfalfa]] * [[Kukuruz]] * Mješavina trava i mahunarki * [[Obični sirak]] * [[Zob]] === Vodena krmna hrana === * ''[[Lemna minor]]'' – vodena leća * ''[[Pistia stratiotes]]'' – vodena salata * ''[[Eichhornia crassipes]]'' – vodeni zumbul * ''[[Salvinia molesta]]'' – velika nepačka * ''[[Ipomoea aquatica]]'' – vodeni slak === Ostaci usjeva === [[Crop residue]]s used as forage include: *Sorghum *Sweet potato vines *Corn or soybean *Fruit tree by-products [[stover]] == Ostalo == * ''[[Raphanus sativus]]'' var. ''longipinnatus''<ref name="Jahanzad-et-al-2016" /> == Povezano == * [[Hranjenje stoke|Stoka hranjena travom]] * [[Ribe za ishranu]] – sitne ribe plijen == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Jahanzad-et-al-2016">{{cite journal | s2cid=88990719 | last1=Jahanzad | first1=E. | last2=Barker | first2=A. V. | last3=Hashemi | first3=M. | last4=Eaton | first4=T. | last5=Sadeghpour | first5=A. | last6=Weis | first6=S. A. | title=Nitrogen Release Dynamics and Decomposition of Buried and Surface Cover Crop Residues | journal=[[Agronomy Journal]] | publisher=[[American Society of Agronomy]] ([[Wiley Publishing|Wiley]]) | volume=108 | issue=4 | year=2016 | issn=0002-1962 | doi=10.2134/agronj2016.01.0001 | pages=1735–1741| bibcode=2016AgrJ..108.1735J }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} 3w2ryvwwho8gnavzodng6luho5k2l6m 42690574 42690570 2026-09-20T16:01:56Z Duma 16555 /* Ostaci usjeva */ 42690574 wikitext text/x-wiki Krmna hrana [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Forage''' is a plant material (mainly plant leaves and stems) eaten by [[grazing]] [[livestock]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historically, the term ''forage'' has meant only plants eaten by the animals directly as [[pasture]], [[crop residue]], or immature [[cereal]] crops, but it is also used more loosely to include similar plants cut for [[fodder]] and carried to the animals, especially as [[hay]] or [[silage]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=583}}</ref> While the term ''forage'' has a broad definition, the term '''''forage crop''''' is used to define crops, annual or biennial, which are grown to be utilized by grazing or harvesting as a whole crop.<ref>{{cite book|last=Givens|first=D. Ian|title=Forage evaluation in ruminant nutrition|year=2000|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-344-7|pages=1|url=https://books.google.com/books?id=78WIrCCJW-MC&q=forage+definition&pg=PA1}}</ref> == Uobičajena krmna hrana == [[File:Bull eating fodder.jpg|thumb|right|Bik pase travu]] [[File:Horse-drawn transport forage Romania.jpg|thumb|right|Teretna kola sa krmnom hranom, [[Rumunija]]]] [[File:Naturschutzgebiet Storkower Kanal 08.jpg|thumb|right|Polje [[Lolium perenne|engleskog ljulja]] (''Lolium perenne'')]] === Trave === Krmna hrana u vidu [[trava|trave]] uključuje sljedeće:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=19–20}}</ref><ref>{{Cite NIE|wstitle=Pasture|year=1905}}</ref> * ''[[Agrostis]]'' spp. – bentgrasses ** ''[[Agrostis capillaris]]'' – common bentgrass ** ''[[Agrostis stolonifera]]'' – creeping bentgrass * ''[[Andropogon hallii]]'' – sand bluestem * ''[[Arrhenatherum elatius]]'' – false oat-grass * ''[[Bothriochloa bladhii]]'' – Australian bluestem * ''[[Bothriochloa pertusa]]'' – hurricane grass * ''[[Brachiaria decumbens]]'' – Surinam grass * ''[[Brachiaria humidicola]]'' – koronivia grass * ''[[Bromus]]'' spp. – bromegrasses * ''[[Cenchrus ciliaris]]'' – buffelgrass * ''[[Chloris gayana]]'' – Rhodes grass * ''[[Cynodon dactylon]]'' – bermudagrass * ''[[Dactylis glomerata]]'' – orchard grass * ''[[Echinochloa pyramidalis]]'' – antelope grass * ''[[Entolasia imbricata]]'' – bungoma grass * ''[[Festuca]]'' spp. – fescues ** ''[[Festuca arundinacea]]'' – tall fescue ** ''[[Festuca pratensis]]'' – meadow fescue ** ''[[Festuca rubra]]'' – red fescue * ''[[Heteropogon contortus]]'' – black spear grass * ''[[Hymenachne amplexicaulis]]'' – West Indian marsh grass * ''[[Hyparrhenia rufa]]'' – jaragua * ''[[Leersia hexandra]]'' – southern cutgrass * ''[[Ryegrass|Lolium]]'' spp. – ryegrasses ** ''[[Lolium multiflorum]]'' – Italian ryegrass ** ''[[Lolium perenne]]'' – perennial ryegrass * ''[[Megathyrsus maximus]]'' – Guinea grass * ''[[Melinis minutiflora]]'' – molasses grass * ''[[Paspalum conjugatum]]'' – carabao grass * ''[[Paspalum dilatatum]]'' – dallisgrass * ''[[Phalaris arundinacea]]'' – reed canarygrass * ''[[Timothy-grass|Phleum pratense]]'' – timothy * ''[[Poa]]'' spp. – bluegrasses, meadow-grasses ** ''[[Poa arachnifera]]'' – Texas bluegrass ** ''[[Poa pratensis]]'' – Kentucky bluegrass ** ''[[Poa trivialis]]'' – rough bluegrass * ''[[Setaria sphacelata]]'' – African bristlegrass * ''[[Themeda triandra]]'' – kangaroo grass * ''[[Thinopyrum intermedium]]'' – intermediate wheatgrass === Zeljaste mahunarke === U zeljaste [[mahunarke]] spadaju:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=20}}</ref> [[File:Lucerne with hay bales behind.jpg|thumb|right|[[Medicago sativa|Alfalfa]]]] [[File:Trifolium repens 07 ies.jpg|thumb|right|[[Trifolium repens|Bijela djetelina]] (''Trifolium repens'')]] * ''[[Arachis pintoi]]'' * ''[[Astragalus cicer]]'' * ''[[Chamaecrista rotundifolia]]'' * ''[[Clitoria ternatea]]'' – plavi grašak * ''[[Kummerowia]]'' ** ''[[Kummerowia stipulacea]]'' ** ''[[Kummerowia striata]]'' * ''[[Lotus corniculatus]]'' * ''[[Macroptilium atropurpureum]]'' – purpurni grah * ''[[Macroptilium bracteatum]]'' * ''[[Medicago]]'' spp. – vije ** ''[[Medicago sativa]]'' – lucerna ** ''[[Medicago truncatula]]'' – buretasta lucerna * ''[[Melilotus]]'' spp. – kokotac * ''[[Neonotonia wightii]]'' – trajna soja * ''[[Onobrychis viciifolia]]'' – sjetvena grahorka * ''[[Stylosanthes]]'' spp. ** ''[[Stylosanthes humilis]]'' ** ''[[Stylosanthes scabra]]'' * ''[[Trifolium]]'' spp. – djeteline ** ''[[Trifolium hybridum]]'' – švedska djetelina ** ''[[Trifolium incarnatum]]'' – inkarnatka ** ''[[Trifolium pratense]]'' – crvena djetelina ** ''[[Trifolium repens]]'' – bijela djetelina * ''[[Vicia]]'' spp. – grahorice ** ''[[Vicia articulata]]'' – člankovita grahorica ** ''[[Vicia ervilia]]'' – lećasta grahorica ** ''[[Vicia narbonensis]]'' – mišja grahorica ** ''[[Vicia sativa]]'' – obična grahorica ** ''[[Vicia villosa]]'' – dlakava grahorica * ''[[Vigna parkeri]]'' === Drveće iz skupine mahunarki === Drveće iz skupine mahunarki uključuje: * ''[[Acacia aneura]]'' – mulga * ''[[Albizia]]'' spp. – albicija * ''[[Albizia canescens]]'' * ''[[Albizia lebbeck]]'' * ''[[Enterolobium cyclocarpum]]'' * ''[[Leucaena leucocephala]]'' [[File:Sheep feeding on silage in the snow, Baltasound - geograph.org.uk - 1725708.jpg|thumb|right|Ovce sa silažom]] === Silaža === [[Silaža]] može se sastojati od sljedećeg:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> * [[Alfalfa]] * [[Kukuruz]] * Mješavina trava i mahunarki * [[Obični sirak]] * [[Zob]] === Vodena krmna hrana === * ''[[Lemna minor]]'' – vodena leća * ''[[Pistia stratiotes]]'' – vodena salata * ''[[Eichhornia crassipes]]'' – vodeni zumbul * ''[[Salvinia molesta]]'' – velika nepačka * ''[[Ipomoea aquatica]]'' – vodeni slak === Ostaci usjeva === Ostaci usjeva koji se koriste kao stočna hrana uključuju: * Sirak * Slatki krompir * Kukuruz ili soju * Nusproizvode voćaka == Ostalo == * ''[[Raphanus sativus]]'' var. ''longipinnatus''<ref name="Jahanzad-et-al-2016" /> == Povezano == * [[Hranjenje stoke|Stoka hranjena travom]] * [[Ribe za ishranu]] – sitne ribe plijen == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Jahanzad-et-al-2016">{{cite journal | s2cid=88990719 | last1=Jahanzad | first1=E. | last2=Barker | first2=A. V. | last3=Hashemi | first3=M. | last4=Eaton | first4=T. | last5=Sadeghpour | first5=A. | last6=Weis | first6=S. A. | title=Nitrogen Release Dynamics and Decomposition of Buried and Surface Cover Crop Residues | journal=[[Agronomy Journal]] | publisher=[[American Society of Agronomy]] ([[Wiley Publishing|Wiley]]) | volume=108 | issue=4 | year=2016 | issn=0002-1962 | doi=10.2134/agronj2016.01.0001 | pages=1735–1741| bibcode=2016AgrJ..108.1735J }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} 92bvojpqfw36zqmxfjoz4vj5mpw8xl0 42690582 42690574 2026-09-20T16:13:24Z Duma 16555 42690582 wikitext text/x-wiki [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Krmna hrana''' je biljni materijal (uglavnom listovi i stabljike biljaka) kojim se hrani [[stoka]] koja [[ispaša|pase]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historijski gledano, termin ''krmna hrana'' označavao je samo biljke koje životinje jedu direktno sa [[pašnjak]]a, u vidu ostataka usjeva ili nezrelih [[žitarica]], ali se također koristi u širem smislu i uključuje slične biljke koje se sijeku za [[stočna hrana|stočnu hranu]] i nose životinjama, posebno kao [[sijeno]] ili [[silaža|silažu]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=583}}</ref> Iako termin ''krmna hrana'' ima široku definiciju, termin '''''krmna kultura''''' se koristi za definiranje usjeva, jednogodišnjih ili dvogodišnjih, koji se uzgajaju za ispašu ili žetvu, pri čemu se čitava biljka koristi u tu svrhu.<ref>{{cite book|last=Givens|first=D. Ian|title=Forage evaluation in ruminant nutrition|year=2000|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-344-7|pages=1|url=https://books.google.com/books?id=78WIrCCJW-MC&q=forage+definition&pg=PA1}}</ref> == Uobičajena krmna hrana == [[File:Bull eating fodder.jpg|thumb|right|Bik pase travu]] [[File:Horse-drawn transport forage Romania.jpg|thumb|right|Teretna kola sa krmnom hranom, [[Rumunija]]]] [[File:Naturschutzgebiet Storkower Kanal 08.jpg|thumb|right|Polje [[Lolium perenne|engleskog ljulja]] (''Lolium perenne'')]] === Trave === Krmna hrana u vidu [[trava|trave]] uključuje sljedeće:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=19–20}}</ref><ref>{{Cite NIE|wstitle=Pasture|year=1905}}</ref> * ''[[Agrostis]]'' spp. – rosulje ** ''[[Agrostis capillaris]]'' – tankolisna rosulja ** ''[[Agrostis stolonifera]]'' – vriježasta rosulja * ''[[Andropogon hallii]]'' * ''[[Arrhenatherum elatius]]'' – francuski ljulj * ''[[Bothriochloa bladhii]]'' * ''[[Bothriochloa pertusa]]'' * ''[[Brachiaria decumbens]]'' * ''[[Brachiaria humidicola]]'' * ''[[Bromus]]'' spp. - stoklase * ''[[Cenchrus ciliaris]]'' * ''[[Chloris gayana]]'' * ''[[Cynodon dactylon]]'' – zubača * ''[[Dactylis glomerata]]'' – klupčasta oštrica * ''[[Echinochloa pyramidalis]]'' * ''[[Entolasia imbricata]]'' * ''[[Festuca]]'' spp. – vlasulje ** ''[[Festuca arundinacea]]'' – trstikasta vlasulja ** ''[[Festuca pratensis]]'' – livadna vlasulja ** ''[[Festuca rubra]]'' – nacrvena vlasulja * ''[[Heteropogon contortus]]'' * ''[[Hymenachne amplexicaulis]]'' * ''[[Hyparrhenia rufa]]'' * ''[[Leersia hexandra]]'' * ''[[Lolium]]'' spp. – ljuljevi ** ''[[Lolium multiflorum]]'' – talijanski ljulj ** ''[[Lolium perenne]]'' – engleski ljulj * ''[[Megathyrsus maximus]]'' * ''[[Melinis minutiflora]]'' * ''[[Paspalum conjugatum]]'' * ''[[Paspalum dilatatum]]'' * ''[[Phalaris arundinacea]]'' – kanarska trska * ''[[Timothy-grass|Phleum pratense]]'' – mačji repak * ''[[Poa]]'' spp. – vlasnjače ** ''[[Poa arachnifera]]'' ** ''[[Poa pratensis]]'' – livadna vlasnjača ** ''[[Poa trivialis]]'' – obična vlasnjača * ''[[Setaria sphacelata]]'' * ''[[Themeda triandra]]'' * ''[[Thinopyrum intermedium]]'' – srednja pšenična trava === Zeljaste mahunarke === U zeljaste [[mahunarke]] spadaju:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=20}}</ref> [[File:Lucerne with hay bales behind.jpg|thumb|right|[[Medicago sativa|Alfalfa]]]] [[File:Trifolium repens 07 ies.jpg|thumb|right|[[Trifolium repens|Bijela djetelina]] (''Trifolium repens'')]] * ''[[Arachis pintoi]]'' * ''[[Astragalus cicer]]'' * ''[[Chamaecrista rotundifolia]]'' * ''[[Clitoria ternatea]]'' – plavi grašak * ''[[Kummerowia]]'' ** ''[[Kummerowia stipulacea]]'' ** ''[[Kummerowia striata]]'' * ''[[Lotus corniculatus]]'' * ''[[Macroptilium atropurpureum]]'' – purpurni grah * ''[[Macroptilium bracteatum]]'' * ''[[Medicago]]'' spp. – vije ** ''[[Medicago sativa]]'' – lucerna ** ''[[Medicago truncatula]]'' – buretasta lucerna * ''[[Melilotus]]'' spp. – kokotac * ''[[Neonotonia wightii]]'' – trajna soja * ''[[Onobrychis viciifolia]]'' – sjetvena grahorka * ''[[Stylosanthes]]'' spp. ** ''[[Stylosanthes humilis]]'' ** ''[[Stylosanthes scabra]]'' * ''[[Trifolium]]'' spp. – djeteline ** ''[[Trifolium hybridum]]'' – švedska djetelina ** ''[[Trifolium incarnatum]]'' – inkarnatka ** ''[[Trifolium pratense]]'' – crvena djetelina ** ''[[Trifolium repens]]'' – bijela djetelina * ''[[Vicia]]'' spp. – grahorice ** ''[[Vicia articulata]]'' – člankovita grahorica ** ''[[Vicia ervilia]]'' – lećasta grahorica ** ''[[Vicia narbonensis]]'' – mišja grahorica ** ''[[Vicia sativa]]'' – obična grahorica ** ''[[Vicia villosa]]'' – dlakava grahorica * ''[[Vigna parkeri]]'' === Drveće iz skupine mahunarki === Drveće iz skupine mahunarki uključuje: * ''[[Acacia aneura]]'' – mulga * ''[[Albizia]]'' spp. – albicija * ''[[Albizia canescens]]'' * ''[[Albizia lebbeck]]'' * ''[[Enterolobium cyclocarpum]]'' * ''[[Leucaena leucocephala]]'' [[File:Sheep feeding on silage in the snow, Baltasound - geograph.org.uk - 1725708.jpg|thumb|right|Ovce sa silažom]] === Silaža === [[Silaža]] može se sastojati od sljedećeg:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> * [[Alfalfa]] * [[Kukuruz]] * Mješavina trava i mahunarki * [[Obični sirak]] * [[Zob]] === Vodena krmna hrana === * ''[[Lemna minor]]'' – vodena leća * ''[[Pistia stratiotes]]'' – vodena salata * ''[[Eichhornia crassipes]]'' – vodeni zumbul * ''[[Salvinia molesta]]'' – velika nepačka * ''[[Ipomoea aquatica]]'' – vodeni slak === Ostaci usjeva === Ostaci usjeva koji se koriste kao stočna hrana uključuju: * Sirak * Slatki krompir * Kukuruz ili soju * Nusproizvode voćaka == Ostalo == * ''[[Raphanus sativus]]'' var. ''longipinnatus''<ref name="Jahanzad-et-al-2016" /> == Povezano == * [[Hranjenje stoke|Stoka hranjena travom]] * [[Ribe za ishranu]] – sitne ribe plijen == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Jahanzad-et-al-2016">{{cite journal | s2cid=88990719 | last1=Jahanzad | first1=E. | last2=Barker | first2=A. V. | last3=Hashemi | first3=M. | last4=Eaton | first4=T. | last5=Sadeghpour | first5=A. | last6=Weis | first6=S. A. | title=Nitrogen Release Dynamics and Decomposition of Buried and Surface Cover Crop Residues | journal=[[Agronomy Journal]] | publisher=[[American Society of Agronomy]] ([[Wiley Publishing|Wiley]]) | volume=108 | issue=4 | year=2016 | issn=0002-1962 | doi=10.2134/agronj2016.01.0001 | pages=1735–1741| bibcode=2016AgrJ..108.1735J }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} h2n90jsjir1kz0k5l152a60bpracyz2 42690592 42690582 2026-09-20T16:30:09Z Duma 16555 42690592 wikitext text/x-wiki '''Autocannibalism''', also known as '''self-cannibalism''' and '''autosarcophagy''', is the practice of eating parts of one's own body.<ref>{{Cite web |url=http://www.meish.org/012951.php |title=Man-eaters: The Evidence for Coastal Tupi Cannibalism |website=mei(sh) dot org |access-date=3 May 2007 |archive-date=25 June 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060625234100/http://www.meish.org/012951.php |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author=Mikellides AP |title=Two cases of self-cannibalism (autosarcophagy) |journal=Cyprus Med J |volume=3 |issue=12 |pages=498–500 |date=October 1950 |pmid=14849189 }}</ref> Generally, only the consumption of [[flesh]] (including [[organ meat]] such as [[heart]] or [[liver]]) by an individual of the same species is considered [[cannibalism]].<ref name=dictionary-cannibalism>{{cite web |title=Cannibalism Definition |url=https://www.dictionary.com/browse/cannibalism |website=Dictionary.com |access-date=17 July 2023 |language=en}}</ref> In line with this usage, ''self-cannibalism'' means the consumption of flesh from one's own body. While some texts use this strict definition,<ref name=yilmaz-et-al>{{cite journal | last1 = Yilmaz | first1 = Atakan | last2 = Uyanik | first2 = Emrah | last3 = Şengül | first3 = Melike C. Balci | last4 = Yaylaci | first4 = Serpil | last5 = Karcioglu | first5 = Ozgur | last6 = Serinken | first6 = Mustafa | title = Self-Cannibalism: The Man Who Eats Himself | journal = The Western Journal of Emergency Medicine | date = August 2014 | volume = 15 | issue = 6 | pages = 701–2 | doi = 10.5811/westjem.2014.6.22705 | pmid = 25247046 | pmc = 4162732 | url = }}</ref> others use the term ''autocannibalism'' in a wider sense that includes the consumption of [[hair]] or [[nail (anatomy)|nails]] from one's own body.<ref name=mbabazi>{{cite web |last1=Mbabazi |first1=Joan |title=Auto-cannibalism; strange but real mental illness |url=https://www.newtimes.co.rw/article/183333/Lifestyle/auto-cannibalism-strange-but-real-mental-illness |website=The New Times |access-date=17 July 2023 |language=en |date=17 January 2021}}</ref> Both humans and some animal species occasionally practice self-cannibalism. In humans, it can be a symptom of a [[mental disorder]], but there are also a handful of people who have voluntarily consumed an amputated body part. In other cases, people were forced to eat parts of themselves as a form of [[torture]]. A similar term that is applied differently is ''[[autophagy]]'', which specifically denotes the normal process of self-degradation by [[cell (biology)|cell]]s. While typically used only for this specific process, ''autophagy'' has nonetheless occasionally been used as a general synonym for ''self-cannibalism''.<ref name="Benecke">{{cite web |last1=Benecke |first1=Mark |title=Body Modification, Autophagy |url=https://home.benecke.com/publications/2013/8/24/body-modification-autophagy |access-date=16 July 2023 |date=25 August 2013}}</ref> == Ljudi == {{See also|Spisak slučajeva autokanibalizma}} === Kao poremećaj i simptom istog === {{Main|Autofagija}} [[Nail biting|Fingernail-biting]] that develops into fingernail-eating is a form of [[pica (disorder)|pica]]. Other forms of pica include [[dermatophagia]] (biting or eating one's skin)<ref>{{cite web |last=Hayden |first=Danielle |date=5 November 2018 |title=What to Know About Dermatophagia, the 'Skin-Eating' Disorder That Causes Me to Gnaw at My Own Fingers |url=https://www.self.com/story/dermatophagia-skin-eating-mental-health-condition |website=Self.com}}</ref> and [[trichophagia]] (eating one's hair). The latter can lead to [[hairball]]s in one's stomach. If untreated, this can cause death due to excessive hair buildup.<ref name=Sah>{{cite journal |last1=Sah |first1=Deborah E |last2=Koo |first2=John |last3=Price |first3=Vera H |title=Trichotillomania |journal=Dermatol Ther |volume=21 |issue=1 |pages=13–21 |year=2008 |pmid=18318881 |doi=10.1111/j.1529-8019.2008.00165.x |doi-access=free }}</ref> Self-cannibalism can be a form of [[self-harm]] and a symptom of a [[mental disorder]].<ref name=yilmaz-et-al/> Some also consider it a mental disorder in its own right, but it is not listed in the widely used [[DSM-5]] (''Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition'').<ref name=mbabazi/> === Kao izbor === Some people will engage in self-cannibalism as an extreme form of [[body modification]], for example, by ingesting parts of their own skin.<ref name="Benecke"/> In very rare cases, people have eaten a part of their own body (such as a foot) that had to be [[amputation|amputated]] for medical reasons; such acts may be motivated by curiosity or a desire to attract attention.<ref>{{cite web |title=Conheça 10 histórias perturbadoras de canibalismo humano |url=https://noticias.r7.com/internacional/fotos/conheca-10-historias-perturbadoras-de-canibalismo-humano-01022016 |website=R7 |access-date=19 July 2023 |language=pt-br |date=31 January 2016}}</ref><ref>{{cite news |last1=Kinsey |first1=Joe |title=Instagram Model Paula Gonu Makes Spaghetti Bolognese out of Her Knee Cartilage |url=https://www.outkick.com/instagram-model-paula-gonu-makes-spaghetti-bolognese-out-of-her-knee-cartilage/ |website=OutKick |access-date=21 May 2023 |date=9 May 2023}}</ref> It has been argued that such cases are [[ethics|ethically]] acceptable because the resultant meat was taken from a person who is still alive and who gave [[consent]] for their flesh to be eaten.<ref>{{Cite web |date=2018-06-12 |title=This Guy Served His Friends Tacos Made from His Own Amputated Leg |url=https://www.vice.com/en/article/legal-ethical-cannibalism-human-meat-tacos-reddit-wtf/ |access-date=2025-03-06 |website=Vice |first1=Beckett |last1=Mufson|language=en-US}}</ref> Some people drink their own blood, a practice called [[autovampirism]],<ref>{{cite journal |last1=Bourguignon |first1=A |title=[Status of vampirism and autovampirism] |journal=Annales médico-psychologiques|date=February 1977 |volume=1 |issue=2 |pages=181–196 |pmid=883741 |language=fr}}</ref> but [[Blood sucking#Human hematophagy|sucking blood]] from wounds is generally not considered cannibalism.<ref name=dictionary-cannibalism/><ref name=mbabazi/> === Kao zločin === [[File:Alžbeta Bathory.jpg|thumb|upright=0.85|Moguće je da je [[Elizabeth Báthory]] natjerala neke od svojih slugu da jedu vlastito meso]] Forced self-cannibalism as a form of [[torture]] or [[war crime]] has been reported. [[Elizabeth Báthory]] allegedly forced some of her servants to eat their own flesh in the early 17th century.<ref>{{cite web |last1=Adams |first1=Cecil |author1-link=Cecil Adams |title=Did Dracula really exist? |url=https://www.straightdope.com/21341603/did-dracula-really-exist |website=[[The Straight Dope]] |access-date=18 July 2023 |language=en |date=21 February 1986}}</ref> During the violence that followed the [[1991 Haitian coup d'état]], victims sometimes had to eat their own hacked-off body parts.<ref>{{cite web |last1=Chin |first1=Pat |title=Behind the Rockwood case |url=http://www.hartford-hwp.com/archives/43a/045.html |website=Workers World |access-date=18 July 2023 |date=6 April 1996}}</ref> In the 1990s, young people in [[Uganda]] were forced to eat their own ears.<ref>{{cite web |last1=Cobbey |first1=Nan |last2=Currie |first2=Nicola |title=Church challenged to new strides for human rights |url=http://justus.anglican.org/resources/Lambeth1998/Lambeth-Daily/06/humanrights.html |website=The Lambeth Daily |access-date=4 May 2023 |date=6 August 1998}}</ref> === Srodne pojave === [[Human placentophagy|Eating one's own placenta]] has a small following in Western cultures,<ref>{{Cite journal|title = Does eating placenta offer postpartum health benefits?|journal = British Journal of Midwifery|date = 1 July 2012|issn = 0969-4900|pages = 464–469|volume = 20|issue = 7|doi = 10.12968/bjom.2012.20.7.464|first = Michelle|last = Beacock|s2cid = 73326778|url = https://www.magonlinelibrary.com/doi/abs/10.12968/bjom.2012.20.7.464|url-access = subscription}}</ref> fostered by celebrities like [[January Jones]].<ref>{{cite web |last1=Conley |first1=Mikaela |title=Mad Mom? January Jones Eats Her Own Placenta |url=https://abcnews.go.com/blogs/health/2012/03/26/mad-mom-january-jones-eats-her-own-placenta/ |website=ABC News |access-date=18 July 2023 |language=en |date=26 March 2012}}</ref> Human placentophagy after childbirth is touted by some as a treatment for postpartum depression and fatigue, among other health benefits,<ref>{{cite web |last=Biermeier |first=Sarah |title=The Placenta – an Unappreciated Organ |work=Geneabirth |url=http://www.geneabirth.com/placentasandplacentophagy.htm |access-date=22 July 2023 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120111160106/http://www.geneabirth.com/placentasandplacentophagy.htm |archive-date=11 January 2012 }}</ref> given its high protein, rich iron and nutrient content.<ref>{{Cite journal|date=1 November 1946|title=Composition of the human placenta: III Vitamin content|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|language=en|volume=52|issue=5|pages=783–787|doi=10.1016/0002-9378(46)90185-8|pmid=20273858|issn=0002-9378|last1=Pratt|first1=J.P.|last2=Roderuck|first2=Charlotte|author-link2=Charlotte Roderuck| last3=Coryell|first3=Margaret|last4=Macy|first4=Icie G.}}</ref> However, scientific research is inconclusive as to whether consuming the placenta has any health benefits, exceeding that of readily acquired meats.<ref>{{Cite book|title=Placenta: The Forgotten Chakra|last1=Lim |first1=Robin |isbn=978-0-9762907-7-3 |edition=rev. |publisher=Half Angel Press |location=Bali |pages=122, 128 |oclc=951498666 |date=2015}}</ref> While the status of placentophagy as cannibalism is debated, [[Harriet Hall]] has pointed out that "placental tissue is mainly derived from the fertilized egg and carries the fetus's genome", suggesting that the placenta is a temporary organ of the fetus rather than of the mother.<ref>{{cite web |last1=Hall |first1=Harriet |author1-link=Harriet Hall |title=Eating Placentas: Cannibalism, Recycling, or Health Food? |url=https://sciencebasedmedicine.org/eating-placentas-cannibalism-recycling-or-health-food/ |website=Science-Based Medicine |access-date=17 July 2023 |date=8 March 2011}}</ref> Therefore, even if one considers placentophagy a form of cannibalism, a mother eating her baby's placenta after giving birth would not practice self-cannibalism. == Životinje == The short-tailed [[Cricket (insect)|cricket]] is known to eat its own wings.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=sO6ax1TtnzEC |title=Invertebrates of Central Texas Wetlands |first=Stephen Welton |last=Taber |author2=Scott B. Fleenor |publisher=Texas Tech University Press |year=2005 |isbn=978-0-89672-550-8 |page=200}}</ref> There is evidence of certain animals digesting their own nervous tissue when they transition to a new phase of life. The [[sea squirt]] (with a tadpole-like shape) contains a ganglion "brain" in its head, which it digests after attaching itself to a rock and becoming stationary, forming an [[sea anemone|anemone]]-like organism. This has been used as evidence that the purpose of brain and nervous tissue is primarily to produce movement. Self-cannibalism behaviour has been documented in North American [[rat snake]]s: one captive snake attempted to consume itself twice, dying in the second attempt. Another wild rat snake was found having swallowed about two-thirds of its body.<ref>{{cite book |author=Mattison, Chris |title=The New Encyclopedia of Snakes |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, N.J. |year=2007 |isbn=978-0-691-13295-2 |page=105}}</ref> == Mitovi, legende i priče == [[Image:Ouroboros 1.jpg|thumb|[[Uroboros]] jede vlastiti rep]] The ancient symbol [[Ouroboros]] depicts a [[Snake|serpent]] biting its own [[tail]]. [[Erysichthon of Thessaly|Erysichthon]] from [[Greek mythology]] ate himself in insatiable hunger given him, as a punishment, by [[Demeter]]. In an [[King Arthur|Arthurian]] tale, King [[Agrestes]] of [[Camelot]] goes mad after massacring the Christian disciples of [[Josephus of Arimathea|Josephus]] within his city, and eats his own hands. In 1679, Philip Rohr published a study of what he called "grave eating" or "the chewing dead".<ref>{{cite book |last1=Rohr |first1=Philippus |title=Dissertatio ... de masticatione mortuorum, respondente Benjamin Frizschius |date=1679 |publisher=Vogt |url=https://books.google.com/books?id=x-lYAAAAcAAJ |language=la}}</ref><ref>{{cite web |last1=Rohr |first1=Philip |title=Of the Chewing Dead |url=http://www.dailydoofus.com/chewingenglish.html |website=Daily Doofus |access-date=22 July 2023}}</ref> The book brought together a wealth of accounts of corpses thought to have "consumed their own [[shroud]]s and winding cloths, and even their own limbs and bowels". Rohr also described particular sounds supposedly heard from the graves when a corpse either "laps like some thirsty animal" or chews, grunts, and groans.<ref>{{cite book |last1=Luckhurst |first1=Roger |title=The Cambridge Companion to Dracula |date=2018 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge (UK) |isbn=978-1-107-15317-2 |page=13}}</ref> The 18th century also produced a considerable amount of literature on the subject.<ref>{{cite web |title=BBC Radio 4 – In Our Time: Polidori's The Vampyre |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m00162xz |website=BBC |access-date=22 July 2023 |date=7 April 2022}}</ref> In [[Stephen King]]'s short story "[[Survivor Type]]", a surgeon gets washed up on an island and begins eating himself in order to survive. The story was published in 1982 in the anthology ''Terrors'' and was included in King's short story collection ''[[Skeleton Crew (short story collection)|Skeleton Crew]]''. == Povezano == * [[Spisak slučajeva autokanibalizma]] * [[Autovampirizam]] * [[Rinotileksomanija]] * [[Placentofagija kod ljudi]] * [[Placentofagija]] == Bilješke == {{Reflist}} {{načini ishrane}} Kategorija:Kanibalizam Kategorija:Načini ishrane Kategorija:Poremećaji ishrane de7to6civ6qmpuozzrfctp5tewhq8a6 0 257502 42690767 42689976 2026-09-21T10:41:33Z Alekol 2231 /* Septembar/Rujan */ 42690767 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. * avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10</ref> === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka. * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj. * [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom sudom za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina. * [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''. == Predviđeni događaji == * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * 4. 10. - Izbori u Brazilu. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]]) * 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) * [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]]) * [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]]) * 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] 7muf2fqily91gttz1061eeqzd7o1z6y 0 275717 42690748 42684036 2026-09-21T06:58:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690748 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Kastet an Dort | originalni_naziv = Castets-en-Dorthe | slika = Castets-en-Dorthe Mairie.jpg | opis_slike = | grb = | država = {{FRA}} | region = Akvitanija | departman = Gironde | prefektura = Langon | kanton = Langon | gšir = 44.5627777777778 | gduž =-0.151944444444444 | nadm visina = 20 | maksimalna_nadmorska_visina = 56 | minimalna_nadmorska_visina = 6 | površina-km = 8,69 | površina-he = 869 | stanovništvo = 1124<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 137,86 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 33106 | poštanski kod = 33210 }} '''Kastet an Dort''' ({{jez-fra|Castets-en-Dorthe}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Žironda u Francuskoj|Žironda]] koja pripada prefekturi Langon. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1124 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 129&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,69&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 20 metara (maksimalnoj 56 m, a minimalnoj 6 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=887| 1968=920| 1975=889| 1982=829| 1990=996| 1999=1124| 2006=| 2011=1198| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:1500 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1000 color:gray1 from:start till:end bar:500 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,128)(84,124) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 953 1968: 920 points:(84,124)(100,121) color:blue width:2 #1975: 889 points:(100,121)(128,114) color:blue width:2 #1982: 829 points:(128,114)(160,133) color:blue width:2 #1990: 996 points:(160,133)(196,147) color:blue width:2 #1999: 1124 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Castets-en-Dorthe}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.canaldumidi.com/Canal-des-Deux-Mers.php http://www.canaldumidi.com/Canal-des-Deux-Mers.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922170409/http://www.canaldumidi.com/Canal-des-Deux-Mers.php |date=2008-09-22 }} * [https://archive.wikiwix.com/cache/20210711104815/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Castets-en-Dorthe na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=33&codecom=106 Castets-en-Dorthe na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.777767196098625&RadLong1=-0.00265193083581183 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=330106 Položaj mesta Castets-en-Dorthe na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.5627777777778&longitude=-.151944444444444&zoom=8 Plan naselja Castets-en-Dorthe na mapi (Mapquest)] {{Departman Žironda u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} ml172k24jm8g0afs38h41frds6hxdn4 0 282526 42690651 42110076 2026-09-20T23:12:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690651 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Brang | originalni_naziv = Brengues | slika = Brengues - Mairie.JPG | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region = Središnji Pirineji | departman = Lot | prefektura = Fižak | kanton = Livernon | gšir = 44.5783333333333 | gduž = 1.83305555555556 | nadm visina = 200 | maksimalna_nadmorska_visina = 392 | minimalna_nadmorska_visina = 150 | površina-km = 20,56 | površina-he = 2.056 | stanovništvo =175<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 9,34 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 46039 | poštanski kod = 46320 }} '''Brang''' ({{jez-fra|Brengues}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji Pirineji]], u departmanu [[Departman Lot u Francuskoj|Lot]] koja pripada prefekturi Fižak. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 175 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 8&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 20,56&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 200 metara (maksimalnoj 392 m, a minimalnoj 150 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=155| 1968=169| 1975=158| 1982=150| 1990=159| 1999=175| 2006=| 2011=192| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,124)(84,116) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 183 1968: 169 points:(84,116)(100,110) color:blue width:2 #1975: 158 points:(100,110)(128,105) color:blue width:2 #1982: 150 points:(128,105)(160,110) color:blue width:2 #1990: 159 points:(160,110)(196,119) color:blue width:2 #1999: 175 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Brengues}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.brengues.com http://www.brengues.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160423143232/http://www.brengues.com/ |date=2016-04-23 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=43234 Brang na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=46&codecom=039 Brang na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.778038691760061&RadLong1=0.0319928548181394 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=460039 Položaj mesta Brang na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.5783333333333&longitude=1.83305555555556&zoom=8 Plan naselja Brang na mapi (Mapquest)] {{Departman Lot u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|44_34_42_N_01_49_59_E_type:city_region:FR|44° 34' 42" SG Š, 01° 49' 59" IGD}} nnpe7nxg7y10anetdk3bjfyhvqv2yy0 0 286781 42690539 42688452 2026-09-20T13:31:25Z Couleys 165979 img cropped 42690539 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Arse}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Arse | originalni_naziv = Arçay | slika = Place principale Arçay (Cher) (cropped).jpg | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region = Centar (region) | departman = Cher | prefektura = Burž | kanton = Leve | gšir = 46.9491666666667 | gduž = 2.34111111111111 | nadm visina = 167 | maksimalna_nadmorska_visina = 174 | minimalna_nadmorska_visina = 145 | površina-km = 18,32 | površina-he = 1.832 | stanovništvo = 539<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 29,42 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 18008 | poštanski kod = 18340 }} '''Arse''' ({{jez-fra|Arçay}}) je naselje i opština u centralnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Centar (region)]], u departmanu [[Departman Šer u Francuskoj|Šer]] koja pripada prefekturi Burž. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 377 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 20&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,32&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 167 metara (maksimalnoj 174 m, a minimalnoj 145 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=249| 1968=258| 1975=222| 1982=337| 1990=378| 1999=377| 2006=| 2011=539| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:540 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:360 color:gray1 from:start till:end bar:180 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,104)(84,101) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 267 1968: 258 points:(84,101)(100,90) color:blue width:2 #1975: 222 points:(100,90)(128,126) color:blue width:2 #1982: 337 points:(128,126)(160,139) color:blue width:2 #1990: 378 points:(160,139)(196,139) color:blue width:2 #1999: 377 points:(196,139)(228,152) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=21107 Arse na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=18&codecom=008 Arse na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.819417539444986&RadLong1=0.0408600970461098 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=180008 Položaj mesta Arse na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=46.9491666666667&longitude=2.34111111111111&zoom=8 Plan naselja Arse na mapi (Mapquest)] {{Departman Šer u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} 609alvbfh5fx94kz2oafwfy3e5ssecn 0 326552 42690662 1869633 2026-09-21T01:00:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690662 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 326555 42690663 1869636 2026-09-21T01:00:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690663 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 624524 42690766 2496640 2026-09-21T10:35:59Z ~2026-50888-53 394130 42690766 wikitext text/x-wiki Termin '''{{PAGENAME}}''' ima više značenja. * [[Džarkand]], država u istočnom delu Indije rijheka najgora * * [[Juvenilni hormon]], group acikličnih seskviterpenoida {{Disambiguation}} fpjt1fxtapfv7jfdjndi3of7mxo738q 0 1234020 42690634 42672994 2026-09-20T21:48:57Z Innerstream 161472 42690634 wikitext text/x-wiki {{drugbox-lat | verifiedrevid = 412201151 | IUPAC_name = 2-(3,4-dichlorophenyl)-N-methyl-N-(2-pyrrolidin-1-ylethyl)ethanamine | image = BD1008.svg | width = 200 | image2 = | width2 = | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 138356-08-8 | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | PubChem = 126388 | IUPHAR_ligand = | ChEMBL_Ref = | ChEMBL = | DrugBank_Ref = | DrugBank = | C=15 | H=22 | Cl=2 | N=2 | molecular_weight = 301.254 g/mol | smiles = CN(CCC1=CC(=C(C=C1)Cl)Cl)CCN2CCCC2 | InChI = | InChIKey = | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C15H22Cl2N2/c1-18(10-11-19-7-2-3-8-19)9-6-13-4-5-14(16)15(17)12-13/h4-5,12H,2-3,6-11H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ASGIQUHBAVIOTI-UHFFFAOYSA-N | melting_point = | melting_high = | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category = | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | routes_of_administration = }} '''BD-1008''' je [[Antagonist (farmakologija)|antagonist]] [[sigma receptor]]a, koji blokira efekte [[kokain]]a u studijama na životinjama. On potencijalno može da bude koristan u razvoju antidota za lečenje kokainskog predoziranja.<ref name="pmid8872358">{{cite journal |author=Monnet FP, de Costa BR, Bowen WD |title=Differentiation of sigma ligand-activated receptor subtypes that modulate NMDA-evoked [3H]-noradrenaline release in rat hippocampal slices |journal=British Journal of Pharmacology |volume=119 |issue=1 |pages=65–72 |date=September 1996 |pmid=8872358 |pmc=1915737 |doi= |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-pharmacology_1996-09_119_1/page/65}}</ref><ref name="pmid11164383">{{cite journal |author=Matsumoto RR, McCracken KA, Pouw B, Miller J, Bowen WD, Williams W, De Costa BR |title=N-alkyl substituted analogs of the sigma receptor ligand BD1008 and traditional sigma receptor ligands affect cocaine-induced convulsions and lethality in mice |journal=European Journal of Pharmacology |volume=411 |issue=3 |pages=261–73 |date=January 2001 |pmid=11164383 |doi= |url=}}</ref><ref name="pmid11426838">{{cite journal |author=Matsumoto RR, McCracken KA, Friedman MJ, Pouw B, De Costa BR, Bowen WD |title=Conformationally restricted analogs of BD1008 and an antisense oligodeoxynucleotide targeting sigma1 receptors produce anti-cocaine effects in mice |journal=European Journal of Pharmacology |volume=419 |issue=2-3 |pages=163–74 |date=May 2001 |pmid=11426838 |doi= 10.1016/S0014-2999(01)00968-2|url=}}</ref><ref name="pmid15145701">{{cite journal |author=Matsumoto RR, Gilmore DL, Pouw B, Bowen WD, Williams W, Kausar A, Coop A |title=Novel analogs of the sigma receptor ligand BD1008 attenuate cocaine-induced toxicity in mice |journal=European Journal of Pharmacology |volume=492 |issue=1 |pages=21–6 |date=May 2004 |pmid=15145701 |doi=10.1016/j.ejphar.2004.03.037 |url=}}</ref> == Povezano == * [[Sigma receptor]] == Literatura == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal|Medicina|Hemija}} [[Kategorija:Sigma antagonisti]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Amini]] 5zq762vsp9xrr2f5azi6qs6dyv5etyg 0 1452639 42690524 42353446 2026-09-20T12:39:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690524 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Belušino |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Белушино}}</small> |grb = |slika = Поглед на Белушино.jpg |opis_slike = |opština = Kruševo |populacija = 64 |nadm visina = 890 |gšir = 41.4364 |gduž = 21.2525 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7550 |registarska oznaka =BT }} '''Belušino''' ({{jez-mak|Белушино}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Belušino pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]]. == Prirodni uslovi == Naselje Belušino je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 35&nbsp;km severozapadno. Belušino se nalazi na severozapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naselje je položeno na istočnim padinama [[Buševa planina|Buševe planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 890 metara. Klima u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Belušino je imalo 64 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (97%). Većinska veroispovest u naselju je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Kruševo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Borino}} * [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }} {{Opština Kruševo}} [[Kategorija:Opština Kruševo]] l0ie7n6tj8sbvru0eus76n1o0vjptrh 0 1452692 42690619 42353557 2026-09-20T19:50:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690619 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Borino |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Борино}}</small> |grb = |slika = Borino.JPG |opis_slike = Pogled na Borino |opština = Kruševo |populacija = 441 |nadm visina = 690 |gšir = 41.4322 |gduž = 21.2794 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7550 |registarska oznaka =BT }} '''Borino''' ({{jez-mak|Борино}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Borino pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]]. == Prirodni uslovi == Naselje Borino je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 30&nbsp;km zapadno. Borino se nalazi na zapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naseljski atar je na istoku [[Ravnica|ravničarski]], dok se ka zapadu izdižu prva brda [[Buševa planina|Buševe planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 690 metara. Klima u naselju je [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Borino je imalo 441 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (77%), a u manjini su [[Bošnjaci]] (20%) i [[Turci]] (3%). Većinska veroispovest u naselju je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Kruševo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Borino}} * [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }} {{Opština Kruševo}} [[Kategorija:Opština Kruševo]] r0qcq54wgg7365hndll4zeegehxmdry 0 1452693 42690564 42353491 2026-09-20T15:53:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690564 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Birino |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Бирино}}</small> |grb = |slika = Поглед на Бирино.jpg |opis_slike = |opština = Kruševo |populacija = 0 |nadm visina = 1.070 |gšir = 41.3119 |gduž = 21.2697 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7550 |registarska oznaka =BT }} '''Birino''' ({{jez-mak|Бирино}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Birino pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]]. == Prirodni uslovi == Naselje Birino je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 35&nbsp;km zapadno. Birino se nalazi na zapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naselje je položeno na južnim visovima [[Buševa planina|Buševe planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.070 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Birino je bilo bez stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su bili etnički [[Makedonci]]. Većinska veroispovest u naselju bilo je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Kruševo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Birino}} * [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }} {{Opština Kruševo}} [[Kategorija:Opština Kruševo]] c41fo830lr9rana2l3j0gfwbrbviotj 0 1467313 42690601 42376760 2026-09-20T17:12:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690601 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Bjelovarski ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = [[7. travnja|7.]] - [[10. travnja]] [[1941.]] |mjesto = Grad [[Bjelovar]] i okolica |teritorij = |ishod = Pobjeda ustanika, proglašenje neovisne hrvatske države na području Bjelovara |sukobljeni1 = <center>[[Datoteka:Flag_of_Croatia_(white_chequy).svg|border|122px]] Hrvatski ustanici<br>Članovi [[Ustaše|ustaškog pokreta]]</center> |sukobljeni2 = <center>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|border|110px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenska vojska]]</center> |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = Ivan Čvek<br>Leopold Suplančić<br>Ivan Mrak |zapovjednik2 = potpukovnik Kragujević<br>major Topalović |zapovjednik3 = |jačina1 =Strojnička satnija 108. pješačke pukovnije<br>40. dopunska pukovnija<br>dijelovi 42. pješačke pukovnije |jačina2 =108. pješačka pukovnija<br>Bjelovarska žandarmerija |jačina3 = |posljedice1 = |posljedice2 = nekoliko stotina časnika, vojnika, i žandara palo u zarobljeništvo |posljedice3 = |bilješke = }} '''Bjelovarski ustanak''' povijesni je događaj, koji se dogodio početkom travnja [[1941.]] godine, kada je u [[Bjelovar]]u i okolici došlo do pobune protiv jugoslavenske vlasti i proglašena je [[NDH|hrvatska država]]. == Pobuna 108. pukovnije == Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]) [[6. travnja]] [[1941.]] godine vladalo je silno neraspoloženje [[Hrvati|hrvatskog]] naroda prema tadašnjoj jugoslavenskoj vlasti. Već u prvim danima rata, Slavonska divizija [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]] iz Bjelovara krenula je prema bojištu u smjeru [[Bilogora|Bilogore]] i [[Podravina|Podravine]]. Divizija se sastojala od 108., 42. i 40. [[pukovnija|pukovnije]] (puka). Kada su došli na područje [[Veliki Grđevac|Velikog Grđevca]] 108. pukovniji naređeno je, da krene prema [[Virovitica|Virovitici]]. [[Streljivo]] su dobili samo srpski vojnici, ne i hrvatski (Vojne vlasti nisi smijele davati bojnu municiju Hrvatima, sve do izlaska na liniju fronta, jer su se uveliko pronosili glasovi da čim stigne municija u ruke vojnicima, da će oni poubijati Srpske kadrovce i Srpske oficire koji su među njima). . Narednik [[satnija|satnije]] Ivan Čvek tajno je naoružao hrvatske vojnike. Izbila je pobuna u 108. pukovniji, tako što su hrvatski vojnici preuzeli nadzor nad pukovnijom i to je preraslo u ustanak protiv jugoslavenske vlasti. == Pobuna u Bjelovaru == Prije zore [[8. travnja]] pukovnija se vraćala prema [[Bjelovar]]u. U [[Severin (općina)|Severinu]] pridružila joj se 40. pukovnija s pričuvnim poručnikom Leopoldom Supančićem. Došavši rano ujutro u [[Bjelovar]], prvo su poslali izvidnicu. Građani su se pridružili pobuni. Tijekom dana [[8. travnja]] vojnici 108. pukovnije i građani zarobili su nekoliko stotina jugoslavenskih, većinom srpskih vojnika i oko 100 časnika i dočasnika. Nitko nije poginuo. Dio njih pobjegli su u selo [[Narta]] kod [[Bjelovar]]a, gdje se formirala srpska jedinica. U [[Plavnice Stare|Starim Plavnicama]] kraj Bjelovara Martin Cinkoš proglasio je okupljenim vojnicima i građanima Hrvatsku Državu. :»''...došao sam pred općinu Gudavac, predstavio se potpukovniku Jordanoviću, da sam tajnik Kotarske organizacije HSS za kotar Bjelovar, te sam ga zamolio neka svu vojsku kao i oficire skupi pred općinskom zgradom, da kao tajnik imadem zadaću da na moja usta isporučim poruku Dr. Mačeka, to i tako činio sam radi taktičkih razloga osobito radi Srba. Potpukovnik Jordanović, upitao me je što hoću govoriti, odgovor je bio da će čuti, jer sam mu ponovo rekao, da sam ja predsjednik Kotar. odbora, tajnik Kotar. organizacije, starješina Vatrogasne župe i Satnik Hrvatske Seljačke Zaštite, te kao takav odgovaram za svaki moj rad. U 16 sati istog dana bila je sva vojska i oficiri pred općinskom zgradom, stao sam na povišeno mjesto od naprijed i iza leđa bio sam okružen sa vojnicima i dočasnicima, koji su bili u civilu u Hrvatskoj Selj. Zaštiti, te povišenim glasom proglasio sljedeće: BRAĆO VOJNICI, OVIM ČASOM PROGLAŠAVAM PRED VAMA (...), HRVATSKU SAMOSTALNOM I NEZAVISNOM DRŽAVOM, svi pukovi kao i 108. puk, koji se vraća i već je na ulazu u Bjelovar, otkazali su poslušnost beogradskoj vladi, te se podvrgavaju Hrvatskoj Vladi u Zagrebu. Upozorio sam vojnike na godinu 1918. te ih po tri puta pitao podvrgavaju li se pod moju zapovijed, što su mi svečano obećali, i ustvrdili da će me u svemu slušati, moje zapovjedi izvršavati, a ja sam njima obećao da ću ih dobrim putem voditi. Iza toga sam odredio sve oficire u kućni zatvor uz najstroži zatvor do 10. travnja, koji sam dan poslije podne predao iste vojnom zapovjedničtvu u Bjelovar, a ostale vojnike raspustio svojim kućama sa upozorenjem u duljem govoru i napomenom, da svaki pošteni Hrvat imade se u svako doba odazvati na vojnu dužnost, kada ga Hrvatske vojne vlasti pozovu. Moram istaknuti, da odmah u proglasu pred čitavom vojskom zatražio sam od prisutne vojske, da svi predadu puške, naboje i opasače, što su vojnici bez razlike vjere i narodnosti i učinili, ali istu noć naoružao sam jednu tisuću pouzdanih Hrvata vojnika, to sam činio zato, jer je među istom vojskom bilo oko 500 Srba, ovaj rad trajao je čitavu noć, a sa mnom je radio to cijelo vrijeme razoružavanja i naoružanja potpukovnik Jordanović''« Nakon toga je vojska ušla u Bjelovar oko 17 sati, ''“burno pozdravljena od građanstva u moru zastava i oduševljenja”''. U Bjelovaru je s balkona Gradskog poglavarstva (danas zgrada [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradskog muzeja]]) gradonačelnik [[Julije Makanec]] proglasio je u 18 sati, [[8. travnja]] [[1941.]] ''“uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske”'', što su okupljeni burno pozdravili. Bio je to, kako je kasnije naveo gradonačelnik Makanec, prvi grad na prostoru Kraljevine Jugoslavije u kojem su Hrvati odbili biti njezin dio, preuzeli vlast i proglasili svoju državu. == Popratni događaji == Vijest se proširila, što dovodi do raspada jugoslavenske vojske na prostoru od [[Varaždin]]a do [[Suhopolje|Suhopolja]]. Vojnici se protive tome i [[9. travnja]] 1941. godine u Bjelovaru i okolici ubijaju pobunjenih civila. U okolici [[Koprivnica|Koprivnice]], II. konjanički puk "Car Dušan Silni" kojeg su činili srpski vojnici sukobio se s Nijemcima i nakon poraza povlačio se prema [[Bjelovar]]u . Došli su u [[Donji Mosti|Donje Moste]] [[10. travnja]] [[1941]]. godine, koji je imao većinsko hrvatsko stanovništvo. U selu su bili nenaoružani seljaci. Mladi muškarci su već prije mobilizirani i otišli iz sela.<ref>Zdravko Ivković: Spomen slovo uz otkrivanje spomenika hrvatskim žrtvama II. svjetskog rata sva tri sela Mosti, Matica hrvatska, Bjelovar 2006.</ref> Krenuli su dalje prema Bjelovaru. U međuvremenu, njemački vojnici zauzeli su [[Bjelovar]] (bez većeg otpora) i dočekali su s [[tenk]]ovima konjički puk u predgrađu Bjelovara te ih porazili i prisilili na predaju. Zarobljen je konjanički major Nikola Hrgović iz Bjelovara, srpske nacionalnosti, kojem je suđeno, ali je oslobođen zbog manjka dokaza. Do [[25. travnja]] [[1941.]] godine poginulo je 27 ljudi na područja grada Bjelovara (5 žena i 5 djece) i 72 ljudi na području kotara Bjelovar (14 žena i 12 djece). == Literatura == *[[Zdravko Dizdar|Dizdar, Zdravko]], ''[http://hrcak.srce.hr/file/29738 Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140806014854/http://hrcak.srce.hr/file/29738 |date=2014-08-06 }}'' // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], br. 3. (2007.), str. 581. – 609. {{Hrčak|id=29738}} * Karaula, Željko, Bjelovarski ustanak 7.-10. travnja 1941. u povijesnim izvorima - Dokumenti, Viatoni, Bjelovar, 2012. == Izvori == {{izvori}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1941.]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Povijest Bjelovara|Ustanak]] ldl7754k10zlwi8slfabnlrgxnoxz02 0 1467863 42690631 41107566 2026-09-20T21:35:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690631 wikitext text/x-wiki '''Božidar Vinković''' je bio hrvatski [[političar]] i [[odvjetnik]] iz [[Karlovac|Karlovca]]. Zajedno s karlovačkim oporbenjacima iz saborskih klupa [[Edo Lukinić|Edom Lukinićem]] i [[Božidar Vinković|Božom Vinkovićem]] bio je na čelu demonstranata koji su srpnja 1908. prosvjedovali u Karlovcu protiv omraženog hrvatskog bana [[Pavao Rauch|Pavla Raucha]] kad je posjetio Karlovac. Posljedica prosvjeda bila je da je gradonačelnik [[Ivan Banjavčić]] zbog nesmotrene potpore koju je dao omraženom banu bio prisiljen demisionirati. <ref>Mira Kolar-Dimitrijević: [http://hrcak.srce.hr/file/157648 Ban Pavle Rauch i Hrvatska u njegovo vrijeme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200619200424/https://hrcak.srce.hr/file/157648 |date=2020-06-19 }}, Povijesni prilozi, str. 257</ref> Bio je [[gradonačelnik]] grada [[Karlovac|Karlovca]], <ref>Irena Turk Vukić: [http://kafotka.net/698 Kukuljevićeva ulica], KAfotka</ref> u razdoblju kad su pravaši bili uspješni u Karlovcu. Od 1896. do 1920. pravaši su Karlovcu dali četvoricu gradonačelnika.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=2014-06-19 }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Vinković je obnašao gradonačelničku dužnost 1910. i 1911. godine, a bio je prisiljen prestati obnašati dužnost zbog bolesti. <ref name="pravaši">[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=2014-07-10 }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> Vinković je bio i dioničarem novog [[mlin]]a u Karlovcu na rijeci Korani ([[Prvi hrvatski mlin na čigre|Prvi hrvatski mlin na čigre d.d]]) koji je po kapacitetu i po opremljenosti bio drugi mlin u Hrvatskoj, odmah iza [[Zagrebački Paromlin|zagrebačkog kraljevskog paromlina]]. Osim njega osnivači-dioničari bili su [[Prva hrvatska štedionica]], [[Hrvatska komercijalna banka]], [[Pučka štedionica]], [[Karlovačka štedionica]], bogati zagrebački i karlovački pojedinci [[Petar Bakšić]] (karlovački gradonačelnik i saborski zastupnik), [[Gustav Modrušan]] (karlovački gradonačelnik), Samuel Kramer, Dragutin Herman, Gašo Dević, saborski zastupnik [[Antun Strzalkovsky]], Robert Reiss, [[Vilim Reiner]], Vatroslav Reier i David Kramer.<ref>članak Ante Starčevića, profesora na Mješovitoj industrijsko-obrtničkoj školi u Karlovcu i doktora veterine, objavljen u tiskanom izdanju magazina Kameleon još 2005. godine (broj 32, od 13. srpnja 2005.), a u internetskom izdanju časopisa Kameleon [http://udruga-kameleon.hr/tekst/2629/ Mlin koji je tri puta izrastao iz pepela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714220243/http://udruga-kameleon.hr/tekst/2629/ |date=2014-07-14 }}, 24. kolovoza 2010. uredništvo je neznatno dopunilo i izmijenilo članak.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|u 19. vijeku|u 20. vijeku|Vinković, Božidar}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Gradonačelnici Karlovca]] 7vw20xv07nixbv1spdts2j8p6xlypjv 0 1467867 42690737 41359246 2026-09-21T02:06:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690737 wikitext text/x-wiki {{čakavsko narječje}} '''Buzetski''', '''buzetsko-gornjomiranski''' ili '''gornjomiranski dijalekt''' se prostire u sjevernom dijelu [[Istra|Istre]], oko [[Buzet]]a<ref name="HE" />. Dijalekt predstavlja prijelaz čakavskoga narječja prema [[slovenski]]m dijalektima što mu daje prividne čakavsko [[kajkavsko narječje|kajkavske]] dijalektološke osobine. Zbog tih prijelaznih kajkavskih značajki koje zapravo predstavljaju prijelaznu crtu između čakavskih i slovenskih dijalekata neki slabije upućeni jezikoslovci mislili su da je on izdvojeni dio kajkavskoga narječja emigrirao sa prostora Gorskoga kotara, a u prošlosti ga je zabludom npr. [[Fran Ramovš]] smatrao rubnim slovenskim dijalektom. Mada je njegova podloga nedvojbeno čakavska i ne može se izdvojiti iz čakavskoga narječja ipak postoje neke odlike koje ga individualiziraju od ostatka dijalekata čakavskoga narječja a to su u razvoju suglasnika<ref name="Brozovic1988a">[[Dalibor Brozović]]: ''Čakavsko narječje'', u separatu ''Jezik hrvatski'' (u jugoslavenskom razdoblju obvezno se moralo dodati onaj dodatak ''ili srpski''), JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 1988.</ref>: * ''ě'' &gt; ''ẹ'' (zatvoreno ''e''); * ''e'', ''ę'' &gt; otv. ''e''; (kao u [[kajkavsko narječje|kajkavskom]]); * ''u'' &gt; ''ü''; * slogotvorno ''l'' &gt; ''u''; * ''ǫ'' &gt; ''a''. Sustav naglasaka odstupa od općečakavskog, jer su npr. izgubljene razlike između kratkih i dugih naglašenih samoglasnika<ref name="Zubcic" />. Izdvaja ga i to što se ovom dijalektu umjesto ''ča'' upotrebljava ''kaj''<ref name="HE">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] (sv. 2), LZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2000. {{ISBN|953-6036-32-0}}</ref>. U podjeli čakavskog narječja na jugoistočne i sjeverozapadne govore, buzetski dijalekt pripada u sjeverozapadne<ref name="Zubcic">[[Sanja Zubčić]]: "Duljenje naglašenog vokala u sjeverozapadnim čakavskim govorima", Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), dostupno na [http://hrcak.srce.hr/file/14338 internetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715053935/http://hrcak.srce.hr/file/14338 |date=2014-07-15 }} {{pdf}}</ref>. O buzetskom dijalektu je objavljena monografija [[Nataša Vivoda|Nataše Vivode]] ''Buzetski govori'' (Annales, Kopar 2005.)<ref>[http://www.buzet.hr/default.asp?ru=822&gl=200602230000001&sid=&jezik=1 Buzet.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612135255/http://www.buzet.hr/default.asp?ru=822&gl=200602230000001&sid=&jezik=1 |date=2007-06-12 }} - G. Čalić Šverko: "Govorna slika Buzeštine u malom" (o predstavljanju knjige ''Buzetski govori'')</ref>. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-jezik}} [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Buzet]] pf7p1gx1vuftupp0yrk0imr3hy8dlp7 0 1467944 42690653 42669248 2026-09-20T23:56:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690653 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | ime = Uljanik | slika = | vrsta = javno | osnutak = [[1856.]], [[Pula]], [[Austro-Ugarska]] (službeno) | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = [[Pula]], [[Hrvatska]] | sjedište_grad = | sjedište_država = | ključneosobe = | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[brodogradnja]] <br/> [[strojogradnja]] <br /> Elektro industrija <br />Prerađivačka industrija | proizvodi = brodovi, strojevi, plutajući objekti, elektro oprema | usluge = remont | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 13 | holding = | divizije = Uljanik brodogradilište, Uljanik strojogradnja diesel, Uljanik tesu, Uljanik pomorstvo | podruž = | vlasnik = | slogan = | web = [http://www.uljanik.hr Uljanik.hr] | dodatak = }} '''''Uljanik''''' je naziv poduzeća u stečaju i likvidaciji smještenog u [[Pula|Puli]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ime je dobio po [[Uljanik (otok)|otočiću]] na kojemu su nekada rasle [[maslina|masline]], a danas su tamo pogoni obrade [[čelik]]a i gradnje trupa. Jedna se maslina i danas čuva kao simbol. == Historija == [[Datoteka:Uljanik shipyard Pula panorama.JPG|mini|lijevo|Pogled na brod građen u Uljaniku]] [[Datoteka:Pula-avion.JPG|mini|lijevo|Uljanik se nalazi na otoku nalik klinu u središtu zaljeva i prema njegovoj lijevoj obali]] Uljanik je osnovan [[1856]]. godine, u pomno odabranom pulskom zaljevu, kao brodogradilište [[Austrougarska ratna mornarica|ratne mornarice Austro-Ugarske]]. Temeljac za gradnju položila je [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|carica Elizabeta]] [[9. prosinca]], te se taj datum proslavlja kao dan brodogradilišta, jednog od najstarijih danas u svijetu. Nepune dvije godine nakon polaganja temeljca - [[5. listopada]] [[1858]]. godine s navoza je porinut prvi brod - [[SMS Kaiser|Kaiser]] sa 5194 tone istisnine. Za austrougarsku mornaricu potom je napravljena flota od 55 raznih brodova, ukupne [[istisnina|istisnine]] 53.588 tona. U dugačkom razdoblju kontinuiranog rada pulsko je brodogradilište prošlo kroz različita razdoblja razvoja. Za vrijeme talijanske vladavine bavi se popravcima, dokovanjem i rezanjem starih brodova. Nakon pada Italije, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], brodogradilište je njemačka pomorska baza. Od [[1947]]. godine obnavlja se u sklopu [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Nastavlja s dokovanjem, rekonstrukcijama i popravcima brodova, a prva novogradnja isporučena je [[1951]]. Pod svojim okriljem razvija strojogradnju, elektroproizvodnju i druge proizvodnje. U [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], od [[1990]]., postaje [[dioničko društvo]], preživljava krizne godine napada na Hrvatsku, nastavlja s brodograđevnom prozvodnjom različitih i specijalnih brodova, a u drugoj polovici [[1998]]. ulazi u razdoblje velike tehnološke obnove. Od [[1947]]. do polovice [[2000]]. Uljanik isporučuje 201 brod, s ukupno više od 6 milijuna [[DWT]], kupcima sa svih kontinenata. Uljanikovi stručnjaci projektiraju, konstruiraju i izrađuju sve vrste brodova, tako za prijevoz [[nafta|nafte]] i naftnih prerađevina, za prijevoz rasutih tereta, [[kontejner]]a, kamiona vagona, [[automobil]]a, putnika. Svaki brod je osebujan, napravljen prema specifičnim zahtjevima kupaca. Na VLCC gradnjama pulsko je brodogradilište razvilo tehnologiju gradnje trupa iz dva dijela te spajanjem dviju polovica u moru. Na taj način, od [[1972]]. do [[1976]]. napravljeno je 11 brodova, a najveći su [[Tarfala]], 275.000 DWT za kompaniju iz [[Stockholm]]a "Trafialtiebolaget Grangesberg" te [[Kanchenjunga]] sa 277.120 tona nosivosti, isporučen 1975. godine indijskoj kompaniji "The Shipping Corporation of India".<ref>{{Cite web |url=http://www.uljanik.hr/index.php?id=8&L=2 |title=Uljanik d.d.: Povijest |access-date=2014-07-26 |archive-date=2008-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080922161118/http://www.uljanik.hr/index.php?id=8&L=2 |url-status=dead }}</ref> == Poznati brodovi konstruirani u Uljaniku == * [[MS Berge Vanga]] * [[MS Berge Istra]] * [[SMS Kaiser]] * [[Scenic Eclipse]] == Povezano == * [[3. Maj|Brodogradilište 3. Maj]] * [[Brodogradilište Viktor Lenac]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Uljanik}} * [http://www.uljanik.hr/ Službena stranica Brodogradilišta Uljanik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305085941/http://uljanik.hr/ |date=2016-03-05 }} * [http://www.uljanik.hr/uploads/media/complete_reference_list.pdf Popis svih brodova sagrađenih u Uljaniku (1951-2005) (eng)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929045859/http://www.uljanik.hr/uploads/media/complete_reference_list.pdf |date=2007-09-29 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1856.]] [[Kategorija:Hrvatske kompanije]] [[Kategorija:Jugoslavenske kompanije]] [[Kategorija:Brodogradilišta|Uljanik]] [[Kategorija:Kompanije u Puli]] [[Kategorija:Građevine u Puli]] 8lxd0gfgds4cwr9ap6worz0lwhn30z3 0 1468631 42690736 42655108 2026-09-21T01:21:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690736 wikitext text/x-wiki :''U ovom [[mađarsko ime|mađarskom imenu]] prezime glasi »László«.'' {{Infokutija biografija | ime = Bulcsú László | slika = Bulcsú László.jpg | veličina = 250px | opis_slike = Bulcsú László | pseudonim = | datum_rođenja = 9. listopada 1922. | mjesto_rođenja = [[Čakovec]] | datum_smrti = 4. siječnja 2016. | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]], [[informatologija|informatolog]] }} '''Bulcsú László''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈbult͡ʃuː ˈlaːsloː<nowiki>]</nowiki>]] ([[Čakovec]], 9. listopada 1922. – [[Zagreb]], 4. siječnja 2016.), [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[informatologija|informatolog]] koji govori oko 40 jezika. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić">Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, [[Školske novine]], Zagreb, 1995., str. 259-260., {{ISBN|953-160-052-X}}</ref> Poznat je kao veliki borac protiv [[tuđica]] (posebice [[anglizam]]a i balkanskih riječi) u [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], "hrvatski [[Bogoslav Šulek|Šulek]] naših dana" ([[Stjepan Babić|S. Babić]]).<ref name="Babić"/> Njegovim radom i utjecajem pojavljuju se novi naraštaji hrvatskih jezikoslovaca oslobođenih zabludâ [[mladogramatičari|mladogramatičarske]] ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole.<ref name="Babić"/> == Biografija == Nakon studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] u Budimpešti, na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] studirao je [[Slavistika|slavistiku]] i diplomirao [[1952.]] godine. Jedno vrijeme radio je kao profesor u [[sinj]]skoj [[gimnazija u Sinju|gimnaziji]].<ref name="Forum">[[Slobodna Dalmacija]], prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsuom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2-3.</ref> Ondje je išao "da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše".<ref name="Forum"/> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet - Sveučilište u Zagrebu. Povijest - Odsjek za lingvistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100422195718/http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html |date=2010-04-22 }}, preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{izdvojeni citat|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]])<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19 lipnja 2013.</ref> a doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> Od osnutka Katedre za algebarsku i informatičku lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku bio je njezinim voditeljem.<ref name="ffzg"/> == Stručni rad == Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-toliko poznat po zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisa i izgradnji hrvatskoga nazivlja, jer je veliku većinu tuđica (pa i onih grčkoga i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicama. Lászlóov je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu ''Zagrebačke škole'' (te su propise rabili [[Bogoslav Šulek]], [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[August Šenoa]], [[Ante Kovačić]], [[Eugen Kvaternik]]) - no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke: * jekavizacija "pokrivenoga r" u oblicima koje nije bilo ni u tekstovima Zagrebačke škole (vrieme/vrjemena; trjebati/trieba; potrjeba/upotriebiti; prjedpostavka; prjepisati/priepis; prjenositi/prienos; napried/naprjedak; rjezati/riez; vrjelo; srjeća...) i vraćanje drugih jekavskih oblika koji nisu ušli u sveopću primjenu (niesam, njekoliko, njeki, cjesta, goljem...) * ponešto drugačiji propisi u pojedinim slučajevima - npr. u superlativu: naj bolji, naj veći U ostalim se rješenjima Lászlóov pravopis uglavnom poklapa sa zagrebačkim, od jata do neasimiliranja po zvučnosti (liepo, primjetba, razstaviti, izčupati, žalostna, odpjevati, šestdeset...), ali uz neke preinake (opći, š njom...). Druga je odlika Lászlóova spisateljstva jezična čistoća u kojoj László sustavno zamjenjuje sve riječi strane hrvatskomu jeziku, gdje Hrvatski jezik čisti od svih ruskih, srpskih, balkanskih, turskih, i arabskih riječi (pogreb, obrazovanje, ogroman, upečatnjiv, izvini, savez, savrešeno, magarac, boja, baš, čak, tek, barem, čekić, jastuk, čarape, čizme...) i mijenja ih hrvatskim (sprovod, naobrazba, golem, uočljiv, oprosti, svez, dokonalno, tovar, kras, upravo, pače, samo, dajbudi, batić, uzglavlje, bječve, škornje...) isto tako naj je ekstremniji pristup njegovoga čistunstva je mijenjanje latinskoga znastvenoga nazivlja (matematika, psihologija, biologija, fizika, kemija...) s hrvatskim (oloslovlje, dušoslovlje, živoslovlje, naravoslovlje, lučba...) primjer su njegovi zanimljivi nazivi padeža (nazovnik, rodnik, datnik, tvornik, zovnik, mjestnik, orudnik). Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''...i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.''). U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno opovrgava sve navodne zablude popularnoga mnijenja o neutemljenosti tradicijskoga "etimoložkoga" načina pisanja u hrvatskoj pravopisnoj povijesti. Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624001430/http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf |date=2019-06-24 }}, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref> == Djela, članci i prijevodi == * ''Strojno prevođenje i statistika u jeziku'' (1959.) članak, ''Naše teme'', (6), 105–298., (suautor Svetozar Petrović).<ref>Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624001430/http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf |date=2019-06-24 }}, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., [[fusnota]] 35, str. 86.</ref> * ''Broj u jeziku'' (Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990) (SOL: Lingvistički časopis) članak * ''Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/X, (1962/63), 117-121 (suautor [[Božidar Finka]])<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/103007 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202223940/http://hrcak.srce.hr/file/103007 |url-status=dead }}</ref> * ''Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/XIV, (1966.), 115–128., članak, (suautor [[Božidar Finka]])<ref>{{pol oznaka}} [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf Maciej Czerwiński, ''Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki'', fusnota 20, str. 79.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201222026/http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf |date=2014-02-01 }}, ''Socjolingwistyka'' XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref> * ''Enûma eliš = (kada se gore...): spjev o stvaranju svijeta: pohvala Marduku''. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. God. 8 (1976), br.26–27; str. 5–20. * ''An information science approach to Slavic accentology'', University of Chicago, Department of Slavic Languages and Literatures, (1986.) knjiga.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.worldcat.org/wcidentities/lccn-n90-644158 worldcat.org: László, Bulcsú 1922-], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://books.google.com/books/about/An_Information_Science_Approach_to_Slavi.html?id=aXgCHAAACAAJ&redir_esc=y books.google.com: An Information Science Approach to Slavic Accentology], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> * ''Sitnice mudroslovne'', Filozofska istraživanja (br. 30, god. 9 (1989), sv. 3, str. 973-978), članak * ''Što bi bilo da nije bilo'', list ''Start'' od 23. lipnja 1990.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/99852 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202222554/http://hrcak.srce.hr/file/99852 |url-status=dead }}</ref> * ''Informacijske znanosti i znanje'' (1990.) Zbornik (članak, ''Neka pitanja strojnoga razumijevanja prirodnoga jezika'') * ''Mušnammir gimillu = (L'učāru cijelosti...): Hvalopj'ev S'ūncu''. članak, Croatian "Indias" = Hrvatske "Indije"; Most = The bridge: a journal of Croatian literature. (1990), sv. 4; str. 39–62. * ''Obrada jezika i prikaz znanja'' (1993.) Zbornik, ur. [[Slavko Tkalac]], [[Miroslav Tuđman]], (članak, ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava'')<ref name="mzos.hr">[http://www.mzos.hr/svibor/5/11/193/rad_h.htm Ministarstvo znanosti i tehnologije: SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203211308/http://www.mzos.hr/svibor/5/11/193/rad_h.htm |date=2014-02-03 }}, preuzeto 18. lipnja 2013.</ref> * ''Dvije pjesme: (Bez naslova)'', Heinrich Heine, prijepjev Književna smotra 26(1994), br. 91, str. 142. * ''M’ājka Mat’ijāševa'', János Arany, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 143-146. * ''Uzprhao paun'', Endre Ady, prijepjev, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 147-148.<ref>http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Casopisi/Knjizevna_smotra/Knjizevna_smotra_bibliografija.pdf</ref> * ''Tvorbeni pravopis'' (1994.) članak, ''Dometi'', br. 11.<ref name="mzos.hr"/> * ''Desetosamoglasnički sustav međimurskoga govora'', (1994) članak, ''Kaj'', br. 2-3.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/34624 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202222550/http://hrcak.srce.hr/file/34624 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/35588 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202224609/http://hrcak.srce.hr/file/35588 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf |access-date=2014-07-26 |archive-date=2021-02-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215015922/http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf }}</ref> * ''Uz prievod Puškinova Spomenika'' (1994.) članak, ''Književna smotra'', br. 91.<ref name="mzos.hr"/> * ''Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''<ref>[http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm |date=2013-05-27 }} Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm |date=2013-05-27 }}, preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (1994.) * ''Jezik hrvatski u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti'' (1996.) Zbornik "Hrvatski uspjeh kroz zajedništvo", dio V: str. 5 - 7, INTERCON Zagreb. * '''Sedam priep'ieva'' (1996.) članak, Književna smotra. - 28 (1996), 99(1) ; str. 63-64 * ''Jezik i komunikacija: zbornik radova'', (1996.) (članak, ''Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine'')<ref name="hrcak">[http://hrcak.srce.hr/file/15300 Mate Kapović, ''Nove duljine u hrvatskom jeziku (nakon općeslavenskoga razdoblja)'', ''Filologija'', br. 44, listopad, 2005., str. 61] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202222711/http://hrcak.srce.hr/file/15300 |date=2014-02-02 }}, preuzeto 16. lipnja 2013.</ref> * ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'' (1996.) članak * ''Prvici'' (1997.) poglavlje u ''Hrvatski jezikovnik i savjetovnik'' / Ivan Branko Šamija <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140901040432/http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA }}</ref> (radi se o prijevodu nazivâ kemijskih elemenata (prvika) na hrvatski jezik) * ''Ilijada: svitak prvi'', Književna smotra. - 28 (1996), 100(2) ; str. 167-172 (1997.) prijevod s Homerova grčkoga na hrvatski jezik * ''Šammu ša libbi.'' // Trava od srca: hrvatske Indije II. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet, 2000. str. 7–51., članak<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref> * ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo Bulcsú László, ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928080726/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo |date=2012-09-28 }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 185, 5. travnja 2001., preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2001.) članak * ''Pjesme, bajke, drame'', Aleksandar Sergejevič Puškin, (2002.) priredio Ivan Babić (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>{{Cite web |url=http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202180937/http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf |url-status=dead }}</ref> * ''Iz glasoslovlja opće međimurštine: listek na preštimano voredničtvo'' (2002) članak, ''Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu'', god. 35, 1/2, str. 61-90.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Laszlo%2c+Bulcsu&xm0=1&nbf=1&selectedId=862000471 Katalog Gradske knjižnice Krapina: Iz glasoslovlja opće međimurštine : listek na preštimano voredničtvo / Bulczu Laszlo]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> * ''Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza.'', (2002), ur. Milka Jauk-Pinhak, Gy. Csaba Kiss, István Nyomárkay. Zagreb: Katedra za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, (članak, ''Asbóthova prosudba Rešetārove slovnicē s'rbskōga (hrvātskōga) jezika'', 229-251.)<ref name="hrcak"/> * ''Hrvatski ili hrvacki pravopis?'' (2004.) članak * ''Sporenje oko pokrivenoga r.'' // ''Fokus'', 6. svibnja 2005., str. 34.<ref name="ffzg.unizg.hr"/> * ''[[Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme]]''<ref>[http://hr.scribd.com/doc/105956471/Bulcsu-Laszlo-Damir-Boras-Tu%C4%91in%C5%A1tina-u-jeziku-hrvatskome- Tuđinština u jeziku hrvatskome], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2004.) članak * ''Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī'', Književna smotra. - ISSN 0455-0463. - 41 (2009), 3(153) ; str. 137-143. * ''Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora'' // Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 9.-18.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, ur. Zdravka Matišić, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 9.-18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref> * ''[[Hvalopj'ev S'ūncu|Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu]]'', Odjel za orijetnalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2012., knjiga.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf hfiloloskod.hr: ''Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu''], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref> * ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79 matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'']{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79/$File/Puskin%20BPNK%20sd.pdf/Puskin%20BPNK%20sd.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> == Nagrade == * [[1993.]]: [[Nagrada Dr. Ivan Šreter]] == Ostalo == Bio je olimpijski plivački reprezentativac (kandidat 1948. za OI u Londonu) i hrvatski rekorder u klasičnome [[plivanje|plivanju]] leptirovim načinom.<ref name="Forum"/><ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2016-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160309002105/https://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 |dead-url=yes }}</ref>. Smatra se da je u 1960-ima upravo on izmislio riječ ''sažetak''.<ref>http://end.translatum.gr/wiki/sažetak{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Počasni je član Matice Hrvatske u Varaždinu te je članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.<ref name="Archive copy"/> Počasni je predsjednik Hrvatskog društva za jezične tehnologije.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html |access-date=2014-07-26 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304114215/http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html |deadurl=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm |date=2013-05-27 }} Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm |date=2013-05-27 }} * [http://hr.scribd.com/doc/105956471/Bulcsu-Laszlo-Damir-Boras-Tu%C4%91in%C5%A1tina-u-jeziku-hrvatskome- Tuđinština u jeziku hrvatskome] * [http://www.lzmk.hr/images/studia1/sl1_tudinstina_u_jeziku.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160131202025/http://www.lzmk.hr/images/studia1/sl1_tudinstina_u_jeziku.pdf |date=2016-01-31 }} Bulcsú László i Damir Boras: Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160131202025/http://www.lzmk.hr/images/studia1/sl1_tudinstina_u_jeziku.pdf |date=2016-01-31 }}, ''[[Studia lexicographica]]'', god 1. (2007) br. 1 (1), str. 27–52. * [http://www.ceeol.com/aspx/authordetails.aspx?authorId=5c85ecf9-bd60-4571-a429-08bc1bde4d11{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} CEEOL - Bulcsú László: Bilješka o književnome naglasku hrvatskome. (A Note on Croatian Literary Accent). ''Suvremena lingvistika'' (41-42./1996.)] * [http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf Hvalopjev suncu: prijepjev sumerskih i mezopotamskih tekstova] {{lifetime|1922|2016|László, Bulcsú}} [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Biografije, Čakovec]] [[Kategorija:Filolozi]] [[Kategorija:Hrvatski plivači]] qzup8ile8qyupgt18xfcgq36o5mal3x 0 1469374 42690559 42432176 2026-09-20T15:18:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690559 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bijaći, Kaštel Novi 036.jpg|mini|Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima]] [[Datoteka:Bijaći 2.jpg|mini|Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar)]] '''Bijaći''' (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno zapadnom dijelu [[Kaštelansko polje|Kaštelanskog polja]]. == Povijest naseljavanja == U starom je vijeku ovdje rimski car Klaudije (41. - 54.) osnovao naselje rimskih veterana ''[[Siculi]]''. Ondje je za nagradu naselio svoje odane vojnike VII. i IX. legije koje je za odanost za vrijeme [[Skribonijanova pobuna|Skribonijanove pobune]] u Dalmaciji 42. nagradio zemljom koju im je dodijelio. ==Položaj== Nalazi se podno brda Trećanice i brježuljka Velog Bijaća, na međi [[Trogirsko polje|trogirskog]] i [[Donja Kaštela|donjokaštelanskog]] polja. Teško je utvrditi koliko je bilo područje naselja. Prema ispravi [[Andrija II.|Andrije II]] iz [[1207.]] Bijaći su kraljevsko dobro i pružalo se sve do mora, zauzimajući cijelo [[Podmorje]]. Kasnije se to kraljevsko dobro sve više smanjivalo jer su ga zauzimali privatnici, crkvene institucije i [[Trogir|trogirska]] općina pa se i toponim danas odnosi na usko područje. Bijaći se danas nazivaju dva brežuljka. '''Veli Bijać''' (208 m) smješten je zapadno od '''Malog Bijaća''' koji je znatno manji. Na vrhu Velog Bijaća nalazi se crkva [[sv. Onofrije|sv. Onofrija]] (sv. Nofar), koja je izgrađena [[1475.]] godine. U najstarijem dobu hrvatske povijesti, Bijaći su sjedište [[hrvatski vladari|hrvatskih vladara]] o čemu svjedoče i arheološka istraživanja kod [[crkva sv. Marte u Bijaćima|crkve sv. Marte]]. Nalazili su se u [[Klis (županija)|Kliškoj županiji]]. Naselje se spominje u [[Trpimirova darovnica|darovnici]] kneza [[Trpimir|Trpimira]] iz [[859.]] godine (kao Byaci), [[Muncimir|Muncimirovoj]] ispravi (Biaci), i u presudi kralja [[Zvonimir|Zvonimira]] (Biaki). Za vrijeme rata između [[Genova (država)|Genove]] i [[Mletačka Republika|Mletaka]] ([[1378.]]) postojala je [[osmatračnica]] u Bijaćima, čiji je zadatak da, ako se neprijatelj pojavi, uzbuni stanovnike Podmorja koji su se morali u roku od 6 sati pojaviti u gradu Trogiru. Po nalazima u grobovima na tom području može se zakljućiti da je kontinuitet naselja trajao od 10. do 16. stoljeća. Selo Bijaći je više puta opustjelo zbog ratova, međutim , u mirnim razdobljima stanovništvo se opet vraćalo. Zbog straha od [[Tursko Carstvo|turskih]] napada selo je posljednji put napušteno u 16. stoljeću. Izbjeglice iz Bijaća se naseljavaju u obližnji [[Kaštel Štafilić]], prenoseći [[beneficij|beneficije]] u novo naselje. == Toponim Bijaći == Toponim Bijaći javlja se u više oblika: Biaci, Biach, Biache, Biacheche, Biachi, Biachio, Biacici, Biacico, Biaki, Biagi, Biche, Bico, Bicum, Biechy, Byaci i Bihač. Po jednoj varijanti ime Bijaći dolazi od imena vlasnika imanja, Viatius ([[Romanski jezici|romanski]] slog ''ti'' odgovara [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] ''č'' ili ''ć''). Naziv Bijaći su preuzeli hrvatski vladari koji su nastavili živjeti na imanju nakadašnjeg vlasnika i to imanje pretvorili u ''predium regale'' (kraljevsko dobro). ==HAD "Bihač"== Prvo hrvatsko arheološko društvo imalo je naziv „Bihač“ (naknadno promjenjeno u ime „Bihać“). To je društvo na poticaj [[Franjo Rački|Franje Račkoga]] osnovao don [[Frane Bulić]] 1849. Prva skupština društva je održana kod iskopina crkve sv. Marte u Bijaćima. Društvo je izabralo ime Bihač jer je osnovano u vrijeme kada se vjerovalo da će se u Kaštelanskom polju (u Bijaćima) naći ostaci veličanstvenih građevima iz doba hrvatske narodne dinastije. ==Izvori== *Vjeko Omašić, Povijest Kaštela od početaka do kraja XVIII. stoljeća, Split, 1986. *[[Dušan Jelovina]]: Starohrvatska crkva Sv. Marte u Bijaćima, Starohrvatska prosvjeta III/26 (1999.) [http://hrcak.srce.hr/file/136892 članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200324175911/https://hrcak.srce.hr/file/136892 |date=2020-03-24 }} *Srećko Listeš: [http://www.klis.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1:povijest-uvod-clanak&catid=9:povijest-kategorija&Itemid=7 Povijest Klisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100815/http://www.klis.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1:povijest-uvod-clanak&catid=9:povijest-kategorija&Itemid=7 |date=2011-07-21 }} [[Kategorija:Kaštela]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Hrvatskoj]] j94s7cqn61vdh9rqrum0cq0dba4b1qy 0 1469647 42690527 42678099 2026-09-20T12:52:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690527 wikitext text/x-wiki {{POV}} Ženski '''samostan sv. Marije de Taurello''' je bio ženski [[katoličanstvo|rimokatolički]] [[samostan]] u Splitu. Samostan je iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Nalazi se blizu gradske ribarnice. U njemu su bile sestre [[benediktinci|benediktinke]]. == Historija == U samostan se ulazilo kroz [[atrij]] koji je vodio u dvorište. Iz dvorišta se ulazilo u crkvu. U crkvi su bile dvije kapele i [[sakristija]]. Na južnom se zidu samostana nalazi grb splitske obitelji [[Cipci]]. Datira iz 14. stoljeća. Na samostanski je zid uzidan uzidan prigodom dogradnje samostana u 17. ili 18. stoljeću. Bio je dijelom [[gotika|gotičkog]] višedijelnog prozora. [[1711.]] je godine u ovom samostanu podignuta [[kapela]] posvećena Gospi. Dopuštenje za gradnju dao je nadbiskup [[Stjepan Cupilli]] 14. kolovoza 1711., kapelu je dao podići donator Ivan Vicko Dumaneo a nadbiskup Cupilli je blagoslovio 24. lipnja [[1716.]] kapelicu, nakon što su svi radovi bili gotovi. Kapela je sadržavala jednu štovanu sliku Gospe s Djetetom. Slika je još onda bila stara. 1819. je prenesena u crkvu na Sustipanu. Samostanu je pripadala kuća Jurašin, koju je davao u najam. Samostan je ukinut [[1807.]] godine, za [[Napoleon]]ove vlasti. Nakon što je ukinut, inventar mu je raspršen ili uništen. Država je ovaj samostanski sklop prvo rabila za vojarnu. Poslije je ovaj prostor služio kao skladište duhana i za žandarmeriju. Dio objekta pripao je u ruke privatnih ili inih pravnih osoba. 1819. je [[Vicko Andrić]] za ovaj prostor projektirao kazalište. Do 20. stoljeća samostan je bio ruševina. Samostansko povijesno okružje od 19. st. i poslije bilo je ovakovo: grad Split je zadnjih desetljeća Austro-Ugarske bio poharan višedesetljetnom gospodarskom krizom, obračunima autonomaša i talijanaša s narodnicima, a potom je ojačalo beskritično romantizirano viđenje južnoslavenske državne zajednice koju se idoliziralo u utjecajnim krugovima. Srpstvo su neki utjecajni intelektualci idolizirali, izdižući Kraljevinu Srbiju kao Pijemont Južnih Slavena, u isto vrijeme zatomljujući hrvatstvo. Kraj rata dočekao je bez privrednog života, u oskudici, skupoćama, besposlici, siromaštvu, besparici građana i lokalne uprave, neučinkovitoj administraciji, mnoštvu hrvatskih izbjeglica iz Zadra te pored vlastitih gladnih, mnoštvu izgladnjelih seljaka iz Zagore. Gomilama je jačala boljševička ideja, a inozemne su suhozemne i pomorske vojske i diplomacija lazili po Splitu, argoviravši si prava i vlast. Prijetila je iminentna talijanska okupacija, jer su već okupirali bližu i dalju okolicu. Prometne su komunikacije zastale. U tom su okružju nabujale dvije krajnosti: komunisti, koji su onda bili jugoslavenski unitaristi i još jedna jugoslavenska unitaristička struja, orjunaška, a hrvatska je struja trpila. Jugounitaristi su uspjeli preuzeti vlast te je grad živio pod terorom organizacije jugoslavenskih nacionalista koji su svaku primisao na hrvatstvo i katolištvo okrutno, batinaški gušili. Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine srpska je vojska ušla u Split. Zbog romantične zanesenosti ali i osobnih interesa i izdajstva domaćih Hrvata, splitsko narodnjaštvo i hrvatstvo općenito nisu se uočljivo opirali agresivnom pritisku koji je dolazio s istoka. Atribut hrvatskog doslovno je brisan iz javne upotrebe; primjerice Hrvatska čitaonica postaje 1919. Jugoslavenska čitaonica, Hrvatski dom 1921. postaje Sokolski dom. Hrvati su se polako ali sporo budili. To povoljno okružje Srbi su obilato koristili. Općinske su vlasti Srbima dopustile u prostorima ruševina katoličkog samostana privremeno vezati konje. Privremeni je vez vremenom postao stalni, to jest katolički je samostan postao konjušnica. Poslije su vlasti u samostanskom sklopu smjestile [[Žandarmerija|žandarmerijsku postaju]]. 1921. je u dvorištu ovog samostana sagrađena prva pravoslavna kapela u Splitu. Posvećena je 1924. godine. U nju se ulazilo iz Domaldove ulice, a poslije s Obrova. Iste te 1921. godine osnovana je u Splitu teroristička organizacija jugoslavenskih nacionalista, organizacija ekstremista koja je za cilj uzdignut na razinu svetosti imala borbu protiv Hrvata, koje je nazivala "krajnjom desnicom" (radićevce i frankovce) ili "krajnjom ljevicom" (komuniste). Splitski su Srbi dobili svoju pravoslavnu parohiju. Travnja 1922. osnovana je ''Pravoslavna općina'' a za to im je opet pribavljeno zemljište na kojem bi sagradili crkvu, nalazilo se na ''Putu kraljice Marije''. Odmah je formiran Odbor za gradnju srpske pravoslavne crkve. Čak je bilo predviđeno da Split bude eparhijsko središte, time da preuzmu tu funkciju Šibeniku. Tih je godina zahvaljujući planskoj i konstantnoj protekciji iz Beograda te budalasto naivnom zanosu mnoštva domaćeg stanovništva "osloboditeljima", pravoslavlje i veličanje srpstva na štetu Hrvata cvjetalo. Hrvatski su se mediji teško mogli tomu odupirati. [[Hrvatska riječ]] i [[Hrvatska sloga]] bile su zabranjene, orjunaši su upadali u njihove prostore i spaljivali naklade, dok se režimsko Novo doba rugalo hrvatstvu. Hrvatski misleći intelektualci i stranke trpili su progone i službena (policijska) zlostavljanja i ne-službena zlostavljanja (orjunaška), koje je vlast indiskretno podržavala i diskretno poticala. Zemljište na ''Putu kraljice Marije'' Srbima nije odgovaralo. Općinske su im vlasti opet izašle ususret. U zamjenu su im dale novo zemljište. 1925. je za SPC zamijenila prostor na Obrovu za 50 tisuća površine na potezu od Starog placa do sadašnjeg Katoličko-bogoslovnog fakulteta,<ref name="Babić">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/37031/Default.aspx Pravoslavna crkva na Obrovu spremna za obnovu] Slobodna Dalmacija, piše Franka Babić, 7. siječnja 2009.</ref> praktično cijeloi kompleks bbivšeg samostana Svete Marije, odnonso vojarne. Poslije toga Srbima su ambicije narasle, osobito otkad je lipnja 1925. godine novi prota došao za paroha, prota koji je bio umješan u društvenim djlatnostima i dramatiziranju, zbog čega se pravoslavlje nametnulo za ideološku snagu. Najavilo se da će se žandarmerija uskoro iseliti i srušiti cijeli starinski katolički objekt, a sagraditi novi pravoslavni hram. Do 1933. useljavanjem je broj pravoslavaca u Splitu narastao na 2000, od one 3 pravoslavne obitelji iz 1890. 1933. je godine sklop dobila [[Srpska pravoslavna crkva]], koja je ovdje htjela podignuti monumentalno veliku crkvu sv. Save koja se trebala podignuti na mjestu srušenog katoličkog samostana i okolnih građevina. Nacrte je dao arhitekt [[Aleksandar Deroko]] (docent sa beogradskog Tehničkog fakulteta). Rujna 1935. se godine ruši stara katolička crkva i dio zgrada iz samostanskog sklopa. Tad su našli ulomak [[pilastar|pilastra]] s križem i natpisom te dio [[zabat]]a [[oltar]]ne pregrade s natpisom na kojem se spominje sv. Benedikt i sv. Skolastika. Jedan je nalaz danas u splitskom Arheološkom muzeju, a drugi je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Građevinski su radovi nastavljeni i nađeno je još ulomaka. 1937. je godine Tutorstvo Srpske pravoslavne crkve te nalaze darovalo Arheološkom muzeju. Dio pronađenih elemenata datira iz 11. stoljeća i starohrvatsko doba (pleterna ornamentika), a dio je još iz rimskog doba: [[antika|antičke]] [[stela|stele]], ulomci [[sarkofag]]a, elementi s grčkim i rimskim natpisima, kanelirani pilastri, korniži, pilonići, romanički [[kapitel]]ići, stupići, a bilo je i [[barok]]nih okvira. Svibnja 1939. godine posvećeni su temelji pravoslavne crkve Sv. Save. Srećom, ne po Derokovim nacrtima, nego po projektima arhitekata [[Emil Ciciliani|Cicilianija]] i Baldasara. Građevinski radovi na izgradnji srpske crkve prekinuti su 1941. godine. Dotad su izgradili zidove i stupove visoke 8 metara, od predviđenih 28 metara plus krov s kupolom i križem. Izvorno planirani stil bio je neobizantski stil.<ref name="Violić">[http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/199994/Default.aspx Splitski protojerej: Sv. Sava će dobiti krov ili tamo razapinjemo šator!]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, piše Sandi Violić, 21. siječnja 2013.</ref> === Nakon Drugog svjetskog rata === 1987. su ondašnje vlasti dale dozvolu, kada su zadani okviri kolika će biti crkva, odnosno do koje visine će biti, koliki će krov imati.<ref name="Babić"/> U nekim je elementima prilagođen ambijentu. Prema tom izmijenjenom projektu projektanta Branka Pešića, koji je projektirao veliku crkvu sv. Save u Beogradu, pravoslavna crkva sv. Save trebala bi biti visoka 28 metara pa bi zajedno s kupolom i pravoslavnim križem bila četiri metra viša od krovova susjednih zgrada.<ref name="Violić"/> Time bi se ispunila namjera projektanata iz Kraljevine Jugoslavije, koji su namjeravali udariti na katoličku vizuru grada Splita, jer bi pored zvonika sv. Duje štrčala pravoslavna crkva sv. Save, a taj je prostor trebao postati novim središtem Splita, koje bi bilo otmjenije od Narodnog trga. Zbog napadno velikih dimenzija i udar na vizuru grada, projekt neprestano izaziva velike kontroverzije<ref name="Violić"/> a većinski se katolici protive ovom zahvatu. Od katoličkog je samostana danas ostao trag u imenu ulice koja se zove ''kraj sv. Marije''. Treba ga razlikovati od franjevačkog [[Franjevačka crkva i samostan na Poljudu|samostana Uznesenja Marijina]] na Poljudu. == Napomene == {{izvori}} == Literatura == * [http://hrcak.srce.hr/file/32246 ''Arsen Duplančić'': Arhivsko-bibliografski podaci o nekim splitskim spomenicima iz Arheološkog muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214051656/https://hrcak.srce.hr/file/32246 |date=2021-02-14 }}, VAPD 100, 2007., str. 171-220 * ''N. Bašić'': Uvod u nastanak Guberina-Krstićevih Razlika, Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, br.47, Zagreb, 2000., str. 126 * [[Anatolij Kudrjavcev]]: Ča je pusta Londra..., Emporium, Split, 1998., str. 61-64, 76-77 {{ISBN|953-97677-0-9}} == Vanjske veze == * [http://visitsplit.com/hr/537/benediktinski-samostan-sv-eufemije Benediktinski samostan sv. Eufemije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130103030302/http://visitsplit.com/hr/537/benediktinski-samostan-sv-eufemije |date=2013-01-03 }} {{Samostani u Republici Hrvatskoj}} [[Kategorija:Samostani u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Benediktinski samostani]] [[Kategorija:Građevine u Splitu]] 156fn2v3kp4e6inb29ydv5otbqdr21t 0 1470875 42690630 42268653 2026-09-20T21:35:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690630 wikitext text/x-wiki '''Božidar Vilhar''' ([[1921.]] - [[1999.]]) bio je hrvatski [[konzervator restaurator]]. Većinom je radio u Zadru, a najvažniji njegov rad jest nesumjivo konzervacija dvije hrvatske srednjevjekovne brodice nađene kod Nina. Kad su koncem 1960-ih na ulazu u ninsku luku pronađeni dobro očuvani ostatci dviju srednjovjekovnih brodica, na Vilharovu inicijativu i inicijativu voditelja istraživanja Zdenka Brusića, oba su plovna objekta izvađena iz mora, konzervirana i izložena u Muzeju ninske baštine. Također je značajan i njegov rad na srebrnoj [[Škrinja Sv. Šimuna|škrinji Svetog Šimuna]]. Stručno se usavršavao u Švedskoj i Danskoj,gdje je proučavao tehnologiju konzervacije mokrog arheološkog drveta [[polietilen]] [[glikol]]om. Bavio se i konzervacijom arheološkog stakla i keramike. Utemeljitelj je radionice za konzervaciju u Zadru. == Dodatna literatura== *Vilhar, B., 1973. , Hidroarheološka iskustva Šveđana i Danaca - Konzervacija drva polyethilenglykolom, Pitanja zaštite hidroarheoloških spomenika kulture na području SR Hrvatske, radni sastanak, Dubrovnik, 12.-13. travnja 1973., Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb, 88-92. *Vilhar, B., 1974. , Pomorska arheološka istraživanja plovnih objekata na ulazu u Ninski zaljev (Ždrijac), Arhivsko izviješće, Zadar. *Vilhar,B. "Reduction thermique des objets confectionnés en fer entierement corrodés ou presque" ,5. trijenalna konferencija ICOM CC-Zagreb 1978.,Paris 1978. *Jurić,R.;Oguić,S.;Vilhar,B. (1994.)Konzervacija i početak rekonstrukcije ranohrvatskih brodova iz Nina, Adrias - Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, 4-5, Split, 43-62. == Izvori == *[http://amzd.hr/beta/odjeli/podmorska-arheologija/ Podmorska arheologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140312224430/http://amzd.hr/beta/odjeli/podmorska-arheologija/ |date=2014-03-12 }}, Arheološki muzej Zadar *Irena Radić Rossi, Nili Lipschitz, [http://hrcak.srce.hr/file/108965 Analiza drvene građe srednjovjekovnih brodica iz Nina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621102438/http://hrcak.srce.hr/file/108965 |date=2013-06-21 }}, Archaeologia Adriatica iv (2010.), str. 257. == Vanjske veze == *http://www.unizd.hr/Links/Logo/tabid/2166/Default.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140306181724/http://www.unizd.hr/Links/Logo/tabid/2166/Default.aspx |date=2014-03-06 }} *Valentina Mlađen: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/26072011/perovic-recenzija-i-odaziv-publike-su-potvrda-potrebe-mas-a Perović: Recenzija i odaziv publike su potvrda potrebe MAS-a], Zadarski list, 26. srpnja 2011. [[Kategorija:Konzervacija]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] pmkki9rgqsvd4a8tc7mkq3pt6m52c3a 0 1485404 42690652 42409467 2026-09-20T23:29:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690652 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Brgud |županija = [[Zadarska županija]] |općina = [[Benkovac]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 44.033 |z. dužina = 15.717 |karta2 = Zadarska županija |naziv karte2 = [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |brojstan2011 = 13 |gustoća2011 = |domaćinstva2011 = |pošta = 23420 Benkovac |pozbroj = + 385 (0)23 |autooznaka = ZD }} '''Brgud''' je selo u sastavu grada [[Benkovac|Benkovca]]. == Geografija == Nalazi se oko 10&nbsp;km istočno od samog grada Benkovca. == Spomenici i znamenitosti == * ostatci turske kule * pravoslavna crkva sv. Lazara * arheološko područje Gradina Jarebinjak <ref>http://www.mzopu.hr/doc/PPZHR2010/13-Zadar/00-Zadar-ID12-2006.pdf{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Položaj Jarebinjak (ili Jarebnjak, kako se još navodi u literaturi), pri ubikaciji naselja na rimskim komunikacijama na području sjeverne Dalmacije najčešće se povezuje s rimskim naseljem Alveria. Sudeći prema [[Arheologija|arheološkim]] ostatcima vidljivim na terenu kao i dosad poznatim sitnim arheološkim nalazima, očito je da je naseljavanje gradine Jarebinjak u neprekinutom kontinuitetu bilo od [[Željezno doba|željeznoga doba]] do [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]. Nalaz gepidske fibule potvrđuje da ju je u vrijeme [[Istočni Goti|istočnogotske vladavine]] naseljavao i [[Germani|germanski]] živalj.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/108762 |title=Archive copy |access-date=2014-08-02 |archive-date=2013-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621125450/http://hrcak.srce.hr/file/108762 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Benkovac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] r14rueucw8zazwuok3evkpmtneqegry 0 1923571 42690664 6262392 2026-09-21T01:00:57Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690664 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1923573 42690665 6262394 2026-09-21T01:01:02Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690665 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1923575 42690666 6262396 2026-09-21T01:01:07Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690666 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1924765 42690667 6263601 2026-09-21T01:01:12Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690667 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1924767 42690668 6263604 2026-09-21T01:01:17Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690668 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1924769 42690669 6263606 2026-09-21T01:01:22Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690669 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1990551 42690670 6330193 2026-09-21T01:01:27Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690670 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1993137 42690671 6332816 2026-09-21T01:01:32Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690671 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1993139 42690672 6332818 2026-09-21T01:01:37Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690672 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 1993141 42690673 6332820 2026-09-21T01:01:42Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690673 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2058158 42690674 6399265 2026-09-21T01:01:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690674 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2058160 42690675 6399267 2026-09-21T01:01:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690675 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2058162 42690676 6399269 2026-09-21T01:01:57Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690676 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2065925 42690677 6407126 2026-09-21T01:02:02Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690677 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2065928 42690678 6407129 2026-09-21T01:02:07Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690678 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2065930 42690679 6407131 2026-09-21T01:02:12Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690679 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2127604 42690680 6469439 2026-09-21T01:02:17Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690680 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2127606 42690681 6469441 2026-09-21T01:02:22Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690681 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2135464 42690682 6479331 2026-09-21T01:02:27Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690682 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2135466 42690683 6479333 2026-09-21T01:02:32Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690683 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2135468 42690684 6479335 2026-09-21T01:02:37Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690684 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2195850 42690685 6540598 2026-09-21T01:02:42Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690685 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2195852 42690686 6540600 2026-09-21T01:02:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690686 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2195854 42690687 6540602 2026-09-21T01:02:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690687 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2205609 42690688 6550719 2026-09-21T01:02:57Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690688 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2205611 42690689 6550721 2026-09-21T01:03:02Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690689 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2205613 42690690 6550723 2026-09-21T01:03:07Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690690 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2264271 42690691 6610426 2026-09-21T01:03:12Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690691 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2264273 42690692 6610428 2026-09-21T01:03:17Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690692 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2275537 42690693 6621781 2026-09-21T01:03:22Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690693 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2275539 42690694 6621783 2026-09-21T01:03:27Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690694 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2275541 42690695 6621785 2026-09-21T01:03:32Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690695 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2428116 42690696 6775666 2026-09-21T01:03:37Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690696 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2459597 42690697 6807446 2026-09-21T01:03:42Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690697 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2459599 42690698 6807448 2026-09-21T01:03:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690698 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2459601 42690699 6807450 2026-09-21T01:03:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690699 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2491262 42690700 6855839 2026-09-21T01:03:57Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690700 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2531527 42690701 6923388 2026-09-21T01:04:02Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690701 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2531529 42690702 6923392 2026-09-21T01:04:07Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690702 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2531531 42690703 6923396 2026-09-21T01:04:12Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690703 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2554958 42690704 6970342 2026-09-21T01:04:17Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690704 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2603077 42690705 7061698 2026-09-21T01:04:22Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690705 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2603079 42690706 7061700 2026-09-21T01:04:27Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690706 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2603081 42690707 7061702 2026-09-21T01:04:32Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690707 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2619437 42690708 7078224 2026-09-21T01:04:37Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690708 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2681356 42690709 7140847 2026-09-21T01:04:42Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690709 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2681358 42690710 7140849 2026-09-21T01:04:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690710 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2681360 42690711 7140851 2026-09-21T01:04:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690711 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2690565 42690712 7150149 2026-09-21T01:04:57Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690712 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2690567 42690713 7150151 2026-09-21T01:05:02Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690713 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2690569 42690714 7150153 2026-09-21T01:05:07Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690714 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2744876 42690715 7237021 2026-09-21T01:05:12Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690715 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2744878 42690716 7237025 2026-09-21T01:05:17Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690716 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2744880 42690717 7237028 2026-09-21T01:05:22Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690717 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2761435 42690718 7271305 2026-09-21T01:05:27Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690718 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2761438 42690719 7271309 2026-09-21T01:05:32Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690719 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2761440 42690720 7271313 2026-09-21T01:05:37Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690720 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2808720 42690721 7363925 2026-09-21T01:05:42Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690721 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2808723 42690722 7363931 2026-09-21T01:05:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690722 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2808724 42690723 7363933 2026-09-21T01:05:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690723 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2831403 42690724 7399993 2026-09-21T01:05:57Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690724 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2831405 42690725 7399995 2026-09-21T01:06:02Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690725 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2831407 42690726 7399997 2026-09-21T01:06:07Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690726 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2868567 42690727 7437558 2026-09-21T01:06:12Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690727 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2868569 42690728 7437560 2026-09-21T01:06:17Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690728 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2868571 42690729 7437563 2026-09-21T01:06:22Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690729 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2923542 42690730 8236996 2026-09-21T01:06:27Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690730 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2923543 42690731 8237000 2026-09-21T01:06:32Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690731 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2923544 42690732 8237002 2026-09-21T01:06:37Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690732 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2954536 42690733 8334855 2026-09-21T01:06:42Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690733 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2954537 42690734 8334858 2026-09-21T01:06:47Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690734 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 2954538 42690735 8334861 2026-09-21T01:06:52Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Choiseul (Haute-Marne)]] 42690735 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 0 4498566 42690614 42658449 2026-09-20T18:50:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690614 wikitext text/x-wiki {{Infobox symptom | Name = Bol u trbuhu | Image = Gray1220.png | Caption = Šematizovan prikaz regija trbuha koje se koristi u dijagnozi bola u trbuhu| ICD10 = {{ICD10|R|10||r|10}} | ICD9 = {{ICD9|789.0}} | MedlinePlus = 003120 | }} '''Bol u trbuhu, stomaku ili abdomenu''' je jedan od simptoma bolesti i zaštitni mehanizam ili signal upozorenja koji direktno upućuje na neki poremećaj u trbušnoj duplji (abdomenu). On je inicijalni faktor koji primorava bolesnika da zatraži pomoć lekara i signal lekaru da preduzme odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mere. Bol u trbuhu se opisuje kao neprijatno senzorno–emotivno iskustvo izazvano realnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili narušenom funkcijom trbušnih organa. Varijacije trbušnog bola su posebno izražene kod dece i starijih osoba.<ref>Đorđević N. Akutni abdomen In: Jeremić M. (Ed) Specijalna hirurgija I, Niš, 2001.</ref><ref>Nizama Salihefendić, Muharem Zildžić, Zoran Ličanin, Kasim Muminhodžić, Enver Zerem, Izet Mašić, ''Akutna abdominalna bol'', Avicena, Sarajevo 2005</ref> Bol u trbuhu jače dolazi do izražaja kod prethodno zdravih osoba, nego kod hroničnih bolesnika, sa već postojećim oštećenjem tkiva ili funkcije trbušnih organa . U prvom slučaju radi se o akutnom bolu koji ima značaj alarmantnog signala sa ciljem da se izbegne oštećenje tkiva.<ref>Millham FH. Acute abdominal pain. In: Feldman M, Friedman LS, Brandt LJ, eds. Sleisenger & Fordtran’s Gastrointestinal and Liver Disease. 9th ed. Philadelphia, Pa: Saunders Elsevier; 2010:chap 10.</ref> U drugom slučaju radi se o hroničnom bolu u trbuhu, koji predstavlja samo jedan od znakova već postojećeg (hroničnog) patološkog stanja koje u trbušnoj duplji postoji od ranije. Često je granica između akutnog bola nejasna što još više otežava dijagnostiku. Akutni bol u trbuhu je neprijatan senzorni osećaj koji je nastao kao posledica aktuelnog oštećenja tkiva ili organa u trbušnoj duplji, dok se hronični bol u trbuhu definiše kao bol koji prisutan dugo vremena nakon zarastanja rana, ekspanzije tumorskih i drugih procesa u trbušnoj duplji, što može imati i korisnu ili zaštitnu funkciju.<ref name="Ref1">Glišić S, Janković Z, Slavik E. Lečenje bola, In: Stevović D. (Ed) Hirurgija, Beograd, Savremena administracija, 2000.</ref> Preme poreklu trbušni bol može biti; nociceptivni - izazvan oštećenjem tkiva, neuropatski - kao posledica oštećenje nerava i psihogeni - uzrokovan dominantno psihološkim faktorima.<ref>Ebell MH. Diagnosis of appendicitis: part 1. History and physical examination. Am Fam Physician. 2008;77:828-830.</ref><ref>Bundy DG, Byerley JS, Liles EA, Perrin EM, Katznelson J, Rice HE. Does this child have appendicitis? JAMA. 2007;25:438-451.</ref> <ref>Postier RG, Squires RA. Acute abdomen. In: Townsend CM Jr., Beauchamp RD, Evers BM, Mattox KL, eds. Sabiston Textbook of Surgery. 18th ed. Philadelphia, Pa: Saunders Elsevier; 2007:chap 45.</ref><ref>Rimon, N, Bengiamin RN, Budhram GR, King KE, Wightman JM. Abdominal pain. In: Marx JA, ed. Rosen's Emergency Medicine: Concepts and Clinical Practice. 7th ed. Philadelphia, Pa: Mosby Elsevier; 2009:chap 21.</ref> S obzirom na mnoštvo uzroka koji mogu izazvati bol trbuhu, dijagnoza nije laka jer se subjektivnost bola razlito doživljava a često je i jedini simptom bolesti. NJeno postavljanje je posebno teško u ustanovama osnovne zdravstvene zaštite, gde se dijagnostičke procedure najčešće svode na anamnezu, fizikalni pregle i veliko iskustvo lekara. Kako znanje lekara i njegova saznanja o anamnestičkim podacima i fizikalnom nalazu, često ne mogu pomoći u donošenjui prave odluke o daljem lečenju, kod pacijenata sa bolom u trbuhu, a posebno kod dece i starijih osoba, najčešće je potrebno sprovesti i složenu neinvazivnu i invazivna dijagnostika u bolničkim uslovima.<ref>Petković M. Pregled abdomena, In: Hadži Pešić Lj. (Ed) Interna propedevtika, Niš, Prosveta, 1996 god.</ref><ref>Miodrag Jovanović, Miljan Jović, Aleksandar Jolić, Diferencijalna dijagnoza abdominalnog bola u prehospitalnim uslovima, Timocki medicinski glasnik, Glasilo Podružnice Srpskog lekarskog društva Zaječar Godina 2006, Volumen 31 Broj 3, UDK: 617.55-009.7-079.4; 616-083.98 {{ISBN|0350-2899}}, 31(2006) 3 p.102-115 [http://tmg.org.rs/v310308.htm Pregledni članak] Pristupljeno 13. februar 2014.</ref> == Terminologija == '''Trbušni bol,''' kao pojam, obično se koristi da opiše bol koj potiče iz organa u trbušnoj duplju, iako može nastati u tkivima trbušnog zida koji okružuju trbušnu duplju (kao što su koža i mišića trbušnog zida). Polazeći od opšte definicije bola, bol u trbuhu se definiše i kao doživljaj koji uključuje ne samo percepciju štetnih stimulusa nago i percepciju psiholoških i fizioloških reakcija i njihovih posledica .<ref>Jereb B. Abdominalni bol i nelagodnost.U:Teodorović J.Jereb B.Gastroenterologija, Excelsior,Beograd 1997;1-4.</ref> '''Rekurentni trbušni bol''' definiše se kao pojava najmanje tri epizode ​​ bola u trbuhu koje su se dogodile u periodu od tri meseca, koje su često teške i smenjuju se sa periodima normalne aktivnosti bolesnika.<ref>CampoJV,et al.Recurent Abdominal Pain,anxiety and depression in primary care.Pediatrics 2004;113(40):817-823.</ref> == Anatomija trbuha (abdomena) == [[Trbuh]] je anatomski prostor koji je omeđena donjom ivicom rebara i [[Dijafragma|dijafragmom]] sa gornje strane, karličnim kostima (stidnim predelom) sa donje, i bokovima sa leve i desne strane. Trbuh ili abdomen je najveći deo ljudskog tela, čiji središnji deo čini [[trbušna duplja]], sa trbušnim organima. Sa spoljne strane trbušna šupljina zatvorena je trbušnim zidom koji čini; [[kožni sistem|koža]], potkožno [[adipozno tkivo|masno tkivo]], [[Mišićno tkivo|mišići]], [[krvni sud]]ovi i [[fascija|fascije]]. <center> <big>'''Organi, važni krvni i limfni sudovi i živci trbušne duplje'''</big> {| class="wikitable" |- | * [[jednjak|Donji deo jednjaka]] * Portalni venski sistem * [[Želudac]] * [[Jetra]] * [[Žučna kesa]] * [[bubreg|Levi i desni bubreg]] * Leva i desna nadbubrežna žlezda * Desni i levi [[ureter]] * [[Debelo crevo]] * Ileocekalna valvula * [[Slepo cevo]] * Levi i desni [[jajnik]] * Levi i desni [[jajovod]] || * [[Materica]] * Mokraćna bešika * [[Prostata]] * Uretra * [[Trbušna aorta]] * Celijačna arterija * [[Slezina]] * [[Gušterača]] (pankreas) * Gornja i donja mezenterična arterija * [[Autonomni nervni sistem]] * [[Tanko crevo]] (dvanaestopalačno crevo, jejuneum i ileum) * Slabinski pleksus zadnjeg trbušnog zida * [[Limfne žlezde]] i limfni sudovi |} </center> {{clear}} === Anatomsko-klinička podela trbuka === Anatomsko-klinička je, iz praktičnih razloga, definisano devet regija trbušne duplje. Pomoć njih se lakše opisuje razmeštaj trbušnih organa, bol i patološke promene. Tih devet regija je međusobno odvojeno četirima ravninama: dvema sagitalnim (vertikalnim) i dvema transverzalnim (horizontalnim): * ''Sagitalne (vertikalne) ravni'': su dve leva i desna medioklavikularna, koje prolaze sredinom ključne kosti (otprilike 9&nbsp;cm od centralne linije) i sredinom linije koja povezuje prednju gornju ilijačnu spinu i simfizu pubične kosti na obema stranama trbuha. Katkad te ravni prolaze ipolumesečastim brazdama koje čine lateralne granice ravnog trbušnog mišića. * ''Transverzalne (horizontalne) ravni:'' su dve gornja subkostalna ravan (koja prolazi donjom granicom desete rebrene hrskavice na obema stranama) i donja, transtuberkularna ravan (koja prolazi kroz ilijačni tuberkulum i kroz telo L5 slabinskog pršljena). Obe ravni označavaju [[Palpacija (medicina)|palpatorno]] (opipljive) strukture trbuha. Neki kliničari koriste u praksi i transpiloričnu i interspinalnu ravan za opisivanje navedenih devet regija: * ''Transpilorična ravan'' (određena je sredinom linije koja spaja vrh drška, sternalnog manubrijuma, i pubične simfize) preseca pilorus (distalni, tubularni deo želudca) kad je pacijent sagnut. Zbog visceralne vreće, pod uticajem gravitacije, pilorus je obično smešten niže kad je pacijent u uspravnom položaju. Transpilorična ravan je korisna za pozicioniranje jer preseca mnoge važne strukture: fundus žučne kese, vrat pankreasa, polazište gornje mezenterične arterije, portalne vene jetre, polazište transferzalnog deo debelog creva, fleksuru duodenojejunalis te hilus bubrega. * ''Interspinalna ravan'' koja prolazi kroz lako opipljivu prednju gornju spinu ilijaku na obema stranama. <center> <big>'''Anatomska podela trbuha po regijama'''</big> [[Datoteka:P.Qua.jpg|300px|bezokvira|desno]] {| class="wikitable" |- ! Desno !! Sredina !! Levo |- |<center> '''4. Desni hipohondrijum'''<br />''(ispod desnog rebarnog luka)''||<center> '''1. Epigastrijum'''<br />(čašica) ||<center> '''7. Levi hipohondrijum'''<br />(''ispod levog rebarnog luka)'' |- |<center> '''5. Desni lumbalni'''<br />''(slabinski)'' ||<center> '''2. Umbilikalni'''<br />''(pupčani)'' ||<center> '''8. Levi lumbalni'''<br />''(slabinski)'' |- |<center> '''6. Desni ingvinalni''' <br />''(preponski)''||<center> '''3. Hipogastrijum'''<br />''(stidni ili donjotrbušni)'' ||<center> '''9. Levi ingvinalni''' <br />''(preponski)'' |} </center> Zbog lakše kliničke orijentacije, u svakodnevnoj praksi, kliničari često koriste i dve ravni kojima definišu četri kvadranta trbušne duplje: * Prva je transverzalna (horizontalna) transumbikalna (transpupčana) ravan koja prolazi kroz pupak (umbilikus) i intervertebralne (međupršljenske) koja prolazi između L3 i L4 slabinskog diskusa, i razdvaja šupljinu trbuha na gornju i donju polovinu. * Druga je vertikalna medijalna ravan (mediosagitalna), koja prolazi longitudinalno kroz telo, i razdvaja ga na desnu i levu polovinu. <center> '''Anatomska podela trbuha na kvadrante''' {| class="wikitable" |- ! Desno !! Levo |- |<center> '''Gornji desni kvadrant''' ||<center> '''Gornji levi kvadrant''' |- |<center> '''Donji desni kvadrant''' ||<center> '''Donji levi kvadrant''' |- |} </center> {{izdvojeni citat|'''Značaj podele trbuha na regije''': <br />Za lekare u osnovnoj zdravstvenoj zaštiti, službama hitne pomoći i kliničare važno je da znaju koji se organi nalaze u kojoj trbušnoj regiji ili kvadrantu kako bi tokom pregleda udaranjem ili opipavanjem mogli da odrede iz kojih trbušnih organa potiču tegobe. }} == Etiologija == Bol prvobitno nije bio svrstan među pet [[Aristotel]]ovih čulnih osećaja (vid, sluh, mirus, ukus i dodir), jer se smatralo da je bol [[emocija]], osećaj, nečeg neprijatnog, što je suprotno prijatnom. Ova koncepcija, kasnije je napuštena i o bolu se više ne raspravlja sa [[Filozofija|filozofskog]] stanovište. Danas se bol definišite kao: {{izdvojeni citat| ''Neprijatna senzacija ili emocija koja je povezana sa aktuelnim ili potencijalnim oštećenja tkiva''}} Svi ljudi bar jednom u životu dožive bol u trbuhu. Bol u trbuhu ima mnogo potencijalnih uzroka, ali u najvećem broju slučajeva uzrci nisu ozbiljni i mogu se lako dijagnostikovati i leči. Često, lokacija trbušnog bola može da pruži značajnu pomoć oko određivanja njegovog uzroka. U drugim prilikama, bol u trbuhu se može javiti i na neuobičajen način, i tada je uzrok nastanka bola manje jasan. Međutim, bol u trbuhu može biti znak ozbiljne bolesti. Zato je važno dobro poznavanje etiologije bola u trbuhu kako bi i pacijenti bili u stanju da prepoznaju teške simptome i pravovremeno zatraže pomoć lekara. Neki od najčešćih uzroka bola u trbuhu navedeni su u tabeli i detaljnije opisani u nastavku stranice.<ref>Grupa autora Uputstvo-podsetnik. ''Urgentna stanja u unternoj medicini,'' Katedra za urgentnu medicinu VMA Beograd, 2000.</ref> <center> {| class="wikitable" |- ! Lokalizacija bola !! Mogući uzroci bola |- |<center> '''Unutartrbušna<br />''(intraabdominalna)''''' || * Zapaljenski procesi u trbušnim (abdominalnim) organima * Zpaljenje parijetalne trbušne maramice (peritoneuma) * Smetnja u pasaži sadržaja kroz šuplje tbušne organe * Akutne vaskularne lezije (oštećenja krvnih sudova) u trbušnoj duplji * Penetrantne i tupe povrede trbuha sa ili bez povrede unutartrbušnih (intraabdominalnih) organa |- |<center>'''Vantrbušna<br />''(ekstrabdominalna)''''' || * Bol prenesen (ili iradirajući bol) iz susednih vantrbušnih (ekstraabdominalnih) organa * Neurološkim i psihogenim faktorima izazvan bol u trbuhu * Povreda ili infekcija kože, potkožnog tkiva i mišića trbušnog zida * Bol u trbuhu izazvan ematološkim poremećajima * Bol u trbuhu, kao prateća pojava kod metaboličkih i sistemskih oboljenja * Bol u trbuhu nakon trovanja, uboda i ujed insekata i drugih otrovnih životinja, * Bol u trbuhu nakon zlupotrebe droga morfinskog porekla * Bol u trbuhu u toku dečjih infektivnih i sistemskih oboljenja * Bol u trbuhu kod bolesnici koji imaju različite vrste tumore |} </center> === Nejčešći uzroci trbušnog bola === ==== Akutni zapaljenski procesi u trbuhu ==== [[Datoteka:Pacutecholecystitits.png|250px|mini|Zapaljenje žučne kese i pojava kalkulusa u žučnim putevima, praćeno je jakim bolom u trbuhu ispod desnog rebarnog luka.<br />'''Ultrazvučni snimak žučne kese:'''<br />• ''Zatvorena strelica pokazuje upalom nastalo zadebljanja zida žučne kese.<br />• Otvorene strelica ukazuje na prisustvo kamenje u žučnim putevima'']] [[Datoteka:Cruikshank - The Cholic.png|250px|mini|Osećaja stezanja, u vidu pojasa oko trbuha, ''kako je na pežorativan način prikazano na slici'', karakterističan je kod zapaljenja [[Gušterača|gušterače]]]] [[Datoteka:Acute Appendicitis.jpg|thumb|250px|Zapaljenje crvuljka ''([[appendicitis]])'']] [[Datoteka:Apendicitis dolor.svg|thumb|250px|Moguća lokalizacija bola u trbuhu (označeno crveno) kod upale slepog creva.]] U akutne zapaljenski procesi u trbuhu najčešće se ubrajaju; akutno zapaljenj slepog creva, akutna opstrukcija žučnih puteva i neopstruktivno zapaljenje žučne kese (holecistitis), akutno zapaljenje gušterače (pankreatitis), akutni divertikulitis, zapaljenje želudca i creva (gastroenteritis). '''Opstrukcije izvodnog kanala žučne kese''' Kao posledica opstrukcije izvodnog kanala žučne kese može se javiti visceralni bol najčešće lokalizovan u predelu epigastrijumu ili desnom gornjem trbušnom kvadrantu. Nakon potpuno razvijenog zapaljenskog procesa u zidu žučne kese, bol postaje jači i praćen je lokalizovanom osetljivošću na dodir ispod desnog rebarnog luka. Bol može da iradira (zrači) u desnu plećku i desno rame. '''Akutno zapaljenje gušterače''' Akutno zapaljenje gušterače ili akutni pankreatitisa, započinje bolom u trbuhu koji je obično lokalizovan u srednjem epigastrijumu. Bol može da zrači u levi ili desni hipohondrijum i leđa, ili je u obliku Akutno zapaljenje gušterače ili akutni pankreatitisa, započinje bolom u trbuhu koji je obično lokalizovan u srednjem epigastrijumu. Bol može da zrači u levi ili desni hipohondrijum i leđa, ili je u obliku subjektivnog osećaja stezanja, u vidu pojasa oko trbuha. Bol kod pankreatitis je izraženiji u desnom a nekad u levom hipohondrijum, mada je ponekad i difuzan i bez jasno određene lokalizacije. Ukoliko je zapaljenjskim procesom nadražen frenični živac, bol može zrači i u levo rame. Akutno zapaljenje gušterače ili akutni pankreatitisa, započinje bolom u trbuhu koji je obično lokalizovan u srednjem epigastrijumu. Bol može da zrači u levi ili desni hipohondrijum i leđa, ili je u obliku − − Bol kod zapaljenje gušterače je kontinuiran, sa maksimumom koji dostiže nakon nekoliko časova od početka bolesti. Nešto ređe, bol se može javiti iznenada (kao paroksizmalan) sa karakterom ulkusnog, perforativnog bola. Kod oko 50% bolesnika, bol je toliko jak da se ponekad ne može suzbiti čak i najjačim analgeticima. Kod pankreatitisa izazvanog trovanjem alkoholom bol počinje 18 do 48 časova nakon oblenog ispijanja alkohola, a kod bilijarnog pankreatitisa neposredno nakon obilnog obroka masne hrane. '''Akutno zapaljenje crvuljka''' Kod apendicitisa ili akutno zapaljenje crvuljka (koje se pogrešno naziva slepo crevo) inicijalni bol nastaje najčešće u predelu želudca (epigastrijumu) ili oko pupka (paraumbilikalno). Bol je umerenog intenziteta, intermitentan, tipa grščeva i nije praćen bolnom osetljivošću na [[Palpacija (medicina)|palpaciju]]. Nakon napredovanjem zapaljenskog procesa, bol se lokalizuje u desnom donjem kvadrantu trbuha, gde je i prisutna bolna osetljivost na dodir (palpaciju). U ovoj fazi akutnog zapaljenja crvuljka bol je intenzivan, neprekidan i pojačava se pnakon pokreta, hoda ili kašljanja i kijanja. Premeštanje bola u evoluciji akutnog zapaljenja crvuljka je veoma značajan dijagnostički znak. Atipične lokalizacije akutnog zapaljenje crvuljka (pelvična, retrocekalna, mezocelijačna, subhepatična) imaju posebne karakteristike manifestnog bola u trbuhu. Atipična simptomatologija akutnog zapaljenja crvuljka može se javiti kod starijih osoba, male dece ili u trudnoći. Retrocekalno postavljen crvuljak, tokom zapaljea ne daje jasne simptome apendicitisa pa je samim tim otežano i određivanje jasne lokalizacije bola u trbuhu. Akutno zapaljenje crvuljka može dati osetljivost u slabinskom predelu, a usled iritacije uretera bol može biti praćena učestalim mokrenjem, ali se ne pojačava prilikom kašlja i hoda. Karlična (pelvična) lokalizacija bola karakteriše se bolom u donjem delu trbuha, a ponekad bol u suprapubičnom predelu. Često kod ove lokalizacije bola mogu biti prisutne i dizurične smetnje, proliv, tenezmi itd. Mezocelijačno akutno zapaljenje crvuljka nastaje nakon zapaljenjem crvuljka koji je anatomski smešten između vijuga tankog creva. Kod ovog oblika akutnog zapaljenja crvuljka ukoliko je crvuljak površno postavljeno, bol je lokalizovan bliže prednjem zidu trbuha koji je tada osetljiv na dodir i prate ga spazmi (grčevi) trbušnih mišića. Kod subhepatičnog položaja zapaljenski izmenjenog crvuljka veoma je teško diferencirati bol u odnosu na akutni holecistitis, odnosno perforirani želudačni i dvaneastopalačni čir. Prilikom pregleda bolesnika kod takvih bolesnika treba imati u vidu mogućnost postojanja inverznog položaja trbušnih organa, sa simptomatologijom u levoj polovini trbuha. '''Zapaljenje Mekeliovog divertikula''' Akutni divertikulitis ili zapaljenje Mekeliovog divertikula karakteriše se istim simptomima kao i bol kod akutne upale slepog creva (apendicitisa), što nekad ometa pravilno dijagnostikovanje, i često se postavlja u toku operativnog zahvata. Divertikulitis sigmoidnog kolona daje bol lokalizovan u donjim levim regijama trbuha, i najčešće zrači u leđa, levu preponu i suprapubičnu regiju. '''Gastroenteritis''' Gastroenteritis ili upalu želudca i creva prate bolovi u vidu grčeva (kolika) koji se najčešće postepeno pojačavaju. Bol kod ove bolesti veoma često nastaje naglo „iz punog zdravlja“. Bol najčešće prati, pojava gasova, nadomanje, proliv i povraćanje. ==== Bolesti mokraćnih puteva i polnih organa ==== '''Bubrežne kolike''' Bubrežne kolike ili spazmodični, kontinuirani bol, može se javiti kod zapaljenja ili kamema u mokraćnim putevima. Bol dostiže vrhunac a potom slabi, da bi se ponovo javio Neki pacijenti, period između dve vrhunca bola pogrešno opisuju kao period bez bolova. Bol obično polazi iz slabine ili hipohondrijum i šir ise prema istostranoj bedrenoj jami i preponi sve do testisa. Kod zapaljenja mokraćne bešike bol je lokalizovan suprapubično. '''Ektopične trudnoća''' Iznenadan, jak bol sa jedne strane trbuha ili u karlici, koji se ponekad pruža u rameni poja, može biti jedna od manifestacija kod ektopične trudnoće. Bolesnica može i izvesno vreme pre rupture materice da ima neodređene bolove koji se povremeno javljaju. '''Akutni salpingitis''' Bolovi kod akutnog salpingitisa su u početku nejasni i nastaju postepeno, a potom postaju sve jači i učestaliji. Lokalizovani su u donjem delu trbuha. '''Endometrioza''' Kod endometrijoze pored dismenoreje, javljaju se i bolni grčevi u toku menstrualnog ciklusa, lokalizovanim u donjim delovima trbuha koji ponekad zrače u slabinsku ložu. Kod okluzija lokalizovanih u višim segmentima tankog creva bolovi mogu imati više karakter nelagodnosti u epigastrijumu. Kod okluzija u nižim segmentima prisutni su karakteristično jaki, grčeviti, paroksizmalni bolovi. Period između napada bolova kod visoke okluzije je kraći (1-3min) ai sam bol traje toliko. Bolovi su tipa kolike i češće su difuzni nego lokalizovani. U toku bolova bolesnik ne može da pronađe položaj koji mu odgovara i koji bi mu ublažio bolove. Sa vremenom bolovi popuštaju i proređuju se, što se može objasniti popuštanjem spazma iznad prepreke zbog zamora mišića crevnog zida. Postojanje intenzivnog, stalnog bola koji ne popušta, sa zračenjem u leđa, može sugerisati postojanje strangulacije creva sa ishemični promenama na crevnom zidu. ==== Perforacija i ruptura šupljih organa ==== '''Perforacija želudačnog i dvanaestopalačnog ulkusa (čira)''' Perforaciju šupljih organa trbuha prati; jak iznenadni bol, koji bolesniici najčešće doživljavaju „kao ubod nožem“. Bol je lokalizovan u čašici (epigastrijumu), kod želudačnog čira više levo a kod dvanaestopalačnog čira više desno. Bol se u daljem toku bolesti širi u donji desni kvadrant trbuha. Bol se na kratko može smiriti, pošto se izliveni kiseli želudačni sadaržaj u trbušnoj duplji pomeša sa peritonealnom tečnošću. Međutim u daljem toku bolesti bol se sve više pojačava. Kao posledica nadražaja dijafragme (prečage) bol može biti prenesen u rameni pojas. Vrlo brzo, kao posledica infekcije želudačnim sadržajem razvoja se akutno zapaljenje trbušne maramice (peritonitisa) pa bol postaje difuzan tj. raširen po celom trbuhu. '''Perforacija debelog creva''' Nakon perforacije (cepanja) debelog creva javlja se jak, iznenadan bol (gotovo eksplozivan) u srednjim ili donjim delovima trbuha. Bolovi su toliko snažni da bolesnika dovede do agonije i brzog razvoja [[Septički šok|septičkog šoka]]. ==== Okluzije tankog creva ==== Karakteristike bol kod okluzije tankog creva u mnogome zavisi od lokalizacije promena, pa tako kod okluzija lokalizovanih u: * višim segmentima tankog creva bolovi mogu imati više karakter nelagodnosti u čašici-epigastrijumu. * nižim segmentima tankog creva bolovi se karakterišu jakim paroksizmalnim napadima u vidu grčeva. Period između napada bola kod visoke okluzije tankog creva je kraći i kreće se od 1 do 3 minuta, koliko zapravo traje i sam bol. Bolovi su tipa kolike i češće su difuzni nego lokalizovani. Za vreme bolova bolesnik ne može da pronađe adekvatan položaj koji mu odgovara i koji bi mu ublažio bolove, i stalno je u pokretima. Posle izvesnog emena bolovi popuštaju i postaju sve ređi, što se može objasniti popuštanjem spazma ili grča iznad prepreke zbog zamora mišića zida creva. Postojanje intenzivnog, stalnog bola koji ne popušta, sa znacima prenošenja u predeo leđa, može ukazati na postojanje strangulacije (uvrtanja) creva sa ishemičnim promenama u zidu creva. ==== Vaskularne bolesti ==== '''Ruptura trbušne aneurizme''' Pucanje ili rupture trbušne aneurizme karakteriše nagli početak jakog bola u trbuhu, leđima i slabinama koji zrači ka preponama i skrotumu. Ako se krv iz aorte izliva u retroperitonealni prostor, bolesnik oseća neku čudnu nelagodnost ispunjenost karlice tečnošću, sve dok se zbog naglog pada krvnog pritiska ne razvije hipovolemijski šok. '''Tromboza mezenterijalnih krvnih sudova''' Mezenterijalna tromboza nastaje naglo i praćena je jakim, tupim, stalnim i difuznim bolom pretežno u srednjem i donjem delu trbuha. Ovaj bol se za razlikuje, od bolova kod okluzija tankog creva, po tome što nije u vidu grčeva. == Patofiziologija == Sa patofiziološkog aspekta opisuju se dve vrste bola, akutni i hronični. * '''Akutni bol''' koji je često trenutan, sa kratkim trajanjem i zahteva hirušku ili neodložne medikamentozni tretman. * '''Hronični bol''' je oblik bola koji perzistira najčešće preko 3 meseca. On može biti relativno konstantan kao što je to slučaj kod rekurentnnog bola u trbuhu, ili se javlja u različitim vremenskim intervalima. Bol u trbuhu je po svojoj prirodi subjektivni, neprijatni osećaj, koji nastaje nakon oštećenja tkiva i trbušnih organa, ili prethodi njegovom predstojećem oštećenju, usled psiholoških uzroka. Bol u trbuhu mogu izazvati mehanički, termički i hemijski faktori. Brzi bol obično je izazvan mehaničkim i termičkim nadražajima, a spori bol mogu izazvati sve tri grupe nadražaja. Za nastanak hroničnog bola su posedbno bitne neke hemijske supstance kao npr. [[brdikinin]], [[serotonin]], [[histamin]], [[kalijum]], [[acetilholin]], dok prostaglandini i druge supstance ne izazivaju direktno bol, ali mogu pojačavati osetljivost receptora za bol. [[Datoteka:Medulla spinalis - Substantia grisea - German.svg|mini|250p|Periferne ganglije i putevi za prenos bola u kičmenoj moždini. U zadnjim rogovima je želatinozna supstanca]] [[Datoteka:Schematic of cortical areas involved with pain processing and fMRI.jpg|mini|250p|Regioni kore mozga odgovorni za percepciju bola]] Za nastanak bola u trbuhu potreban je stimulus, kao i receptor da taj stimulus primi. Receptori za bol su slobodni nervni završeci (senzitivna vlakna za bol), čijim se nadraživanjem javljaju električni impulsi koji se mnogobrojnim nervnim putevima prenose u centre za bol u nervnom sistemu preko živaca. Bolne nadražaje u tkivima registruju receptori za bol koji spadaju u grupu neadaptivnih receptori, jer za razliku od većine ostali receptora (za miris, ukus) koji posle nadražaja gube sposobnost da dalje šalju impulse, receptori za bol nastavljaju da i posle nadražaja šalju impulse. Čak se i brzina slanja električnih impulsa iz ovih receptora može i povećati, tako da intenzitet bola može vremenom rasti, sve dok se ne otkloni uzrok.{{efn|Porast osetljivosti za bol zove se hiperalgezija.}} Impulsi iz kože trbuha i parijetalnog peritoneuma (trbušne maramice) prenose se preko cerebrospinalnog nervnog puta u zadnje korenove ganglija kičmene moždine u kojima završavaju svi senzorni putevi. Tu se impulsi prebacuju u drugi neuron čija se jedra nalaze u zadnjem rogu kičmene moždine. U spinalnim ganglijama kičmene moždine smeštene su bipolarne ćelije ([[neuron]]i prvog reda za prenos bola). Bipolarne ćelije sadrže dva nastavka: periferni (to su u stvari vlakna A-δ i C), koji se završavaju slobodnim nervnim završecima (receptori za bol) i centralni koji ulaze u zadnje rogove kičmene moždine i tu stupaju u kontakt preko [[sinapsa|sinapsi]] sa raznim neuronima u zadnjim rogovima kičmene moždine.<ref name=Marchand>{{Cite book |author=Marchand S | authorlink = | editor = Beaulieu P, Lussier D, Porreca F & Dickenson A| others = | title = Pharmacology of pain | chapter = Applied pain neurophysiology | publisher = International Association for the Study of Pain Press | location = Seattle |year=2010|pages=[https://archive.org/details/pharmacologyofpa0000unse/page/n20 3]–26 | isbn = 978-0-931092-78-7 | oclc = | doi = | url =https://archive.org/details/pharmacologyofpa0000unse}}</ref> Glavni neurotransmiteri u ganglijskim sinapsama su [[supstanca P]], [[glutamat]] i [[Adenozin-trifosfat|ATP]]. Neki od navedenih neurona su tzv [[interneuroni]]. Oni imaju ulogu da povezuju druge neurone. Tako na primer interneuroni povezuju motorne neurone sa neuronima koji učestvuju u prenosu bola. Kao posledica tih veza javljaju se razni odbrambeni refleksi, kao i brojni vegetativni reflesksi npr. [[vazokonstrikcija]] [[krvni sud|krvnih sudova]] i porast [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]) U drugu grupu neurona (neuroni drugog reda) spadaju neuroni koji učestvuju u daljem prenošenju bola. I kod njih postoje rezlike između puta prenošenja brzog i sporog bola. Vlakna brzog puta završavaju se u laminama (slojevima) I a spora u slojevima II i V kičmene moždine.<ref name=Skevington9>{{Cite book |author=Skevington S | authorlink = | editor = | others = | title = Psychology of pain | edition = | publisher = Wiley | location = New York |year=1995| page = [https://archive.org/details/psychologyofpain0000skev/page/9 9] | isbn = 0-471-95771-2 | oclc = | doi = | url =https://archive.org/details/psychologyofpain0000skev}}</ref> Tu se impulsi prebacuju u drugi neuron čija se jedra nalaze u zadnjem rogu kičmene moždine, prelaze ne suprotnu stranu i idu do spoljnjeg spinotalamičnog trakta, gde prelaze u zadnji centralni nukleus talamusa. Odavde se impulsi odašilju preko trećeg neurona u postcentralnu areu kore mozga. Visceralna aferentna vlakna koja ulaze u zadnji koren kičmene moždine zajedno sa somatskim nervima, su tanka i nemijelinizovana zato se nadražaje sporije širi i neodređeniji je nego preko cerebrospinalnih vlakana sa kože i parijetalnog peritoneuma. Iz toga proizilazi da nagao i oštar bol, koji nastaje zbog rastezanja i/ili stezanja organa trbušne duplje dolazi iz cerebrospinalnog puta za razliku od tupog visceralnog bola. U zavisnosti od karakter bola (akutni, hronični) putevi kojim se prenosi bol su različiti i dele se na brze i spore. '''Brzi (akutni) bol i vlakna brzog bola''' Brzi (akutni) bol prenosi se nervnim vlaknima tipa A-δ do senzitivnih [[ganglion|ganglija]] [[kičmena moždina|kičmene moždine]], brzinom prenošenja impulsa od 6 do 30&nbsp;m/s. Vlakna brzog bola smeštena su u lamini I u čijim sinpsama se nalaze vlakna brzog bola koja su povezana sa neuronoma drugog reda za prenošenje bola. Od njih polaze duga vlakna koja prelaze na suprotnu stranu kičmene moždine kroz prednju komisuru prostiru se u okviru [[spinotalamički put|spinotalamičkog]] i [[spinoretikularni put|spinoretikularnog puta]] kroz prednji deo kičmene moždine sve do [[talamus]]a odnosno do [[retikularna formacija|retikularne formacije]]. U talamusu se nalaze neuroni trećeg reda koji dalje prenose informacije do kore [[veliki mozak|velikog mozga]]. Ovaj sistem je bitan za svesno osećanje bola i njegovo jasno lokalizovanje. U ovom delu talamusa završava se i sistem za prenos taktilnog osećaja (dodira), što verovatno igra ulogu u lokalizaciji bola.<br />Spinoretikularni put se završava u retikularnoj formaciji. Nadražavanjem ove formacije pojačava se osećaj budnosti. Retikularna formacija ima ulogu u održavanju stanja budnosti mozga. Takođe u ovoj formaciji dolazi i do povezivanja sa [[limbički sistem|limbičkim sistemom]] i čeonim režnjem što igra ulogu u javljanju i pamćenju neprijatnih osećaja bola.<ref name=Skevington9/> '''Spori bol i vlakna sporog bola''' Spori bol se prenosi vlaknima tipa C, koja nemaju [[mijelinski omotač]], brzinom između 0,5 i 2&nbsp;m/s. Vlakna sporog bola završavaju se pretežno u lamini II i III zadnjih rogova kičmene moždine. Ovaj deo se zove i želatinska supstanca (lat:''substancia gelatinosa''). Tu se impulsi prenose na neurone drugog reda. Nervna vlakna ovih neurona takođe prelaze na suprotnu stranu kičmene moždine i prostiru se njenim prednjim delom.<ref name=Skevington9/> Spori putevi bola se završavaju široko (difuzno) u [[moždano stablo|moždanom stablu]]. Samo se mali deo vlakana završava u talamusu, Najčešće se zavrčavaju u: retikulanoj formaciji moždanog stabla, tektalnoj oblasti mezencefalona ([[srednji mozak]]) i periakvaduktalnoj sivoj masi (masi koja okružuje [[Silvijev akvedukt]]). Ove strukture igraju ulogu u osećanju mučnog, slabo lokalizovanog bola. Bolovi se mogu otprilike lokalizovati na široke delove tela: ruka, noga, stomak, ali bez tačnog mesta. Ovaj put je dosta stariji i zove se paleospinostalamički put bola, za razliku od neospinotalamičkog puta brzog bola.<ref>{{cite web|url=http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Zqzzi81MgKQJ:joson.rey.tripod.com/skinsofttissues/painpathway.rtf+slow+pain+Paleospinothalamic+aching,+throbbing+or+burning+pain&cd=8&hl=en&ct=clnk&gl=us&client=firefox-a |title=Pain Pathway |publisher=Webcache.googleusercontent.com |date= |accessdate = 24. 7. 2010.}}</ref> U procesu nastajanja bola pored napred navedenih centralnih i perifernih mehanizma nervnog sistema, učestvuje i čitav niz drugih endogenih i egzogenih činilaca (emocije, kultura, religija, ranije stečena iskustva, lekovi i dr). Tako se može zaključiti zašto intenzitet i percepcije bola nije u srazmeri sa jačinom prostoj draži koja ga izaziva.<ref name= Craig2003a>{{cite journal | author = Craig AD | title = Pain mechanisms: labeled lines versus convergence in central processing | journal = Annu. Rev. Neurosci. | volume = 26 | issue = | pages = 1–30 | year = 2003 | pmid = 12651967 | doi = 10.1146/annurev.neuro.26.041002.131022 | url = | issn = }}</ref> == Klinička slika == Klinička slika bola u trbuhu zavisi od vrste bola, lokalizacije bola, načina nastanka bola, karaktera bola, načina prenosa ili širenja bola, pratećih simptoma bola. === Vrste trbušnog bola === <center> <big>'''Vrste–tipovi trbušnog bola'''</big> {| class="wikitable" |- !Tip bola !! Mehanizmi, lokalizacija i karakteristike trbušnog bola |- |<center> '''Visceralni bol''' || * Nastaje stimulacijom slobodnih nervnih završetaka u visceralnim organima. * Doživljava se kao difuzan, tup, u vidu grčenja ili pečenja slabijeg intenziteta ali opominjuće upornosti. * Nejasno je ograničen i ne može se odrediti tačka makimuma bola. * Najčešće je lokalizovan u nivou glavnih vegetativnih nervnih centara stomaka (subksifoidni bol - u solarnom plekusu, ili epigastrični bol - u sakralnom plekusu). * Lokalizacija bola zavisi od mesta odvijanja osnovnog patološkog procesa. * Ovu vrstu bolove obično izazivaju rastezanje ili grčenje šupljih organa, zatim zapaljenski procesi i ulceracije. * Momenat kada difuzni bol prelazi u jasno lokalizovani bol, označava širenje patološkog procesa sa visceralne na parijetalni deo peritoneuma. |- |<center> '''Parijetalni (somatske) bol''' || * Nastaje nakon nadražaja parijetalnog peritoneuma, najčešće inflamatornom reakcijom ili usled hemijskog nadražaja. * Bol je oštar, jakog intenziteta i dobro lokalizovan, naizmenično se pojačava i popušta. * Najčešće ga prati bolna osetljivost na dodir. * Odbrambeni mehanizam ili defans trbušne muskulature na bol, pojačava se prilikom pokreta, kašlja ili kijanja. * Karakteristika ovog bola je da se javlja iznad mesta zahvaćenog zapaljenskim procesom, prilikom [[Perkusija (medicina)|perkusije]] i naglog popuštanja [[Palpacija (medicina)|palpatornog pritiska]], u udaljenim regionima atrbuha. |- |<center> '''Preneseni bol''' || * To je unutartrbušni bol koji se prenosi, zrači, u na neku udaljenu regiju organizma. * Prenos bola zasniva se na fenomenu „senzitivne sumacije“. * Prenošenje bola nastaje u dermatomima inervisani somatskim nervnim vlaknima koja dolaze u isti segment kičmene moždine kao i visceralnim i somatskim vlaknima obolelog organa. * U kojoj regiji će se odraziti bol nekog visceralnog organa, u mnogome zavisi od segmenta iz kojeg je taj organ potekao u embrionalnom razvoju. |} </center> === Prateći simptomi bola u trbuhu === Pojedini faktori, kao što su prateći simptomi bola u trbuhu, mogu provocirati, otežati ili olakšati bolove, na primer: * Unos hrane i napitaka može imati poseban značaj, jer npr bolovi neposredno nakon obroka mogu ukazati na čir (ulkus) želudca, divertikulum jednjaka ili hijatalnu herniju, a kasni bolovi (koji se javljaju 1-4 časa nakon obroka) ukazuju na čir u dvanaestopalačnom crevu. * Konzumiranje masne hrane može prethoditi holecistitisu a ispijanje alkohola [[pankreatitis]]u. * Olakšavajući simptomi mogu biti defekacija i evakuacija gasova kod nepotpunih crevnih okluzija ili funkcionalnih oboljenja debelog creva, povraćanje kod visokih crevnih okluzija i stenoze pilorusa, promena položaja bolesnika kod bubrežnih kolika. * U otežavajuće simptome koji pojačavaju bol, ubrajaju se pokreti tela, disanje, kašalj, kijanje i slično. <center> <big>'''Najčešći prateći simptomi bola u trbuhu'''</big> {| class="wikitable" |- ! Prateći simptomi !! Karakteristike pratećih simptoma |- | '''Opšti''' || * Malaksalost, povišena telesna temperatura, pojačano znojenje, * Gubitak apetita, pojačana salivacija pljuvačke, * Žuta prebojenost kože, svrab po koži * Povišen pritisak i ubrzna rad srca (tahikardija), kao posledica jaki bolovi dovode do hipertenzije i tahikardije, dok izuzetno jaki * Hipotenzije, kolaps i šok, kod izuzetno jakih bolova i perforacije šupljih organa sa pojavom zapaljenja trbušne maramice |- | '''Lokalni''' || * Disfagija, gorušica, promene u usnoj duplji (zubi, lučenje pljuvačke) * Poremećaji proces varenja, muka, gađenje, povraćanje, hematemeza, gastroezofagealni refluks i regurgitacija, ruminacija, štucanje, podrigivanje, distenzija trbuha, defans, dijareja (proliv), melena, rektoragija, tenezmi, zatvor, krv ili gnoj ili sluz u stolici, * Krvarenje iz hemoroida, * Poremećaji u izmokravanju, hematurija, piurije, anurija, oligurija, polakiurija, retencija, inkontinencija, dizurija, * Promene na polnim organima, menstrualni ciklus, porođaj i pobačaj i dr |} </center> === Lokalizacija bola === U kliničkoj slici bola često dominira promena lokalizacije bola, širine zone bola i njegovo prenošenje u bliže ili dalje regione tela. Prelazak difuznog u lokalizovan bol, važan je dijagnostički momenat, koji ukazuje na postojanje patološkog žarišta u trbuhu. takođe kada bolovi postanu lokalizovani, na određeno područje trbuha, oni obično ipredodređuju oboleli organ ili su jako blizu oštećenog organa. Međutim, treba uvek imati u vidu anatomske varijante (npr. retrocekalno fiksirani apendiks izaziva bol u slabinama ili bol u češici koji uopšte nije lokalizovan) i mogućnost položajne inverzije organa. Takođe treba imati u vidu i mogućnost oboljenja ili oštećenja okolnih struktura i tkiva u trbuhu (npr. oboljenja krvnih i limfnih sudova i živaca). <center> <big>'''Lokalizacija bola u trbuhu'''</big> {| class="wikitable" |- ! Lokalizacija !! Organi !! Inervacija |- | '''Epigastrijum''' || * Želudac * Prva polovina dvanaesterca (duodenuma) * Jetra * Žučni mehur * Gušterača || * Parasimpatikus (n. vagus) * Simpatikus (grudni splanhnični živaci) |- | '''Periumbilikalno''' || * Druga polovina dvanaesterca i jejunuma * Ileum * Cekum * Slepo crevo (apendix) * Silazni deo debelog creva * Prve dve trećine transverzalnog dela debelog creva || * Parasimpatikus (n. vagus) * Simpatikus (grudni splanhnični živaci) |- | '''Hipogastrijum''' || * Distalna trećina transverzalnog kolona (debelog creva) * Silazni deo debelog creva silazni deo sigme, završnog creva (rektuma) i gornji deo analnog kanala * Ženski i muški reproduktivni organi * Mokraćna bešika || * Parasimpatikus (splanhnični živci karlice) * Simpatikus (grudni splanhnični živaci) |} </center> === Način nastanka bola === ; 1. Bol koji se postepeno razvija i lagano pojačava uz neprstano pogoršanje opšteg stanja i lokalnog nalaza. Ova vrsta bola karakteristična je za zapaljenjske procese u trbuhu (apendicitis, holecistitis, divertikulitis, peritonitis) ; 2. Bol u trbuhu koji počinje iznenada, ali je u početku umerenog intenziteta, da bi se vrlo brzo pogoršavao. Karakterističan je za akutni pankreatitis, mezenterijalni trombozu ili na strangulaciju tankog creva. Ako je bol najjači u predelu karlice, kod žena treba pomisliti na mogućnost vanmaterične trudnoće sa rupturom ili na mogućnost rupture ovarijalne ciste. ; 3. Iznenadni, jak prostirajući bol ili agonalni bol. Karakterističan je za perforaciju nekog šupljeg trbušnog organa ili rupturu (rascep) [[Trbušna aorta|trbušne aorte]]. Bol je u ovim stanjima, na samom najjači ili skoro najjači na samom početku. Bubrežne ili bilijarne (žučne) kolike mogu nastati na ovaj način, ali je malo verovatno da bolovi mogu biti toliko jaki da iscrpljuju bolesnika. <center> <big>'''Načelni prikaz nastanka bola i sa njim povezana patologija'''</big> {| class="wikitable" |- ! Nagli početak bola<br />''(Jak bol u nekoliko sekundi)'' !!Brzi početak bola<br />''(Od pojave do punog intenziteta bola prođe<br />nekoliko minuta do nekoliko sati)'' !! Postepena pojava bola<br />''(Unutar nekoloko sati)'' |- | * Perforiracija čira na želudcu * Infark mezenterijuma * [[Aneurizma trbušne aorte|Ruptura aneurizme trbušne aorte]] * Vanmaterična trudnoća * Torzija ili ruptura ciste jajnik * Plućna embolija * Akutni infarkt miokarda || * Uklještena kila * Volvulus * Akutni pankreatitis * Žučne kolike * Divertikulitis * Bubrežne kolike i spazmi uretera || * Upala slepog creva * Uklještena kila * Hronični pankreatitis * Peptički čir * Mezenterijalni limfadenitis * Upala mokraćne bešike * Retancija mokraće * Salpingitis * Upala prostate |} </center> == Dijagnoza == Dijagnostika uzroka bola u trbuhu je teška zbog nejasno određenih karakteristika visceralnog bola koji se najčešće prenosi i u druge delove tela. Dijagnostiku otežava i činjenica da najčešće eferentni somatosenzori i eferentni visceralnog impulsi dolaze do kičmene moždine na istom nivou, pretežno od T1 grudnog do L1 slabinskog segmenta. Tako se angina pektoris može javiti kao epigastrični bol, a upala slijepog creva, posebno na početku bolesti, kao periumbilikalna bol. Somatski nervni sistem inerviše prvenstveno skeletnu muskulaturu i kožu. Klasični primer somatskog bola je uznapredovala upala slepog creva, koja dovodi do naražaja psosnog mišića (m. psoas). Kranijalni živci vagus i živac frenikus imaju aferentna i eferentne somatske i visceralna vlakna, što je od značaja u patološkim procesima u srednjem uvu, pa se tako vrtoglavica može prezentirati kao mučnina u čašici. Nadražaj vagusa stimuliše frenični živac i javlja se štucanje. <center> '''Topografske orijentacione linije i tačke na trbuhu''' {| class="wikitable" |- ! Topografske linije !! Topografske tačke |- | * Srednja trbušna linija - odgovara beloj liniji ({{jez-lat|línea alba}}) * Spoljna ivica ravnog trbušnog mišića - koji se proteže od prsne kosti, V i VII rebra sve do preponske kosti * Rebarni luk - predstavlja gornju granicu ventro - lateralnog trbušnog zida * Preponski nabor (igvinalna plika) pruža se od prednje gornje ilijačne spine sve do do pubičnog tuberkuluma i ingvinalnog ligamenta - Puparti, koji ga obrazuje. * Bedreni greben (ilijačna krista) * Bilijarna topografska linija - povezuje obe gornje bedrene bodlje. * Monroova linija (linija žučnih puteva) ili vertikalna linija na oko 3&nbsp;cm desno od srednje trbušne linije, koja se pruža od desnog rebarnog luka do na 6&nbsp;cm iznad pupka. * Desjardinsova topografska linija, povezuje [[pupak]] sa dnom desne pazušne jame (služi za određivanje položaja Vaterove ampule) * Lučkova linija, povezuje prednji kraj levog XI rebra sa sternoklavikularnim (prsnoključnim) zglobom sa iste strane. || * Pupak, leži u visini L3 i L4 lumbalnog (slabinskog) pršljena * Prednje gornja butna bodlja * Mak-Barnijeva topografska tačka, odgovara sredini desne Monroove linije koja spaja pupak sa prednje gornjom bedrenom bodljom (odgovara projekciji ušća tankog creva u ​​cekum) * Lancova tačka, nalazi se na spoju desne trećine sa srednjom trećinom na biilijačnoj liniji (odgovara ušću apendiksa (slepog creva) u cekum) * Topografska tačka žučne kese nalazi se na preseku spoljne ivice desnog pravog mišića trbuha sa istostranim rebarnim lukom (u ovoj tački može da se [[Palpacija (medicina)|palpira]] fundus (dno) žučne kese) * Topografska tačka Vaterove ampule leži na oko 5&nbsp;cm iznad i desno od pupka na Desjardinsovoj topogrfskoj liniji. * Bazieva paraumbilikalna (okopupčana) topografska tačka leži na oko 6&nbsp;cm spolja od pupka (odgovara projekciji bubrežne karlice i početku uretera) * Haleova uretralna topografska tačka odgovara spoju srednje trećine sa spoljnom trećinom biilijačne linije (u predelu ove tačke ureter je najbliži prednjem trbušnom zidu i najpristupačniji palpaciji.) |} </center> Radi bolje i brže dijagnostike kliničari koriste sistema podele akutnog bola u stomaku. Osnovna podela je:<ref>Zoran Zabavnik, ''Ublazavanje bolova kod akutnog abdomena'', Anesteziologija, Medix, (2004), God X, br 52, pp 125-127 [http://hrcak.srce.hr/file/31783 Pregledni članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140224021940/http://hrcak.srce.hr/file/31783 |date=2014-02-24 }} Pristupljeno 17.2.2014.</ref> ; Bol u gornjem delu trbuha, ; Periumbilikalni bol ; Bol u donjem delu trbuha. == Terapija == Pre početka primene terapije, veoma je bitno na vreme uočiti da li je bol u trbuhu prouzrokovan unutartrbušnim oboljenjem, jer pogrešna orijentacija može da uzrokuje fatalno odlaganje u postavljanju dijagnoze.<ref name="Ref1"/> === Terapija na nivou OZZ === Terapija bola najčešće započinje u ustanovama osnovne zdravstvene zaštite (OZZ) i zasniva se na sledećim postupcima:<ref>Dumphy J.E, Trunkey D.D, Crass A.R: Bol u trbuhu in MIlls, Ho, Trunkey(Ed): Urgentna medicina, Beograd, Savremena administracija, 1985: 129-154</ref> * Postavljanje bolesnika u Fovlerov polusedeći položaj mirovanja sa uzdignutim uzglavljem i sa savijenim nogama u kolenima. Bolesnik se u tom položaju najčešće i transportuje do bolnice, kako bi se izbegla eventualna aspiracija povraćajnog sadržaja. * Obustavlja se uzimanje hrane, tečnosti i lekova peroralnim putem. * Kod sumnje na akutni abdomen obavezno je plasiranje venske linije i kroz nju nadoknada tečnosti (najbolje kristaloidima) uz praćenje arterijskog pritiska, pulsa i stanja periferne cirkulacije. * Ako je potrebno može se plasirati urinarni kateter, u cilju pražnjenja mokraćne bešike i nosnoželudačna sonda, koja ima zadatak da eliminiše povraćanje i spreči eventualnu aspiraciju povraćenog sadržaja, kao i da odstrani progutani gas, a time i smanji rastezanj trbušnog zida. * Primena bilo kakvih analgetika, spazmolitika, antibiotika i antiemetike u načelu je nepoželjna, mada ima i oprečnih stavova, do potpune dijagnostičke obrade bolesnika i specijalističke odluke, izuzev ako je pouzdana dijagnoza bilijarne (žučna) ili renalna (bubrežna) kolike kada se mogu dati spazmolitici, ali samo kod ova dva oboljenja. Svaka druga primena lekova može da maskira osnovno oboljenje i mogući razvoj peritonitisa što može dovesti do pogrešne odluke o eventualnoj operaciji.<ref name="Ref1"/> === Terapija u ustanovama SZZ === Uspešno lečenje bola u trbuhu u ustanovama specijalističke ZZ zahteva pre svega preterapiskoj obradu bolesnika koja u načelu obuhvata; detaljno uzetu istoriju bolesti, pažljivo obavljen fizikalni pregled, potrebne laboratorijske testove i nakon toga oprezno lečenje koje se najčešće kreće od neinvazivnih ka invazivnim procedurama sve u skladu sa aktuealnim vodičima. Ukoliko prethodne metode lečenja, na nivou osnovne ZZ, nisu dale rezultate ili je konzervativan način lečenja u ustnovama specijalističke ZZ neuspešna, može se razmotriti i mogućnost hirurškog lečenja. Osnovni postupci i zahvati u okviru bolničkog lečenja akutnog bola u trbuhu obuhvataju: * Kod bolesnika u teškom opštem stanju oslobađanje disajnih putevi i lečenje po smernicama za kardio–pulmonalnu reanimaciju. * Momentalno uspostavljanje venskog puta (po potrebi sa 2 kanile većeg prečnika) * Prmenu infuzija kristaloidima (pod uslovom da nema kontraindikacija za njihovu primenu) u količini od 1.000 ml (fiziološkog ili nekog sličnog rastvora) u prva četri časa. * Bolesniku se zabranjuje unos hrane (ostaje nataše) * Stalno se prati rad srca tokom lečenja snimanjem EKG i merenjem krvnog pritiska * Postavlja se trajni mokraćni kateter i meri diureza (izmokravanje). * Primena farmakoterije (u cilju sprečavanja bola i ostalih simptoma), čiji izbor i način primene, zavisi od indikacija i toka bolesti. <center> <big>'''Farmakoterapija trbušnog bola''' <ref name="VHPB"/> </big> {| class="wikitable" |- ! Medikament !! Tip bola !! Komentar |- | '''[[Paracetamol]]''' || * Somatski bol || * Korist je ograničena na artritisni bol |- | '''COX2, antagonsti'''|| || * Izbegavati primenu kod bolesnika sa srčanosudovnim bolestima |- | '''[[Nesteroidni antiinflamatorni lek|NSAID]]''' || * Dismenoreja || |- | '''[[Triciklični antidepresiv]]i''' || * Neuropatski bol || * Bol u karličnom predelu sličan je neuropatskom bolu |- | '''[[Antiepileptik|Antikonvulzivi]]''' || * Neuropatski bol || |- | '''[[Opioidi]]''' || * Bol kod hronične maligne bolesti * Neuropatski bol || * Ograničeno dugotrajno dejstvo * Korist je klinički signifikantna |} </center> Kako postoji malo dokaza o upotrebi analgetika i koanalgetika u lečenju bola u trbuhu, sadašnje preporuke, o njihovoj primeni zasnovane su na literaturi o opštem bolu, u kojoj se zastupaa mišljenje da je bol u trbuhu izazvan mehanizmima sličnim kao i kod somatskog, visceralnog, neuropatskog bola.<ref name="VHPB">M. Fall, A.P. Baranowski, D. Engeler, S. Elneil, J. Hughes, E. J. Messelink, F. Oberpenning, ''Vodič za hronični pelvični bol.'' [http://www.uroweb.org/gls/pockets/serbian/Chronic%20Pelvic%20Pain%202011%20pocket.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223023802/http://www.uroweb.org/gls/pockets/serbian/Chronic%20Pelvic%20Pain%202011%20pocket.pdf |date=2014-02-23 }} Pristupljeno 16.2.2014.</ref> Priroda i oblik bola kod akutne bolesti trbuha od velike važnosti je ne samo pravilnu dijagnozu već i za adekvatno primenjenu terapiju. Kod bolesnika u teškom ili kritičnom opštem stanju, svako brzopletosprečavanje bola primenom metodama koje mogu zbog „dobre analgezije“ maskirati simptome kliničke slike i budući razvoj simptoma isknjučuje primenu analgezije. Tek kada postoji osnovna orijentacija o vrsti bolesti koja uzrokuje bol u trbuhu, može se oprezno početi sa primenom analgezije. Onog momenta kada je lekarima jasna dijagnoza i plan lečenja dijagnostikovane bolesti potpuno jasan, može se pristupiti postupcima za potpuno uklanjanje bola. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |ref= harv|author=Skevington S | authorlink = | editor = | others = | title = Psychology of pain | edition = | publisher = Wiley | location = New York |year=1995| page = [https://archive.org/details/psychologyofpain0000skev/page/9 9] | isbn = 0-471-95771-2 | oclc = | doi = | url =https://archive.org/details/psychologyofpain0000skev}} * {{Cite book |ref= harv|author=Marchand S | authorlink = | editor = Beaulieu P, Lussier D, Porreca F & Dickenson A| others = | title = Pharmacology of pain | chapter = Applied pain neurophysiology | publisher = International Association for the Study of Pain Press | location = Seattle |year=2010|pages=[https://archive.org/details/pharmacologyofpa0000unse/page/n20 3]–26 | isbn = 978-0-931092-78-7 | oclc = | doi = | url =https://archive.org/details/pharmacologyofpa0000unse}} * Jipp Zoller: ''Differentialdiagnose internistischer Erkrankungen.'' 2. Auflage. Urban & Fischer Verlag, 2003, {{ISBN|3-437-22890-0}}. * Herbert Lippert: ''Lehrbuch Anatomie.'' 6. überarbeitete Auflage. Urban & Fischer Verlag, 2003, {{ISBN|3-437-42361-4}}. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.columbia.edu/itc/hs/nursing/m8770/2003/Abdominal%20Pain.ppt Abdominal Pain] [[Kategorija:Kirurgija]] [[Kategorija:Simptomi]] 3pdn4x4tgp0yrpq41nzhcoobx9nc9sp 0 4576130 42690752 42249452 2026-09-21T07:45:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690752 wikitext text/x-wiki [[File:Centralna-evidencija-spomenika.jpg|thumb|'''Centralna evidencija spomenika''' je jedina evidencija spomenika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, stvorena od UDIK-a. {| |- | Koordinator UDIK-a || '''[[Edvin Kanka Cudic|Edvin Kanka Ćudić]]''' |- | Website || <br /> [http://www.ces-cem.org '''Centralna evidencija spomenika'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161112202202/http://www.ces-cem.org/ |date=2016-11-12 }} |- | Pokrenuto od: || [http://udik.org/ '''UDIK'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170219031843/http://udik.org/ |date=2017-02-19 }} in 2016 |} ]] [[File:UDIK.jpg|thumb| ]] '''Centralna evidencija spomenika''' (CES) predstavlja jedini registar [[spomenik]]a i spomen – obilježja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, koji izrađuje i vodi [[UDIK BiH|UDIK]]. Popisani spomenici su izgrađeni u postkonfliktnom periodu u Bosni i Hercegovini (1996 – 2016), Hrvatskoj (1996-2017), ali i u [[Srbija u jugoslovenskim ratovima|Srbiji i Crnoj Gori]] (1996-2018).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://ces-cem.org/centralna-evidencija-spomenika/ |access-date=2017-01-03 |archivedate=2017-04-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170413110519/http://ces-cem.org/centralna-evidencija-spomenika/ |deadurl=yes }}</ref><ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-bih-nakon-rata-podignuto-2500-spomenika</ref><ref>https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-izgradjeno-vise-od-2-100-spomenika-posvecenih-ratu-1992-1995/161210068</ref><ref>http://novi.ba/clanak/107910/udik-u-bih-izgradeno-je-vise-od-2-100-spomenika-koji-su-posveceni-borcima-i-civilima</ref><ref>https://www.danas.rs/drustvo/u-srbiji-301-spomenik-posvecen-ratovima-devedesetih/</ref> Centralnu evidenciju spomenika vodi [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije|UDIK]] a ona predstavlja dio programa UDIK-a za zemlje bivše Jugoslavije. == Povezano == * [[Edvin Kanka Ćudić]] * [[UDIK BiH|UDIK]] * [[Živi spomenik]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://ces-cem.org/ Centralna evidencija spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170323065523/http://ces-cem.org/ |date=2017-03-23 }} * [http://www.udik.org Udruzenje za društvena istraživanja i komunikacije] [[Kategorija:Nastanci 2016.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke organizacije]] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] e8g8m0c5clzjn5zjjphpc4oht2i2301 0 4578310 42690738 42689532 2026-09-21T02:21:34Z Andrija.b 4516 /* Savet */ Dodao referencu 42690738 wikitext text/x-wiki '''Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija''' ([[Engleski jezik|engl.]] National Serbian Clarinet Association, [[Skraćenica|skrać.]] [[NSCA]]) je neprofitno strukovno udruženje, koje su 2015. godine osnovali srpski klarinetisti, mahom [[Član|članovi]] srpskih ogranaka međunarodnih [[Udruženje|udruženja]] [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|International Clarinet Association]] ([[ICA]]) i European Clarinet Association (ECA). ==Oblast ostvarivanja ciljeva== Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija ostvaruje ciljeve u oblasti [[Kultura|kulture]], [[Umetnost|umetnosti]], [[Nauka|nauke]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]]. ==Upravni odbor== Upravni odbor Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije čine: * Andrija Blagojević,<ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Andrija Blagojević]</ref> vanredni profesor za umetničku oblast [[Klarinet]] na Fakultetu umetnosti u Kosovskoj Mitrovici,<ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Nastavnici i saradnici - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019210127/https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Izbori u zvanje - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211001224554/https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>[https://drive.google.com/file/d/1FtjSufe8VdKn1P_tONZn8iz1gs7JMr_F/view Andrija Blagojević - CV na sajtu Fakulteta umetnosti]</ref>prvi [[Klarinetisti u Srbiji|klarinetista iz Srbije]] primljen u članstvo [[ICA]] i ECA, predsedavajući za Srbiju [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|Međunarodne klarinetističke asocijacije]],<ref>[https://clarinet.org/international-chairs/ International Clarinet Association - International Chairs]</ref> urednik biltena<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=c203701baa European Clarinet Association Newsflash July 2016]</ref> i član Borda direktora Evropske klarinetističke asocijacije,<ref>{{Cite web |title=European Clarinet Association - About |url=http://europeanclarinetassociation.eu/about.html |access-date=2017-09-08 |archive-date=2018-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829225459/http://europeanclarinetassociation.eu/about.html }}</ref><ref>[https://www.kurir.rs/vesti/srbija/4352510/evropsko-priznanje-za-profesora-iz-krusevca-andrija-blagojevic-izabran-za-clana-borda-direktora-european-clarinet-association EVROPSKO PRIZNANJE ZA PROFESORA IZ KRUŠEVCA: Andrija Blagojević izabran za člana Borda direktora European Clarinet Association], Kurir, 10.02.2024.</ref> * Predrag Nedeljković, bas klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]],<ref>[http://www.bgf.rs/orkestar_cp/predrag-nedeljkovic/ Beogradska filharmonija - Predrag Nedeljković]</ref> * Milan Orlović, [[Diploma|diplomirani]] [[muzičar]]-[[klarinetista]], prvi [[klarinetista]] [[Niš|Vojnog orkestra "Niš"]], * Darko Perčević, profesor klarineta u Muzičkoj školi "Vojislav-Lale Stefanović" u Užicu,<ref>{{Cite web |title=Darko Perčević - biografija |url=http://darkopercevic.com/sr/biografija/ |access-date=2020-02-28 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228020822/http://darkopercevic.com/sr/biografija/ }}</ref> * Mihailo Samoran, klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]]<ref>[http://www.bgf.rs/lt/orkestar_cp/mihailo-samoran Beogradska filharmonija - Mihailo Samoran]/</ref>. ==Savet== Međunarodni Savet Asocijacije čine: Nicholas Cox ([[Velika Britanija]]), Heike Fricke ([[Nemačka]]), James Gillespie<ref>Rachel Yoder, with Robert Walzel, John Scott, and Rose Scott, "Tribute to James Gillespie, Editor ''Emeritus''" ''The Clarinet'' Vol. 53, No. 4 (September 2026), p. 44</ref> ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Andrea Massimo Grassi ([[Italija]]), Alan R. Kay ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Jože Kotar ([[Slovenija]]), Milan Milošević ([[Kanada]]), Jean-Marie Paul ([[Francuska]]), Kyrill Rybakov ([[Rusija]]), Vladimir Skorohodov ([[Belorusija]]), Robert Spring ([[SAD]]), Stephan Vermeersch ([[Belgija]]), Eva Wasserman-Margolis ([[Izrael]]), Anton Weinberg ([[Velika Britanija]]) i Floyd Williams ([[Australia, Villa Corzo|Australija]]).<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=ca2d78d8b4&e=309118bb1d ECA Newsletter, 16 July 2016]</ref> == Serbian Clarinet Academy and Festival == Na skupštini Asocijacije, održanoj 17. 10. 2015. godine u Beogradu, doneta je odluka o pokretanju serije koncerata, predavanja i seminara u različitim gradovima u Srbiji, u okviru međunarodnog projekta Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom ''Serbian Clarinet Academy and Festival''. Od 2016. godine do danas, u koncertnim salama i muzičkim školama u Beogradu, Kruševcu, Trsteniku, Vrnjačkoj Banji, Kraljevu... gostovali su srpski i strani umetnici (Stephan Vermeersch, Marcin Domagała, Hedwig Swimberghe, Andrea Massimo Grassi, Anna Quaranta, Gregory Barrett, Rebecca Rischin, Andrija Blagojević...).<ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/376162/Beograd/Hedvig-Svimberg-pred-beogradskom-publikom Hedvig Svimberg pred beogradskom publikom], [[Politika]], 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.skc.org.rs/koncerti/hedwig-swimberghe-klarinet-i-katarina-radovanovic-jeremic-klavir.html Hedwig Swimberghe, klarinet i Katarina Radovanović Jeremić, klavir ], [[SKC]], 13. 02. 2017</ref><ref>[https://studentski2.rssing.com/chan-9967440/article302.html Prvi koncert Hedwig Swimberghe u Srbiji u okviru međunarodne manifestacije Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom Serbian Clarinet Academy and Festival]]</ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe KONCERT HEDWIG SWIMBERGHE ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250217134846/https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe |date=2025-02-17 }} u Narodnom muzeju u Kruševcu, 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.rtk.rs/2017/03/15/koncert-belgijskog-klarinetiste-hedviga-svimberga-u-krusevcu/ Koncert belgijskog klarinetiste Hedviga Svimberga u Kruševcu], RTK, 15. 03. 2017</ref><ref>[https://mokranjac-kraljevo.com/koncert-hedvig-svimberg/17353572_1870775559833220_2215196233728859158_n/ Hedvig Svimberg u Muzičkoj školi "Mokranjac" u Kraljevu]</ref><ref>[https://www.kucadjurejaksica.rs/?p=2248 Концерт -Хедвиг Свимберг, кларинет (Белгија), Петак, 17.март 2017 ]</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/en-us/2017/04/andrea-massimo-grassi-clarinet-and-anna-quaranta-piano/ Andrea Massimo Grassi, clarinet and Anna Quaranta, piano - Concert is organized in cooperation with the Italian Institute of Culture in Belgrade and Serbian Clarinet Academy and Festival. ]</ref><ref>[https://iicbelgrado.esteri.it/sr/gli_eventi/calendario/concerto-del-duo-andrea-massimo-2/ Koncert dua Andrea Masimo Grasi & Ana Kvaranta - u okviru manifestacije Serbian Clarinet Academy and Festival.] </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1889-odrzan-koncert-gregory-barrett-usa-klarinet Održan koncert- Gregory Barrett (USA), klarinet]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KCK, 19. 05. 2017</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/2018/05/5924/ Koncert klarinetistkinje Rebeke Rišin i pijanistkinje Mione Barbul - Koncert je deo međunarodnog projekta Serbian Clarinet Academy and Festival, u saradnji sa Nacionalnom srpskom klarinetističkom asocijacijom. Osim u Beogradu, čuvena američka klarinetistkinja će održati koncerte, seminare i predstavljanje svoje knjige i u Vrnjačkoj Banji, Kruševcu, Trsteniku i Pančevu.], KCB, 21. 05. 2018</ref><ref>[https://www.rtvtrstenik.rs/2019/11/26/koncert-zaklarinet/ Koncert za klarinet], RTV Trstenik, 26. 11. 2019 </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/3168-koncert-m-a-r-c-i-n-domagala-pol-j-s-k-a-klarinet-bas-klarinet-2KONCERT Marcin Domagała (Poljska) ~ klarinet & bas klarinet]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KCK, 28. 11. 2019</ref><ref>[https://www.dksg.rs/lat/marcin-domagala MARCIN DOMAGALA], DKSG Beograd, 29. 11. 2019</ref><ref>[https://krusevacgrad.rs/medjunarodna-saradnja-krusevackog-klarinetiste/ Međunrodna saradnja kruševačkog klarinetiste], Grad, 16.08.2023</ref><ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Izveštaj o izboru u zvanje - Andrija Blagojević], Fakultet umetnosti u Kosovskoj Mitrovici, 13. 05. 2024</ref> == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * [http://www.europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 European Clarinet Association - News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161129082722/http://europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 |date=2016-11-29 }} [[Kategorija:Udruženja umjetnika]] [[Kategorija:Udruženja]] ak6afzwclhfcauxqqwxug48z9ycv36i 42690741 42690738 2026-09-21T02:38:50Z Andrija.b 4516 /* Vanjske veze */ Dodao reference. 42690741 wikitext text/x-wiki '''Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija''' ([[Engleski jezik|engl.]] National Serbian Clarinet Association, [[Skraćenica|skrać.]] [[NSCA]]) je neprofitno strukovno udruženje, koje su 2015. godine osnovali srpski klarinetisti, mahom [[Član|članovi]] srpskih ogranaka međunarodnih [[Udruženje|udruženja]] [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|International Clarinet Association]] ([[ICA]]) i European Clarinet Association (ECA). ==Oblast ostvarivanja ciljeva== Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija ostvaruje ciljeve u oblasti [[Kultura|kulture]], [[Umetnost|umetnosti]], [[Nauka|nauke]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]]. ==Upravni odbor== Upravni odbor Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije čine: * Andrija Blagojević,<ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Andrija Blagojević]</ref> vanredni profesor za umetničku oblast [[Klarinet]] na Fakultetu umetnosti u Kosovskoj Mitrovici,<ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Nastavnici i saradnici - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019210127/https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Izbori u zvanje - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211001224554/https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>[https://drive.google.com/file/d/1FtjSufe8VdKn1P_tONZn8iz1gs7JMr_F/view Andrija Blagojević - CV na sajtu Fakulteta umetnosti]</ref>prvi [[Klarinetisti u Srbiji|klarinetista iz Srbije]] primljen u članstvo [[ICA]] i ECA, predsedavajući za Srbiju [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|Međunarodne klarinetističke asocijacije]],<ref>[https://clarinet.org/international-chairs/ International Clarinet Association - International Chairs]</ref> urednik biltena<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=c203701baa European Clarinet Association Newsflash July 2016]</ref> i član Borda direktora Evropske klarinetističke asocijacije,<ref>{{Cite web |title=European Clarinet Association - About |url=http://europeanclarinetassociation.eu/about.html |access-date=2017-09-08 |archive-date=2018-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829225459/http://europeanclarinetassociation.eu/about.html }}</ref><ref>[https://www.kurir.rs/vesti/srbija/4352510/evropsko-priznanje-za-profesora-iz-krusevca-andrija-blagojevic-izabran-za-clana-borda-direktora-european-clarinet-association EVROPSKO PRIZNANJE ZA PROFESORA IZ KRUŠEVCA: Andrija Blagojević izabran za člana Borda direktora European Clarinet Association], Kurir, 10.02.2024.</ref> * Predrag Nedeljković, bas klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]],<ref>[http://www.bgf.rs/orkestar_cp/predrag-nedeljkovic/ Beogradska filharmonija - Predrag Nedeljković]</ref> * Milan Orlović, [[Diploma|diplomirani]] [[muzičar]]-[[klarinetista]], prvi [[klarinetista]] [[Niš|Vojnog orkestra "Niš"]], * Darko Perčević, profesor klarineta u Muzičkoj školi "Vojislav-Lale Stefanović" u Užicu,<ref>{{Cite web |title=Darko Perčević - biografija |url=http://darkopercevic.com/sr/biografija/ |access-date=2020-02-28 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228020822/http://darkopercevic.com/sr/biografija/ }}</ref> * Mihailo Samoran, klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]]<ref>[http://www.bgf.rs/lt/orkestar_cp/mihailo-samoran Beogradska filharmonija - Mihailo Samoran]/</ref>. ==Savet== Međunarodni Savet Asocijacije čine: Nicholas Cox ([[Velika Britanija]]), Heike Fricke ([[Nemačka]]), James Gillespie<ref>Rachel Yoder, with Robert Walzel, John Scott, and Rose Scott, "Tribute to James Gillespie, Editor ''Emeritus''" ''The Clarinet'' Vol. 53, No. 4 (September 2026), p. 44</ref> ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Andrea Massimo Grassi ([[Italija]]), Alan R. Kay ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Jože Kotar ([[Slovenija]]), Milan Milošević ([[Kanada]]), Jean-Marie Paul ([[Francuska]]), Kyrill Rybakov ([[Rusija]]), Vladimir Skorohodov ([[Belorusija]]), Robert Spring ([[SAD]]), Stephan Vermeersch ([[Belgija]]), Eva Wasserman-Margolis ([[Izrael]]), Anton Weinberg ([[Velika Britanija]]) i Floyd Williams ([[Australia, Villa Corzo|Australija]]).<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=ca2d78d8b4&e=309118bb1d ECA Newsletter, 16 July 2016]</ref> == Serbian Clarinet Academy and Festival == Na skupštini Asocijacije, održanoj 17. 10. 2015. godine u Beogradu, doneta je odluka o pokretanju serije koncerata, predavanja i seminara u različitim gradovima u Srbiji, u okviru međunarodnog projekta Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom ''Serbian Clarinet Academy and Festival''. Od 2016. godine do danas, u koncertnim salama i muzičkim školama u Beogradu, Kruševcu, Trsteniku, Vrnjačkoj Banji, Kraljevu... gostovali su srpski i strani umetnici (Stephan Vermeersch, Marcin Domagała, Hedwig Swimberghe, Andrea Massimo Grassi, Anna Quaranta, Gregory Barrett, Rebecca Rischin, Andrija Blagojević...).<ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/376162/Beograd/Hedvig-Svimberg-pred-beogradskom-publikom Hedvig Svimberg pred beogradskom publikom], [[Politika]], 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.skc.org.rs/koncerti/hedwig-swimberghe-klarinet-i-katarina-radovanovic-jeremic-klavir.html Hedwig Swimberghe, klarinet i Katarina Radovanović Jeremić, klavir ], [[SKC]], 13. 02. 2017</ref><ref>[https://studentski2.rssing.com/chan-9967440/article302.html Prvi koncert Hedwig Swimberghe u Srbiji u okviru međunarodne manifestacije Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom Serbian Clarinet Academy and Festival]]</ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe KONCERT HEDWIG SWIMBERGHE ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250217134846/https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe |date=2025-02-17 }} u Narodnom muzeju u Kruševcu, 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.rtk.rs/2017/03/15/koncert-belgijskog-klarinetiste-hedviga-svimberga-u-krusevcu/ Koncert belgijskog klarinetiste Hedviga Svimberga u Kruševcu], RTK, 15. 03. 2017</ref><ref>[https://mokranjac-kraljevo.com/koncert-hedvig-svimberg/17353572_1870775559833220_2215196233728859158_n/ Hedvig Svimberg u Muzičkoj školi "Mokranjac" u Kraljevu]</ref><ref>[https://www.kucadjurejaksica.rs/?p=2248 Концерт -Хедвиг Свимберг, кларинет (Белгија), Петак, 17.март 2017 ]</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/en-us/2017/04/andrea-massimo-grassi-clarinet-and-anna-quaranta-piano/ Andrea Massimo Grassi, clarinet and Anna Quaranta, piano - Concert is organized in cooperation with the Italian Institute of Culture in Belgrade and Serbian Clarinet Academy and Festival. ]</ref><ref>[https://iicbelgrado.esteri.it/sr/gli_eventi/calendario/concerto-del-duo-andrea-massimo-2/ Koncert dua Andrea Masimo Grasi & Ana Kvaranta - u okviru manifestacije Serbian Clarinet Academy and Festival.] </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1889-odrzan-koncert-gregory-barrett-usa-klarinet Održan koncert- Gregory Barrett (USA), klarinet]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KCK, 19. 05. 2017</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/2018/05/5924/ Koncert klarinetistkinje Rebeke Rišin i pijanistkinje Mione Barbul - Koncert je deo međunarodnog projekta Serbian Clarinet Academy and Festival, u saradnji sa Nacionalnom srpskom klarinetističkom asocijacijom. Osim u Beogradu, čuvena američka klarinetistkinja će održati koncerte, seminare i predstavljanje svoje knjige i u Vrnjačkoj Banji, Kruševcu, Trsteniku i Pančevu.], KCB, 21. 05. 2018</ref><ref>[https://www.rtvtrstenik.rs/2019/11/26/koncert-zaklarinet/ Koncert za klarinet], RTV Trstenik, 26. 11. 2019 </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/3168-koncert-m-a-r-c-i-n-domagala-pol-j-s-k-a-klarinet-bas-klarinet-2KONCERT Marcin Domagała (Poljska) ~ klarinet & bas klarinet]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KCK, 28. 11. 2019</ref><ref>[https://www.dksg.rs/lat/marcin-domagala MARCIN DOMAGALA], DKSG Beograd, 29. 11. 2019</ref><ref>[https://krusevacgrad.rs/medjunarodna-saradnja-krusevackog-klarinetiste/ Međunrodna saradnja kruševačkog klarinetiste], Grad, 16.08.2023</ref><ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Izveštaj o izboru u zvanje - Andrija Blagojević], Fakultet umetnosti u Kosovskoj Mitrovici, 13. 05. 2024</ref> == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * [http://www.europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 European Clarinet Association - News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161129082722/http://europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 |date=2016-11-29 }} *Blagojević, Andrija. "The Foundation of the National Serbian Clarinet Association." ''The Clarinet'' 43, no. 3 (June 2016): 11 . *Blagojević, Andrija. “News from Serbia.“ ''Clarinet & Saxophone'' 41, no. 2 (Summer 2016): 9. *Blagojević, Andrija. "Serbische Klarinettengesellschaft gegründet.” ''‘rohrblatt – Die Zeitschrift für Oboe, Klarinette, Fagott und Saxophon'' 31, Heft 3 (2016): 130–131. *Благојевић, Андрија. „Национална српска кларинетистичка асоцијација – Поводом годишњице оснивања.“ ''Путеви културе – часопис за културу и уметност'' 26 (2017): 93–96 (ISSN 1451-3722, УДК 78, COBISS.SR-ID 516212410). [[Kategorija:Udruženja umjetnika]] [[Kategorija:Udruženja]] q27d1ybwy0905xtrbinslyafz8xwr3c 42690743 42690741 2026-09-21T02:44:40Z Andrija.b 4516 /* Serbian Clarinet Academy and Festival */ Nisu mrtvi linkovi. 42690743 wikitext text/x-wiki '''Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija''' ([[Engleski jezik|engl.]] National Serbian Clarinet Association, [[Skraćenica|skrać.]] [[NSCA]]) je neprofitno strukovno udruženje, koje su 2015. godine osnovali srpski klarinetisti, mahom [[Član|članovi]] srpskih ogranaka međunarodnih [[Udruženje|udruženja]] [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|International Clarinet Association]] ([[ICA]]) i European Clarinet Association (ECA). ==Oblast ostvarivanja ciljeva== Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija ostvaruje ciljeve u oblasti [[Kultura|kulture]], [[Umetnost|umetnosti]], [[Nauka|nauke]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]]. ==Upravni odbor== Upravni odbor Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije čine: * Andrija Blagojević,<ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Andrija Blagojević]</ref> vanredni profesor za umetničku oblast [[Klarinet]] na Fakultetu umetnosti u Kosovskoj Mitrovici,<ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Nastavnici i saradnici - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019210127/https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Izbori u zvanje - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211001224554/https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>[https://drive.google.com/file/d/1FtjSufe8VdKn1P_tONZn8iz1gs7JMr_F/view Andrija Blagojević - CV na sajtu Fakulteta umetnosti]</ref>prvi [[Klarinetisti u Srbiji|klarinetista iz Srbije]] primljen u članstvo [[ICA]] i ECA, predsedavajući za Srbiju [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|Međunarodne klarinetističke asocijacije]],<ref>[https://clarinet.org/international-chairs/ International Clarinet Association - International Chairs]</ref> urednik biltena<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=c203701baa European Clarinet Association Newsflash July 2016]</ref> i član Borda direktora Evropske klarinetističke asocijacije,<ref>{{Cite web |title=European Clarinet Association - About |url=http://europeanclarinetassociation.eu/about.html |access-date=2017-09-08 |archive-date=2018-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829225459/http://europeanclarinetassociation.eu/about.html }}</ref><ref>[https://www.kurir.rs/vesti/srbija/4352510/evropsko-priznanje-za-profesora-iz-krusevca-andrija-blagojevic-izabran-za-clana-borda-direktora-european-clarinet-association EVROPSKO PRIZNANJE ZA PROFESORA IZ KRUŠEVCA: Andrija Blagojević izabran za člana Borda direktora European Clarinet Association], Kurir, 10.02.2024.</ref> * Predrag Nedeljković, bas klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]],<ref>[http://www.bgf.rs/orkestar_cp/predrag-nedeljkovic/ Beogradska filharmonija - Predrag Nedeljković]</ref> * Milan Orlović, [[Diploma|diplomirani]] [[muzičar]]-[[klarinetista]], prvi [[klarinetista]] [[Niš|Vojnog orkestra "Niš"]], * Darko Perčević, profesor klarineta u Muzičkoj školi "Vojislav-Lale Stefanović" u Užicu,<ref>{{Cite web |title=Darko Perčević - biografija |url=http://darkopercevic.com/sr/biografija/ |access-date=2020-02-28 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228020822/http://darkopercevic.com/sr/biografija/ }}</ref> * Mihailo Samoran, klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]]<ref>[http://www.bgf.rs/lt/orkestar_cp/mihailo-samoran Beogradska filharmonija - Mihailo Samoran]/</ref>. ==Savet== Međunarodni Savet Asocijacije čine: Nicholas Cox ([[Velika Britanija]]), Heike Fricke ([[Nemačka]]), James Gillespie<ref>Rachel Yoder, with Robert Walzel, John Scott, and Rose Scott, "Tribute to James Gillespie, Editor ''Emeritus''" ''The Clarinet'' Vol. 53, No. 4 (September 2026), p. 44</ref> ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Andrea Massimo Grassi ([[Italija]]), Alan R. Kay ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Jože Kotar ([[Slovenija]]), Milan Milošević ([[Kanada]]), Jean-Marie Paul ([[Francuska]]), Kyrill Rybakov ([[Rusija]]), Vladimir Skorohodov ([[Belorusija]]), Robert Spring ([[SAD]]), Stephan Vermeersch ([[Belgija]]), Eva Wasserman-Margolis ([[Izrael]]), Anton Weinberg ([[Velika Britanija]]) i Floyd Williams ([[Australia, Villa Corzo|Australija]]).<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=ca2d78d8b4&e=309118bb1d ECA Newsletter, 16 July 2016]</ref> == Serbian Clarinet Academy and Festival == Na skupštini Asocijacije, održanoj 17. 10. 2015. godine u Beogradu, doneta je odluka o pokretanju serije koncerata, predavanja i seminara u različitim gradovima u Srbiji, u okviru međunarodnog projekta Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom ''Serbian Clarinet Academy and Festival''. Od 2016. godine do danas, u koncertnim salama i muzičkim školama u Beogradu, Kruševcu, Trsteniku, Vrnjačkoj Banji, Kraljevu... gostovali su srpski i strani umetnici (Stephan Vermeersch, Marcin Domagała, Hedwig Swimberghe, Andrea Massimo Grassi, Anna Quaranta, Gregory Barrett, Rebecca Rischin, Andrija Blagojević...).<ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/376162/Beograd/Hedvig-Svimberg-pred-beogradskom-publikom Hedvig Svimberg pred beogradskom publikom], [[Politika]], 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.skc.org.rs/koncerti/hedwig-swimberghe-klarinet-i-katarina-radovanovic-jeremic-klavir.html Hedwig Swimberghe, klarinet i Katarina Radovanović Jeremić, klavir ], [[SKC]], 13. 02. 2017</ref><ref>[https://studentski2.rssing.com/chan-9967440/article302.html Prvi koncert Hedwig Swimberghe u Srbiji u okviru međunarodne manifestacije Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom Serbian Clarinet Academy and Festival]]</ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe KONCERT HEDWIG SWIMBERGHE ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250217134846/https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe |date=2025-02-17 }} u Narodnom muzeju u Kruševcu, 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.rtk.rs/2017/03/15/koncert-belgijskog-klarinetiste-hedviga-svimberga-u-krusevcu/ Koncert belgijskog klarinetiste Hedviga Svimberga u Kruševcu], RTK, 15. 03. 2017</ref><ref>[https://mokranjac-kraljevo.com/koncert-hedvig-svimberg/17353572_1870775559833220_2215196233728859158_n/ Hedvig Svimberg u Muzičkoj školi "Mokranjac" u Kraljevu]</ref><ref>[https://www.kucadjurejaksica.rs/?p=2248 Концерт -Хедвиг Свимберг, кларинет (Белгија), Петак, 17.март 2017 ]</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/en-us/2017/04/andrea-massimo-grassi-clarinet-and-anna-quaranta-piano/ Andrea Massimo Grassi, clarinet and Anna Quaranta, piano - Concert is organized in cooperation with the Italian Institute of Culture in Belgrade and Serbian Clarinet Academy and Festival. ]</ref><ref>[https://iicbelgrado.esteri.it/sr/gli_eventi/calendario/concerto-del-duo-andrea-massimo-2/ Koncert dua Andrea Masimo Grasi & Ana Kvaranta - u okviru manifestacije Serbian Clarinet Academy and Festival.] </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1889-odrzan-koncert-gregory-barrett-usa-klarinet Održan koncert- Gregory Barrett (USA), klarinet], KCK, 19. 05. 2017</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/2018/05/5924/ Koncert klarinetistkinje Rebeke Rišin i pijanistkinje Mione Barbul - Koncert je deo međunarodnog projekta Serbian Clarinet Academy and Festival, u saradnji sa Nacionalnom srpskom klarinetističkom asocijacijom. Osim u Beogradu, čuvena američka klarinetistkinja će održati koncerte, seminare i predstavljanje svoje knjige i u Vrnjačkoj Banji, Kruševcu, Trsteniku i Pančevu.], KCB, 21. 05. 2018</ref><ref>[https://www.rtvtrstenik.rs/2019/11/26/koncert-zaklarinet/ Koncert za klarinet], RTV Trstenik, 26. 11. 2019 </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/3168-koncert-m-a-r-c-i-n-domagala-pol-j-s-k-a-klarinet-bas-klarinet-2KONCERT Marcin Domagała (Poljska) ~ klarinet & bas klarinet], KCK, 28. 11. 2019</ref><ref>[https://www.dksg.rs/lat/marcin-domagala MARCIN DOMAGALA], DKSG Beograd, 29. 11. 2019</ref><ref>[https://krusevacgrad.rs/medjunarodna-saradnja-krusevackog-klarinetiste/ Međunrodna saradnja kruševačkog klarinetiste], Grad, 16.08.2023</ref><ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Izveštaj o izboru u zvanje - Andrija Blagojević], Fakultet umetnosti u Kosovskoj Mitrovici, 13. 05. 2024</ref> == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * [http://www.europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 European Clarinet Association - News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161129082722/http://europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 |date=2016-11-29 }} *Blagojević, Andrija. "The Foundation of the National Serbian Clarinet Association." ''The Clarinet'' 43, no. 3 (June 2016): 11 . *Blagojević, Andrija. “News from Serbia.“ ''Clarinet & Saxophone'' 41, no. 2 (Summer 2016): 9. *Blagojević, Andrija. "Serbische Klarinettengesellschaft gegründet.” ''‘rohrblatt – Die Zeitschrift für Oboe, Klarinette, Fagott und Saxophon'' 31, Heft 3 (2016): 130–131. *Благојевић, Андрија. „Национална српска кларинетистичка асоцијација – Поводом годишњице оснивања.“ ''Путеви културе – часопис за културу и уметност'' 26 (2017): 93–96 (ISSN 1451-3722, УДК 78, COBISS.SR-ID 516212410). [[Kategorija:Udruženja umjetnika]] [[Kategorija:Udruženja]] hpcwczmm53vt8p79b7550k79kxl2wyy 0 4600329 42690627 42670288 2026-09-20T21:21:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690627 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = Boy | Type = Studio | Longtype = | Izvođač/ica = [[U2]] | image = U2 Boy.png | Veličina_slike = 260px | Caption = | Datum = {{start date|1980|10|20|df=yes}} | Snimanje = srpanj/jul - rujan/septembar [[1980]].<br><small>Windmill Lane Studios, [[Dublin]]</small> | Žanr = [[Rock]], [[post-punk]] | Trajanje = 42:52 | Jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | Izdavač = [[Island Records]] | Producent = [[Steve Lillywhite]] | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = | Ime_albuma = Boy | Album_poslije = [[October (album benda U2)|October]] | godina0 = | godina = 1980. | godina2 = 1981. | Misc = }} '''''Boy''''' je debitantski studijski [[Glazbeni album|album]] [[Irska|irskog]] [[rock]] sastava [[U2]]. Izdala ga je kuća [[Island Records]] [[1980]]. Sadrži mnoge pjesme iz bendovog tadašnjeg kataloga od 40 pjesama, uključujući i dvije pjesme koje su ponovo snimljene nakon njihovog debitantskog zapisa, [[Extended play|EP-a]] ''[[Three (EP benda U2)|Three]]''. Album je prvobitno trebao productirati [[Martin Hannett]], koji je producirao bendov prvi singl za [[Island Records]], "[[11 O'Clock Tick Tock]]", ali ga je na kraju zamijenio [[Steve Lillywhite]], što je bila U2-ova prva suradnja s njim. ''Boy'' je sniman od srpnja/jula do rujna/septembra 1980. u Windmill Lane studiju u [[Dublin]]u, u kojem su U2 snimali tijekom 1980-ih. Lillywhite je primjenjivao neuobičajene metode produkcije, primjerice snimanje [[Larry Mullen Jr.|Mullenovih]] bubnjeva na stepeništu, kao i snimanje razbivenih boca te vilica u blizini vrtećeg kotača bicikla.<ref name="mccorm96">McCormick (2006.), pp. 96–100</ref> Bend je smatrao Lillywhitea ohrabrujućim i kreativnim, pa je on postao čest producent njihovih snimki. Tematski, tekstovi u albumu ''Boy'' se osvrću na adolescenciju, nevinost i prelazak u odraslu dob,<ref>Jobling (2014), p. 67</ref> a te su teme predstavljene na omotu albuma kroz fotografiju dječačkog lica.<ref name="mccorm96"/> ''Boy'' je dobio većinom pozitivne kritike i uključio je prvi singl benda U2 koji je emitiran na američkom radiju, "[[I Will Follow]]". Popeo se na 52. mjesto na UK, i 63. mjesto na američkoj top ljestvici. Album je pratila bendova prva turneja po kontinentalnoj Europi i SAD-u, [[Boy turneja]].<ref>de la Parra (2003), pp. 16–17</ref> [[2003]]. godine, album se našao na 417. mjestu najboljih albuma svih vremena po izboru časopisa ''[[Rolling Stone]]''. [[2008]]. godine je izašla remasterirano izdanje albuma. ==Popis kompozicija== {{tracklist | all_writing = U2 | headline = Prva strana | title1 = [[I Will Follow]] | length1 = 3:40 | title2 = Twilight | length2 = 4:22 | title3 = [[An Cat Dubh / Into the Heart|An Cat Dubh]] | length3 = 4:46 | title4 = [[An Cat Dubh / Into the Heart|Into the Heart]] | length4 = 3:27 | title5 = Out of Control | length5 = 4:12 }} {{tracklist | headline = Druga strana | title1 = Stories for Boys | length1 = 3:04 | title2 = The Ocean | length2 = 1:34 | title3 = A Day Without Me | length3 = 3:12 | title4 = Another Time, Another Place | length4 = 4:31 | title5 = [[The Electric Co.]] | length5 = 4:47 | title6 = Shadows and Tall Trees | length6 = 5:13 | note6 = sadrži kratki instrumental u nekim primjercima | total_length = 42:52 }} '''Napomene'''<br> Rane vinilne i neke kasetne verzije albuma imaju nepopisani i bezimeni 30-sekundni instrumentalni demo pjesme "Saturday Night", koja će kasnije postati "[[Fire (pjesma benda U2)|Fire]]" (s albuma ''[[October (album benda U2)|October]]'' iz [[1981]].), na samom kraju albuma, nakon pjesme "Shadows and Tall Trees". Ovaj je isječak izbačen iz većine vinilnih i svih ranih CD izdanja. Ipak, vraćen je na remasteriranim izdanjima albuma ''Boy'', a po prvi se put pojavio u punom trajanju pod nazivom "Saturday Night" na CD-u s B-stranama Deluxe izdanja remasterirane verzije. Do tada se smatralo da je taj isječak u stvari "Fire". Neka izdanja albuma, većinom ona u Sjevernoj Americi, bilježe trajanja pjesama "An Cat Dubh" i "Into The Heart" u iznosima 6:21, odnosno 1:53. Remasterirano izdanje iz 2008. je vratilo originalna europska trajanja od 4:47, odnosno 3:28. Ranija CD izdanja (tiskana u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] u digipaku) su spojila te dvije pjesme u jedan zapis trajanja 8:15, kao i neka američka izdanja u "jewel" kutiji (na disku, ali ne na omotu). ==Remasterirano izdanje iz 2008.== 9. travnja/aprila [[2008]]., na U2.com je potvrđeno da će ''Boy'', zajedno s druga dva bendova početna albuma, ''[[October (album benda U2)|October]]'' i ''[[War (album benda U2)|War]]'', izaći u remasteriranom izdanju.<ref name="Remaster">{{cite web |url=http://www.u2.com/news/index.php?mode=full&news_id=2216 |title=Boy, October, War: Remastered |publisher=U2.com |date=9. travnja/aprila 2008.|accessdate=9. travnja/aprila 2008.}}</ref> Ovo je izdanje izašlo 21. srpnja/jula 2008. u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u SAD-u idući dan. Slika na omotu je izmijenjena kako bi se smanjio bijeli prostor s nazivima pjesama. Remasterirani album je izašao u tri različita formata:<ref name="Remaster" /> #'''Standardni format''': jedan CD s remasteriranim zvukom i obnovljenim omotom. Uključuje knjižicu na 16 stranica s prethodno neobjavljenim fotografijama, cijelim tekstovima pjesama i novim napomenama Paula Morleyja. Svih 11 pjesama je isto kao u prethodnom izdanju albuma. #'''Deluxe format''': standardni CD (vidjeti gore) i bonus CD. Bonus CD sadrži B-strane, pjesme izvedene uživo i raritete. Uključuje i knjižicu na 32 stranice s prethodno neobjavljenim fotografijama, cijelim tekstovima pjesama, novim napomenama Paula Morleyja i Edgeove napomene o bonus materijalu. #'''Vinilni format''': remasterirani album na vinilnoj ploči od 180 grama s obnovljenim omotom. ===Bonus CD=== {{tracklist | total_length = 52:26 | extra_column = Prvobitni izlazak | all_writing = U2 | title1 = I Will Follow | note1 = Prethodno neobjavljeni miks | extra1 = Prethodno neobjavljeno | length1 = 3:38 | title2 = [[11 O'Clock Tick Tock]] | note2 = verzija sa singla | extra2 = "11 O'Clock Tick Tock" singl | length2 = 3:47 | title3 = Touch | note3 = verzija sa singla | extra3 = "11 O'Clock Tick Tock" singl | length3 = 3:26 | title4 = Speed of Life | note4 = Instrumental | extra4 = Prethodno neobjavljeni isječak sa snimanja albuma ''Boy'' | length4 = 3:19 | title5 = Saturday Night | note5 = rana verzija pjesme "[[Fire (U2 song)|Fire]]" | extra5 = Prethodno neobjavljeni isječak sa snimanja albuma ''Boy'' | length5 = 5:13 | title6 = Things to Make and Do | extra6 = "[[A Day Without Me]]" singl | length6 = 2:17 | title7 = Out of Control | note7 = verzija sa singla | extra7 = ''[[Three (EP benda U2)|Three]]'' EP | length7 = 3:53 | title8 = Boy-Girl | note8 = verzija sa singla | extra8 = ''Three'' EP | length8 = 3:23 | title9 = Stories for Boys | note9 = verzija sa singla | extra9 = ''Three'' EP | length9 = 2:42 | title10 = Another Day | note10 = verzija sa singla | extra10 = "Another Day" singl | length10 = 3:28 | title11 = Twilight (demo) | note11 = verzija sa singla | extra11 = "Another Day" singl | length11 = 4:35 | title12 = Boy-Girl | note12 = uživo iz kluba [[Marquee Club|Marquee]], [[London]], 22. rujna/septembra 1980. | extra12 = "[[I Will Follow]]" singl | length12 = 3:26 | title13 = 11 O'Clock Tick Tock | note13 = uživo iz kluba Marquee, London, 22. rujna/septembra 1980. | extra13 = Prethodno neobjavljeno | length13 = 4:59 | title14 = Cartoon World | note14 = uživo iz [[National Stadium (Ireland)|Nacionalnog stadiona]], [[Dublin]], 26. veljače/februara 1980. | extra14 = Prethodno neobjavljeno' | length14 = 4:20 }} ==Osoblje== '''U2'''<ref name="album notes">{{cite AV media notes|title=Boy|author=[[U2]]|year=1980|publisher=[[Island Records]]|type=Vinyl}}</ref><ref group="nb" name="uncredit">Edgeov prateći vokal nije zapisan na knižici, ali je ovdje prijavljen zbog njegove ''de facto'' primarne uloge u bendu. Lillywhiteov metalofon nije zapisan na knjižici, ali je ovdje prijavljen na njegovim i bendovim informacijama sa snimanja.</ref> *[[Bono]] – glavni vokal *[[The Edge]] – gitara, prateći vokal *[[Adam Clayton]] – bas gitara *[[Larry Mullen Jr.]] – bubnjevi '''Dodatni izvođač'''<ref name="album notes"/><ref group="nb" name="uncredit"/> *[[Steve Lillywhite]] – [[metalofon]] '''Tehničko osoblje'''<ref name="album notes"/> *Steve Lillywhite – [[Glazbeni producent|producent]] *Paul Thomas – [[Audio inženjer|inženjer]] *Kevin Moloney – pomoćni inženjer *John Dent – [[Audio mastering|mastering]] == Izvori == '''Napomene''' {{Reflist|group=nb}} <references/> == Vanjske veze == *{{Discogs master|type=album|48750}} *[http://www.u2.com/music/Albums/4003/Boy ''Boy'']{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} na U2.com {{U2}} [[Kategorija:Albumi 1980.]] [[Kategorija:Albumi benda U2]] gxd6jf3wenibp836s2edi8j1nctzujj 0 4617854 42690613 42583689 2026-09-20T18:23:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690613 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|fudbalskog trenera|Bogić Bogićević (trener)}} {{Infokutija05 političar |name = Bogić Bogićević |image = Bogić Bogićević.jpg |order = 6. [[SR BiH|bosanskohercagovački]] član [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]] |term_start = 16. maj 1989 |term_end = 27. april 1992 |predecessor = [[Raif Dizdarević]] |successor = '''položaj ukinut''' |birth_date = |birth_place = [[Ugljevik]], [[NR BiH]], [[FNRJ]] |death_date = |death_place = |spouse = |party = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] (od 1990)<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] ([[SK BiH|BiH]]) (do 1990) |nationality = [[Srbi u BiH|bosanski Srbin]] }} '''Bogić Bogićević''' (rođen [[15. maj]]a [[1953]]. u [[Ugljevik]]u<ref>[http://diwan-magazine.com/licnost-bogic-bogicevic-ja-jesam-srbin-ali-ne-po-profesiji/ Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305231619/http://diwan-magazine.com/licnost-bogic-bogicevic-ja-jesam-srbin-ali-ne-po-profesiji/ |date=2016-03-05 }}, pristupljeno 15. novembra 2014.</ref>) je [[BiH|bosanskohercegovački]] i bivši [[SFRJ|jugoslavenski]] političar, poznat po tome što je kao posljednji član [[Predsjedništva SFRJ|Predjedništva SFRJ]] iz [[SR BiH|Bosne i Hercegovine]] imao važnu ulogu u događajima vezanima za [[raspad Jugoslavije]]. Bogićević se rodio u porodici [[Srbi u BiH|bosanskih Srba]]. U Predsjedništvo SFRJ je izabran neposredno pred uvođenje [[demokracija|demokratskog]] [[višepartijski sistem|višepartijskog sistema]], ali u vrijeme kada se tada vladajući [[Savez komunista BiH]] okrenuo reformama u tom smjeru; tako je Bogićevića umjesto Skupštine SR BiH izabrali glasači između pet, formalno [[nezavisni političar|nezavisnih]] kandidata. Bogićević je u Predsjedništvu SFRJ nastojao zastupati službeno stajalište SR BiH o tome da se zajednička država sačuva kroz kompromisno redefiniranje njenog ustavnopravnog poretka. Godine 1990. je iazabran za predsjednika Savjeta za zaštitu ustavnog poretka. Zbog svojih je stavova, međutim, došao u sukob sa [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] i vodstvom [[JNA]], te je upravo njegov glas u martu 1991. spriječio uvođenje izvanrednog stanja u SFRJ. Nakon izbijanja rata u Sloveniji se sa svojim [[SR Makednija|makedonskim]] kolegom [[Vasil Tupurkovski|Vasilom Tupurkovskim]] sudjelovao u pregovorima o puštanju zarobljenih pripadnika [[JNA]]. U jesen 1991. se neformalno povukao iz Predsjedništva. U narednom periodu, bio je poslanik u Predstavničkom domu [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamenta SR BiH]], potpredsjednik [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]], i predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.<ref>{{Cite web |title=Bogić Bogićević: Čovjek koji je rekao "ne"<!-- Bot generated title --> |url=http://www.slobodnaevropa.org/Content/Article/1045338.html |access-date=2018-05-13 |archivedate=2013-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130719004544/http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1045338.html |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1953||Bogićević, Bogić}} [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Članovi Predsedništva SFRJ]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] l43dqg0b6p3kx4x09hxqsc9z95nicjn 0 4628017 42690746 42260533 2026-09-21T04:53:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690746 wikitext text/x-wiki '''Careva džamija u Bileći''' (Gradska ili Obradovića džamija), nalazi se u centru [[Bileća|Bileće]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 22. maja 2006. godine je donijela odluku da se džamija proglasi za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bileca_Careva%20dzamija%20BH.pdf|title= Careva džamija|work= kons.gov.ba|accessdate= 13. 11. 2016}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Historija == Izgradnja Careve džamije započeta je 1889. godine i dovršena je 1895. godine. Nova džamija u gradu sagrađena je na temeljima stare džamije. Džamija je izgrađena novcem kojeg je dala [[Zemaljska vlada BiH]] (40 000 kruna) i domaće stanovništvo. U isto vrijeme kad je građena džamija u Bileći, u njenoj neposrednoj blizini, građena je i pravoslavna crkva. Crkva je sagrađena 1896. godine. Zemaljska vlada je dala potrebna finansijska sredstva i za izgradnju crkve. Kako se džamija počela graditi od neobrađenog kamena, bilećki muslimani su se obratili caru [[Franjo Josif|Franji Josifu]] u Beč, sa predstavkom i zamolili da se džamija u Bileći izgradi od tesanog kamena kao i crkva. Car je dao odobrenje i poklonio ćilim. Munara Careve džamije je bila oštećena od udara groma 1925. godine, i to njen donji dio, kaca, koji je kasnije restauriran. Za vrijeme II svjetskog rata, džamija je bila oštećena na nekoliko mjesta, i tom prilikom su bili oštećeni krov i zidovi. Godine 1965. ova oštećenja su sanirana. Tada je izgrađena gasulhana i ograđen harem džamije. Careva džamija je minirana 1992. godine i tom prilikom su potpuno uništeni krov, munara i enterijer džamije, dok su zidovi znatno oštećeni. Ponovo je obnovljena 2011. godine. == Opis == Prema konceptu prostorne organizacije, Careva džamija pripada tipu jednoprostornih džamija dimentija 11,4x11,4 metara, sa kamenom [[Munara|munarom]] visine 23 metra. Kamene munare kvadratne osnove nalaze se jedino uz džamije u Hercegovini. Munare četvrtastog oblika imale su Telarevića džamija u Bjeljanima kod Stoca, džamije u okolini Bileće: [[Avdića džamija u Planoj]], džamija u Kljunima, Kružnju i Svinjarini, džamije na području Nevesinja: Perkušića džamija u Nevesinju, Čelebića džamija u [[Donja Bijenja|Donjoj Bijenji]], džamija u Kruševljanima, zatim, džamija u Glavatičevu kod [[Konjic]]a, Fatime kadune u [[Mostar]]u. Centralni prostor džamije je natkriven unutrašnjom kupolom sa tjemenom na visini od cca 11 m od kote poda džamije. Kupola je pokrivena šesterostrešnim šatorastim krovom, drvene konstrukcije. Šatorasti krov je oslonjen na osmougaoni tambur. Prelaz iz kvadratne osnove u tambur ostvaren je preko četiri trompe. U enterijeru je [[mihrab]] bez dekora, [[mimber]] od kamena i drveni [[mahfil]]. == Literatura == * [https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116235459/https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html |date=2021-01-16 }} == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Džamije u Bileći]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bileći]] sxblr0v5ppltrj94b5igum6tdcj2ypp 0 4628435 42690745 41202678 2026-09-21T04:53:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690745 wikitext text/x-wiki [[File: Sarajevo emperors mosque IMG 1125.jpg|mini|desno|Ulazni trijem Careve džamije u Sarajevu]] [[File:Tsars Mosque.jpg|mini|desno|Objekat Ulema-medžlisa uz Carevu džamiju u Sarajevu, po projektu [[Karlo Paržik|Karla Paržika]] u duhu [[Bosanski stil u arhitekturi|Bosanskog sloga]]]] '''Careva džamija''' , (Hatibova, Stara sultan Mehmeda, Stara-Atik, Gazi sultan Fatih Mehmed-hanova džamija), nalazi se u opštini Stari Grad u [[Sarajevo|Sarajevu]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. godine je donijela odluku da se džamija proglasi za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/carsijskaBH.pdf |title= Careva džamija |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 11. 2018 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Historija == U [[Osmansko carstvo|turskim dokumentima]] se spominje prvobitno postojanje jedne manje džamije na mjestu današnje Careve džamije za koju se, na osnovu jednog kasnijeg zapisa, zna da ju je podigao [[Isa-beg Isaković]]<ref name="Bejtić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/121951631/Ulice-i-trgovi-Sarajeva-topografija-geneza-i-toponimija-Alija-Bejtić-1973 |title= Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi |work= Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |accessdate= 13. 9. 2016 |archivedate= 2019-05-02 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20190502164535/https://de.scribd.com/document/121951631/Ulice-i-trgovi-Sarajeva-topografija-geneza-i-toponimija-Alija-Bejti%C4%87-1973 |deadurl= yes }}</ref>. Sam prostorni položaj te džamije u odnosu na prostorni razmještaj ostalih objekata, koji se izričito navode kao Isa-begove zadužbine, potvrđuje prethodnu tvrdnju. Iz navedenog proizlazi da je Isa-beg džamiju gradio u slavu sultana [[Mehmed II|Mehmeda II Osvajača]], kome ju je poklonio, pa iz tog razloga sredstva za njeno održavanje i plaće službenicima nije predvidio svojom vakufnamom. Krajem novembra ili početkom decembra 1480. godine, za vrijeme trodnevnih napada, osvajanja, pljačkanja i paljenja, vojska [[Ugarska|mađarskog]] kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]], predvođena [[Vuk Branković (despot)|Vukom Grgurevićem]] i banovima Ladislavom od Egervara i Petrom Dojčinom je zapalila grad, a iz jednog kasnijeg sudskog iskaza iz 1565. godine se saznaje da je u tom požaru teško oštećena i Careva džamija. Godine 1565, je temeljno dograđena (kamena [[munara]] i [[kupola]]). Godine 1697, prilikom osvajanje Sarajeva od strane princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], u katastrofalnom požaru, teže je oštećena Careva džamija i svi objekti u njenoj neposrednoj okolini. Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije i oružanog otpora sarajevskog stanovništva austrijskoj vojsci, grad je 19. augusta 1878. godine zauzet, a nekoliko džamija je pretvoreno u skladišta, uključujući i Carevu, koja do kraja 1891. godine ostaje zatvorena. Godine 1910. izgrađen je objekat Ulema-medžlisa, a [[džamija]] obnovljena. Projekat je uradio arhitekta [[Karlo Paržik]]. U periodu 1995-2000. godine, u Carevoj džamiji su, uz saglasnost Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, uglavnom sanirana ratna oštećenja, == Opis == Graditeljsku cjelinu danas čine džamija sa natkrivenim ulaznim trijemom i dva trakta trijema sa kolonadama stupova natkrivenim kupolama, koji povezuju džamiju sa zgradom Ulema-medžlisa i formiraju unutrašnje dvorište sa šadrvanom, harem sa nišanima i [[Turbeta u Bosni i Hercegovini|turbetom šejha Bistrigije]], kameni zidovi ograde, dvije kapije kao i objekat Isa-begove banje.<ref name="PašićA">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/266532263/Islamic-Architecture-in-Bosnia-and-Hercegovina-Amir-Pasic|title= Amir Pašić: Islamic Arhitecture in Bosnia und Hercegovine |work=Istanbul, 1994 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref> Sam objekat džamije je tokom svog postojanja prošao nekoliko faza [[Arhitektura|arhitektonskih]] dogradnji. Najstariji dio džamije iz 1565. godine jeste centralni kubus, kome su oko 1800. godine dodane dvije bočne lađe sa arkadama. Obje tetime su oko 1848. godine zazidane i spojene sa centralnim molitvenim prostorom vratima. Nova Isa-begova banja sagrađena je 1891. godine, a Palata Ulema-medžlisa sagrađena je 1910. godine. U arhitektonskom pogledu Careva džamija u Sarajevu, tačnije njen središnji deo koji je nastao 1565/66 - molitveni kubus s kupolom na trompama i minaret prislonjen uz njegovu desnu stranu, pripada standardnom tipu [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|jednoprostorne kupolne džamije]] sa trijemom i jednim [[Munara|minaretom]]<ref>Andrejević, 1984</ref>. Centralni kubus džamije je ukupnih vanjskih gabarita 15,63x15,66 m. === Objekat Ulema-medžlisa === Praveći određeni otklon od eklekticizma, u svojoj namjeri ka razumijevanju Islamska arhitekturaislamske arhitekture i pravljenja sinteze oblikovnih, funkcionalnih i konstruktivnih elemenata, arhitekti Paržik daje primjer kvalitetne primjene organskog jedinstva forme i dekoracije u arhitekturi na tlu Bosne i Hercegovine u periodu 1878-1914. godine. Primjenjen je princip prostorne organizacije oko centralnog dvorišta, što asocira na koncept osmanskih [[medresa]]. Ulaz u kompleks rješaven je pasažom postavljenim u osovini ulaza u džamiju, koji vodi u unutrašnje dvorište. Visinski, objekat je raščlanjen na niži prizemni dio, u sredini objekta, dužine od cca 17,50 m, i bočne dijelove visine dvije etaže. Posmatrajući objekat sa druge strane obale [[Miljacka|Miljacke]], objekat ne spriječava vizure na objekat džamije u pozadini kompleksa. Dispoziciono, objekat je rješen dvotraktno. U užem traktu su komunikacije i sanitarni blok, a u širem traktu su radne prostorije orijentirane prema ulici, šetalištu i rijeci. Glavni ulaz u kompleks džamije i u sam objekat, naglašen je ulaznim [[portal]]om i jednostrešnom drvenom nadstrešnicom poduprtom drvenim kosnicima. Pasaž ima širinu od 3,70 m, a ukršten je sa koridorskim dijelom prizemnog objekta, preko kojeg se, lijevo od pasaža, pristupa prostorijama i [[Biblioteka|biblioteci]]. Preko divanhane i stepeništa pristupa se desnoj spratnoj etaži na kojoj su smještene prostorije za [[medžlis]], hodnik desnog spratnog krila i tri prostorije za ulemu. Iznad koridorskog dijela prizemnog dijela objekta postavljene su 4 manje kupole na osmougaonom tamburu čija su tjemena na koti +6,60 m i jedna centralna nešto veća na koti +7,85 m. Dva spratna kubusna volumena zgrade, lijevo i desno od prizemnog dijela, pokrivena su kupolama na tamburima visine 70 cm. Tjemena tih kupola se nalaze na koti +10,45 m. Kupole su pokrivene bakrom, a iznad preostalog dijela krovišta izvedeno je drveno dvostrešno krovište pokriveno bakrenim limom. Kod rješavanja fasade, koristi se formu [[doksat]]a, koji se ovdje pojavljuje u drvenoj formi spratnih natkrivenih balkona, replicira oblik dimnjaka, a primjenjuje i koncept prelaska sa kvadratne, preko osmougaone u kružnu formu. <ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. === Ukrašavanje === Kupola, potkupolni prostor, prostor nad mihrabom i površine zidova prekriveni su [[ornament]]ima [[Orijent|orijentalnih]] stilskih odlika, [[Geometrija|geometrijskog]] i biljnog porijekla.<ref name="NRedžić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Lukovi nad trompama i prozorima sadrže frizove biljnog i geometrijskog porijekla. Ovi ornamenti raspoređeni su u simetričnim kompozicijama i pravilnim tokovima frizova. U tjemenu kupole nalazi se rozeta od koje se radijalno šire 8 vertikalnih nizova lančano povezanih polja ispunjenih cvjetnom ornamentikom. U tjemenima polukalote trompi oslikan je latičasti cvijet od kojeg se radijalno šire 4 vertikalna niza lančano povezanih polja ispunjenih cvjetnom ornamentikom. U vrhu i dnu tambura su frizovi geometrijskog porijekla, a prostor između tih frizova, oslikanim je stupovima sa kapitelima podijeljen na polja u kojima se alterniraju geometrijski motivi prozora sa cvjetnim vazama i biljnim frizom sa motivima stiliziranog drveća sa cvjetnom krošnjom, koje izrasta iz saksije. Polje oko mihraba oslikano je cvjetnom ornamentikom gustog prepleta, a kao boje su primijenjene crvena, svijetloplava, blijeda zelena, smeđa i narančasta. [[Reljef]]na [[plastika]] četiri niza [[Stalaktiti|stalaktita]] u vrhu polukružne mihrabske niše je dodatno naglašena bojenjem geometrijskih površina svijetlosivom, svijetlozelenom i narančastom [[Boja|bojom]]. Polje ispod prvog niza stalaktita je ukrašeno [[Flora|floralnom]] dekoracijom koja se sastoji od pet, u nizu poredanih, procvjetalih grančica sa žutim cvjetnim izdancima. Lijevo i desno od mihraba, kako u razini prvog pojasa prozora, tako i drugog, oslikani su motivima stiliziranog drveća sa cvjetnim krošnjama ili listovima, koji izrastaju iz saksija. Lunete iznad prozora i ulaznog portala su oslikane geometrijskim i floralnim motivima, a upotrebljene su svijetlozelena, plava, narančasta, crvena i svijetlosiva boja. Ispod pandatifa raspoređeno je osam kaligrafskih natpisa. Natpisi su pisani žutom bojom u kružnicu svijetloplave podloge.<ref>{{Cite web |url=https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html |title=Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine |access-date=2018-11-10 |archive-date=2021-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116235459/https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html |url-status=dead }}</ref> Nad glavnim ulazom u džamiju, na kamenoj ploči, uklesan je natpis u stihovima na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. Pisan je pismom nesh-talik. == Literatura == * Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 * {{cite book |title=ISLAMSKA MONUMENTALNA UMETNOST XVI VEKA U JUGOSLAVIJI Kupolne dzamije |last=Andrejević |first=Andrej |authorlink= |year=1984 |publisher=Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti |location=Beograd |isbn= |page= |pages= |url= |accessdate=}} == Reference == {{reference|2}} {{Commonscat|Emperor's Mosque}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Džamije u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanski stil u arhitekturi]] rwhrizmalpvu8tta0ebz4s70hj21o37 0 4665478 42690557 42675362 2026-09-20T15:07:31Z Inokosni organ 160059 42690557 wikitext text/x-wiki {{književnost}} '''Albanska književnost''' ({{jez-alb|letërsia shqipe}}) započinje u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i obuhvaća književne tekstove i djela napisana na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]]. Može se odnositi kako na književnost koju su napisali [[Albanci]] iz [[Albanija|Albanije]], tako i na književnost Albanaca na [[Kosovo (regija)|Kosovu]] i pripadnika [[Albanska dijaspora|albanske dijaspore]], posebno u [[Albanci u Italiji|Italiji]]. Albanski jezik čini posebnu granu unutar [[Indoevropski jezici|indoeuropske jezične porodice]], sa kojim nijedan drugi jezik nije usko povezan. Porijeklo albanskog jezika nije u potpunosti poznato, premda postoje teorije prema kojima on predstavlja nasljednika drevnog [[Ilirski jezik|ilirskog jezika]].<ref>{{cite web|author1=Rrahman Paçarizi – [[AAB University]]|title=Albanian Language|url=https://aab-edu.net/assets/uploads/2016/10/08-Rrahman-Pacarizi-anglisht.pdf|website=aab-edu.net|location=Pristina|pages=1–16|accessdate=14. 1. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170717092318/https://aab-edu.net/assets/uploads/2016/10/08-Rrahman-Pacarizi-anglisht.pdf|archivedate=17. 7. 2017|deadurl=yes}}</ref> U anonimnom spisu ''Dictionarium ad passagium'' iz 1332. godine, koji se pripisuje [[nadbiskup]]u [[Antivari]]ja [[Guillaume Adam|Vilimu Adamu]] ili pak francuskom nadbiskupu i hodočasniku Brokardu Monaku (''Brocardus Monacus''), navodi se da Albanci koriste [[Latinsko pismo|latinična slova]] u svojim knjigama, iako se njihov jezik prilično razlikuje od [[Latinski jezik|latinskog]].<ref name="The Albanian National Awakening">{{cite book|author1=Stavro Skendi|title=The Albanian National Awakening|date=8. 12. 2015|publisher=Princeton University Press, 2015|isbn=978-1-4008-4776-1|page=111|url=https://books.google.com/books?id=8QPWCgAAQBAJ&q=Dominican+Guillelmus+Adae+albanian+language&pg=PA111|language=en}}</ref> Najstariji sačuvani dokument napisan na albanskom, uz neke [[Novi zavjet|novozavjetne]] stihove iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], jest ''Slovo krštenja'' (''[[Formula e pagëzimit]]''), koje se sastoji tek od jedne proširene rečenice i koje je [[1462.]] godine na [[Gegijski jezik|gegijskom dijalektu]] zabilježio [[Pal Engjëlli]] (Pavao Enđeli), biskup [[Drač]]a i savjetnik vojskovođe [[Skenderbeg]]a.{{sfn|Elsie|2005|p=[https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&q=Theodor+of+Shkodra&pg=PA5 5]}}{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 535}} Premda ima nekih naznaka da se albanska književnost stvarala u [[Feudalizam|feudalnim]] krugovima tijekom [[Kraljevina Albanija (1272–1368)|Albanske kraljevine]] (''Regnum Albaniae'') za vrijeme vladavine [[Karlo I Anžujski|Karla I Anžuvinskog]] (1272-1286), nije sačuvano ništa od svega za što se može pretpostaviti da je na albanskom jeziku nastalo u srednjovjekovnom razdoblju, sve do sredine [[15. vijek|15. stoljeća]].{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 535}} ==Prva zapisana književnost== ===Djela 15. stoljeća=== Širenje [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] potisnulo je mnoge Albance iz njihove domovine u razdoblju zapadnoeuropskog [[Renesansni humanizam|renesansnog humanizma]]. Turci su osvojili albansko područje otprilike između [[1385.]] i [[1479.]] godine, najjači njihov prodor dogodio od [[1453.]] do [[1481.]] pod sultanom [[Mehmet II|Mehmetom II]]. Među albanskim emigrantima koji su pisali na [[Latinski jezik|latinskom]] i postali poznati u humanističkom svijetu nalaze se povjesničar [[Marin Barleti]] (1460.–1513.), koji je 1510. godine u Rimu objavio povijest [[Skenderbeg]]a (''Historia de vita et gestis Scanderbegi, Epirotarum principis''), koja je prevedena na mnoge druge europske jezike, te [[Marino Becichemi]] (1408.–1526.), [[Gjon Gazulli]] (1400.–1455.), [[Niccolò Leonico Tomeo|Leonicus Thomeus]] (1456.–1531.), [[Michele Maruli]] (15. stoljeće), [[Michele Artioti]] (1480.–1556.) i mnogi drugi koji su se istakli u raznim poljima znanosti, umjetnosti i filozofije.<ref name="shqiperia">{{cite web|url=http://shqiperia.com/tr/letersia_shqiptare.php|website=shqiperia.com|publisher=ShqiperiaCom|title=Letërsia Shqiptare|language=sq|accessdate=29. 9. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210629095719/https://www.shqiperia.com/tr/letersia_shqiptare.php|archivedate=29. 6. 2021|deadurl=no}}</ref> ===Djela 16. stoljeća=== Kulturni otpor bio je prije svega izražen razradom [[Albanski jezik|albanskog jezika]] na području crkvenih sakramenata i publikacija, uglavnom u okviru [[Katolička crkva|katoličke]] konfesionalne regije na sjeveru, ali i [[Istočno pravoslavlje|pravoslavnih]] oblasti na jugu. [[Protestantizam|Protestantske]] reforme ojačale su nade u razvoj lokalnog jezika i književne tradicije kad je klerik [[Gjon Buzuku]] uveo katoličku liturgiju na albanskom jeziku, pokušavajući učiniti za albanski jezik ono što je [[Martin Luther]] učinio za njemački. ''Albanski misal'' (''[[Meshari]]''), koji je [[Gjon Buzuku]] objavio 1555. godine, prvo je književno djelo objavljeno na albanskom jeziku.<ref name="Hamiti27">{{Harvnb|Hamiti|1995|p=27}}</ref><ref name="Anamali697">{{Harvnb|Anamali|Prifti|2002|p=697}}.</ref> Rafinirani jezik i stabilizirani pravopis moraju biti rezultat ranije tradicije pisanja albanskog, tradicije koja je danas nepoznata.<ref name="Anamali697"/> No, postoje neki fragmentirani dokazi koji datiraju iz vremena prije Buzukua i koji ukazuju na to da se albanskim pisalo barem od 14. stoljeća. Prvi poznati dokazi datiraju iz 1332. godine, kada se u anonimnom spisu ''Dictionarium ad passagium'', koji se pripisuje [[nadbiskup]]u [[Antivari]]ja [[Guillaume Adam|Vilimu Adamu]] ili pak francuskom nadbiskupu i hodočasniku Brokardu Monaku (''Brocardus Monacus''), navodi da Albanci koriste [[Latinsko pismo|latinična slova]] u svojim knjigama, iako se njihov jezik prilično razlikuje od [[Latinski jezik|latinskog]]:<ref name="The Albanian National Awakening"/> "Albanci imaju jezik sasvim drukčiji od latinskog, no ipak rabe [[latinsko pismo]] u svim svojim knjigama".{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 535}} Od posebne su važnosti u potpori ovoj tezi: ''Slovo krštenja'' (''[[Formula e pagëzimit]]'') iz 1462. godine, koju je na albanskom u okviru latinskog teksta napisao [[drač]]ki biskup [[Pal Engjëlli]] na latinskom jeziku; pojmovnik s albanskim riječima iz 1497. godine, koji je sastavio [[Arnold von Harff]], Nijemac koji je putovao Albanijom; te ulomak [[Biblija|Biblije]] iz [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]] iz 15. stoljeća, pisan također na albanskom, ali [[Grčko pismo|grčkim pismom]].{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 535–536}} {{izdvojeni citat|Un'te paghesont' pr'emenit t'Atit e t'Birit e t'Spertit Senit.|[[Formula e pagëzimit]], 1462, prvi pisani trag albanskog jezika}} Albanski spisi tih stoljeća sigurno nisu bili samo vjerski tekstovi, već i povijesne [[Kronika|kronike]]. Spominje ih humanist [[Marin Barleti]], koji u svojoj knjizi ''[[Opsada Skadra (Barleti)|Opsada Skadra]]'' (''De obsidione Scodrensi'') iz 1504. godine potvrđuje da je listao takve kronike napisane na narodnom jeziku (''in vernacula lingua''). Unatoč preprekama koje je stvorila [[protureformacija]], koja se protivila razvoju nacionalnih jezika u kršćanskoj [[Liturgija|liturgiji]], ovaj je proces neprekidno tekao. Godine 1592. [[Lekë Matrënga|Luk Matranga]] (Lekë Matrënga), Albanac iz južne Italije, izdaje [[katekizam]] pod naslovom ''Kršćanski vjeronauk'' (''E mbësuame krishterë'').{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} <center> <gallery> Formula e pagëzimit.jpg|Redovi teksta ''Formula e pagëzimit'' Paschyra e të rrëfyemit.jpg|[[Petar Budi]], gravura, iz djela ''Ogledalo ispovijedi'' (''Paschyra e të rrëfyemit''); Rim, [[1621.]] A Page from Latin Version of The Siege of Shkodra.jpg|Naslovnica djela ''De Scodrensi Obsidione et Expugnatione'' [[Marin Barleti|Marina Barletija]] Historia de vita et gestis Scanderbegi, Epirotarum principis.jpg|Naslovnica spisa ''Historia de vita et gestis Scanderbegi, Epirotarum principis'' [[Marin Barleti|Marina Barletija]] Meshari.jpg|Odlomak ''[[Meshari|Albanskog misala]]'' [[Gjon Buzuku|Gjona Buzukua]] </gallery> </center> ==Albanski književnici unutar Osmanskog Carstva== {{main|Turska književnost}} [[Albanci#Istorija|Historija albanskog naroda]] u srednjem vijeku se upire na [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]] i na [[Zeta (država)|Zetu]] ([[Crnojevići]], [[Balšići]], [[Lješka liga]]) pa dugo naginje i na [[Papinska Država|papinstvo]] sa mnogim svećenicima iz južne Italije. No ima jedan smjer koji vodi Istanbulu. Okrutna historija osmanske prevlasti pokazuje Albaniju kao zapadni kraj turske [[Rumelija|Rumelije]], koristan zbog položaja na [[Jadransko more|Jadranu]]. Jezik i samostalnost albanskog naroda su bili neprihvatljiv prijedlog što sultani nisu uzimali u obzir. Potom, može se reći da je se Osmansko Carstvo osnivalo na proturječnoj i nerijetko kaotičnoj meritokraciji. [[Visoka Porta]] je nagrađivala ambicije i učinkovitost pojedinaca, baš zbog centralizma [[Osmanska dinastija|Osmanove dinastije]] i [[Topkapi Saraj|dvorca Topkapija]], koji su izbjegavali nasljedničke feude nasuprot strukturi feudalne Europe. [[Osmansko Carstvo]] je bilo najjača vojna sila u 16. vijeku zajedno sa Habsburško-Španjolskim cartstvom od [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] nadalje. Sultan je vladao nad višenacionalnim društvom, u kojem su u Istanbul putem [[Danak u krvi|''devşirma'']] dolazili ljudi sa svih krajeva carstva i postajali vojnici, sluge, radnici, umjetnici, žene u sultanovom haremu, oficiri, sultanovi namjesnici, birokrati, pisci itd. Uvjet za karijeru je bio najčešće prijelaz na islamsku vjeru, a potom se može spomenuti da od [[Selim I|Selima]] nadalje sultan biva također gospodar [[Meka|Meke]], [[Medina|Medine]] i nosi titulu [[kalif]]a. A pored opće homologacije, carstvo je priznavalo nacije i porijekla svojih pojedinaca. Mnogi su uspješni ljudi i žene u Osmanskom Carstvu bili Albanci. U [[Lista sultanija Osmanskog carstva|popisu majki od sultana]], dvije (Gülbahar i Safiye) ili tri (Mahidevran) su bile djevojke albanskog porijekla. Gülbahar Hatun (oko 1432–1492) je rođena na Kosovu, bila je omiljena žena u haremu sultana [[Mehmed II|Mehmeda II.]] i majka sultana [[Bajazid II|Bajazida II.]], dakle [[Sulejman I|Sulejmanova]] prababa po očevoj liniji. [[Sultanija Safije]] (oko 1550–1619) je rođena u selu Rezi na [[Metohija|Dukađinskoj visoravni]]<ref name="peirce"/>, bila je žena [[Murat III|Murada III.]] i majka [[Mehmed III|Mehmeda III.]], te je postala jedna od najmoćnijih sultanija u turskoj historiji, pa su po njoj historičari nazvali početak 17. stoljeća "''sultanatom žena''". Dok je u povijesti većina sultanovih žena pripadalo rangu [[konkubina]], Safiye je jedan od slučajeva gdje žena djeluje na turskom dvorcu kao kraljica<ref name="peirce">{{cite book |language=en|last=Peirce |first=Leslie P. |author-link= |year=1993 |title=The Imperial Harem. Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |url=https://archive.org/details/imperialharemwom00peir/page/362/mode/2up |location=New York / Oxford |publisher=Oxford University Press |page=118 |isbn=}}</ref>. Nešto kao 27 ''[[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|sadrazam]]a'' ([[Veliki vezir|velikih vezira]]) je bilo albanskog porijekla. Mogu se spomenuti Koca Davud Paşa, [[Opsada Kroje|osvajač Kroje]] [[1478.]] godine, tragikomični [[Zurnazen Mustafa Paşa|Zurnazen]], [[Junus-paša]], Ayas Mehmed Paşa iz Himare, [[Ahmed Izet-paša]] iz Bitolja, Avlonyalı Ferid Paşa iz Valone. Štoviše, u najdubljem kriznom trenutku sultanske vlasti (oko [[1656.]] godine), vrlo bitne odluke je preuzeo veliki vezir [[Mehmed-paša Ćuprilić|Mehmet Köprülü]], Albanac iz [[Berat]]a, i s njime je počela dinastija vezira, što je po sebi rijetkost, koja je imala ključnu ulogu do 1735. u Istanbulu – dinastija [[Ćuprilići|Ćuprilića]] (''Qyprilliu'' / ''Köprülü''). Između ostalog, Ćuprilići su osnovali grad [[Veles (grad)|Veles]] u Makedoniji. Turski književnici i filozofi albanskog porijekla su bili muslimani, pisali su turskim (tadašnjim osmanskoturskim), neki i arapskim i perzijskim. Ima ih puno, a najznačajniji su: * [[Priştineli Mesihi]] (1470–1512); * [[Taşlıcalı Yahya]]; * [[Dukakinoğlu Ahmed Paşa]]; * [[Suzi Çelebi]] (oko 1455–1524), iz Prizrena; * [[Lütfi Paşa]], oficir, veliki vezir, pisac i intelektualac iz Valone; * [[Aşık Çelebi]] (1520–1572), bio iz Prizrena; * [[Sami Frašeri]], proveo više od pola života u Istanbulu, gdje je pisao na turskom; * [[Namık Kemal]], po majci; * [[Mehmet Fuad Köprülü]] (1890–1966), iz dinastije Ćuprilića; i dr. Potom će se kroz stoljeća stvoriti u Istanbulu jedna albanska gradska elita, koja će biti značajna u 19. stoljeću. Danas jedno naselje u mreži metropole nosi staro ime [[Arnavutköy (okrug)|Arnavutköy]] (tr. ''albansko selo''); u njemu se nalazi novi [[Aerodrom Istanbul]], a postoji i istoimeni [[Arnavutköy]] kao jedna vrlo ugledna strana gradske četvrti [[Beşiktaş]]. ==Književnost 17. i 18. stoljeća== [[Datoteka:H Kainh Diaqhkh 1827.JPG|thumb|220px|[[Novi zavjet]], preveden na [[Albanski jezik|albanski]] uz korištenje [[Grčko pismo|grčkog pisma]], 1827.]] U 17. stoljeću pisana književnost dobija veći zamah, pa [[Petar Budi]] (Pjetër Budi), rodom iz pokrajine [[Oblast Mat|Mati]], koji cijeli život kasnije provodi na [[Kosovo (regija)|Kosovu]] i u [[Srednjovjekovna Srbija|Srbiji]], radi na pripremama ustanka balkanske koalicije protiv Turaka te 1618. objavljuje ''Kršćanski katekizam'' (''Doktrina e krishterë''), u kojem se nalazi i izvornih albanskih stihova, zbog čega se smatra i začetnikom albanske poezije; njegov ''Ogled ispovijedi'' (''Pasqyrë e të rrëfyemit'', 1621.) sadrži ispovijedi i sakramente, dok ''Rimski obrednik'' (''Rituale romanum'', 1621.) predstavlja zbirku cjelogodišnjeg duhovnog ceremonijala.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} [[Frano Bardhi]] (Frang Bardhi), rodom iz [[Zadrima|Zadrime]], u Rimu je 1635. objavio ''Rječnik latinsko-epirotski'' (tj. albanski, ''Dictionarium latino-epiroticum'') s oko 5.000 odrednica te više od stotinu poslovica i toponima mjesta u kojima žive Albanci; na latinskom je 1636. objavio apologetsko djelo o Skenderbegu ''Georgius Castriotus Epirensis, vulgo Scanderbeg'', u kojem pobija [[Ivan Tomko Mrnavić|Mrnavićevu]] tezu da je Skenderbeg bio [[Slaveni|slavenskog]] porijekla.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} Posljednji važniji predstavnik ove duhovno-didaktične književnosti bio je [[Petar Bogdani]] (Pjetër Bogdani, 1625.–1689.), rodom iz [[Prizren]]a, doktor filozofije i teologije, koji je u [[Padova|Padovi]] 1685. na albanskom i latinskom objavio ''Četu proroka'' (alb. ''Çeta e profetëve'', lat. ''Cuneus prophetarum''), djelo pobožnog karaktera s ekskurzima o albanskoj povijesti.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} To je Bogdanijevo djelo teološko-filozofska rasprava koja, s dozom originalnosti, spajanjem podataka iz različitih izvora, razmatra glavna [[Teologija|teološka]] pitanja, cjelovitu biblijsku povijest i složene probleme [[Skolastika|skolastike]], [[Kozmogonija|kozmogonije]], [[Astronomija|astronomije]], [[Pedagogija|pedagogije]] itd. Bogdani je u albansku kulturu unio [[Renesansni humanizam|humanistički]] duh i hvalio ulogu znanja i kulture u čovjekovu životu; svojim je pisanim radom na jeziku uglađenog stila označio prekretnicu u povijesti albanske književnosti. U to se vrijeme u Italiji – osobito u [[Kalabrija|Kalabriji]] i na [[Sicilija|Siciliji]], gdje je živjelo podosta Albanaca – razvija usmena albanska [[epika]] o Skenderbegovim pothvatima i o drugim junacima albanske povijesti, a za daljnji razvoj pisane književnosti zaslužni su, uz spomenutog Luka Matrangu (1560.–1619.), i prvi pjesnici – N. Brankati (1675.–1714.), N. Filja (1619.–1769.) i N. Keta (1742.–1803.) – koji pišu uglavnom pobožnu poeziju u stilu usmenog pjesništva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} [[Jul Variboba]] (ili Varibora; ?.–1762.) napisao je epsku pjesmu o životu [[Sveta Marija|sv. Marije]], u kojem ovaj kanonizirani lik slika ljudski toplo kao oličenje majčinske ljubavi.<ref name="shqiperia"/> Tijekom 18. stoljeća, književnost pravoslavnih i [[Islam|muslimanskih]] vjerskih kulturnih krugova svjedočila je pojačanom razvoju albanske književnosti. Anonimni pisac iz [[Elbasan]]a preveo je brojne odlomke iz [[Biblija|Biblije]] na albanski jezik; T. H. Filipi, također iz Elbasana, preveo je [[Stari zavjet|Stari]] i [[Novi zavjet]] pod naslovom ''Dhiata e Vjetër dhe e Re''. Ti su se napori povećali u sljedećem stoljeću, kad je G. Gjirokastriti 1827. objavio prijevod cijelog Novog zavjeta, a [[Kostandin Kristoforidhi]] (1830.–1895.) preveo je velik korpus kršćanskih vjerskih spisa na oba albanska dijalekta. Riječ je o izdanjima koja su pomogla da se ta dva dijalekta ujedine u jedan književni jezik, čime su postavljeni temelji za uspostavljanje albanske nacionalne crkve s liturgijama na njihovom jeziku.<ref>[https://www.scribd.com/doc/86997/Albanian-literature-in-Greek-script- „Albanian literature in Greek script”] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020053434/http://www.scribd.com/doc/86997/Albanian-literature-in-Greek-script- |date=2013-10-20}}</ref> Iako je u suprotnosti s ovom tendencijom, treba spomenuti i kulturu [[Moskopolje|Moskopolja]], koje je tijekom 17. stoljeća postalo značajno kulturno središte na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]], s vlastitom akademijom i tiskarom te s ličnostima kao što su T. Kavaljoti, Dh. Haxhiu i G. Voskopojari, čija su djela o znanosti, filozofiji i teologiji pomogla objektivnom razvoju pisane riječi i priznanju albanske književnosti. Iako su djela nastala u Moskopolju uglavnom napisana na [[Grčki jezik|grčkom]], potreba za podizanjem barijere [[Islamizacija|islamizaciji]] dovela je do nužne upotrebe nacionalnih jezika, potičući razvoj nacionalnih kultura. [[Vlasi]] i Albanci koristili su i grčki kao svoj glavni jezik u školama u Moskopolju, a u tamošnjim su se tiskarama izdavale i knjige na [[Vlaški jezik|vlaškom jeziku]]. Djela moskopoljskih književnika i učenjaka mogu se povezati s europskim [[prosvjetiteljstvo]]m u nekim svojim karakteristikama. Najistaknutiji od njih bio je [[Teodor Kavaljoti]]. Prema zapisima H. E. Thunmana, Kavaljotijevo djelo, koje je uglavnom ostalo neobjavljeno, bavilo se gotovo svim granama filozofije, a pokazuje utjecaje [[Platon]]a, [[Descartes]]a, [[Nicolas Malebranche|Malebranchea]] i [[Gottfried Leibniz|Leibniza]].<ref>{{cite web|url=http://phdtheses.ekt.gr/eadd/handle/10442/1624?locale=en |title= Θεόδωρος Αναστασίου Καβαλλιώτης (1718; 1789). Ο Διδάσκαλος του Γένους |last=Ευστάθιος|first=Κεκριδής|year=1989|work= [[Aristotelov univerzitet u Solunu]] |publisher= |accessdate=11. 9. 2010}}</ref> ===Bejtadžijska književnost=== {{main|Bejtadži}}{{See also|Islamizacija Albanije}} [[Datoteka:Old books.jpg|thumb|250px|Stare bejtadžijske knjige]] Jedan od rezultata utjecaja [[islam]]a, posebno [[Sufizam|sufizma]], i kulture [[Osmansko Carstvo|turskih osvajača]], bila je pojava škole "bejtadžijske književnosti" (od arap. ''bejte'' = stih, pjesma) tijekom 18. stoljeća, odnosno književnosti napisane na albanskom jeziku, ali [[Arapsko pismo|arapskim pismom]].{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 537}} Njezini autori, kao što su [[Nezim Frakulla]], [[Muhamet Kyçyku]], [[Sulejman Naibi]], [[Hasan Zyko Kamberi]], [[Shahin Frashëri|Shahin]] i [[Dalip Frashëri]], [[Sheh Mala]] i drugi, bavili su se u svojim djelima motivima posuđenim iz orijentalne književnosti, pisali su vjerske tekstove i poeziju na jeziku pretrpanom [[Turcizam|orijentalizmima]] te razvijali religioznu liriku i epiku. Na bejtadžijsko pjesništvo snažno su utjecali turski, perzijski i arapski književni uzori koji su bili u modi u to vrijeme, kako u [[Istanbul]]u, tako i na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]]. Većina žanrova i oblika koji prevladavaju u turskoj i perzijskoj poeziji susreće se i u albanskoj književnosti. Postoje ili kao izolirane pjesme ili u okviru [[Divan (književnost)|divana]] (zbirki kratkih pjesama): ''murabba'' (katreni), ''ilahi'' (religijske himne), ''qaside'' (duže panegirične ode koje su Arapi favorizirali) i ''ghazal'' (kraće pjesme, često ljubavne sadržine koje su favorizirali Turci i Perzijanci).<ref name="Elsie">{{harvnb|Elsie|2005|p=37}}</ref> Tematika je često bila religiozna, bilo meditativno intimna ili otvoreno didaktična, i služila je širenju vjere. Spekulativni karakter većeg dijela ove poezije inspiraciju je crpio iz islamskih struja: od [[Suniti|sunitske]] duhovnosti do intenzivnih mističnih sfera [[Šiiti|šiitskog]] sufizma, a kasnije, do liberalnijih, iako jednako mističnih odraza [[bektaši]]jskog [[Panteizam|panteizma]]. Javljaju se i svjetovni stihovi: ljubavna lirika, poezija prirode i povijesni i filozofski stihovi.<ref name="Elsie"/> Prvi značajniji pjesnik među bejtadžijskim autorima bio je [[Nezim Frakulla]] (1680.–1760.), koji je svoje prve pjesme pisao na turskom, perzijskom i arapskom jeziku, uključujući dva [[Divan (književnost)|divana]]. Između 1731. i 1735. napisao je jedan divan i raznu drugu poeziju na albanskom jeziku, kao i stihovani albansko-[[Turski jezik|turski]] rječnik. Njegov divan uključuje stihove koji se kreću od panegirike o lokalnim [[paša]]ma i vojnim pohodima, do [[oda]] prijateljima i pokroviteljima, pjesme o odvajanju i čežnji za svojim prijateljima i ljubavnicama, opise prirode u proljeće, religiozne stihove, a posebno ljubavnu liriku.<ref name="Elsie1">{{harvnb|Elsie|2005|p=38}}</ref> Drugi poznati bejtadžijski pjesnik bio je [[Hasan Zyko Kamberi]], jedan od najboljih predstavnika muslimanske tradicije u albanskoj književnosti. Glavno mu je djelo pjesnička zbirka (''mexhmua'') od 200 stranica. Kamberijeva svjetovna poezija pokriva širok raspon tema.<ref name="Elsie1"/> Kamberi prvi uvodi socijalnu notu u albansku književnost, tematizirajući je oko motiva teškog položaja žene, a u pjesmi ''Novac'' satirički napada društvo u kojem je novac vrhovna vrijednost.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 537}} ==Književnost narodnog preporoda== {{Main|Albanski narodni preporod}} [[19. stoljeće|Devetnaesto stoljeće]], stoljeće nacionalnih pokreta na Balkanu, zateklo je Albance bez dovoljne tradicije jedinstvenog razvoja države, jezika i kulture, nego s individualističkim i regionalističkim mentalitetom naslijeđenim iz doba prevlasti klanova i rodovskih saveza i, samim tim, s nerazvijenom nacionalnom sviješću. No, narodna svijest nije bila uništena, nego je, naprotiv, dovoljno ojačala da su se na nju mogli osloniti kasniji preporoditelji. Godine 1878. osnovana je [[Prizrenska liga]], kao narodni i politički organ, s ciljem da se suprotstavi odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] kojima su zanemarivani albanski interesi. Premda taj pokušaj nije uspio, on je postavio temelje na kojima će se naposljetku doći do oslobođenja i neovisnosti (28. 11. 1912.).{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 537}} Razdoblje koje je tom povijesnom datumu neposredno prethodilo – dakle, druga polovina 19. i početak 20. stoljeća – naziva se Narodnim preporodom (''Rilindja Kombëtare''). Taj su pokret nadahnule ideje nacionalnog [[Romantizam|romantizma]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], koje su se njegovale u krugovima albanske inteligencije, uglavnom u starijim sjedištima albanske emigracije u Italiji i novijim sjedištima u Istanbulu, Bukureštu, Sjedinjenim Državama, Sofiji i Kairu. Narodni preporod, njegovanje albanskog kao jezika kulture, organizacija nacionalnog obrazovanja i uspostavljanje nacionalne književnosti na kulturnoj razini, kao i stvaranje neovisne države – to su bili ciljevi ovog pokreta koji je u književnosti iznjedrio albanski romantizam. Bio je prožet duhom narodnog oslobođenja, nostalgijom [[Dijaspora|dijaspore]] i retoričkom patetikom prošlih herojskih ratova. Ova književna škola najviše je razvijala poeziju. Što se tiče motiva i poetskih oblika, njezin je junak bio moralni čovjek, borbeni Albanac, a u manjoj mjeri i tragični čovjek. Usko je povezan s folklornom tradicijom. [[Datoteka:U1 Jeronim-De-Rada.jpg|thumb|right|200px|Veliki romantičarski pjesnik [[Jeronim de Rada]]]] U okviru programa narodnog preporoda za uspostavu kompaktnog albanskog etničkog i kulturnog identiteta intenzivno se prikupljalo i objavljivalo [[Narodna književnost|usmeno stvaralaštvo]], pa je 1866. [[Jeronim De Rada]] u [[Firenca|Firenci]] objavio ''Rapsodiju jedne albanske pjesme'' (''Rapsodi të një poeme arbëreshe''), 1871. [[Zef Jubani]] izdao je u [[Trst]]u ''Zbirku albanskih narodnih pjesama i rapsodija'' (''Përmbledhje të këngëve popullore dhe rapsodi të poemave shqiptare''), a 1878. [[Thimi Mitko]] u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] izdaje zbirku narodnog blaga pod naslovom ''Albanska pčelica'' (''Bleta shqiptar'').{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 537}} Dva najveća predstavnika albanskog [[Romantizam|romantizma]] 19. stoljeća bili su [[Jeronim De Rada]] (1814.–1903.) i [[Naim Frashëri]] (1846.–1900.),<ref>{{Citation |last=Elsie|first= Robert |title=Albanian Literature: A Short History |url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC |accessdate=23. 3. 2021 |year=2005|publisher= I. B. Tauris |isbn=978-1-84511-031-4 |chapter=Writing in the independence period |quote= veliki izvor nadahnuća i svjetla vodilja za većinu albanskih pjesnika i intelektualaca|page=100}}</ref> koji je rođen u Albaniji, školovan u školi "[[Zosimaja škola|zosimeja]]" u [[Janjina|Janjini]] te zatim emigrirao u [[Istanbul]], gdje je i umro. De Rada je albanski romantični pjesnik odgojen u ozračju europskog romantizma, a Frashëri je albanski romantičar i [[Panteizam|panteist]], koji u svojoj poeziji spaja utjecaj istočne poezije, posebno perzijske, s duhom poezije zapadnog romantizma.<ref name="Elsie2005-70">{{harvnb|Elsie|2005|p=70}}</ref> [[Jeronim De Rada|De Rada]], rodom iz [[Kozenca|Kozence]], bio je romantičar po stilskom opredjeljenju i oslanjao se na tradiciju usmenog pjesničkog stvaralaštva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 541}} Napisao je ciklus [[Epsko-lirska pjesma|epsko-lirskih pjesama]] u stilu albanskih rapsodija. U središtu [[Poema|poeme]] ''Pjesme o Milosau'' (''Këngët e Milosaos'', 1836) nalazi se priča iz 15. stoljeća o princu Milosau, sinu [[skadar]]skog vladara, i njegovoj ljubavi sa siromašnom Rinom;<ref>{{Harvnb|Hamiti|2017|p=98–101}}</ref> zaljubljene razdvaja porijeklo i položaj, no kad potres poruši Skadar, nestaju sve podjele i ljubavna se idila može sretno završiti;{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 541}} tu je pjesmu francuski književnik [[Victor Hugo]] nazvao "nadopunom moderne romantične poezije".<ref>{{Harvnb|Hamiti|2017|p=112}}</ref> De Rada je 1839. objavio svoju drugu poemu, ''Pjesme Serafina Topije'' (''Serafina Topia''),<ref>{{Harvnb|Hamiti|2017|p=96}}</ref><ref>{{harvnb|Akademia|2002|p=101,544}}</ref> koja priča o tome kako se kći vojvode (duke) od [[Arta (Grčka)|Arte]], lijepa Serafina, zaljubljuje u Bozdara Stresa, čemu se njezini roditelji protive i udaju je za princa iz obitelji [[Dukagjini]]; nakon toga ona polako vene, a kad sazna za Bozdarovu smrt, od tuge umire; u poemi je prikazan i povijesni kontekst 1441.–1468.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 541}} U svojoj najvećoj poemi, ''Nepobjedivi Skenderbeg'' (''Skënderbeu i pafat''), na kojoj je radio do kraja života, De Rada pjeva o albanskom herojskom dobu i o [[Skenderbeg]]u, koji se pojavljuje kao opći heroj i kao simbol albanskog nacionalnog preporoda.<ref>{{Harvnb|Hamiti|2017|p=94–95}}</ref> Slijedeći tragove [[Johann Gottfried von Herder|Johanna Gottfrieda Herdera]], De Rada je promovirao ljubav prema narodnim pjesmama u svojoj poeziji, koju je obojio etnografskim bojama. Njegova djela odražavaju kako život Albanaca s njihovim karakterističnim običajima i mentalitetima, tako i albansku dramu iz 15. stoljeća, kada je Albanija došla pod osmansku vlast. Sukob između sreće pojedinca i tragedije nacije, prizori uz rijeke, žene koje skupljaju žito na poljima, muškarac koji odlazi u rat i supruga koja mu veže remen – sve su te slike prikazane u De Radinoj poeziji s mnogo nježnog lirskog osjećaja.<ref>G. De Rada, ''Opera Omnia'', vol. I, a cura di F. Altimari, Rubbettino Editore, Soveria Mannelli 2005, [https://books.google.com/books?id=4Zm_Bj6zc7EC&pg=PA53 pp. 53]</ref> Pored De Rade, [[Gavril Dara i Ri]] (Gavril Dara mlađi, 1826.–1885.) istakao se pjesmom ''Posljednja pjesma Balje'' (''Kënga e Sprasme e Bala''), gdje je obrađen ljubavni zaplet oko Skenderbegovih suboraca Nika Peta i Pala Goljemija, zaljubljenih u lijepu Maru, koja se opredjeljuje za Nika, ali obojicu spasava od smrti koju im je bio namijenio njezin otac; poema završava smrću prijatelja Nika i Pala u borbama oko grada Bereta.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 542}} [[Zef Skiroi]] istaknuo se poemama kao što su ''Albanska zastava'' (''Flamuri i Arbërit'', 1885.), ljubavne idile ''Mili i Haidhia'' (''Mili e Hajdhia'', 1890.) i ''U tuđinu'' (''Te dheu i huaj'', 1891.); te poezijom, tradicionalnim pjesmama i zbirkama narodnog pjesništva,{{sfn|Elsie|2005|p=60–64}} a [[Françesk Anton Santori]] i [[Zef Serembe]] lirikom s osobnim temema itd. [[Datoteka:Naim Frashëri (i ri).jpg|thumb|left|185px|[[Panteizam|Panteista]] i [[Romantizam|romantičar]] [[Naim Frashëri]]]] [[Naim Frashëri]] napisao je pastoralnu pjesmu ''Bukolike'' ili ''Pastiri i zemljoradnici'' (''Bagëti e bujqësia'', 1886.), zbirku filozofskih, rodoljubivih i ljubavnih tekstova ''Ljetno cvijeće'' (''Lulet e verës'', 1890.), epsku pjesmu ''Povijest Skanderbega'' (''Histori e Skënderbeut'', 1898.), religioznu epsku pjesmu ''Qerbelaja'' (1898.), dvije pjesme na grčkom – ''O, ljubavi'' (''O, Eros'') i ''Istinska želja Albanaca'' (''O alithis pothos ton skipetaron'') –, neke pjesme na perzijskom, npr. ''San'' (''Tehajylat''), kao i mnoga eruditska djela na albanskom jeziku, uključujući ''Opću povijest''.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 538}} Frashëri je priznat kao najveći nacionalni pjesnik Albanaca. On je uspostavio moderne lirske stihove u albanskoj poeziji. U duhu [[Vergilije]]vih ''[[Bukolike|Bukolika]]'' i ''[[Georgike|Georgika]]'', u svojim ''Pastirima i zemljoradnicima'' (''Bagëti e bujqësia'') pjevao je uz rad zemljoradnika i pastira pišući himnu ljepotama svoje domovine i izražavajući nostalgiju emigrantskog pjesnika i ponos na albansko porijeklo. Čežnja za rodnim mjestom, planinama i poljima Albanije, grobovima predaka, uspomenama na djetinjstvo, nadahnjuju ga lirskom snagom i impulsom.<ref name="Akademia354">{{harvnb|Akademia|2002|p=354}}</ref> Unutarnja iskustva pojedinca oslobođenog okova srednjovjekovnog, orijentalnog mentaliteta, s jedne strane, i filozofski [[panteizam]] prožet pjesničkim panteizmom europskog romantizma, s druge strane, daju Frashërijevim lirskim meditacijama univerzalnu ljudsku i filozofsku dimenziju.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 538}} Najljepše pjesme iz zbirke ''Ljetno cvijeće'' (''Lulet e verës'') čine filozofski intonirani stihovi o životu i smrti, vremenu koje prolazi i nikad se ne vraća, ostavljajući iza sebe mučne uspomene u srcu čovjeka, o Stvoritelju stopljenim sa Svemirom.<ref>{{Harvnb|Hamiti|2017|p=114,122}}</ref> Naim Frashëri utemeljitelj je nacionalne književnosti Albanaca i nacionalnog književnog jezika. Albanski je uzdigao do modernog jezika kulture, razvijajući ga na temelju narodnog govora. U posljednjim godinama njegovog života došla je do izražaja Frashërijeva epska tendencija.<ref>{{harvnb|Qosja|1986|p=106}}</ref> Tako je 1898. objavio epsku pjesmu ''Povijest Skanderbega'' (''Histori e Skënderbeut''), koja je postala jedno od najčitanijih djela albanskog preporoda.<ref>{{harvnb|Akademia|2002|p=354–355}}</ref> U ovoj pjesmi od 12 tisuća stihova, Frashëri je prikazao likove ilirske i albanske narodne mitologije poput zmajeva, sjena, kukavica, vještica, čarobnjaka, Ljepote zemlje (''Bukurën e Dheut'') i drugih.<ref>{{harvnb|Qosja|1986|p=26–27}}</ref> [[Pashko Vasa]] (1825.–1892.; poznatiji kao Vaso Pasha), rođen u [[Skadar|Skadru]], piše rodoljubnu književnost. Godine 1879. objavljuje na francuskom i njemačkom ''Istinu o Albaniji i Albancima'' (''La vérité sur l'Albanie et les Albanais''), a u to vrijeme piše i pjesmu ''O Albanijo'' (''O moj Shqypni, e mjera Shqypni''), u kojoj kaže da ne treba vjerovati crkvama i džamijama, jer je prava vjera svakog Albanca – biti Albanac.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 539}} To je najčešće objavljivana pjesma u albanskoj književnosti, koja je pjevana tijekom borbi za obranu albanskih zemalja.<ref>{{Harvnb|Hamiti|2017|p=84}}</ref> [[Filip Shiroka]] (1859.–1935.), iz Skadra, piše rodoljubne pjesme ''Idi lasto'' (''Shko dallëndyshe''), ''Albanija'', ''Gjergj Kastrioti'' i ''Grob Skenderbega''.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 539}} ===Prvi romani=== Krajem 19. stoljeća nastaju prvi [[roman]]i na albanskom jeziku čiji su autori [[Françesk Anton Santori|Anton Santori]] (oko 1850/1894.), [[Sami Frašeri]] (1872.), [[Vaso-paša]] (1890.) i [[Ndoc Nikaj]] (1905.). Santori je bio Talijan albanskog porijekla; 1858. napustio je [[Franjevci|Franjevce]] i samostanski život i napisao roman ''Prokleta kći'' ({{Jez-alb|Bija e mallkuar}}, {{Jez-ita|La figlia maledetta}}) na talijanskom jeziku, no od romana nije sačuvan nijedan primjerak tako da se malo zna o njemu. Santori je kasnije napisao roman ''Sofia e Kominiatëve'', koji je ostao u rukopisu i objavljen u sljedećem stoljeću u 8 tomova. Bolje rečeno, u ovom primjeru ogleda se književni eksperiment koji nije stigao do čitalaca svoga vremena. Pak, albanska verzija Santorijeve ''Proklete kćeri'', jeste na [[Arbereški jezik|arberešu]] tako da je ovo djelo teško razumljivo osobi koja se služi standardnim albanskim<ref name="totaj"/>. [[Datoteka:Strasse in Tirana. (BildID 15573484).jpg|thumb|right|350px|Ulica u Tirani oko 1917.]] Sa Samijem Frašerijom ulazi se u zanimljiv prostor književnih dvosmislenosti. ''Taaşşuk-ı Talat ve Fitnat'' (Ljubav Talata i Fitnate) je roman objavljen na [[Turski jezik|turskom]] u Istanbulu oko 1872/1875. godine. [[Turska književnost]] ima svoju dugu tradiciju, ali dolazi do žanra romana prilično kasno. Suvremeni [[roman]], inače, spada u europsku književnu maticu 18. ili 19. stoljeća i širi se svijetom uz europski [[kolonijalizam]]. Turska književnost je se otvorila europskoj književnosti kada su to naglo činili njezino društvo i vlast, dakle uz [[Tanzimat]] i za vrijeme [[Mlade Osmanlije|Mladih Osmanlija]]. Potom Frašerijev ''Talat i Fitnat'' je prvi suvremeni roman u turskoj književnosti, a pošto je Frašeri trajno bio također jedna od najaktivnijih osoba u stvaranju i razvijanju albanske narodne političke svijesti, nije velika greška smatrati ovaj roman i dijelom albanske književnosti. Neovisno o tome da li je turska ili albanska, knjiga ''Talat i Fitnat'' imala je veliki uspjeh u svoje vrijeme i jako je utjecala na razvoj turskog romana. Radnja govori o velikoj nemogućoj ljubavi u [[Aksaray]]u. Talat se zaljubljuje na prvi pogled u Fitnet, koja živi u strogoj porodici, pa da bi došao do nje maskira se u djevojku i predstavlja se kao Ragiba. Slijede peripetije koje ovaj roman čine jednim od zanimljivih primjeraka ljubavnog romana 19. stoljeća. [[Vaso-paša]] je napisao roman ''Bardha iz Temala: scene iz albanskog života'' ({{jez-alb|Bardha e Temalit: Skena të jetës shqiptare}}; {{jez-fra|Bardha de Temal: Scènes de la vie albanaise}}) za vrijeme kad je bio namjesnik ([[mutasarif]]) [[Mutasarifat Libanonske Planine|Libanonske planine]], gdje je predstavljao vlast sultana [[Abdul Hamid II|Abdulhamida II]]. U to vrijeme je napisao više knjiga na francuskom, među koje spada i ''Bardha iz Temala'', objavljena u [[Pariz]]u 1890. godine. Roman se osniva na istinitoj priči koja se dogodila u [[Skadar|Skadru]] 1842. godine. Priča je o Bardhi, kći bogate katoličke obitelji, koja se udaje protiv svoje volje Luli a povratkom u Skadar se zaljubljuje u jednog mladića s kojim će dijeliti mnoge interese, izričito književnost. Sudbina će ju prevesti preko mnogih kolebanja, ali će junakinja konačno odustati od svoje ljubavi i prihvatiti svoju sudbinu žene. Brak se ne raskida a život teče dalje.<ref name="elsievasopasa">{{cite web |url= http://www.albanianliterature.net/authors/classical/vasa/index.html |title= Pashko Vasa |accessdate=24. 4. 2021 |author= Robert Elsie|author-link=Robert Elsie |work= Albanian Literature |publisher= |date=}}</ref> Ta dva romana Frašerija i Vaso-paše se smatraju najstarijim romanima sa albanskom tematikom<ref name="elsievasopasa"/>. Među albanolozima je uobičajen stav da je ''Bardha e Temalit'' prvi albanski roman<ref name="totaj">{{cite web|url=https://oapub.org/lit/index.php/EJLS/article/view/72/103|title=Gjylë Totaj, ''A Short Overview of the Albanian Novel'', European Journal of Literary Studies, 2018|language=en|date=|accessdate = 3. 5. 2021|format=PDF}}</ref>. Preteča je albanske duge proze svećenik [[Ndoc Nikaj]]. Povijest ga pamti po predanosti u osnivanju novih listova, časopisa i samostalnih naklada, a pisao je književna djela, kao što je istorijski roman ''Opsjednuti Skadar'' ({{jez-alb|Shkodra e rrethueme}}) i sedam drugih neobjavljenih romana. ''Opsjednuti Skadar'' govori o ratu Albanaca protiv [[Crnogorci|Crnogoraca]]. Moguće je da je napisan 1905., objavljen je tek 1967. godine u [[Narodna Republika Albanija|komunističkoj Albaniji]], a postoje i tvrdnje kako je knjiga bila objavljena već 1913. godine.{{sfn|Elsie|2005|p=88–89}} Dakle, može se zaključiti da se prvi albanski romani rađaju na drugim jezicima (u Parizu, Istanbulu i južnoj Italiji) ali iz pera ljudi albanskog porijekla. Podržavali su Albanski narodni preporod, uz opći talas europskih nacija, kada je pojam već razvijen diljem Europe pa i svijetom. Pritom je u ta doba roman bio idealni oblik književnog narativa jer on istovremeno obrazuje (odnosno opismenjuje), kroz nevolje svojih junaka i snažna osjećanja stvara političku svijest, daje istorijsku dubinu priči o identitetu (odakle smo? odakle potičemo?) a podsvjesno ocrtava granice nacionalne zajednice i oslikava njezino društveno stanje. Pak, za romane trebaju izdavači i tiskare, odnosno tržište na kojem će npr. roman na albanskom biti tiskan i stići do čitalaca. ===Kraj razdoblja preporoda=== [[Datoteka:Andon Zako Çajupi.jpg|thumb|200px|Romantičarski pjesnik [[Andon Zuko-Çajupi]]]] Svijet romantičnog junaka i burnih osjećaja unijela je u albanski romantizam poezija [[Zef Serembe|Zefa Serembea]] (1843.–1901.), koji obrađuje motive rodoljublja, ljubavi i prijateljstva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 542}} Pjesništvo [[Ndre Mjeda|Ndrea Mjede]] i [[Andon Zuko-Çajupi|Andona Zaka Čajupija]], koji su živjeli i stvarali krajem razdoblja preporoda, nosi elemente raspada umjetničkog sustava romantizma u albanskoj književnosti. [[Ndre Mjeda]] (1866.–1937.), fratar proganjan od crkvenih vlasti zbog svojih naprednih pogleda, osnovao je 1902. u Skadru društvo "Agimi" (Zora), koje se zalagalo za reformu albanskog pravopisa – za svaki glas po jedno slovo; objavljuje manju poemu ''Plač slavuja'' (''Vaji i bylbylit'', 1887.), djelo ''Omladina'' (''Juvenilja''), u kojem izražava suosjećanje s najsiromašnijima, te svoje najvrednije pjesničko ostvarenje, ''Slobodu'' (''Liria'', 1937.), prožeto herojskim ozračjem borbe Albanaca protiv Turaka 1908.–1911.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 539}} [[Andon Zuko-Çajupi]] (1866.–1930.) rustikalni je pjesnik, tip narodnog barda, zvan "mistralom Albanije"; u albansku je književnost unio komediju običaja i tragediju s historijskom tematikom. Diplomirao je na francuskom koledžu u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i na [[Sveučilište u Ženevi|Sveučilištu u Ženevi]], pa je, kao dobar poznavatelj [[Francuska književnost|francuske književnosti]], među prvima preveo na albanski [[Jean de La Fontaine|La Fontaineove]] basne, otvarajući tako put prevođenju i usvajanju djela svjetske književnosti na albanski jezik, što je bio i ostao jedan od glavnih načina komunikacije sa svjetskom kulturom. Njegovo je remek-djelo ''Otac Tomori'' (''Baba Tomori'', 1902.), zbirka pjesama nazvana po planini na jugu grada [[Berat]]a; u zbirci, pored patriotskih, nalaze se psihološke i ljubavne teme, kao i satirički intonirani povijesni sadržaji (pjesme ''Junak Albanije'', ''Plač'', ''Poslovi boga'', ''Sultan'' i dr.), a nalazi ga se i kako napada muškarce koji ljenčare dok im žene rade teške poslove.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 539}} Na albanskoj neovisnosti radi [[Luigj Gurakuqi]] (1879.–1925.), čije su patriotske pjesme imale veliki odjek (''Geg Postripi'', ''Zahvala kosovskom rodoljubu''), a najbolje mu je djelo ''Ustrajnost'' (''Qindresa''); u nastojanju da kodificira albansku [[Metrika|metriku]], napisao je raspravu ''Verzifikacija na albanskom jeziku'' (''Vargënimi n'gjuhë shqype'', 1904.).{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 539}} [[Aleks Stavri Drenova]] (1827.–1947.), iz okoline Korče, gdje je završio grčku gimnaziju, ostatak života provodi u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], gdje se povezuje s albanskim emigrantima. Piše rodoljubnu poeziju s idejom ujedinjenja svih snaga u borbi za oslobođenje (zbirka ''Sunčevi zraci'' [''Rreze drite''], 1904.) te kritizirajući vrhove albanske buržoazije (zbirka ''Snovi i suze'' [''Ëndrra e lot''], 1912.). U trećoj zbirci, objavljenoj nakon stjecanja neovisnosti, ''Psalmi kaluđera'' (''Psallme murgu'', 1930.), dolaze do izražaja pjesnikove sumnje i umor, s primjesom dekadentnih i mističnih motiva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} [[Risto Siliqi]] (1882.–1937.), sudionik [[Albanski ustanak 1912.|ustanka 1911.–1912.]], pjeva o svojim borbenim iskustvima i rodoljubnim osjećajima u zbirci ''Ogled krvavih dana'' (''Pasqyra e ditëve ë përgjakshme'', 1912.), slaveći osobito junaštvo gorštaka iz sjeverne Albanije.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} [[Mihal Grameno]] (1872.–1931.), iz [[Korča (Albanija)|Korče]], uređivao je niz listova, bio važan publicist, pisao pjesme koje su u njegovo vrijeme bile dosta popularne (''Za domovinu'', ''Blagoslov slobodi'' i dr.), no najvažniji je po pripovijetkama sa socijalnom tematikom, npr. ''Grob krštenja'' (''Varr'i pagëzimit''), ''Poljubljena'' i ''Dimnjak'', kao i po drami ''Smrt Pira'' (''Vdekja e Pirros'', 1906.), u kojoj se može naći koncepcija buduće albanske države.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} [[Foqion Postoli]] (1889.–1927.), uz dramu ''Dužnost majke'' (''Detyrë e mëmës'', 1922.), napisao je dva romana: u romanu ''Za obranu domovine'' (''Për mbrojtjen e atdheut'', 1919.) opisuje sudbonosne događaje od 1895. do [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]], a u romanu ''Cvijet uspomene'' (''Lulja e kujtimit'', 1922.) slika ne samo borbu protiv Turaka nego i ono što on vidi kao mračne strane grčkog nacionalizma.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} ==Književnost neovisnosti== Nakon povlačenja Turaka s Balkanskog poluotoka, Albanija je u [[Vlora|Vlori]] (Valoni) [[Proglašenje nezavisnosti Albanije|proglašena neovisnom državom]] [[28. studenog]] [[1912]]. godine, a tada se u okviru albanskog društva među različitim političkim strujama rasplampsavaju političke borbe, što 1924. dovodi i do kratkotrajne buržoasko-demokratske revolucije, a nakon njezinog sloma uvodi se [[Zog od Albanije|Zogov]] monarhistički režim (1928.–1939.). Tijekom njegove vlade mnogi su pisci i kulturni djelatnici zatvarani i proganjani, pa književnost razdoblja neovisnosti (1912.–1939.) može se dijeliti na "reakcionarnu" i "naprednu".{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 542}} Na čelu prve je rimokatolički kler u Skadru, s istaknutim reakcionarno nastrojenim piscima i publicistima, koji nerijetko "književno oživljuje lažnu seosku idiliku".{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 542}} Najistaknutiji je među njima [[Gjergj Fishta]] (1871.–1940.), koji je, želeći Albancima dati nacionalni ep, napisao ''Lutnju po visokom gorju'' (''Lahuta e malësisë'') u 17.000 stihova; u ovom epu nastojao je oživjeti legendarnu epohu albanske povijesti, prikazujući borbe sjevernih gorštaka protiv slavenskih navala. Na istom su rustikalno-rodoljubnom tragu njegove pjesničke zbirke ''Domovina vila'' (''Mrizi i Zanave'') i ''Pariški ples'' (''Vallja e Parrizit''), gdje prevlađuje religiozna tematika. Okušao se i u satiri (''Ose sa Parnasa'' [''Anxat e Parnasit''] i ''Babatin magarac'' [''Gomari i Babatasit'']) i u drami s biblijskim i mitološkim temama. [[Datoteka:Migjeni (portrait).jpg|thumb|right|195px|Millosh Gjergj Nikolla ([[Migjeni]])]] [[Fan Noli]] (1882.–1965.) jedan je od najistaknutijih predstavnika napredne književnosti. Bio je svestrana ličnost: ugledni pjesnik, povjesničar, dramaturg, esteta i muzikolog, publicist, prevoditelj i majstor albanskog jezika. Noli je svojom poezijom, nefiktivnom, znanstvenom i vjerskom prozom, kao i svojim prijevodima, odigrao temeljnu ulogu u razvoju modernog albanskog jezika. Predgovori koje je pisao vlastitim prijevodima djela svjetske književnosti učinili su ga najistaknutijim albanskim [[Književni kritičar|književnim kritičarem]] međuratnog razdoblja. Kao žestoki protivnik feudalne hijerarhije, Noli piše prvu ozbiljniju albansku dramu, pod naslovom ''Izraelci i Filistejci'' (''Izraelitë e Filistinë'', objavljena 1907.), u kojoj se obračunava s reakcionarnim snagama. Koristi i biblijske motive da bi s pomoću aluzija i satire kritizirao vladajuće slojeve, npr. u pjesmama ''Marš Krista'', ''Krist s korbačem'' i ''Mojsije u šumi''. U sugestivnim političkim elegijama – ''Prognani samrtnik'' (''Syrgjyn vdekur'', 1926.), ''Dragobijska špilja'' (''Shpelle e Dragobisë'', 1925.) – oplakuje tragično preminule suborce, a u svojoj najboljoj pjesmi ''Obalama rijeke'' (''Anës lumenjve'', 1930.) tuguje što narod pati pod terorom.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Tipični predstavnik [[Realizam (književnost)|realizma]] bio je [[Millosh Gjergj Nikolla]], poznat pod kraticom Migjeni (1911.–1938.), koji je također pripadao naprednoj revolucionarnoj književnosti. Pisao je pjesme i [[Novela|novele]] s opisima teškog života narodnih masa i pozivima na konačnu narodnu pobjedu (pjesme ''Sinovi novog stoljeća'', ''Buđenje'' i dr.) Pjesme su mu sakupljene u zbirci ''Slobodni stihovi'' (''Vargjet e lira'', 1936.), ali zbog pjesnikove napredne orijentacije nisu bile puštene u prodaju. Prozna su mu djela još jače natopljena socijalnom tematikom i slikaju tragični položaj pojedinca u tadašnjem društvu: ''Legenda o kukuruzu'' (''Legjenda e misrit'') govori o gladi i bijedi i svrstava se među najjača albanska prozna svjedočnastva uopće, a ''Zabranjena jabuka'' (''Mollë e ndalume'') slika gradske muke radnika.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Neke su Migjenijeve priče pravi [[roman]]i u malom; njihove teme predstavljaju sukob pojedinca s institucijama te patrijarhalni i konzervativni moral. Buntovna priroda Migjenijevog talenta razbila je tradicionalizam albanske poezije i proze unoseći novi stil i forme u poeziju i prozu. Jedan je od najvećih reformatora albanske književnosti i prvi veliki moderni albanski književnik. [[Haki Stërmilli]] (1895.–1953.), iz [[Debar|Debra]], odlazi 1924. u emigraciju, ali ga [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] (od Kraljevine) vlasti nekoliko godina kasnije vraćaju u Albaniju, gdje je zatočen i tada piše roman ''Tamnica'' (''Burgu'', 1935.), a najboljim se njegovim djelom smatra roman ''Kad bih bio dječak'' (''Sikur t'isha djalë'', 1936.), gdje je živo prikazan težak život albanske žene pod [[Feredža|feredžom]].{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} [[Lasgush Poradeci]] (1896.–1987.) autor je vrijedne lirike, koji je među emigrantima u Rumunjskoj objavio zbirke ''Kolo zvijezda'' (''Vallja e yjve'', 1933.) i ''Zvijezda srca'' (''Ylli i Zemrës'', 1937.), koje obrađuju rodoljubnu tematiku, ali odišu i osobnim doživljajima prirode i evociraju ljepotu albanskih pejzaža, npr. u pjesmi ''Jezero drijema'' (''Dremit liqueri''), a neke su mu ljubavne pjesme izrazito kontemplativne i pokazuju jače utjecaje europskog modernizma.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} ===Razvoj kazališta do 1945.=== Premda je albansko društvo imalo puteve izraza i svoga razvitka u Osmanskom Carstvu, npr. [[Priştineli Mesihi|Mesihija]] ili brojne ličnosti koje su sudjelovale u životu na stambolskom dvorcu, turska vlast nad Albanijom nije pomogla albanskom jeziku i književnosti, tako da je kazališna baština albanskog naroda vrlo mlada i počinje krajem 19. stoljeća.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} Elsie ističe kao uzrok toga zakašnjenja činjenicu što profesionalna kazališta nastaju u gradskim društvima dok je Albanija imala značajno ruralno društvo i nedostajale su joj velike gradske sredine.<ref name="elsie-theare">{{cite web|url=http://www.elsie.de/pdf/articles/A1993Theatre.pdf|title=ALBANIAN THEATRE|author=Robert Elsie|date=|accessdate = 26. 4. 2021.}}</ref> Prva drama je [[Koto Xoxhi|Xoxhijeva]] ''Svadba u Lunxhërima''{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} (alb. ''Një Dasmë në Lunxhëri'') napisana oko 1824.–1825. i prvi put izvedena u Đirokastri 1874. godine.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} Slijedi drama ''Badnje veče'' (alb. ''Nata Këshnellavet'') talijansko-albanskog franjevca [[Leonardo De Martino|De Martinoa]] (1830.–1923.),{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} što će biti prvo djelo napisano na tlu Albanije, u Skadru 1880. godine;<ref name="elsie-theare"/> u ovom djelu je De Martino preinačio jedno [[Alessandro Manzoni|Manzonijevo]] djelo. Među rane albanske drame spada i ''Čifutov sin'' (alb. ''I biri i çifutit'') katoličkog autora [[Pashko Babi|Pashkoa Babija]] (1843.–1905.); komad je predstavljen februara 1882. u Ksaverskoj gimnaziji u Skadru.<ref name="elsie-theare"/> [[William Shakespeare|Shakespearov]] ''[[Othello]]'' izveden je u Korči 1889. godine,{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} a postoje i svjedočanstva o didaktičnim i patriotskim skečevima autora [[Gjerasim Qiriazi|Qiriazija]] i [[Petro Nini Luarasi|Ninija]].{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} U [[Kalabrija|Kalabriji]] se odigravaju zbivanja [[Françesk Anton Santori|Santorijeve]] ljubavne drame ''Emira'' napisane 1887. godine, po Elsieu prva albanska drama,<ref name="elsie-theare"/> dok je [[besa]] tema u drami [[Sami Frašeri|Samija Frašerija]] na turskom jeziku ''Besâ yâhut Âhde Vefâ'', napisanoj 1874. i prevedenoj na albanski 1902. godine (alb. ''Besa ose Mbajtja e Fjalës'').{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} Njezina je premijera bila 6. aprila 1874. u Istanbulu,<ref name="elsie-theare"/> a tema je specifična za albansku sredinu; naime, u njoj je riječ o gorčini i nesreći jednog oca koji je ispred odluke da li ubiti sina ili pogaziti svoju časnu riječ – besu.<ref name="elsie-theare"/> [[Datoteka:Teatri Kombëtar, Tirana, Albania (49600290747).jpg|thumb|right|300px|Narodno kazalište u Tirani]] Početkom 20. stoljeća jedan od najaktivnijih albanskih intelektualaca [[Fan Noli]] prevodio je [[Eshil]]ove, [[William Shakespeare|Shakespearove]] i [[Henrik Ibsen|Ibsenove]] drame, te je 1902. napisao svoju ''Izraelci i Filistejci'' (alb. ''Israelitë dhe filistinë''), u kojoj je glavna starozavjetna tema a podvrgava se problemima albanskog narodnog pokreta.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} U Egiptu i u istim godinama, [[Andon Zako Çajupi|Çajupi]] je napisao više dramskih djela, među kojima je moguće istaknuti komediju ''Četrnaestogodišnji mladoženja'' (alb. ''14 vjec dhëndër'', 1902.) i tragediju ''Zemaljski heroj'' (alb. ''Burr 'i dheut'', 1907.) o [[Skenderbeg]]ovoj borbi. Nešto kasnije, [[Mihal Grameno]], pri svom povratku iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], piše u antiklerikalnom zanosu tročinsku komediju ''Proklestvo albanskog jezika'' (alb. ''Mallkimi i gjuhës shqipe'', 1921.). Suprotnim se smjerom kreće svećenik [[Gjergj Fishta|Fishta]] na većinski katoličkom sjeveru Albanije, prevodeći [[Molière]]a, [[Euripid]]a i pišući tragediju ''Juda Makabé'' (1914.). [[Kristo Floqi]] je bio vrlo bitna politička ličnost pri stvaranju države Albanije. Bliski suradnik [[Fan Noli|Nolija]] i [[Faik Konica|Konice]] i kasniji dužnosnik kralja [[Zog od Albanije|Zoga]], napisao je brojna dramska djela, većinom komedije, pa i tragedije u kojima se preispituju problemi nacionalnog pitanja kao što su ''Vjera i nacija'' (alb. ''Fe e kombësi'') i ''Trijumf slobode'' (alb. ''Triumfi i Lirisë''), ili se osvrće na istorijsku prošlost (''Karlo Topija''; ''Piro Neoptolemi''; ''Qyprilinjtë''; ''Skanderbeu n'Itali''). Sličnim putevima kreće dramsko pisanje dva katolička svećenika, [[Vinçens Prennushi|Prennushija]] i [[Ndre Zadeja|Zadeje]], potonji na polju [[melodrama|melodrame]]. Kazališnih doprinosa ima i među [[Foqion Postoli|Postolijevim]] radovima a [[Haki Stërmilli]] između 1923. i 1924. piše više djela o srpskom napadu na albanski narod.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 14}} Drame [[Ethem Haxhiademi|Haxhiademija]] su nastavile mitološku i povijesnu tematiku, a s druge strane [[Ilo Mitkë Qafëzëzi|Ilo Mitkë]] piše 1936. godine zanimljivu komediju ''Učitelj Gjoka'' (alb. ''Dhaskal Gjoka'') čija je scena u jednoj školi u Korči. Zasebnu priču čini slučaj slavnog dramskog glumca [[Alexander Moissi|Alexandera Moissija]]. Porijeklom iz Albanije, obrazovao je se u austro-ugarskom prostoru i od 1899. do 1935. imao je sjajnu karijeru diljem europskih najznačajnijih kazališta (Beč, Prag, Berlin, turneja u Rusiji, Sankt-Petersburg, Salzburg).<ref name="elsie-theare"/> Ako je sva dotična produkcija od 1874. do suvremenijega doba težila prema ostvarenju javnih kazališta u Albaniji, ona će i nakon proglašenja samostalnosti države Albanije (novembar 1912.) mahom ostati na tiskanom papiru<ref name="elsie-theare"/> a dramaturgija – u razočarenju. Naime, prva polovica stoljeća će se pokazati kao burno vrijeme sa malo prostora za dramski izraz: [[Prvi svjetski rat]] (tzv. Veliki rat; 1914.–1918.), autokratska vlast kralja [[Zog od Albanije|Zoga]] (1925.–1939.), pa kolonijalizam talijanskog [[fašizam|fašizma]] (april 1939. – septembar 1943.) i napokon njemačkog [[nacizam|nacizma]] (do 1945.). Neke prve kazališne skupine su se stvorile u Skadru i Korči,<ref name="elsie-theare"/> dva najbitnija centra albanske kulture, jer je Tirana poslije Prvog svjetskog rata bila još uvijek selo.<ref name="elsie-theare"/> Potom je došlo do manjih pojava u Draču, Vlori, Pogradcu, Elbasanu, Beratu, Đirokastru i Boboshtici.<ref name="elsie-theare"/> Ozbiljan pokušaj je napravio [[Sokrat Mio]], kazališni redatelj obrazovan u [[Pariz]]u, sa svojim kazališnim ansamblom, ali bezuspješno.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} Umjetnost u to doba ima manju ulogu{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} pa su čak mnogi kazališni ansambli progonjeni.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} Uostalom, počeci dramskih izvedba u Albaniji su također slabo proučeni a profesionalne izvedbe u to vrijeme su bile pojava vezana uz inozemstvo i strance.<ref name="elsie-theare"/> Godine 1926. u Tirani je otvoreno prvo Narodno kino-kazalište, sa prvom predstavom izvedenom 1927. godine. Bolja vremena došla su nakon oslobođenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (novembar 1944.) zato što tada kazalište ulazi u politički nacrt Komunističke partije. Već za vrijeme borbe razvio se neki vid moralističkih kazališnih predstava među partizanima.{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}}<ref name="elsie-theare"/> Dana 24. maja 1944. je osnovan u oslobođenom selu Përmet{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} pokraj Đirokastre prvi ansambl profesionalnog kazališta. Ono se godinu kasnije preselilo u Tiranu{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} i igralo u zgradi Državnog profesionalnog kazališta (''Teatër Profesionist i Shtetit''), sagrađenoj 1939. za vrijeme talijanske okupacije kao kino-kazalište (zvalo se ''Kinema Teater Kosova'', arhitekt Giulio Bertè) i preimenovanoj 1991. u Narodno kazalište (''Teatri Kombëtar''). Pokretač ansambla bio je [[Božidar Nikolić|Boža Nikolić]],<ref>{{cite web|url=https://kultura.rs/objekat/2669804-foto-vlada-bencic|title=Božidar Boža Nikolić u predstavi Đido|date=|accessdate=26. 4. 2021.|archive-date=2021-04-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210426012409/https://kultura.rs/objekat/2669804-foto-vlada-bencic|dead-url=yes}}</ref>{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} a 26. septembra 1945. u Tirani su predstavili [[Janko Veselinović|Veselinovićevu]] dramu ''Đido'' (1908.).{{sfn|Banham|1992|loc=str. 15}} Godine [[1958.]] u skadarskom Kazalištu Migjeni stupa na pozornicu prva albanska melodrama, opera ''[[Mrika]]'' sa [[libreto]]m [[Llazar Siliqi|Llazara Siliqija]] i glazbom [[Prenk Jakova|Prenka Jakove]],<ref>{{Cite book|last=Rubin|first=Don|title=The world encyclopedia of contemporary theatre|url=https://books.google.com/books?id=B9RV5UFtPNMC&pg=PA41|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=9780415059282|pages=41}}</ref> skladatelja obrazovanog na [[Accademia Nazionale di Santa Cecilia|Akademiji Svete Cecilije]]. ==Književnost socijalizma== Albanija je u aprilu 1939. godine pala pod vlast [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], a nakon oslobođenja [[29. studenog|29. novembra]] [[1944]]. književnost se, na temeljima [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]], okreće socijalnim temama.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 544}} No, drastična politička promjena nakon komunističkog preuzimanja vlasti u Albaniji prekinula je veze s književnom tradicijom od prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Novi režim imao je krajnje sumnjičav odnos prema intelektualcima i književnicima, koji su viđeni kao predstavnici "starog režima". Te su godine karakterizirali novi progoni pisaca.<ref name="Shatro1">{{harvnb|Shatro|2016|p=43}}</ref> U političkom i kulturnom kontekstu socijalističke [[Narodna Republika Albanija|NR Albanije]], pisci su mogli odabrati ili potpunu poslušnost i služenje režimu, kompromis sa strujama u Udruženju književnika ili prestati objavljivati svoja djela. Ova treća opcija dovela je do stvaranja "književnosti u ladicama", čiji su glavni predstavnici bili [[Zef Zorba]] i [[Primo Shllaku]]. Ipak, zahvaljujući strogom nadzoru komunističkih vlasti, vrlo je mali broj književnika uspio sakriti svoja djela, a nitko nije mogao distribuirati njihova djela čak ni ilegalno, pa [[samizdat]] nije postojao tijekom cijelog komunističkog razdoblja u Albaniji.<ref name="Shatro2">{{harvnb|Shatro|2016|p=50–52}}</ref> [[Datoteka:Petro Marko (i ri).jpg|thumb|200px|[[Petro Marko]]]] Novo doba vidljivo je, primjerice, u djelu [[Dhimitër Shuteriqi|Dhimitëra Shuteriqija]] (1915.–2003.), koji je u predratnom razdoblju bio [[Simbolizam (književnost)|simbolistički]] nastrojen pjesnik, a u novom razdoblju priklanjao se [[Realizam (književnost)|realizmu]]. Piše jasne i razumljive stihove, u pripovijetkama ''Čika Demo'' i ''Sumnje Jonuza Randže'' realistički opisuje ljude oslobođene borbom i revolucijom, a u romanu ''Osloboditelji'' (''Çlimtarët'') prikazuje preobražaj albanskog društva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 544}} [[Shefqet Musaraj]] (1914.–1986.) objavljuje 1944. pamlfet ''Epopeja Narodne fronte'' (''Epopeja e Ballit Kombëtar''), a smisao za humor dolazi mu do izražaja osobito u poduljoj pripovijesti ''Ja sam bio Čobo Rapuši'' (''Isha unë Çobo Rrapushi'', 1968.).{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 544}} Mnogo je značajniji romanopisac [[Sterjo Spasse]] (1914.–1989.), koji je svoju spisateljsku djelatnost započeo prije rata romanom ''Zašto...?'' (''Pse...?'', 1935.), a za vrijeme rata napisao roman ''Afërdita'' (1944.), gdje lik seoske učiteljice svladava sve prepreke okupatora. Nakon rata produbljuje tu tematiku romanima ''Oni ne bijahu sami'' (''Ata nuk ishin vetëm'', 1952.) o bijedi seoskog života u Zogovo vrijeme, ''Afërdita ponovo na selu'' (''Afërdita pësëri në fshat'', 1955.) o predratnoj učiteljici nakon oslobođenja, ''Vatre...'' (''Zjare...'', 1972.) o socijalističkoj izgradnji zemlje te ''Buđenje'' (''Zgjimi'', 1974.) o razdoblju nacionalnog preporoda Albanaca.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 544}} [[Petro Marko]] (1913.–1991.) svoje iskustvo u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ugrađuje u roman ''Zbogom'' (''Hasta la vista'', 1957.), koji se prije svega bavi sudbinom albanskih dobrovoljaca, ali s naglašenom idejom međunarodne solidarnosti. To je i tema romana ''Posljednji grad'' (''Qyteti i fundit'', 1960.), koji se bavi Drugim svjetskim ratom, ali tako da izbjegava nacionalistički žar i prikazuje Talijane koji uviđaju svu strahotu rata. Među ostalim su mu romanima ''Doba oružja'' (''Stina e armëve'', 1966.), ''Halimi'' (1969.), ''Ultimatum'' (1972.) i drugi.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 544–545}} [[Fatmir Gjata]] (1922.–1989.), romanopisac i pripovjedač, u romanu ''Prevrat'' (''Përmbysja'', 1954.) slika seljakovu ideološku transformaciju u okolnostima partizanske borbe, a u romanu ''Močvara'' (''Kënete'', 1959.) opisuje narodnu akciju isušivanja močvarnoga kraja i živo analizira psihologiju kolektiva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545}} Na istom je tragu [[Kolë Jakova]] (1917.–2002.), čija drama ''Naša zemlja'' (''Toka jonë'', 1954.) slika ljude u revoluciji s posebno oživljenim likom jednostavne gorštakinje, a u poemi ''Heroji Viga'' (''Herojt e Vigut'', 1953.) opisuje jednu epizodu partizanske borbe.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545}} [[Llazar Siliqi]] (1924.–2001.) na oratorsko-patetički način opijeva oslobođenje, pa tako poema ''Prishtina'' (1949.) predstavlja pravu odu komunističkom duhu Albanaca zatočenih u tom njemačkom logoru, u kojem je i sam bio zarobljen, a poema ''Preporod'' (''Ringjallja'', 1959.) slavi obnovu zemlje i novi socijalistički poredak.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545}} [[Jakov Xoxa]] (1923.–1979.) nastavlja realističku tradiciju, pa tako u romanu ''Mrtva rijeka'' (''Lumi i vdekur'', 1965.) daje potresnu sliku propadanja seljaka u predratnoj Albaniji, a u romanu ''Bijeli jug'' (''Juga e bardhë'', 1971.) bavi se poslijeratnim razdobljem i kritizira rastuću birokraciju, oličenu u jednom liku "gotovo demonskih dimenzija".{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545}} Pjesnik i prozaik [[Dritëro Agolli]] (1931.–2017.) u cijelosti se bavi poslijeratnim razdobljem, pa u poemi ''Očevi'' (''Baballarët'', 1969.) suprotstavlja poglede dvaju pokoljenja, očeva i djece, na revoluciju, a u romanu ''Komesar Memo'' (''Komisari Memo'', 1970.) prikazuje ulogu komunista u buđenju narodnih masa.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545–546}} [[Dhimitër Xhuvani]] (1934.–2009.) slika životne drame pojedinaca kako u zbirci pripovijedaka ''Posljednje zvono'' (''Këmbana e fundit'', 1959.) tako i u romanu ''Ponovo na nogama'' (''Përsëri në këmbë'', 1970.), koji je doživio velik uspjeh i bio dramatiziran za scenu, a prikazuje junaka koji je izgubio obje noge, ali ne i vjeru u život; roman ''Fan Smajli'' (1971.) bavi se radništvom.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 546}} [[Ali Abdihoxha]] (1923.–2014 ) romanom ''Tri boje vremena'' (''Tri ngjyrat e kohës'', 1965.–1972.<!--?-->) vraća se partizanskoj tematici i ratnom razdoblju,{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 546}} a objavio je i romane ''Jedna burna jesen'' (''Një vjeshtë me stuhi'', 1959.), priče ''San i svjetlost'' (''Ëndra dhe dritë'', 1963.), romane ''Veliki dvoboj'' (''Dueli i madh'', 1975.), ''Vile u predgrađu'' (''Vila në periferi'', 1982.), ''Kronika jedne noći'' (''Kronika e një nate'', 1984.), ''Izazov'' (''Sfida'', 1987.), ''Palače'' (''Sarajet'', 1997.), ''Cijena jedne pustolovine'' (''Çmimi i një aventure'', 2006.). ===Albanska književnost na Kosovu=== [[Datoteka:Jeta e Re.jpg|thumb|left|170px|Naslovnica prištinskog književnog časopisa ''[[Jeta e Re]]'' iz 1974.]] Albanska književnost na [[Kosovo (regija)|Kosovu]] nakon Drugog svjetskog rata bila je nastavak prethodne tradicije albanske književnosti.{{sfn|Aliu|2012|p=5, 10}} Izvan Albanije, albanski pisci nisu u svom stvaralaštvu bili ograničeni uskim okvirima socijalističkog realizma, koji su gušili književnost u Albaniji, premda je i na Kosovu albanska književnost znala doći u sukob s vladajućom [[SFRJ|jugoslavenskom]] ideologijom.<ref name="Elsie2">{{harvnb|Elsie|2005|pp=27–30}}</ref>{{sfn|Aliu|2012|p=19}} Na Kosovu su se pojavili novi talenti u poeziji, kao što su [[Esad Mekuli]], [[Ali Podrimja]], [[Azem Shkreli]];<ref name="Elsie"/> neko vrijeme i [[Martin Camaj]].<ref>{{cite web|url=https://books.google.al/books/about/Let%C3%ABrsia_Shqipe.html?id=kdfaoQEACAAJ&hl=en&output=html_text&redir_esc=y|title=Trilogia Albanica III: Albanian Literature: Social Perspectives|publisher=Princi|last=Pipa|first=Arshi|year=2014|pages=172|trans-title=Albanska trilogija III: Albanska književnost: Socijalne perspektive|isbn=978-9928-4090-9-6|authorlink=Arši Pipa|origyear=1978|language=en, sq}}</ref> [[Adem Demaçi]] i, posebno, [[Anton Pashku]] pojavili su se prvo u prozi,<ref name="Elsie"/>{{sfn|Elsie|2010b|pp=179–180}} a za njima su slijedili [[Musa Ramadani]], [[Sabri Hamiti]], [[Eqrem Basha]] i dr. Godine 1949. u [[Priština|Prištini]] je osnovan književni časopis ''[[Jeta e Re]]'' (= ''Novi život'').{{sfn|Elsie|2010a|p=279}} Prvoj generaciji poslijeratnih proznih pisaca pripadao je književnik i politički disident Adem Demaçi, koji je 1958. objavio etnografski roman ''Zmije u krvi'' (''Gjarpinjt e gjakut''), djelo o [[Krvna osveta|krvnoj osveti]], a iste je godine uhićen zbog kritiziranja deportacije tisuća Albanaca u Tursku. Proveo je 28 godina u jugoslavenskim zatvorima kao politički zatvorenik, da bi bio pušten tek 1990. godine.{{sfn|Elsie|1995 [1997]|p=304}} Eksperimentalni pripovjedač, romanopisac i dramatičar [[Anton Pashku]] pojavljuje se u prozi pedesetih godina.{{sfn|Elsie|2010a|p=211}}<ref name="Brahaj">{{cite web|last1=Brahaj|first1=Manjola|title=Proza e Anton Pashkut mes modernes dhe eksperimentales|url=http://www.doktoratura.unitir.edu.al/wp-content/uploads/2017/10/PUNIMI-FINAL.pdf|accessdate=23. 8. 2020|location=Tiranë|pages=5, 11–12|language=sq|format=PDF|year=2017|archive-date=2020-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200823231942/http://www.doktoratura.unitir.edu.al/wp-content/uploads/2017/10/PUNIMI-FINAL.pdf|dead-url=yes}}</ref> Pashku je jedini predstavnik književnog pravca [[Moderna|moderne]] u albanskoj književnosti.<ref>{{harvnb|Brahaj|2017|pages=5, 11}}.</ref> Postao je inicijator modernizacije albanske drame općenito.<ref>{{harvnb|Halili|2013|p=5}}</ref> U književnost na albanskom uveo je [[Teatar apsurda|kazalište apsurda]] s dramama ''Sinkopa'' (Priština, 1968.) i ''Gof'' (Priština, 1976.),{{sfn|Elsie|1995 [1997]|p=315}} koje unose inovacije u albansku dramu i približuju istu europskim uzorima toga doba, posebno drami apsurda te [[Nadrealizam|nadrealističkoj]] i [[Egzistencijalizam|egzistencijalističkoj]] drami.{{sfn|Halili|2013|p=6–7}} Tijekom 1970-ih i 1980-ih albanska drama na Kosovu razvijala se u duhu modernizma i postmodernizma, a, uz Pashkua, glavni su joj predstavnici bili [[Teki Dervishi]], [[Rexhep Qosja]] i [[Beqir Musliu]].{{sfn|Halili|2013|p=I–III}} Pashku je bio pokretač moderne, dok su ostala tri autora imala velik utjecaj na književnu modernost albanske drame, u njezinoj filozofskoj dimenziji i psihološkoj dubini.{{sfn|Halili|2013|p=3–5}} Kao romanopisac, Pashku je 1971. objavio eksperimentalni roman ''Oh'', koji je označio veliku prekretnicu u modernom europskom romanu.{{sfn|Aliu|2012|p=19}} Tijekom 70-ih godina 20. stoljeća pojavila se nova generacija romanopisaca: [[Sabri Hamiti]], [[Zejnullah Rrahmani]], [[Rexhep Qosja]], [[Musa Ramadani]], [[Eqrem Basha]], [[Teki Dervishi]] i dr.{{sfn|Aliu|2012|p=9, 19}} Zejnullah Rrahmani objavio je roman ''Izgubljeni samoglasnici'' (''Zanoret e humbura'', 1974) kao alegorijski plač nad ugnjetavanjem Albanaca.{{sfn|Krasniqi|2019|p=161}} Pjesništvo kosovskih Albanaca nakon Drugog svjetskog rata doseglo je najnaprednije univerzalne vrijednosti u albanskoj književnosti uopće. Oslanjalo se na najkvalitetnija univerzalna pjesnička iskustva i škole izražavanja. Uobičajen je [[ezop]]ski jezik, koji su gajile generacije 1950-ih i 1960-ih. Najnapredniji dio albanske poezije tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća izražavao je nepovjerenje u proklamirane komunističke vrijednosti, kao i diskretne pobune protiv antialbanske političke stvarnosti.<ref name="Aliu9">{{harvnb|Aliu|2012|p=8–9}}</ref> Značajan poticaj za razvoj poezije ranih 1950-ih dale su dvije pjesničke zbirke [[Martin Camaj|Martina Camaja]]: ''Flauta među planinama'' (''Nji fyell ndër male'', Priština, 1953.) i ''Pjesma nizinskih pašnjaka'' (''Kânga e vërrinit''; Priština, 1954.), koje su nadahnute njegovim rodnim mjestom u gorju sjeverne Albanije.{{sfn|Elsie|1995 [1997]|p=308}} Godine 1955. pjesnik [[Esad Mekuli]] objavit će i knjigu ''Za tebe'' (''Për Ty''), koja je imala velik utjecaj. Krajem 1950-ih pojavit će se generacija "devetorice" predvođena [[Azem Shkreli|Azemom Shkrelijem]], koji je dosegao pjesničke vrhunce albanske književnosti. Ovoj generaciji pridružio se [[Ali Podrimja]], koji tada počinje objavljivati svoje stvaralaštvo na stranicama časopisa ''Jeta e Re''. Početkom 1970-ih pojavila se nova generacija pjesnika, uključujući [[Sabri Hamiti|Sabrija Hamitija]].<ref name="Aliu9"/> Nakon ukidanja [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|autonomije Kosova]] 1989. godine i pokretanja represije nad [[Kosovski Albanci|tamošnjim Albancima]], [[Azem Shkreli]] je tijekom 1990-ih objavio dvije zbirke pjesama: ''Ptice i kamenje'' (''Zogj dhe gurë'') i ''Pjesme na kiši'' (''Lirikë me shi''); potonja se smatra Shkrelijevim književnim vrhuncem.<ref name="Hamiti2018">{{cite book|last1=Hamiti|first1=Sabri|last2=Marashi|first2=Adrian|last3=Isufaj|first3=Viola|title=Letërsia 12|year=2018|pages=196–204|language=sq}}</ref> [[Mehmet Kraja]] 1990. objavio je podulji roman ''Bizantska mreža'' (''Net Byzantine''), u kojem je, prema albanologu Robertu Elsieu, dosegao svoju zrelost.{{sfn|Elsie|2010b|p=165}} [[Zejnullah Rrahmani]] napisao je ''Roman za Kosovo'' (''Romani për Kosovën''), a [[Musa Ramadani]] objavio je roman ''Antiprocesija'' (''Antiprocesioni''). ==Suvremena književnost== Nakon pada komunističke vlasti u Albaniji 1991. godine, književnost se okreće kritici prethodnog razdoblja, ali i općenito širi svoje obzorje. Najpoznatiji je suvremeni albanski književnik [[Ismail Kadare]], rođen 1936., čiji su romani prevedeni na 45 jezika.<ref name="mapo">{{cite web|url=http://www.mapo.al/2015/01/kadare-feston-ditelindjen-60-vjet-krijimtari-e-perkthyer-ne-45-gjuhe-te-botes/1|title=Kadare feston ditëlindjen, 60 vjet krijimtari e përkthyer në 45 gjuhë të botës – Gazeta Mapo|website=mapo.al|accessdate=29. 9. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170929184058/http://www.mapo.al/2015/01/kadare-feston-ditelindjen-60-vjet-krijimtari-e-perkthyer-ne-45-gjuhe-te-botes/1|archivedate=29. 9. 2017|deadurl=yes}}</ref> Svoje je stvaralaštvo započeo u socijalističkom razdoblju, nastojeći u nizu pjesama – ''Industrijski san'' (''Ëndërr industriale'', 1960.), ''Bilješke o mojem pokoljenju'' (''Shënime për brezin tim'', 1961.) – izraziti nadanja novog pokoljenja, dok je u romanima obogatio albansku prozu novim bojama i suptilnijim izričajem; u ''Generalu mrtve vojske'' (''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'', 1963.) kroz sliku talijanskog generala koji dolazi u Albaniju prikupiti kosti svojih poginulih vojnika tematizira nesalomivost Albanaca – taj je roman poslužio za scenarij jednog francusko-talijanskog filma; dok u romanu ''[[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]]'' (''Kështjella'', 1970.) bira tradicionalnu temu albanske borbe u 15. stoljeću pod Skenderbegovim vodstvom. [[Datoteka:Ismail Kadare (portret).jpg|thumb|210px|[[Ismail Kadare]]]] {{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545}} Sa ovim i drugim romanima – ''Kronika u kamenu'' (1971.), ''Trosvodni most'' (1978.), ''Dosije o H.'' (1981.), ''Palača snova'' (1981.), ''Piramida'' (1992.), ''Nasljednik'' (2002.) – Kadare je albansku književnost uveo u glavni tok moderne europske književnosti. Središnja tema Kadareovih djela jest totalitarizam i njegovi mehanizmi.<ref>{{cite web |author=Fundacion Princessa de Asturias |url=http://www.fpa.es/en/cargarAplicacionNoticia.do?identificador=163|title=Ismaíl Kadare, Prince of Asturias Award Laureate for Literature |publisher=Fundacion Princessa de Asturias |date=24. 6. 2009 | accessdate=25. 3. 2017}}</ref> Njegovo djelo predstavlja umjetničku enciklopediju albanskog života. Filozofija, vjerovanja, drame i povijesne i kulturne tradicije Albanije, filtrirane kroz umjetnost pisca, u Kadareovom djelu izražavaju vitalnost duhovne kulture albanskog naroda. Kadare stvara modernu prozu koja se široko koristi povijesnim analogijama, parabolama i asocijacijama, albanskim legendama i mitologijom. Polazeći od epskog svijeta srednjovjekovnih legendi i balada, Kadareova proza ​​"ažurira" drevne narodne tradicije pokazujući njihovu važnost za suvremeni svijet. [[Ridvan Dibra]] jedna je od vodećih ličnosti suvremene albanske književnosti i autor nekoliko inovativnih djela.<ref>{{cite web|last1=Elsie|first1=Robert|title=Ridvan DIBRA|url=http://www.albanianliterature.net/authors/modern/dibra/index.html|website=Robert Elsie:Albanian Literature|accessdate=2. 11. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171023231425/http://www.albanianliterature.net/authors/modern/dibra/index.html|archivedate=23. 10. 2017|deadurl=yes}}</ref> Nagrađen je s nekoliko nacionalnih i međunarodnih nagrada, uključujući nagradu "Rexhai Surroi" za najbolji albanski roman godine 2012. (''Legenda o samoći'', alb. ''Legjenda e vetmisë'').<ref name="albanianbooks2">{{cite web|url=http://www.albanianbooks.al/index.php/authors-2/ridvan-dibra/|title=Ridvan Dibra|website=AlbanianBooks|accessdate=2. 11. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170524034630/http://www.albanianbooks.al/index.php/authors-2/ridvan-dibra/|archivedate=24. 5. 2017|deadurl=yes}}</ref> [[Luljeta Lleshanaku]] jedna je od najvažnijih i najcjenjenijih albanskih pjesnikinja. Autorica je sedam zbirki poezije, od kojih je nekoliko prevedeno na druge jezike.<ref name="albanianbooks">{{cite web|url=http://www.albanianbooks.al/index.php/authors-2/luljeta-lleshanaku/|title=Luljeta Lleshanaku|website=albanianbooks.al|accessdate=29. 9. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170116203650/http://www.albanianbooks.al/index.php/authors-2/luljeta-lleshanaku/|archivedate=16. 1. 2017|deadurl=yes}}</ref> Engleski prijevodi uključuju zbirke: ''Freska'' (2002.), ''Dijete prirode'' (2010.), ''Nered: nove i odabrane pjesme'' (2011.) i ''Negativni prostor'' (2018.), čiji je prijevod (Ani Gjike) ušao u uži izbor za [[Griffin Poetry Prize|nagradu Griffin Poetry]] za 2019. godinu. [[Fatos Kongoli]], rođen 1944. u [[Elbasan]]u, smatra se jednim od najjačih i najuvjerljivijih predstavnika suvremene albanske književnosti.<ref name="albanianliterature"/> Za vrijeme komunistilke vladavine u Albaniji nije napisao niti objavio nijedno važno djelo. Istaknuo se nakon pada režima svojim romanom ''[[Gubitnik (Fatos Kongoli)|Gubitnik]]'' (1992.). Njegovi se romani bave godinama režima [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]] i njegovim posljedicama, dok je albansko društvo prelazilo u demokraciju, a da se nije moglo otresti demona iz prošlosti.<ref name="albanianliterature">{{cite web|url=http://www.albanianliterature.net/authors/modern/kongoli/index.html|website=albanianliterature.net|title=Fatos KONGOLI|accessdate=29. 9. 2017}}</ref> Među drugim važnim piscima nalazi se [[Ben Blushi]], rođen 1969., čiji je debitantski roman ''Živjeti na otoku'' (2008.), koji se bavi [[Islamizacija Albanije|islamizacijom Albanaca]], postao najprodavanija knjiga nakon pada komunizma u Albaniji. Njegov drugi roman, ''Otelo, Arapin iz Vlore'' (2009.), nagrađen je [[Nagrada Europske unije za književnost|Nagradom Europske unije za književnost]].<ref name="euprizeliterature">{{cite web|url=http://www.euprizeliterature.eu/author/2014/ben-blushi|title=Ben Blushi – European Union Prize for Literature|website=euprizeliterature.eu|accessdate=29. 9. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170929231407/http://www.euprizeliterature.eu/author/2014/ben-blushi|archivedate=29. 9. 2017|deadurl=yes}}</ref> Njegovi su kasniji romani postali nacionalni bestseleri. ==Reference== {{reflist|3}} ==Literatura== * {{cite book|title=Kënaqësia e leximit|last1=Aliu|first1=Ali|publisher=ASHAK|year=2012|place=Prishtinë|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|title=Historia e popullit shqiptar: vëllimi i dytë|author=Akademia e Shkencave e Shqipërisë|publisher=Toena|year=2002 |place=Tiranë|language= sq |ref = harv}} * {{cite book|title=Historia e popullit shqiptar: vëllimi i parë|last1=Anamali|first1=Skënder|last2=Prifti|first2=Kristaq|publisher=Toena|year=2002|place=Tiranë|isbn=978-99927-1-622-9|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|year=2012|publisher=OM|place=Prishtinë|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|last=Banham|first=Martin|year=1992|title= The Cambridge Guide to Theatre|url=https://www.google.fr/books/edition/The_Cambridge_Guide_to_Theatre/8qMTPAPFGXUC?hl=fr&gbpv=1&dq=Martin+Banham,+The+Cambridge+Guide+to+Theatre,+Cambridge,+Cambridge+University+Press,+1992&pg=PR4&printsec=frontcover|location= Cambridge|publisher= Cambridge University Press|pages=1247|ref = banham}} * {{cite journal|last1=Berishaj|first1=Anton|journal= Studime: Revistë Për Studime Filologjike, Numër 26|title=Vepra E Pjetër Bogdanit dhe poetika e barokut|year=2020|publisher=[[ASHAK]]|place=Prishtinë|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|title=A History of Albanian Literature|last=Bihiku|first=Koço|url=https://www.bannedthought.net/Albania/Culture/AHistoryOfAlbanianLiterature-Bihiku-1980-OCR-sm.pdf|publisher=The 8 Nëntori Publishing House|year=1980|place=Tirana|isbn=|language=en |pages=257|ref = bihiku}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|author-link=Robert Elsie|year=1995 [1997]|title=Histori e Letërsisë Shqiptare|author2=Abdurrahman Myftiu <small>(përkthim)</small>|place=Tirana & Peja|publisher=Dukagjini|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC|year=2005|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4 |ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Historical Dictionary of Albania|url=https://archive.org/details/historicaldictio0000elsi_x4j4|year=2010a|publisher= Rowman & Littlefield|place=Londër|language=en |ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Historical Dictionary of Kosovo|url=https://books.google.com/books?id=Pg-aeA-nUeAC|year=2010b|isbn=978-0-8108-7483-1|language=en|ref = harv}} * {{cite book|last=Halili|first=Ernestina|title=Dukuri moderne nё dramёn shqipe nё Kosovё|accessdate=25. 8. 2020|place=Tiranë|language=sq|format=PDF|url=http://www.doktoratura.unitir.edu.al/wp-content/uploads/2013/01/Doktoratura-Erenestina-Halili-Fakulteti-i-Histori-Filologjise-Departamenti-i-Letersise-01.pdf|year=2013|ref=harv|archive-date=2020-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20200826022833/http://www.doktoratura.unitir.edu.al/wp-content/uploads/2013/01/Doktoratura-Erenestina-Halili-Fakulteti-i-Histori-Filologjise-Departamenti-i-Letersise-01.pdf|deadurl=yes}} * {{cite book|last1=Hamiti|first1=Sabri|title=Letërsia e vjetër shqipe|place=Prishtinë|year=1995|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|last1=Hamiti|first1=Sabri|title=Letërsia moderne shqipe|publisher=UET press|isbn=978-99956-39-45-7|year=2013|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|last1=Hamiti|first1=Sabri|title=Letërsia 11|year=2017|publisher=Albas|location=Tiranë|isbn=978-9928-02-865-5|language=sq |ref = harv}} * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} * {{cite journal|last=Krasniqi|first=Nysret|journal= Studime: Revistë për studime filologjike, numër 25|title=A/Z|year=2019|publisher=[[ASHAK]]|place=Prishtinë |isbn= |language=sq|ref = harv}} * {{cite book|last= Qosja |first= Rexhep |title=Porosia e madhe: monografi mbi krijimtarinë e Naim Frashërit|publisher=Rilindja|year=1986|place=Prishtinë|language=sq|ref = harv}} * {{cite book|title=Between(s) and Beyond(s) in Contemporary Albanian Literature|last=Shatro|first=Bavjola|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2016|isbn=978-1-4438-9997-0|language=en |ref = harv}} {{Albanska književnost}} ==Vanjske veze== *{{Commonscat-inline|Literature of Albania}} * [http://www.albanianliterature.net/ Pregled albanske književnosti po autorima], Robert Elsie {{en}} {{normativna kontrola}} {{izabran}} [[Kategorija:Albanska književnost| ]] [[Kategorija:Književnost po državama]] qeyzxx4338xuxnv3670h8y4dlr609dc 2 4665760 42690522 42683089 2026-09-20T12:29:56Z Inokosni organ 160059 42690522 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Portal:Crna Gora]] | [[Morske orgulje]] | |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 628akphmhmw962jlekwlk2oi6vxh3ks 42690528 42690522 2026-09-20T12:57:11Z Inokosni organ 160059 42690528 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavna ladica}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Glavni projekti'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Portal:Crna Gora]] | [[Morske orgulje]] | |- !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |- * [[:meta:Wikipedija:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] |} {{collapse bottom}} {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 7wz38531uje2htoh5ruae57bk6xzzwo 42690551 42690528 2026-09-20T14:07:22Z Inokosni organ 160059 42690551 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavna ladica}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Glavni projekti'''</u> |- | <small>[[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Rusko-ukrajinski rat]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Autori i knjige'''</u> |- | <small>[[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Gabriele d'Annunzio]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] | [[August Šenoa]] | [[Eugen Kumičić]] | [[Silvije Strahimir Kranjčević]] | [[Adolfo Veber Tkalčević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[Ante Kovačić]] | [[Josip Kozarac]] | ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[Milan Begović]] | [[Janko Leskovar]] | [[Ryūnosuke Akutagawa]] | [[Yukio Mishima]] | [[Yasunari Kawabata]] | [[Søren Kierkegaard]] | ''[[Crvena zvijezda (roman)|Crvena zvijezda]]'' | [[Lion Feuchtwanger]] | [[George Orwell]] | [[Ivana Brlić-Mažuranić]] | [[Feri Lainšček]] | [[Lila Prap]] | [[Ivan Kušan]] | [[Grigor Vitez]] | [[Ivo Andrić]] | [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] | [[Stevan Sremac]] | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Blaže Koneski]] | [[Olivera Nikolova]] | [[Grozdana Olujić]] | [[Branko Ćopić]] | [[Dragan Lukić]] | [[Sarah Kane]] | [[Tin Ujević]] | [[Ismail Kadare]] | [[Boris Pahor]] | [[Ivan Cankar]] | [[Tin Ujević]] | [[Stanisław Lem]] | [[Fenomenologija duha]]</small> | |+ !<u>'''Specifične teme'''</u> |- | <small>[[Pavluško Imširović]] | [[Telekom Srbija]] | [[Demokratura]] | [[Kvisling]] | [[Oligarhija]] | [[Vlado Gotovac]] | [[Julius Baranovski]] | [[Josef Ressel]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Ivan Visin]] | [[Rizo Šurla]]</small> | |+ !<u>'''Ukrajina'''</u> |- | <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Ukrajina]] | [[Kronologija Lavova]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> | |+ !<u>'''Muzika'''</u> |- | <small>[[Azra]] | [[Goran Bregović]] | [[Bijelo Dugme]] | [[Šarlo Akrobata]] | [[Pankrti]] | [[Haustor]] | [[VIS Idoli]] | [[Paraf]] | [[Fela Kuti]] | [[Novi val]] | [[Polka]] | [[Hip hop]] | [[Rocksteady]] | [[:Kategorija:The Prodigy]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Loptopuc'''</u> |- | <small>[[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]]</small> | |+ !<u>'''Gradovi'''</u> |- | <small>[[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Smederevo]] | [[Ljubljana]] | [[Kijev]] | [[Evropski glavni grad kulture]]</small> | |+ !<u>'''Razne teme'''</u> |- | <small>[[Historija Mađarske]] | [[Mađarizam]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Slovačka]] | [[Gruzija]] | [[Germanizam]] | | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Kristofor Kolumbo]] | <u>[[Švedski jezik]]</u> | [[Moskva]] | [[Historija Irske]] | [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Moldavija]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Morske orgulje]] | '''[[Đerdapska klisura]]''' | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] | '''[[Baranja]]''' | [[Belorusija]] | [[Arhitektura]] | [[Egipatska arhitektura]] | [[Lista okruga Texasa]] | | |+ !<u>'''Dobri članci'''</u> |- | <small>[[Singapur]] | [[Moskva]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Surinamska književnost]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]]</small> |- * [[:meta:Wikipedija:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] |} {{collapse bottom}} {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] n5ex0ipxrgz2lch9i9u9sturgmwul4o 42690552 42690551 2026-09-20T14:07:57Z Inokosni organ 160059 42690552 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavna ladica}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Glavni projekti'''</u> |- | <small>[[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Rusko-ukrajinski rat]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Autori i knjige'''</u> |- | <small>[[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Gabriele d'Annunzio]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] | [[August Šenoa]] | [[Eugen Kumičić]] | [[Silvije Strahimir Kranjčević]] | [[Adolfo Veber Tkalčević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[Ante Kovačić]] | [[Josip Kozarac]] | ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[Milan Begović]] | [[Janko Leskovar]] | [[Ryūnosuke Akutagawa]] | [[Yukio Mishima]] | [[Yasunari Kawabata]] | [[Søren Kierkegaard]] | ''[[Crvena zvijezda (roman)|Crvena zvijezda]]'' | [[Lion Feuchtwanger]] | [[George Orwell]] | [[Ivana Brlić-Mažuranić]] | [[Feri Lainšček]] | [[Lila Prap]] | [[Ivan Kušan]] | [[Grigor Vitez]] | [[Ivo Andrić]] | [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] | [[Stevan Sremac]] | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Blaže Koneski]] | [[Olivera Nikolova]] | [[Grozdana Olujić]] | [[Branko Ćopić]] | [[Dragan Lukić]] | [[Sarah Kane]] | [[Tin Ujević]] | [[Ismail Kadare]] | [[Boris Pahor]] | [[Ivan Cankar]] | [[Tin Ujević]] | [[Stanisław Lem]] | [[Fenomenologija duha]]</small> | |+ !<u>'''Specifične teme'''</u> |- | <small>[[Pavluško Imširović]] | [[Telekom Srbija]] | [[Demokratura]] | [[Kvisling]] | [[Oligarhija]] | [[Vlado Gotovac]] | [[Julius Baranovski]] | [[Josef Ressel]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Ivan Visin]] | [[Rizo Šurla]]</small> | |+ !<u>'''Ukrajina'''</u> |- | <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Ukrajina]] | [[Kronologija Lavova]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> | |+ !<u>'''Muzika'''</u> |- | <small>[[Azra]] | [[Goran Bregović]] | [[Bijelo Dugme]] | [[Šarlo Akrobata]] | [[Pankrti]] | [[Haustor]] | [[VIS Idoli]] | [[Paraf]] | [[Fela Kuti]] | [[Novi val]] | [[Polka]] | [[Hip hop]] | [[Rocksteady]] | [[:Kategorija:The Prodigy]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Loptopuc'''</u> |- | <small>[[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]]</small> | |+ !<u>'''Gradovi'''</u> |- | <small>[[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Smederevo]] | [[Ljubljana]] | [[Kijev]] | [[Evropski glavni grad kulture]]</small> | |+ !<u>'''Razne teme'''</u> |- | <small>[[Historija Mađarske]] | [[Mađarizam]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Slovačka]] | [[Gruzija]] | [[Germanizam]] | | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Kristofor Kolumbo]] | <u>[[Švedski jezik]]</u> | [[Moskva]] | [[Historija Irske]] | [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Moldavija]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Morske orgulje]] | '''[[Đerdapska klisura]]''' | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] | '''[[Baranja]]''' | [[Belorusija]] | [[Arhitektura]] | [[Egipatska arhitektura]] | [[Lista okruga Texasa]] | | |+ !<u>'''Dobri članci'''</u> |- | <small>[[Singapur]] | [[Moskva]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Surinamska književnost]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]]</small> |- * [[:meta:Wikipedija:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] |} {{collapse bottom}} {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] omnzftbtc7dk7vi1me9fn5ou5npqejy 42690604 42690552 2026-09-20T17:29:27Z Inokosni organ 160059 42690604 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavna ladica}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Glavni projekti'''</u> |- | <small>[[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Rusko-ukrajinski rat]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Autori i knjige'''</u> |- | <small>[[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Gabriele d'Annunzio]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] | [[August Šenoa]] | [[Eugen Kumičić]] | [[Silvije Strahimir Kranjčević]] | [[Adolfo Veber Tkalčević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[Ante Kovačić]] | [[Josip Kozarac]] | ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[Milan Begović]] | [[Janko Leskovar]] | [[Ryūnosuke Akutagawa]] | [[Yukio Mishima]] | [[Yasunari Kawabata]] | [[Søren Kierkegaard]] | ''[[Crvena zvijezda (roman)|Crvena zvijezda]]'' | [[Lion Feuchtwanger]] | [[George Orwell]] | [[Ivana Brlić-Mažuranić]] | [[Feri Lainšček]] | [[Lila Prap]] | [[Ivan Kušan]] | [[Grigor Vitez]] | [[Ivo Andrić]] | [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] | [[Stevan Sremac]] | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Blaže Koneski]] | [[Olivera Nikolova]] | [[Grozdana Olujić]] | [[Branko Ćopić]] | [[Dragan Lukić]] | [[Sarah Kane]] | [[Tin Ujević]] | [[Ismail Kadare]] | [[Boris Pahor]] | [[Ivan Cankar]] | [[Tin Ujević]] | [[Stanisław Lem]] | [[Fenomenologija duha]]</small> | |+ !<u>'''Specifične teme'''</u> |- | <small>[[Pavluško Imširović]] | [[Telekom Srbija]] | [[Demokratura]] | [[Kvisling]] | [[Oligarhija]] | [[Vlado Gotovac]] | [[Julius Baranovski]] | [[Josef Ressel]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Ivan Visin]] | [[Rizo Šurla]] | [[Gabor Lenđel]] | [[Tamara Lujak]] | [[Milica Cincar Popović]]</small> | |+ !<u>'''Ukrajina'''</u> |- | <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Ukrajina]] | [[Kronologija Lavova]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> | |+ !<u>'''Muzika'''</u> |- | <small>[[Azra]] | [[Goran Bregović]] | [[Bijelo Dugme]] | [[Šarlo Akrobata]] | [[Pankrti]] | [[Haustor]] | [[VIS Idoli]] | [[Paraf]] | [[Fela Kuti]] | [[Novi val]] | [[Polka]] | [[Hip hop]] | [[Rocksteady]] | [[:Kategorija:The Prodigy]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Loptopuc'''</u> |- | <small>[[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]]</small> | |+ !<u>'''Gradovi'''</u> |- | <small>[[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Smederevo]] | [[Ljubljana]] | [[Kijev]] | [[Evropski glavni grad kulture]]</small> | |+ !<u>'''Razne teme'''</u> |- | <small>[[Historija Mađarske]] | [[Mađarizam]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Slovačka]] | [[Gruzija]] | [[Germanizam]] | | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Kristofor Kolumbo]] | <u>[[Švedski jezik]]</u> | [[Moskva]] | [[Historija Irske]] | [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Moldavija]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Morske orgulje]] | '''[[Đerdapska klisura]]''' | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] | '''[[Baranja]]''' | [[Belorusija]] | [[Arhitektura]] | [[Egipatska arhitektura]] | [[Lista okruga Texasa]] | | |+ !<u>'''Dobri članci'''</u> |- | <small>[[Singapur]] | [[Moskva]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Surinamska književnost]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]]</small> |- * [[:meta:Wikipedija:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] |} {{collapse bottom}} {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] mgvn1vnr3ks1qx9s2csmpcqkyfe99tj 2 4673739 42690523 42662353 2026-09-20T12:37:08Z Inokosni organ 160059 42690523 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Glavna : I/O</span>]] </div> </div> {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Radionica</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- == Zajednica == {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Historija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 20. septembra 2026. || 461.870 članaka |- | 1. januara 2027. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |- | 20. septembra 2026. | 461.870 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.187%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija [[Wikipedija:Administratori|administratora]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija [[Wikipedija:Birokrati|birokratâ]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} == O botovima == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] ^{+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]} >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Poveznice projekta sh.wikija == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} fs5qxud3h99ycca6mft2z98mchgpkm1 42690525 42690523 2026-09-20T12:42:37Z Inokosni organ 160059 /* Zajednica */ 42690525 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Glavna : I/O</span>]] </div> </div> {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Radionica</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- == Zajednica == {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} === Historija i statistike projekta === {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kronologija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 20. septembra 2026. || 461.870 članaka |- | 1. januara 2027. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |- | 20. septembra 2026. | 461.870 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.187%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija [[Wikipedija:Administratori|administratora]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija [[Wikipedija:Birokrati|birokratâ]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} == O botovima == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] ^{+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]} >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Poveznice projekta sh.wikija == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} fqlzrv7zhyrell4tdj11bjsg4mzwdyt 42690526 42690525 2026-09-20T12:44:09Z Inokosni organ 160059 42690526 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Glavna : I/O</span>]] </div> </div> {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Stražarska kula</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- == Zajednica == {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} === Historija i statistike projekta === {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kronologija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 20. septembra 2026. || 461.870 članaka |- | 1. januara 2027. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |- | 20. septembra 2026. | 461.870 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.187%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija [[Wikipedija:Administratori|administratora]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija [[Wikipedija:Birokrati|birokratâ]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} == O botovima == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] ^{+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]} >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Poveznice projekta sh.wikija == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} 7gbej2l5tb2vi6kzrui3iuv5qyd2di4 42690610 42690526 2026-09-20T17:55:37Z Inokosni organ 160059 /* Historija i statistike projekta */ 42690610 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Glavna : I/O</span>]] </div> </div> {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Stražarska kula</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- == Zajednica == {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} === Historija i statistike projekta === {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kronologija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> * <u>25. jula 2026.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljen opći izgled [[Wikipedija:Pijaca|Pijace]] (ref Aca)</span> * <u>1. augusta 2026.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena je [[Wikipedija:Radionica|Radionica]] (ref Aca)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 20. septembra 2026. || 461.870 članaka |- | 1. januara 2027. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |- | 20. septembra 2026. | 461.870 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.187%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija [[Wikipedija:Administratori|administratora]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija [[Wikipedija:Birokrati|birokratâ]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} == O botovima == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] ^{+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]} >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Poveznice projekta sh.wikija == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} 81lgwnlsmcmhrjsdgm7lanz6uekkgrv 42690611 42690610 2026-09-20T18:03:42Z Inokosni organ 160059 /* Historija i statistike projekta */ 42690611 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Glavna : I/O</span>]] </div> </div> {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Stražarska kula</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- == Zajednica == {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} === Historija i statistike projekta === {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kronologija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[Goli otok]] je izabran za prvi [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]] Srpskohrvatske Wikipedije.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> * <u>25. jula 2026.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljen opći izgled [[Wikipedija:Pijaca|Pijace]] (ref Aca)</span> * <u>1. augusta 2026.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena je [[Wikipedija:Radionica|Radionica]] (ref Aca)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 20. septembra 2026. || 461.870 članaka |- | 1. januara 2027. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |- | 20. septembra 2026. | 461.870 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.187%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija [[Wikipedija:Administratori|administratora]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija [[Wikipedija:Birokrati|birokratâ]] sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} == O botovima == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] ^{+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]} >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Poveznice projekta sh.wikija == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} jjhjf4a99ecvwubplvihvk1whiu6bs5 10 4673923 42690555 41409765 2026-09-20T14:39:51Z Inokosni organ 160059 42690555 wikitext text/x-wiki {{Navbox | basestyle = background:#FFA500;color:#000000;{{box-shadow border|a|black|1px}} | name = Albanska književnost | title = [[:Albanska književnost|{{color|black|Albanska književnost}}]] | image = <!-- [[Datoteka:*]] --> | bodyclass = hlist | state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | group1 = 15. i 16. stoljeće | list1 = * ''[[Formula e pagëzimit]]'' * [[Pavle Anđeo|Pal Engjëlli]] * [[Marin Barleti]] * [[Jovan Gazulić|Gjon Gazulli]] * [[Ivan Buzuk|Gjon Buzuku]] * ''[[Meshari]]'' * [[Lekë Matrënga]] |group2 = 17. i 18. stoljeće | list2 = * [[Petar Budi|Pjetër Budi]] * [[Frang Bardi|Frang Bardhi]] * [[Petar Bogdani|Pjetër Bogdani]] * [[Haxhi Ymer Kashari]] * [[Zenel Bastari]] * [[Jul Variboba]] * [[Nezim Frakulla]] * [[Sulejman Naibi]] * [[Hasan Zyko Kamberi]] * [[Muçi Zade]] * [[Tahir Efendi Gjakova]] * [[Nasibi Tahir Babai]] * [[Muhamet Kyçyku]] * [[Ethem-beg Mollaj]] * [[Kostandin Berati]] * [[Nikollë Keta]] * [[Nikollë Filja]] | group3 = [[Albanski narodni preporod|Narodni preporod]] | list3 = * [[Kostandin Kristoforidi|Kostandin Kristoforidhi]] * [[Teodor Kavaljoti|Teodor Kavalioti]] * [[Shahin Frashëri]] * [[Dalip Frashëri]] * [[Naim Frašeri]] * [[Jeronim de Rada]] * [[Zef Jubani]] * [[Thimi Mitko]] * [[Koto Xoxhi]] * [[Gavril Dara i Riu]] * [[Zef Skiroi]] * [[Françesk Anton Santori]] * [[Zef Serembe]] * [[Gjerasim Qiriazi]] * [[Vaso-paša|Pashko Vasa]] * [[Spiro Dine]] * [[Giuseppe Schirò]] | group4 = Kasni preporod i stvaranje države | list4 = * [[Filip Shiroka]] * [[Sami Frashëri]] * [[Ndoc Nikaj]] * [[Ndre Mjeda]] * [[Andon Zako Çajupi]] * [[Luigj Gurakuqi]] * [[Leonardo de Martino]] * [[Pashko Babi]] * [[Aleks Stavri Drenova]] * [[Petro Nini Luarasi]] * [[Risto Siliqi]] * [[Mihal Grameno]] * [[Murad Toptani]] * [[Thoma Avrami]] * [[Josif Bageri]] * [[Loni Logori]] * [[Hilë Mosi]] * [[Qamil Çami]] * [[Prend Doçi]] * [[Gjergj Qiriazi]] | group5 = Neovisnost i modernistički nagoni | list5 = * [[Foqion Postoli]] * [[Gjergj Fishta]] * [[Фан С. Ноли|Theofan Stilian Noli]] * [[Millosh Gjergj Nikolla]] * [[Kristo Floqi]] * [[Vinçens Prennushi]] * [[Ndre Zadeja]] * [[Ilo Mitkë Qafzezi]] * [[Haki Stërmilli]] * [[Lasgush Poradeci]] * [[Faik Konica]] * [[Et'hem Haxhiademi]] * [[Shefki Hysa]] * [[Mitrush Kuteli]] * [[Etëhem Haxhiademi]] * [[Branko Merxhani]] * [[Lazër Shantoja]] | group6 = Socijalističko doba | list6 = * [[Zef Zorba]] * [[Primo Shllaku]] * [[Dhimitër Shuteriqi]] * [[Shefqet Musaraj]] * [[Sterjo Spasse]] * [[Petraq Zoto]] * [[Petro Marko]] * [[Sejfulla Malëshova]] * [[Fatmir Gjata]] * [[Kolë Jakova]] * [[Musine Kokalari]] * [[Llazar Siliqi]] * [[Jakov Xoxa]] * [[Ismail Kadare]] * [[Dritëro Agolli]] * [[Dhimitër Xhuvani]] * [[Ali Abdihoxha]] * [[Esad Mekuli]] * [[Fatos Arapi]] * [[Ali Podrimja]] * [[Kasëm Trebeshina]] * [[Sinan Hasani]] * [[Mirko Gashi]] * [[Azem Shkreli]] * [[Martin Camaj]] * [[Adem Demaçi]] * [[Anton Pashku]] * [[Musa Ramadani]] * [[Sabri Hamiti]] * [[Eqrem Basha]] * [[Teki Dervishi]] * [[Rexhep Qosja]] * [[Beqir Musliu]] * [[Zejnullah Rrahmani]] * [[Mehmet Kraja]] * [[Murat Isaku]] * [[Luan Starova]] * [[Giuseppe Schirò Di Maggio]] | group7 = Poslije Berlinskog zida i 21. vijek | list7 = * [[Ridvan Dibra]] * [[Besnik Mustafaj]] * [[Kolec Traboini]] * [[Bashkim Shehu (pisac)|Bashkim Shehu]] * [[Beqe͏̈ Cufaj]] * [[Luljeta Lleshanaku]] * [[Leon Qafzezi]] * [[Fatos Kongoli]] * [[Ben Blushi]] * [[Entela Kasi]] * [[Ornela Vorpsi]] * [[Jeton Neziraj]] * [[Migjen Kelmendi]] * [[Fatos Lubonja]] * [[Sabit Rrustemi]] * [[Gëzim Hajdari]] * [[Arian Leka]] * [[Flutura Açka]] * [[Rudi Erebara]] * [[Ledia Dushi]] * [[Elvis Malaj]] * [[Lindita Ahmeti]] * [[Mimoza Ahmeti]] * [[Lea Ypi]] * [[Agron Tufa]] * [[Stefan Çapaliku]] * [[Gjekë Marinaj]] * [[Ag Apolloni]] * [[Pajtim Statovci]]* * [[Xhevdet Bajraj]] }}<noinclude> [[Kategorija:Književni šabloni]] <noinclude> hye9xnu3h6tw6piup7g97b2c9e71v8r 2 4676787 42690625 42689910 2026-09-20T20:16:58Z Zavičajac 76707 42690625 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji |slika = |godina = 2024. |regija = Afrika |id = 02087 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/xeer-ciise-oral-customary-laws-of-somali-issa-communities-in-ethiopia-djibouti-and-somalia-02087 |država = {{flag|Etiopija}}, {{flag|Džibuti}}, {{flag|Somalija}} }} '''Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji''' Xeer Ciise odnosi se na usmene običajne zakone somalijsko-issa zajednica u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji. Visoko strukturiran i strogo kodificiran sustav demokratskog upravljanja, ima tri glavne komponente: (a) politički ustav, koji definira raspodjelu moći i procese donošenja odluka; (b) kazneni zakon koji utvrđuje pravdu zajednice, s naglaskom na pomirenje i naknadu; i (c) kodeks društvenog ponašanja, koji definira niz metafizičkih, duhovnih i društvenih načela i vrijednosti za regulaciju kolektivnog i individualnog ponašanja. Ovi zakoni pomažu osigurati miran suživot unutar zajednice i s drugim etničkim skupinama<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET |title= Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji |work= https://note.com |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Instrument mvet izrađen je od grane rafije, žica i tikvica, u varijantama od 4 do 15 žica, ovisno o virtuoznosti svirača. Za umjetnike, mvet je temeljni element kulturnog identiteta, prenesen inicijacijom i smatra se proročkim znanjem.<ref>[https://martinplaut.com/2025/01/29/somalia-the-recognition-of-xeer-issa/ Somalia: The Recognition of Xeer Issa - DW - martinplaut.com, Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}</ref> == Nematerijalna kulturna baština == Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji su upisani na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Gabona, Kameruna i Konga.<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/xeer-ciise-oral-customary-laws-of-somali-issa-communities-in-ethiopia-djibouti-and-somalia-02087 UNESCO: Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}</ref> Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 19. zasjedanju koje je održano od 2. do 6. decembra 2024. god. u [[Asunción]]u, [[Paragvaj]].<ref>[https://martinplaut.com/2025/01/29/somalia-the-recognition-of-xeer-issa/ Xeer Ciise: Oral customary laws of Somali-Issa communities in Ethiopia, Djibouti and Somalia - martinplaut.com - 14. septembar 2026]{{en}}</ref> <ref>[https://afroatlas.org/fr/intangible/mvet-oyeng-musical-art-practices-and-skills-associated-with-the-ekang-community/ Afro Heritage Atlas – Mvet Ojeng, muzička umjetnost, izvođenje i vještine zajednice Ekang - afroatlas.org - 14. septembar 2026]{{en}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji] k0e84m6bnr1j9oe9neiib9vs7qc5bm1 42690626 42690625 2026-09-20T20:51:45Z Zavičajac 76707 42690626 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji |slika = |godina = 2024. |regija = Afrika |id = 02087 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/xeer-ciise-oral-customary-laws-of-somali-issa-communities-in-ethiopia-djibouti-and-somalia-02087 |država = {{flag|Etiopija}}, {{flag|Džibuti}}, {{flag|Somalija}} }} '''Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji''' Xeer Ciise odnosi se na usmene običajne zakone somalijsko-issa zajednica u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji. Visoko strukturiran i strogo kodificiran sustav demokratskog upravljanja, ima tri glavne komponente: (a) politički ustav, koji definira raspodjelu moći i procese donošenja odluka; (b) kazneni zakon koji utvrđuje pravdu zajednice, s naglaskom na pomirenje i naknadu; i (c) kodeks društvenog ponašanja, koji definira niz metafizičkih, duhovnih i društvenih načela i vrijednosti za regulaciju kolektivnog i individualnog ponašanja. Ovi zakoni pomažu osigurati miran suživot unutar zajednice i s drugim etničkim skupinama<ref>[https://martinplaut.com/2025/01/29/somalia-the-recognition-of-xeer-issa/ Somalia: The Recognition of Xeer Issa - martinplaut.com - 14. septembar 2026]{{en}}</ref> XEER CIISE: Usmeni običajni zakoni somalijsko-issa zajednica u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji Arhitekti iza UNESCO-vog priznanja Xeer Ciise: ključne osobe somalijske kulturne baštine Nedavno UNESCO-vo priznanje Xeer Ciise, usmenog običajnog prava issa-somalijskih zajednica u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji, predstavlja monumentalno postignuće za somalijsku kulturu. Ovaj stoljećima star pravni sustav, koji ujedinjuje zajednice i osigurava pravdu, službeno je uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, čime se priznaje njegova ključna uloga u očuvanju somalijskih kulturnih praksi diljem Roga Afrike. Priznanje, dodijeljeno tijekom 19. sjednice UNESCO-vog regionalnog odbora u Asunciónu, Paragvaj, odražava globalni značaj Xeer Ciise u promicanju ljudskih prava, zaštite okoliša i rješavanja sukoba. Međutim, ovo postignuće nije bio dar; Proizašla je iz neumornog rada ključnih znanstvenika, starješina i kulturnih zagovornika koji su zaštitili i uzdigli ovu pravnu tradiciju na međunarodnu razinu. Osobe poput dr. Alija Mousse Iyea, Abdalle Osmana Hajija, Ibrahima Ahmada Alija i časnog Ayana Alija Mousse bile su ključne u osiguravanju opstanka i globalnog priznanja Xeer Ciisea kao ključnog dijela somalijske baštine. Svaka od ovih osoba odigrala je nezamjenjivu ulogu u dokumentiranju, očuvanju i zagovaranju Xeer Ciise. Dr. Ali Moussa Iye, znanstvenik i bivši UNESCO-ov dužnosnik, bio je prvi koji je proveo opsežno akademsko istraživanje o Xeer Ciiseu, smještajući ga u kontekst afričkog autohtonog upravljanja. Njegova doktorska disertacija i zagovaranje unutar UNESCO-a bili su ključni za njegovo priznavanje kao nematerijalne kulturne baštine. Abdalla Osman Haji, iskusni novinar, autor i bivši medijski producent Radio Television Djibouti, pomogao je premostiti jaz između akademske zajednice i javnosti dokumentirajući i distribuirajući Xeer Ciise putem različitih medijskih kuća. Njegov rad osigurao je da Xeer Ciise ostane živa tradicija unutar somalskog društva. Ibrahim Ahmad Ali, istraživač u Centru za obrazovanje i istraživanje u Džibutiju (CERD), proveo je desetljeća istražujući i dokumentirajući pravne i kulturne okvire issa-somalske zajednice, dodatno učvršćujući značaj Xeer Ciise. Na kraju, časna Ayan Ali Moussa, zastupnica Etiopije i osnivačica Instituta za baštinu Sitti, odigrala je ključnu ulogu u dovođenju Xeer Ciisea na svjetsku scenu kroz svoje vodstvo i zagovaranje, osiguravši mu UNESCO priznanje. Zajedno su ti pojedinci osigurali opstanak i slavljenje somalijskih tradicija, ostavljajući neizbrisivo nasljeđe u očuvanju Xeer Ciise za buduće generacije. UNESCO POVEZNICA: <ref>[https://x.com/radiodaljir/status/1865921068508099043 The Architects Behind the UNESCO Recognition of Xeer Ciise: Key Figures in Somali Cultural Heritage - x.com Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}</ref> == Nematerijalna kulturna baština == Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji su upisani na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Gabona, Kameruna i Konga.<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/xeer-ciise-oral-customary-laws-of-somali-issa-communities-in-ethiopia-djibouti-and-somalia-02087 UNESCO: Xeer Ciise: Usmeni običajni zakoni zajednica Somali-Issa u Etiopiji, Džibutiju i Somaliji - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}</ref> Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 19. zasjedanju koje je održano od 2. do 6. decembra 2024. god. u [[Asunción]]u, [[Paragvaj]]. <ref name="Etiopija">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET |title= Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji |work= UNESCO |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji] ixtf7gq6bt065nbvw8u8knzi14zxda4 0 4676818 42690657 42690486 2026-09-21T00:38:02Z Dwina744 178014 +A. Peharnik 42690657 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=arneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=felba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=serbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=serbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=zigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=cicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=filipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=kundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=mazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=mazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Alojz Peharnik]], pjesnik<ref name=peharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske svoju „Poskočnicu junačku" dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=topalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=tordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=tordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=vraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=teodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=belkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=borojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=hedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=trtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=stajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=šimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=kacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=armenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=abramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=petranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] gwk0s8fxzjqrletcpxh8c90o88a2p5m 42690660 42690657 2026-09-21T00:47:04Z Dwina744 178014 pojašnjenje / ispr. / dop. 42690660 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=arneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=felba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=serbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=serbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=zigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=cicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=filipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=kundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=mazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=mazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=topalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=tordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=tordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=vraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=teodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=belkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=borojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=hedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=trtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=stajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=šimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=kacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=armenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=abramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=peharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske svoju „Poskočnicu junačku" dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=petranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 6zfafa6wptk1qq0m3rbq5rrvmva7cbg 0 4690760 42690754 42690512 2026-09-21T09:39:46Z ~2026-47488-30 388646 42690754 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici Draže Mihailovića će sarađivati i s drugim njemačkim divizijama koje su učestvovale u bici na Neretvi, što se zaključuje na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. divizije]], sredinom marta 1943. godine: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su snagama [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr </br> Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik 369. divizije, unos za 12. mart 1943.}}}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] iy4ivsk6tmhouujp020he2zwn5tkl1s 42690755 42690754 2026-09-21T09:44:11Z ~2026-47488-30 388646 /* Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) */ 42690755 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su učestvovale u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]], sredinom marta 1943. godine: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su snagama [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr </br> Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik 369. divizije, unos za 12. mart 1943.}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 8gufw361tzqofgw8lx5010fu0nwysgo 42690756 42690755 2026-09-21T09:45:32Z ~2026-47488-30 388646 42690756 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su učestvovale u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]], sredinom marta 1943. godine: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su snagama [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik 369. divizije, unos za 12. mart 1943.}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] kwvg89cqlsjbqen2vt0wsbovexx35kp 42690757 42690756 2026-09-21T09:49:03Z ~2026-47488-30 388646 42690757 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su učestvovale u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]], sredinom marta 1943. godine: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su snagama [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik 369. divizije, unos za 12. mart 1943.}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 7yjnnfwox9ah8p1apmrrewqw4gti4ea 42690758 42690757 2026-09-21T09:50:52Z ~2026-47488-30 388646 42690758 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su učestvovale u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]], iz sredine marta 1943.: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su snagama [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr </br> Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik 369. divizije, unos za 12. mart 1943.}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 0ib1pb6tis8fyvtrr456rpu1tn29b7n 42690759 42690758 2026-09-21T09:55:16Z ~2026-47488-30 388646 42690759 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su učestvovale u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su snagama [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr </br> Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] q3mhlwv0bzch4rkeu45ukt8n9e04fs0 42690763 42690759 2026-09-21T10:24:39Z ~2026-47488-30 388646 42690763 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su učestvovale u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine: {{izdvojeni citat|12.03 (00,30 sati): Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — Operativnom odjeljenju [divizije] (telefonski): </br> 1.) Snažne neprijateljske snage okružene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] <br /> ({{jez-njem|"12.3.1943. 00,30 Uhr </br> Meldungen der Div. Einheiten </br> Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: </br> 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. </br> 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. </br> 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor."}})</ref>|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An Pz.AOK.2 </br> 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen "Bora": </br> Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen "Bora" unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. </br> 2.) Beteiligte Truppen: </br> 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. </br> Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. </br> 3.) Leitung: </br> Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje </br> 4.) Führung: </br> Platzkdt. Podgorica </br> 5.) Durchführung: </br> In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. </br> 6.) Feindverluste: </br> 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. </br> Beute: </br> 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. </br> Eigene Verluste: </br> 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. </br> 7.) Erfahrungen: </br> a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. </br> b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. </br> c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. </br> d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. </br> e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg."}})</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] <br /> ({{jez-njem|"Fernschreiben An 181.Inf.Div. </br> Betr.: Unternehmen "Frühlingserwachen". </br> 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens "Frühlingserwachen" zur Kenntnis: </br> Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). </br> Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. </br> Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. </br> Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. </br> Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. </br> 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. </br> Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. </br> Angriffsbeginn: 10.4.44. </br> 2.) 181.Inf.Div stellt entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. </br> Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden."}})</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je naglašavao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića): {{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref> sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. </br> D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje: {{izdvojeni citat|Srbija: Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik. Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke: {{izdvojeni citat|Istočni front: </br> Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblasti severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] </br> ({{jez-njem|"Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. </br> Ostfront: </br> Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). </br> Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört."}})</ref>}} O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste: {{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen. Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore. Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske. Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref>}} U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] sn5d25xpsj99r1rxgz3h2dle6bami37 0 4714856 42690628 42466527 2026-09-20T21:25:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Bozoum | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1= | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =Hotel de Ville de Bozoum.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike= | marker_mapa =Centralnoafrička Republika | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis =Bozoum na karti Centralnoafričke Republike | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|6|19|02|N|16|22|42|E|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flagicon|CAR}} [[Centralnoafrička Republika]] | podjela_vrsta1=[[Prefekture Centralnoafričke Republike|Prefektura]] | podjela_ime1= [[Ouham-Pendé]] | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime =️ | nadmorska_visina=664<ref name=dis/> | površina_ukupno =7812 | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2003]]. | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_urban =20665 | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro=75139 | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bozoum''' je [[grad]] od 20,665<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/centralafrica/cities/ | title =''Bozoum in Ouham-Pendé'' | accessdate =24.04.2025. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> i [[prefektura|podprefektura]] od 75,139 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=dis>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/centralafrica/admin/ouham_pend%C3%A9/CF311__bozoum/ | title =''Bozoum Sub-prefecture in Central African Republic'' | accessdate =24.04.2025. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[sjeverozapad]]u [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričke Republike]], u [[Ouham-Pendé|Prefekturi Ouham-Pendé]] .u kojoj je [[Upravni centar|administrativni centar]].<ref name=brit/> == Geografske karakteristike == Bozoum se nalazi u [[dolina|dolini]] riječice ''Kparé'' [[pritoka|pritoke]] rijeke [[Ouham (rijeka)|Ouham]], udaljen 375 [[km]] [[sjever]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Bangui]]a. == Historija == Bozoum je osnovan kao [[kolonija|kolonijalni]] [[garnizon]] [[Francuski Kongo|Francuskog Konga]] [[1909]]. [[Treća Francuska Republika|Francuska]] je u [[novembar|novembru]] [[1911]]. morala predati grad [[Njemačko kolonijalno carstvo|Njemačkom kolonijalnom carstvu]], ali ga je na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[oktobar|oktobru]] pnovo vratila pod svoju vlast i odtad je dio kolonije [[Ubangi-Šari]] [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Francuske Ekvatorijalne Afrike]].<ref name=brit/> Od [[1931]]. u njemu djeluje [[Katolički crkveni redovi|katolička]] [[Misionarstvo|misija]] Saint Michel de Bozoum<ref name=brit/>, a od [[1947]]. je administrativni centar [[okrug|distrikta]].<ref name=his>{{cite web | url =http://anom.archivesnationales.culture.gouv.fr/geo.php?lieu=Bozoum%2C+Subdivision+%28R%C3%A9publique+centrafricaine%29 | title =''Bozoum, Subdivision (République centrafricaine)'' | accessdate =24.04.2025. | language=francuski | publisher=Archives Nationales}}</ref> Nakon što je zemlja postala [[nezavisnost|nezavisna]], u [[januar]]u [[1961]]. je proglašen administrativnim centrom Prefekture Ouham-Pendé.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.africalistings.com/ouham-pend%C3%A9/bozoum/hotels-accommodation/h%C3%B4tel-de-ville-de-bozoum | title =''About Hôtel de ville de Bozoum'' | accessdate =24.04.2025. | language =engleski | publisher =Africa Listings | archive-date =2025-08-05 | archive-url =https://web.archive.org/web/20250805035358/https://www.africalistings.com/ouham-pend%C3%A9/bozoum/hotels-accommodation/h%C3%B4tel-de-ville-de-bozoum | url-status =dead }}</ref> I pored tog ostao je vrlo siromašno naselje, [[električna struja|struju]] je dobio tek [[1976]]., [[cesta|ceste]] do njega su u lošem stanju, a jedini [[most]] je pred urušavanjem pa je praktički izoliran od ostatka zemlje. Kako nema [[kanal]]a, svaka veća [[kiša]] uzrokuje [[poplava|poplavu]]<ref name=geo>{{cite web | url =https://corbeaunews-centrafrique.org/bozoum-isolee-le-chaos-des-infrastructures-setend-en-centrafrique/ | title =''Bozoum isolée'' | accessdate =24.04.2025. | language=francuski | publisher=Corbeau News Nentrafrique}}</ref> Kao i drugi gradovi na sjeveru zemlje i on je bio zahvaćen [[građanski rat|građanskim ratom]] [[2020-e|2020-ih]]. Zbog tog u njemu našlo utočište 5,000 [[izbeglice|izbeglica]].<ref name=dr>{{cite web | url =https://www.radiondekeluka.org/81775-a-bozoum-au-nord-de-centrafrique-des-deplaces-de-conflits-crient-au-secours | title =''A Bozoum au nord de Centrafrique, des déplacés de conflits crient au secours'' | accessdate =24.4.2025.. | language=francuski | publisher=Radio Ndekeluka)}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://mapcarta.com/17120770 ''Bozoum'' (na portalu Mapcarta)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Centralnoafričkoj Republici]] gwsay3yfiruznu0ja430mvyc2v78ei3 4 4716363 42690548 42690405 2026-09-20T14:01:40Z Edgar Allan Poe 29250 42690548 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[Victoriano Lorenzo]] || [[w:en:Victoriano Lorenzo]] || revolucionar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''20.''' || [[José Agustín Arango]] || [[w:es:José Agustín Arango]] || političar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Tomás Arias]] || [[w:en:Tomás Arias]] || političar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''22.''' || [[Federico Boyd]] || [[w:en:Federico Boyd]] || političar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] 1svuu5712sfjp63yjdewjzu5ztndcre 10 4720425 42690751 42579571 2026-09-21T07:40:56Z Vipz 151311 42690751 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} <templatestyles src="Codex icon/styles.css" /> {{TemplateStyles|Šablon:Codex icon/styles.css}} Ovaj šablon podržava velik broj Codex ikona. Radi lakšeg snalaženja, ikone su ovdje podijeljene po tematskim skupinama. Ova zbirka ikona dio je migracije sa stare biblioteke korisničkog interfejsa [[:mw:OOUI|OOUI]] na novu biblioteku [[:mw:Codex|Codex]] ([[:mw:Codex/Migrating from MediaWiki UI]]) i podržava razne [[:Kategorija:Codex šabloni|šablone dizajnirane prema sistemu Codex]] na srpskohrvatskoj Wikipediji. == Izvor == [[:c:Category:Wikimedia Codex icons]] na Wikimedijinoj ostavi posredni je izvor ikona koje su podržane ovim šablonom. Wikimedijin [https://github.com/wikimedia/design-codex/tree/main/packages/codex-icons/src GitHub repozitorij] je upstream izvor prema kojemu se treba ravnati prilikom ažuriranja zbirke ikona ovog šablona. Aktualizirano na 3. mart 2026. godine. == Opće radnje i status == {| class="wikitable sortable" ! Prikaz ! Parametar <code>|icon=</code> ! CSS klasa |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--add"></span> | <code>add</code> | <code>cdx-icon--add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--alert"></span> | <code>alert</code> | <code>cdx-icon--alert</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bell"></span> | <code>bell</code> | <code>cdx-icon--bell</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bell-outline"></span> | <code>bell-outline</code> | <code>cdx-icon--bell-outline</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--block"></span> | <code>block</code> | <code>cdx-icon--block</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--cancel"></span> | <code>cancel</code> | <code>cdx-icon--cancel</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--check"></span> | <code>check</code> | <code>cdx-icon--check</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--check-all"></span> | <code>check-all</code> | <code>cdx-icon--check-all</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--clear"></span> | <code>clear</code> | <code>cdx-icon--clear</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--clock"></span> | <code>clock</code> | <code>cdx-icon--clock</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--close"></span> | <code>close</code> | <code>cdx-icon--close</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--error"></span> | <code>error</code> | <code>cdx-icon--error</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--feedback"></span> | <code>feedback</code> | <code>cdx-icon--feedback</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--flag"></span> | <code>flag</code> | <code>cdx-icon--flag</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--heart"></span> | <code>heart</code> | <code>cdx-icon--heart</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--help"></span> | <code>help</code> | <code>cdx-icon--help</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--help-notice"></span> | <code>help-notice</code> | <code>cdx-icon--help-notice</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--info"></span> | <code>info</code> | <code>cdx-icon--info</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--info-filled"></span> | <code>info-filled</code> | <code>cdx-icon--info-filled</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--key"></span> | <code>key</code> | <code>cdx-icon--key</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--lock"></span> | <code>lock</code> | <code>cdx-icon--lock</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--message"></span> | <code>message</code> | <code>cdx-icon--message</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--notice"></span> | <code>notice</code> | <code>cdx-icon--notice</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--power"></span> | <code>power</code> | <code>cdx-icon--power</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--success"></span> | <code>success</code> | <code>cdx-icon--success</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--un-block"></span> | <code>un-block</code> | <code>cdx-icon--un-block</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--un-lock"></span> | <code>un-lock</code> | <code>cdx-icon--un-lock</code> |} == Navigacija, prikaz i raspored == {| class="wikitable sortable" ! Prikaz ! Parametar <code>|icon=</code> ! CSS klasa |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--align-center"></span> | <code>align-center</code> | <code>cdx-icon--align-center</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--align-left"></span> | <code>align-left</code> | <code>cdx-icon--align-left</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--align-right"></span> | <code>align-right</code> | <code>cdx-icon--align-right</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--appearance"></span> | <code>appearance</code> | <code>cdx-icon--appearance</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--arrow-down"></span> | <code>arrow-down</code> | <code>cdx-icon--arrow-down</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--arrow-next"></span> | <code>arrow-next</code> | <code>cdx-icon--arrow-next</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--arrow-previous"></span> | <code>arrow-previous</code> | <code>cdx-icon--arrow-previous</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--arrow-up"></span> | <code>arrow-up</code> | <code>cdx-icon--arrow-up</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bigger"></span> | <code>bigger</code> | <code>cdx-icon--bigger</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bright"></span> | <code>bright</code> | <code>cdx-icon--bright</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--browser"></span> | <code>browser</code> | <code>cdx-icon--browser</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--collapse"></span> | <code>collapse</code> | <code>cdx-icon--collapse</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--double-chevron-end"></span> | <code>double-chevron-end</code> | <code>cdx-icon--double-chevron-end</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--double-chevron-start"></span> | <code>double-chevron-start</code> | <code>cdx-icon--double-chevron-start</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--down-triangle"></span> | <code>down-triangle</code> | <code>cdx-icon--down-triangle</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--draggable"></span> | <code>draggable</code> | <code>cdx-icon--draggable</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--ellipsis"></span> | <code>ellipsis</code> | <code>cdx-icon--ellipsis</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--exit-fullscreen"></span> | <code>exit-fullscreen</code> | <code>cdx-icon--exit-fullscreen</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--expand"></span> | <code>expand</code> | <code>cdx-icon--expand</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--fullscreen"></span> | <code>fullscreen</code> | <code>cdx-icon--fullscreen</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--half-bright"></span> | <code>half-bright</code> | <code>cdx-icon--half-bright</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--half-star"></span> | <code>half-star</code> | <code>cdx-icon--half-star</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--indent"></span> | <code>indent</code> | <code>cdx-icon--indent</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--larger-text"></span> | <code>larger-text</code> | <code>cdx-icon--larger-text</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--layout"></span> | <code>layout</code> | <code>cdx-icon--layout</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--menu"></span> | <code>menu</code> | <code>cdx-icon--menu</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--move"></span> | <code>move</code> | <code>cdx-icon--move</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--move-first"></span> | <code>move-first</code> | <code>cdx-icon--move-first</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--move-last"></span> | <code>move-last</code> | <code>cdx-icon--move-last</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--next"></span> | <code>next</code> | <code>cdx-icon--next</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--not-bright"></span> | <code>not-bright</code> | <code>cdx-icon--not-bright</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--outdent"></span> | <code>outdent</code> | <code>cdx-icon--outdent</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--outline"></span> | <code>outline</code> | <code>cdx-icon--outline</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--previous"></span> | <code>previous</code> | <code>cdx-icon--previous</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--smaller"></span> | <code>smaller</code> | <code>cdx-icon--smaller</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--smaller-text"></span> | <code>smaller-text</code> | <code>cdx-icon--smaller-text</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--sort-vertical"></span> | <code>sort-vertical</code> | <code>cdx-icon--sort-vertical</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--text-dir"></span> | <code>text-dir</code> | <code>cdx-icon--text-dir</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--text-dir"></span> | <code>text-dir</code> | <code>cdx-icon--text-dir</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--text-flow"></span> | <code>text-flow</code> | <code>cdx-icon--text-flow</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--up-triangle"></span> | <code>up-triangle</code> | <code>cdx-icon--up-triangle</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--view-compact"></span> | <code>view-compact</code> | <code>cdx-icon--view-compact</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--view-details"></span> | <code>view-details</code> | <code>cdx-icon--view-details</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--vision-simulator"></span> | <code>vision-simulator</code> | <code>cdx-icon--vision-simulator</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--window"></span> | <code>window</code> | <code>cdx-icon--window</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--zoom-in"></span> | <code>zoom-in</code> | <code>cdx-icon--zoom-in</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--zoom-out"></span> | <code>zoom-out</code> | <code>cdx-icon--zoom-out</code> |} == Datoteke, članci i sadržaj == {| class="wikitable sortable" ! Prikaz ! Parametar <code>|icon=</code> ! CSS klasa |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article"></span> | <code>article</code> | <code>cdx-icon--article</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article-add"></span> | <code>article-add</code> | <code>cdx-icon--article-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article-check"></span> | <code>article-check</code> | <code>cdx-icon--article-check</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article-disambiguation"></span> | <code>article-disambiguation</code> | <code>cdx-icon--article-disambiguation</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article-not-found"></span> | <code>article-not-found</code> | <code>cdx-icon--article-not-found</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article-redirect"></span> | <code>article-redirect</code> | <code>cdx-icon--article-redirect</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--article-search"></span> | <code>article-search</code> | <code>cdx-icon--article-search</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--articles"></span> | <code>articles</code> | <code>cdx-icon--articles</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--articles-search"></span> | <code>articles-search</code> | <code>cdx-icon--articles-search</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--articles-search"></span> | <code>articles-search</code> | <code>cdx-icon--articles-search</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--attachment"></span> | <code>attachment</code> | <code>cdx-icon--attachment</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--book"></span> | <code>book</code> | <code>cdx-icon--book</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bookmark"></span> | <code>bookmark</code> | <code>cdx-icon--bookmark</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bookmark-list"></span> | <code>bookmark-list</code> | <code>cdx-icon--bookmark-list</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--bookmark-outline"></span> | <code>bookmark-outline</code> | <code>cdx-icon--bookmark-outline</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--folder-placeholder"></span> | <code>folder-placeholder</code> | <code>cdx-icon--folder-placeholder</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--globe"></span> | <code>globe</code> | <code>cdx-icon--globe</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--hieroglyph"></span> | <code>hieroglyph</code> | <code>cdx-icon--hieroglyph</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image"></span> | <code>image</code> | <code>cdx-icon--image</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-add"></span> | <code>image-add</code> | <code>cdx-icon--image-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-add"></span> | <code>image-add</code> | <code>cdx-icon--image-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-broken"></span> | <code>image-broken</code> | <code>cdx-icon--image-broken</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-gallery"></span> | <code>image-gallery</code> | <code>cdx-icon--image-gallery</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-layout-basic"></span> | <code>image-layout-basic</code> | <code>cdx-icon--image-layout-basic</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-layout-frame"></span> | <code>image-layout-frame</code> | <code>cdx-icon--image-layout-frame</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-layout-frameless"></span> | <code>image-layout-frameless</code> | <code>cdx-icon--image-layout-frameless</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-layout-thumbnail"></span> | <code>image-layout-thumbnail</code> | <code>cdx-icon--image-layout-thumbnail</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--image-lock"></span> | <code>image-lock</code> | <code>cdx-icon--image-lock</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--journal"></span> | <code>journal</code> | <code>cdx-icon--journal</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--language"></span> | <code>language</code> | <code>cdx-icon--language</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--map"></span> | <code>map</code> | <code>cdx-icon--map</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--map-pin"></span> | <code>map-pin</code> | <code>cdx-icon--map-pin</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--map-pin-add"></span> | <code>map-pin-add</code> | <code>cdx-icon--map-pin-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--map-trail"></span> | <code>map-trail</code> | <code>cdx-icon--map-trail</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--musical-score"></span> | <code>musical-score</code> | <code>cdx-icon--musical-score</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--newspaper"></span> | <code>newspaper</code> | <code>cdx-icon--newspaper</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--ongoing-conversation"></span> | <code>ongoing-conversation</code> | <code>cdx-icon--ongoing-conversation</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--quotes"></span> | <code>quotes</code> | <code>cdx-icon--quotes</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--reference"></span> | <code>reference</code> | <code>cdx-icon--reference</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--reference-existing"></span> | <code>reference-existing</code> | <code>cdx-icon--reference-existing</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--reference-existing"></span> | <code>reference-existing</code> | <code>cdx-icon--reference-existing</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--references"></span> | <code>references</code> | <code>cdx-icon--references</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--special-pages"></span> | <code>special-pages</code> | <code>cdx-icon--special-pages</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--speech-bubble"></span> | <code>speech-bubble</code> | <code>cdx-icon--speech-bubble</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--speech-bubble-add"></span> | <code>speech-bubble-add</code> | <code>cdx-icon--speech-bubble-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--speech-bubbles"></span> | <code>speech-bubbles</code> | <code>cdx-icon--speech-bubbles</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table"></span> | <code>table</code> | <code>cdx-icon--table</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-add-column-after"></span> | <code>table-add-column-after</code> | <code>cdx-icon--table-add-column-after</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-add-column-before"></span> | <code>table-add-column-before</code> | <code>cdx-icon--table-add-column-before</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-add-row-after"></span> | <code>table-add-row-after</code> | <code>cdx-icon--table-add-row-after</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-add-row-before"></span> | <code>table-add-row-before</code> | <code>cdx-icon--table-add-row-before</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-caption"></span> | <code>table-caption</code> | <code>cdx-icon--table-caption</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-merge-cells"></span> | <code>table-merge-cells</code> | <code>cdx-icon--table-merge-cells</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-move-column-after"></span> | <code>table-move-column-after</code> | <code>cdx-icon--table-move-column-after</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-move-column-before"></span> | <code>table-move-column-before</code> | <code>cdx-icon--table-move-column-before</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-move-row-after"></span> | <code>table-move-row-after</code> | <code>cdx-icon--table-move-row-after</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--table-move-row-before"></span> | <code>table-move-row-before</code> | <code>cdx-icon--table-move-row-before</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--template-add"></span> | <code>template-add</code> | <code>cdx-icon--template-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--tray"></span> | <code>tray</code> | <code>cdx-icon--tray</code> |} == Uređivanje, tekst i alati == {| class="wikitable sortable" ! Prikaz ! Parametar <code>|icon=</code> ! CSS klasa |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--camera"></span> | <code>camera</code> | <code>cdx-icon--camera</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--chart"></span> | <code>chart</code> | <code>cdx-icon--chart</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--code"></span> | <code>code</code> | <code>cdx-icon--code</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--configure"></span> | <code>configure</code> | <code>cdx-icon--configure</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--copy"></span> | <code>copy</code> | <code>cdx-icon--copy</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--cut"></span> | <code>cut</code> | <code>cdx-icon--cut</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--database"></span> | <code>database</code> | <code>cdx-icon--database</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--die"></span> | <code>die</code> | <code>cdx-icon--die</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--download"></span> | <code>download</code> | <code>cdx-icon--download</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--edit"></span> | <code>edit</code> | <code>cdx-icon--edit</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--edit-lock"></span> | <code>edit-lock</code> | <code>cdx-icon--edit-lock</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--edit-undo"></span> | <code>edit-undo</code> | <code>cdx-icon--edit-undo</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--edit-undo"></span> | <code>edit-undo</code> | <code>cdx-icon--edit-undo</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--function"></span> | <code>function</code> | <code>cdx-icon--function</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--function-argument"></span> | <code>function-argument</code> | <code>cdx-icon--function-argument</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--hand"></span> | <code>hand</code> | <code>cdx-icon--hand</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--highlight"></span> | <code>highlight</code> | <code>cdx-icon--highlight</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--instance"></span> | <code>instance</code> | <code>cdx-icon--instance</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--keyboard"></span> | <code>keyboard</code> | <code>cdx-icon--keyboard</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--lab-flask"></span> | <code>lab-flask</code> | <code>cdx-icon--lab-flask</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--lightbulb"></span> | <code>lightbulb</code> | <code>cdx-icon--lightbulb</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--list-bullet"></span> | <code>list-bullet</code> | <code>cdx-icon--list-bullet</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--list-numbered"></span> | <code>list-numbered</code> | <code>cdx-icon--list-numbered</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--literal"></span> | <code>literal</code> | <code>cdx-icon--literal</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--markup"></span> | <code>markup</code> | <code>cdx-icon--markup</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--mathematics"></span> | <code>mathematics</code> | <code>cdx-icon--mathematics</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--mathematics-display-block"></span> | <code>mathematics-display-block</code> | <code>cdx-icon--mathematics-display-block</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--mathematics-display-default"></span> | <code>mathematics-display-default</code> | <code>cdx-icon--mathematics-display-default</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--mathematics-display-inline"></span> | <code>mathematics-display-inline</code> | <code>cdx-icon--mathematics-display-inline</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--merge"></span> | <code>merge</code> | <code>cdx-icon--merge</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--network"></span> | <code>network</code> | <code>cdx-icon--network</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--network-off"></span> | <code>network-off</code> | <code>cdx-icon--network-off</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--new-window"></span> | <code>new-window</code> | <code>cdx-icon--new-window</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--newline"></span> | <code>newline</code> | <code>cdx-icon--newline</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--no-wikitext"></span> | <code>no-wikitext</code> | <code>cdx-icon--no-wikitext</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--page-settings"></span> | <code>page-settings</code> | <code>cdx-icon--page-settings</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--palette"></span> | <code>palette</code> | <code>cdx-icon--palette</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--paste"></span> | <code>paste</code> | <code>cdx-icon--paste</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--pause"></span> | <code>pause</code> | <code>cdx-icon--pause</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--play"></span> | <code>play</code> | <code>cdx-icon--play</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--printer"></span> | <code>printer</code> | <code>cdx-icon--printer</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--puzzle"></span> | <code>puzzle</code> | <code>cdx-icon--puzzle</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--qr-code"></span> | <code>qr-code</code> | <code>cdx-icon--qr-code</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--redo"></span> | <code>redo</code> | <code>cdx-icon--redo</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--reload"></span> | <code>reload</code> | <code>cdx-icon--reload</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--restore"></span> | <code>restore</code> | <code>cdx-icon--restore</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--robot"></span> | <code>robot</code> | <code>cdx-icon--robot</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--sandbox"></span> | <code>sandbox</code> | <code>cdx-icon--sandbox</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--search"></span> | <code>search</code> | <code>cdx-icon--search</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--search-case-sensitive"></span> | <code>search-case-sensitive</code> | <code>cdx-icon--search-case-sensitive</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--search-diacritics"></span> | <code>search-diacritics</code> | <code>cdx-icon--search-diacritics</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--search-regular-expression"></span> | <code>search-regular-expression</code> | <code>cdx-icon--search-regular-expression</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--settings"></span> | <code>settings</code> | <code>cdx-icon--settings</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--signature"></span> | <code>signature</code> | <code>cdx-icon--signature</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--special-character"></span> | <code>special-character</code> | <code>cdx-icon--special-character</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--stop"></span> | <code>stop</code> | <code>cdx-icon--stop</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--strikethrough-a"></span> | <code>strikethrough-a</code> | <code>cdx-icon--strikethrough-a</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--strikethrough-s"></span> | <code>strikethrough-s</code> | <code>cdx-icon--strikethrough-s</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--strikethrough-y"></span> | <code>strikethrough-y</code> | <code>cdx-icon--strikethrough-y</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--subscript"></span> | <code>subscript</code> | <code>cdx-icon--subscript</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--subtract"></span> | <code>subtract</code> | <code>cdx-icon--subtract</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--superscript"></span> | <code>superscript</code> | <code>cdx-icon--superscript</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--tag"></span> | <code>tag</code> | <code>cdx-icon--tag</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--text-style"></span> | <code>text-style</code> | <code>cdx-icon--text-style</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--text-summary"></span> | <code>text-summary</code> | <code>cdx-icon--text-summary</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--trash"></span> | <code>trash</code> | <code>cdx-icon--trash</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--un-link"></span> | <code>un-link</code> | <code>cdx-icon--un-link</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--underline-a"></span> | <code>underline-a</code> | <code>cdx-icon--underline-a</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--underline-u"></span> | <code>underline-u</code> | <code>cdx-icon--underline-u</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--undo"></span> | <code>undo</code> | <code>cdx-icon--undo</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--update"></span> | <code>update</code> | <code>cdx-icon--update</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--upload"></span> | <code>upload</code> | <code>cdx-icon--upload</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--wikitext"></span> | <code>wikitext</code> | <code>cdx-icon--wikitext</code> |} == Korisnici, računi i zajednica == {| class="wikitable sortable" ! Prikaz ! Parametar <code>|icon=</code> ! CSS klasa |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--eye"></span> | <code>eye</code> | <code>cdx-icon--eye</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--eye-closed"></span> | <code>eye-closed</code> | <code>cdx-icon--eye-closed</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--history"></span> | <code>history</code> | <code>cdx-icon--history</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--home"></span> | <code>home</code> | <code>cdx-icon--home</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--link"></span> | <code>link</code> | <code>cdx-icon--link</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--link-external"></span> | <code>link-external</code> | <code>cdx-icon--link-external</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--link-secure"></span> | <code>link-secure</code> | <code>cdx-icon--link-secure</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--log-in"></span> | <code>log-in</code> | <code>cdx-icon--log-in</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--log-out"></span> | <code>log-out</code> | <code>cdx-icon--log-out</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--push-pin"></span> | <code>push-pin</code> | <code>cdx-icon--push-pin</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--share"></span> | <code>share</code> | <code>cdx-icon--share</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--star"></span> | <code>star</code> | <code>cdx-icon--star</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--un-star"></span> | <code>un-star</code> | <code>cdx-icon--un-star</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-active"></span> | <code>user-active</code> | <code>cdx-icon--user-active</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-add"></span> | <code>user-add</code> | <code>cdx-icon--user-add</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-anonymous"></span> | <code>user-anonymous</code> | <code>cdx-icon--user-anonymous</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-avatar"></span> | <code>user-avatar</code> | <code>cdx-icon--user-avatar</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-avatar-outline"></span> | <code>user-avatar-outline</code> | <code>cdx-icon--user-avatar-outline</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-blocked"></span> | <code>user-blocked</code> | <code>cdx-icon--user-blocked</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-contributions"></span> | <code>user-contributions</code> | <code>cdx-icon--user-contributions</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-group"></span> | <code>user-group</code> | <code>cdx-icon--user-group</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-rights"></span> | <code>user-rights</code> | <code>cdx-icon--user-rights</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-talk"></span> | <code>user-talk</code> | <code>cdx-icon--user-talk</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-temporary"></span> | <code>user-temporary</code> | <code>cdx-icon--user-temporary</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--user-temporary-location"></span> | <code>user-temporary-location</code> | <code>cdx-icon--user-temporary-location</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--watchlist"></span> | <code>watchlist</code> | <code>cdx-icon--watchlist</code> |} == Mediji i zvuk == {| class="wikitable sortable" ! Prikaz ! Parametar <code>|icon=</code> ! CSS klasa |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--moon"></span> | <code>moon</code> | <code>cdx-icon--moon</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--volume-down"></span> | <code>volume-down</code> | <code>cdx-icon--volume-down</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--volume-off"></span> | <code>volume-off</code> | <code>cdx-icon--volume-off</code> |- | <span class="cdx-icon cdx-icon--volume-up"></span> | <code>volume-up</code> | <code>cdx-icon--volume-up</code> |} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> [[Kategorija:Codex šabloni]] }}</includeonly> 6fhy9whlzir4ez6yugkv703hp7d6lq4 10 4721655 42690545 42592100 2026-09-20T13:51:58Z Edgar Allan Poe 29250 42690545 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}};"> '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" {{!}} <hr> {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! [[Politička stranka|Stranka]] {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|{{{alma_mater|}}}}}}}}} | ! {{nowrap|''[[Alma mater]]''}} {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater|{{{alma_mater}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr>Potpis {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |}<noinclude> {{template doc}}</noinclude> d3f1gk4cryxnseavtpeh4pqfd1r59da 42690558 42690545 2026-09-20T15:15:43Z Aca 108187 dodana riječ "mandat" 42690558 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}};"> '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center;"{{!}} '''Mandat'''<br />{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" {{!}} <hr> {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! [[Politička stranka|Stranka]] {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|{{{alma_mater|}}}}}}}}} | ! {{nowrap|''[[Alma mater]]''}} {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater|{{{alma_mater}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr>Potpis {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |}<noinclude> {{template doc}}</noinclude> b8mkmjp1lo591xpkm0rkrmm9s8o8zyf 0 4724763 42690561 42681466 2026-09-20T15:20:11Z ~2026-50905-77 393885 +ref 42690561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Vedrana Rudan | slika = Vedrana Rudan (2015).jpg | širina_slike = 280px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]] ([[SR Hrvatska]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]]) | datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]] ([[Hrvatska]]) | alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Uho, grlo, nož'' (2002)</div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} '''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja. == Biografija == Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.<ref name="iliteratura">{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}</ref> [[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]].<ref name="gracija10"/> Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.<ref name="kosmo">{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: "Jugoslawien ist lebendiger denn je"|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead|archive-date=2016-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20160920081436/http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je}}</ref> Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su "[[Feral Tribune]]", "[[Slobodna Dalmacija]]", "[[Novi list]]" i "[[Jutarnji list]]" — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.<ref name="iliteratura"/> Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Thompson1999">{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}</ref><ref>{{cite web |last=Dragojević |first=Rade |authorlink=Rade Dragojević |date=2026-09-19 |title=Katedrala propuha |url=https://www.portalnovosti.com/katedrala-propuha/ |url-status=live |publisher=[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]] |issn=1845-8955 |accessdate=2026-09-20}}</ref> Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.<ref name="dalkeyint">{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Pisala je za "[[Nacional]]", najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.<ref name="dalkeyint"/> Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].<ref name="State2009">{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog "Kako umrijeti bez stresa". Zatvorila je blog [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst "Odustajem" pročitan je oko 50.000 puta.<ref name="indexhr">{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.<ref name="derk">{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> U martu 2025. u emisiji "[[Nedjeljom u dva]]" [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: "Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala."<ref name="nu2">{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti. == Delo == Pisala je kolumnu "Zloće i povrće" za nedeljnik "Nacional".<ref name="b92">{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}</ref> Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.<ref name="laguna">{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Prvi roman "Uho, grlo, nož" (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.<ref name="guardnight">{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Drugi roman "Ljubav na poslednji pogled" (2003.) je ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.<ref name="gracija10">{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead|archive-date=2015-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20151030180205/http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene}}</ref> "Crnci u Firenci" (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom "[[American Beauty (film)|Američka lepota]]".<ref name="pogacnik">{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Zbirka kolumni "Kad je žena kurva, kad je muškarac peder" (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom "Kurva" u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].<ref name="szssplit">{{cite web|title="Kurva" napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304070105/http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split}}</ref> Roman "Dabogda te majka rodila" (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.<ref name="gracija10"/> {{div col|colwidth=50%}} * ''Uho, grlo, nož'' (2002.) * ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.) * ''Ja, nevjernica'' (2005.) * ''Crnci u Firenci'' (2006) * ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.) * ''Strah od pletenja'' (2009.) * ''Dabogda te majka rodila'' (2010.) * ''Kosturi okruga Madison'' (2012.) * ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.) * ''Amaruši'' (2013.) * ''Zašto psujem'' (2015.) * ''Muškarac u grlu'' (2016.) * ''Život bez krpelja'' (2018.) * ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.) * ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.) * ''Puding od vanilije'' (2021.) * ''Doživotna robija'' (2022.) * ''Besplatna dostava'' (2023.) * ''Umrijeti bez stresa'' (2024.) {{div col end}} == Povezano == * [[Hrvatska književnost]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan] * [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu "Nacional"] * [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)] * [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)] * [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)] {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski kolumnisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]] [[Kategorija:Blogeri]] [[Kategorija:Biografije, Opatija]] [[Kategorija:Umrli od raka]] 4f7ejyjtiqdg7kf9rgo4vpycw6b3trf 3 4725508 42690562 42690151 2026-09-20T15:36:26Z Aca 108187 /* Brisanje */ odgovor 42690562 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. septembra 2026. u 18:32 (CEST) == Brisanje == Što se tiče članka o doprinosima, on može postojati, ali ne u glavnom imenskom prostoru. Što se tiče članaka, svi su izgledali kao članci generirani umjetnom inteligencijom ili traljavo odrađeni strojni prijevodi. U oba slučaja, takvi članci nisu dopušteni. Ako želiš poraditi na tekstovima i ako ti treba pomoć oko uređivanja, stojim ti na raspolaganju, zajedno s kolegama :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. septembra 2026. u 11:26 (CEST) :Da li je ovoo uredu :Broj 17 je Leylandov broj i Leylandov prost broj dobijen pomoću brojeva 2 i 3 (), te pomoću brojeva 3 i 4 () :7 je neparan dvocifren broj :Broj 17 je jedan od pet poznatih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Fermatovi_brojevi Fermatovih prostih brojeva]  i jedan od ukupno šest Eulerovih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Sretni_brojevi sretnih brojeva]. :Zbir prva četiri [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Prost_broj prosta broja]: :Prvi broj koji je zbir četvrtih potencija različitih brojeva: :Najveći broj čiji je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kvadratni_korijen kvadratni korijen] iracionalan :Broj 17 je zbir dva kvadrata, a također dijeli zbir kvadrata :je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Hipotenuza hipotenuza] najvećeg [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Pravougli_trougao_u_zlatnom_trouglu trougla] u Teodorovoj spirali bez samopresjeka :Zbir cifara ovog broja je 8. Proizvod cifara ovog broja je 7. :Zbir cifara ovog broja je 8. :Proizvod cifara ovog broja je 7 :Kvadrat broja 17 je 289. :Kub broja 17 je 4913. :Broj 17 jednak je zbiru cifara njegovog kuba :Pošto je , ovaj broj nije prost u prstenu Gaussovih cijelih brojeva. :# [[oeis:A094133|Leyland primes]] :# [[oeis:A045575|Nonnegative numbers of the form x^y - y^x, for x,y > 1.]] :# [[oeis:A123206|Primes of the form x^y - y^x, for x,y > 1.]] :# [[oeis:A014556|Euler's "Lucky" numbers:]] :– [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 11:40 (CEST) ::Mislim da bi bilo dobro, za početak, pogledati [[Wikipedija:Stilski priručnik]] pa kad pogledaš to, ako ti neke stvari još uvijek nisu jasne, slobodno pitaj :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. septembra 2026. u 12:11 (CEST) :::hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 12:57 (CEST) ::::Poštovana koleginice, ako Vam je potrebna pomoć, i ja sam na raspolaganju! Trenutno radim na jednoj važnoj [[Nacrt:Wikipedija:Rodno osjetljiv jezik|smjernici]], ali izdvojio bih vremena da pomognem, ako je pomoć potrebna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 17:36 (CEST) pa8rvmq38ms5qplqx8ozi7nuwnm40n0 42690753 42690562 2026-09-21T07:49:20Z Ptica soko 333848 /* Brisanje */ odgovor 42690753 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. septembra 2026. u 18:32 (CEST) == Brisanje == Što se tiče članka o doprinosima, on može postojati, ali ne u glavnom imenskom prostoru. Što se tiče članaka, svi su izgledali kao članci generirani umjetnom inteligencijom ili traljavo odrađeni strojni prijevodi. U oba slučaja, takvi članci nisu dopušteni. Ako želiš poraditi na tekstovima i ako ti treba pomoć oko uređivanja, stojim ti na raspolaganju, zajedno s kolegama :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. septembra 2026. u 11:26 (CEST) :Da li je ovoo uredu :Broj 17 je Leylandov broj i Leylandov prost broj dobijen pomoću brojeva 2 i 3 (), te pomoću brojeva 3 i 4 () :7 je neparan dvocifren broj :Broj 17 je jedan od pet poznatih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Fermatovi_brojevi Fermatovih prostih brojeva]  i jedan od ukupno šest Eulerovih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Sretni_brojevi sretnih brojeva]. :Zbir prva četiri [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Prost_broj prosta broja]: :Prvi broj koji je zbir četvrtih potencija različitih brojeva: :Najveći broj čiji je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kvadratni_korijen kvadratni korijen] iracionalan :Broj 17 je zbir dva kvadrata, a također dijeli zbir kvadrata :je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Hipotenuza hipotenuza] najvećeg [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Pravougli_trougao_u_zlatnom_trouglu trougla] u Teodorovoj spirali bez samopresjeka :Zbir cifara ovog broja je 8. Proizvod cifara ovog broja je 7. :Zbir cifara ovog broja je 8. :Proizvod cifara ovog broja je 7 :Kvadrat broja 17 je 289. :Kub broja 17 je 4913. :Broj 17 jednak je zbiru cifara njegovog kuba :Pošto je , ovaj broj nije prost u prstenu Gaussovih cijelih brojeva. :# [[oeis:A094133|Leyland primes]] :# [[oeis:A045575|Nonnegative numbers of the form x^y - y^x, for x,y > 1.]] :# [[oeis:A123206|Primes of the form x^y - y^x, for x,y > 1.]] :# [[oeis:A014556|Euler's "Lucky" numbers:]] :– [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 11:40 (CEST) ::Mislim da bi bilo dobro, za početak, pogledati [[Wikipedija:Stilski priručnik]] pa kad pogledaš to, ako ti neke stvari još uvijek nisu jasne, slobodno pitaj :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. septembra 2026. u 12:11 (CEST) :::hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 12:57 (CEST) ::::Poštovana koleginice, ako Vam je potrebna pomoć, i ja sam na raspolaganju! Trenutno radim na jednoj važnoj [[Nacrt:Wikipedija:Rodno osjetljiv jezik|smjernici]], ali izdvojio bih vremena da pomognem, ako je pomoć potrebna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 17:36 (CEST) :::::Poz hvala na podršci :::::Objavila sam jedan novi članak i dopunu kvadrata obrisani su mi ti tekstovi navodno da su AI iako to ne koristim Koristila sam wikipedije na drugim jezicima iako ne poznajem iste kooristila sam prevodilac sa google :::::Ranije sam objavljivala neke članke pod drugim nikom i nisu mi obrisani . Sada pojma nemam da li mogu nešta objaviti ili ne jer neću da mi bude oobrisanno – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 09:49 (CEST) 4l9e0odmbzc2wm3aunnx8o03tgeqcq5 42690768 42690753 2026-09-21T11:03:28Z Edgar Allan Poe 29250 /* Brisanje */ odgovor 42690768 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. septembra 2026. u 18:32 (CEST) == Brisanje == Što se tiče članka o doprinosima, on može postojati, ali ne u glavnom imenskom prostoru. Što se tiče članaka, svi su izgledali kao članci generirani umjetnom inteligencijom ili traljavo odrađeni strojni prijevodi. U oba slučaja, takvi članci nisu dopušteni. Ako želiš poraditi na tekstovima i ako ti treba pomoć oko uređivanja, stojim ti na raspolaganju, zajedno s kolegama :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. septembra 2026. u 11:26 (CEST) :Da li je ovoo uredu :Broj 17 je Leylandov broj i Leylandov prost broj dobijen pomoću brojeva 2 i 3 (), te pomoću brojeva 3 i 4 () :7 je neparan dvocifren broj :Broj 17 je jedan od pet poznatih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Fermatovi_brojevi Fermatovih prostih brojeva]  i jedan od ukupno šest Eulerovih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Sretni_brojevi sretnih brojeva]. :Zbir prva četiri [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Prost_broj prosta broja]: :Prvi broj koji je zbir četvrtih potencija različitih brojeva: :Najveći broj čiji je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kvadratni_korijen kvadratni korijen] iracionalan :Broj 17 je zbir dva kvadrata, a također dijeli zbir kvadrata :je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Hipotenuza hipotenuza] najvećeg [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Pravougli_trougao_u_zlatnom_trouglu trougla] u Teodorovoj spirali bez samopresjeka :Zbir cifara ovog broja je 8. Proizvod cifara ovog broja je 7. :Zbir cifara ovog broja je 8. :Proizvod cifara ovog broja je 7 :Kvadrat broja 17 je 289. :Kub broja 17 je 4913. :Broj 17 jednak je zbiru cifara njegovog kuba :Pošto je , ovaj broj nije prost u prstenu Gaussovih cijelih brojeva. :# [[oeis:A094133|Leyland primes]] :# [[oeis:A045575|Nonnegative numbers of the form x^y - y^x, for x,y > 1.]] :# [[oeis:A123206|Primes of the form x^y - y^x, for x,y > 1.]] :# [[oeis:A014556|Euler's "Lucky" numbers:]] :– [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 11:40 (CEST) ::Mislim da bi bilo dobro, za početak, pogledati [[Wikipedija:Stilski priručnik]] pa kad pogledaš to, ako ti neke stvari još uvijek nisu jasne, slobodno pitaj :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. septembra 2026. u 12:11 (CEST) :::hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 12:57 (CEST) ::::Poštovana koleginice, ako Vam je potrebna pomoć, i ja sam na raspolaganju! Trenutno radim na jednoj važnoj [[Nacrt:Wikipedija:Rodno osjetljiv jezik|smjernici]], ali izdvojio bih vremena da pomognem, ako je pomoć potrebna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 17:36 (CEST) :::::Poz hvala na podršci :::::Objavila sam jedan novi članak i dopunu kvadrata obrisani su mi ti tekstovi navodno da su AI iako to ne koristim Koristila sam wikipedije na drugim jezicima iako ne poznajem iste kooristila sam prevodilac sa google :::::Ranije sam objavljivala neke članke pod drugim nikom i nisu mi obrisani . Sada pojma nemam da li mogu nešta objaviti ili ne jer neću da mi bude oobrisanno – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 09:49 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Pardon, a koji je raniji nick u pitanju? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. septembra 2026. u 13:03 (CEST) fbf4refz79dd3mfve0w0kfqd7w6q2ga 118 4725555 42690533 42690519 2026-09-20T13:24:22Z Aca 108187 dopuna i sređivanje kat 42690533 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u objema potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rod mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. Ova smjernica ne smije se koristiti za uklanjanje tačnih podataka, nametanje jedne jezičke varijante niti za napade na druge urednike. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] * [[Wikipedija:Imenovanje članaka]] * [[Wikipedija:Jezičke varijante]] fa80go0bbgloevyuyf3yvy5nlzm7ojw 42690535 42690533 2026-09-20T13:28:46Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690535 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u svim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rod mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. Ova smjernica ne smije se koristiti za uklanjanje tačnih podataka, nametanje jedne jezičke varijante niti za napade na druge urednike. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] * [[Wikipedija:Imenovanje članaka]] * [[Wikipedija:Jezičke varijante]] 4bblaz7e3e7gowxov33dc2db0bkzn0l 42690536 42690535 2026-09-20T13:29:40Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690536 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rod mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. Ova smjernica ne smije se koristiti za uklanjanje tačnih podataka, nametanje jedne jezičke varijante niti za napade na druge urednike. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] * [[Wikipedija:Imenovanje članaka]] * [[Wikipedija:Jezičke varijante]] oz6k5km727j93ykux6rrggjimsp4mjw 42690538 42690536 2026-09-20T13:31:15Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690538 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rod mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. Ova smjernica ne smije se koristiti za uklanjanje tačnih podataka, nametanje jedne jezičke varijante niti za napade na druge urednike. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] * [[Wikipedija:Imenovanje članaka]] * [[Wikipedija:Jezičke varijante]] fcm05dc48uwm2s214a4k7gw356l0ew3 42690540 42690538 2026-09-20T13:31:33Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690540 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. Ova smjernica ne smije se koristiti za uklanjanje tačnih podataka, nametanje jedne jezičke varijante niti za napade na druge urednike. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] * [[Wikipedija:Imenovanje članaka]] * [[Wikipedija:Jezičke varijante]] mnd0s7k14irzz2lzwjm4rug8i1lslt3 42690541 42690540 2026-09-20T13:32:57Z Aca 108187 /* Rješavanje sporova */ 42690541 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] * [[Wikipedija:Imenovanje članaka]] * [[Wikipedija:Jezičke varijante]] 64zcyl6vtaltj3j11ls4wa7ldxo5ezy 42690542 42690541 2026-09-20T13:33:28Z Aca 108187 /* Povezano */ 42690542 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila ponašanja]] mjovvgvo4ff99qryhv4i77tzkpqracx 42690553 42690542 2026-09-20T14:10:36Z Aca 108187 /* Povezano */ 42690553 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavještenjima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnice i korisnici mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja: * ''Osobe s korisničkim računom mogu...''; * ''Ako uređujete ovu stranicu...''; * ''Urednice i urednici mogu zatražiti...''; * ''Prijavljeni korisnici i korisnice...'' kada je izričito imenovanje korisno. Uputstva se često mogu pisati u drugom licu, bez pretpostavljanja roda: ''Odaberite stranicu'', ''unesite razlog'' i ''sačuvajte izmjene''. === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] mkjgeiqhyqnd372ui3aopr1co9gftsi 42690563 42690553 2026-09-20T15:49:48Z Aca 108187 42690563 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost.''' Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje.''' Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost.''' Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost.''' Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost.''' Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost.''' Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica može unijeti razlog''). === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] acb7snhgqzjt779f4zps5imfjanicgj 42690566 42690563 2026-09-20T15:56:25Z Aca 108187 42690566 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica može unijeti razlog''). === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] mmcnl4njvph6xmh9of7uu6x4b1tvib7 42690567 42690566 2026-09-20T15:58:55Z Aca 108187 /* Projektne stranice i stranice pomoći */ 42690567 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor i rasprave === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] tksdc66q6717lyozo9a8kibt6lsziav 42690568 42690567 2026-09-20T16:00:17Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor i rasprave */ 42690568 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice i potpisi === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] hfumrgz83ge74opvss4tmws3lepwsfd 42690569 42690568 2026-09-20T16:00:37Z Aca 108187 /* Korisničke stranice i potpisi */ 42690569 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnice i korisnici slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 8lc9ujwueipqpwufq23fw462lrnw3ss 42690571 42690569 2026-09-20T16:00:53Z Aca 108187 /* Korisničke stranice */ 42690571 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Učesnike i učesnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 35vw3w0bn4d0xx3hjqngj71zsndp0hw 42690572 42690571 2026-09-20T16:01:22Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690572 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i oblicima koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 75wz0sl16le18a7mpgj41j693m7wpoj 42690573 42690572 2026-09-20T16:01:46Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690573 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili izravno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] mq5hreseuabb4zpde4sxigi19g34x27 42690575 42690573 2026-09-20T16:02:17Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690575 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] ki9wq68cep3qkk8pr4s8qfvmlisnbzb 42690576 42690575 2026-09-20T16:02:52Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690576 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati tačno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] lx3kg09iajg82h3onxdiz23j5a5zjm8 42690577 42690576 2026-09-20T16:05:13Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690577 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati rodni identitet radi učestvovanja na Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] mt1i2vhrvkqi30dm1tlpm65tjttupyc 42690578 42690577 2026-09-20T16:06:01Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690578 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi i opisivanje stava u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] sa3fe4c7bjcfayaig61lgc507b30ral 42690579 42690578 2026-09-20T16:06:40Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690579 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu obično se ispravlja mirno i bez širenja rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] e5b6iq09y46hsvmu1g0laxwfl3idirv 42690580 42690579 2026-09-20T16:07:59Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690580 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se mirno i bez rasprave. Namjerno i ponovljeno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] rj6ppq51jlrw13iky0r91q086n6cx83 42690581 42690580 2026-09-20T16:08:37Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690581 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se mirno i bez rasprave. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe može predstavljati lični napad ili uznemiravanje i razmatra se prema pravilima ponašanja, a ne kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] ask4wyuir75vtdq6k7vi45cqu6u3th9 42690586 42690581 2026-09-20T16:21:18Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690586 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''mirno i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] sm2pjepm1bcdpd7xb91v783x2varex2 42690589 42690586 2026-09-20T16:22:22Z Aca 108187 /* Stranice za razgovor */ 42690589 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se prema pouzdanim izvorima, jezičkoj praksi, samoopredjeljenju konkretne osobe i ciljevima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 3mjh3buy3s2gd286tg9pdok5rwp5pu7 42690591 42690589 2026-09-20T16:30:03Z Aca 108187 /* Rješavanje sporova */ 42690591 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 4ned021exigl7o7ux6ns3b9dt82n2yt 42690593 42690591 2026-09-20T16:30:13Z Aca 108187 /* Rješavanje sporova */ 42690593 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] tvemmqya4xetj1o1iyx992nu0lxwska 42690594 42690593 2026-09-20T16:30:27Z Aca 108187 /* Rješavanje sporova */ 42690594 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice navesti, uz poštovanje općih pravila projekta. Drugi urednici ne smiju mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za omalovažavanje. === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 4ned021exigl7o7ux6ns3b9dt82n2yt 42690599 42690594 2026-09-20T17:01:16Z Aca 108187 42690599 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici treba prvo da pokušaju pronaći jasno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. Nije opravdano pokretati masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. Ako izbor utiče na veći broj stranica ili na tehničku infrastrukturu, treba postići širi konsenzus zajednice. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] dt85fuur1527gpsxfro1m1stjruyvg4 42690600 42690599 2026-09-20T17:05:55Z Aca 108187 /* Rješavanje sporova */ 42690600 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu ni enciklopedijskom tekstu. Oni otežavaju čitanje, prevođenje, pretraživanje i rad čitača ekrana. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] kho9o7zuenmh31np43jafcvembv5kmf 42690603 42690600 2026-09-20T17:25:17Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690603 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni, moduli i dokumentacija === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] g5v3vwg7xd5ickkwswwozpikt48fwen 42690615 42690603 2026-09-20T19:23:25Z Aca 108187 42690615 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code>{{GENDER:}}</code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 2fwwrnwgaexkywb6kwsz3hz9syr9urw 42690616 42690615 2026-09-20T19:23:40Z Aca 108187 /* Šabloni i moduli */ 42690616 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje čitaocima i urednicima treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, mogu se koristiti odgovarajući parametri, gramatičke varijante ili funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>, ali rješenje ne smije pretpostaviti da svi korisnički računi imaju javno naveden rod. Dokumentacija treba objasniti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kada podatak nije dostupan. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego održavati više gramatičkih varijanti. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 82m0krhqqf3ezh3wthkgsg4yy0k7bqj 42690617 42690616 2026-09-20T19:37:10Z Aca 108187 /* Šabloni i moduli */ 42690617 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski nalog'', ''članstvo grupe''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću dostupne softverske funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Poruka koja sadrži ime druge osobe ne smije iz gramatičkog roda korisničkog imena izvoditi rod te osobe. Ako softver nema pouzdan podatak, poruka se preoblikuje ili koristi nenaglašeni opis. Izmjene često korištenih sistemskih poruka treba provjeriti u oba pisma i u relevantnim jezičkim varijantama, kao i u jednini, množini i slučajevima kada rod nije naveden. Pri tome treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] izh06mp4f65k57ykkwg5sbajd353mgr 42690623 42690617 2026-09-20T20:10:09Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690623 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski račun''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću ugrađene funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] qga980sqk71f3xdgybzfp7upq3oz496 42690629 42690623 2026-09-20T21:33:00Z Aca 108187 dopuna 42690629 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rod nije potrebno pretpostaviti: ''Uspješno ste se prijavili''; # upotrijebiti obuhvatan ili opisni izraz: ''osoba koja je napravila izmjenu'', ''administratorski račun''; # kada je rod poznat i gramatički relevantan, prikazati odgovarajući rodni oblik pomoću ugrađene funkcije; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] ahisxmg8dp7xu6jgg5jrtv2w0auuk67 42690632 42690629 2026-09-20T21:37:14Z Aca 108187 42690632 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rodni oblici nisu potrebni; # upotrijebiti inkluzivan ili opisni izraz (npr. ''račun'' umjesto ''korisnik/korisnica'') # kada se korisnički rod može pribaviti, upotrijebiti odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] l7vb9hnw65e6rxk5tas94j2rz4fzdp2 42690633 42690632 2026-09-20T21:37:40Z Aca 108187 42690633 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica''), kao i upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Poruke interfejsa treba da budu razumljive bez obzira na rod osobe koja ih čita ili na koju se odnose. Pri pisanju i prevođenju poruka primjenjuje se sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rodni oblici nisu potrebni; # upotrijebiti inkluzivan ili opisni izraz (npr. ''račun'' umjesto ''korisnik/korisnica'') # kada se korisnički rod može pribaviti, upotrijebiti odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. Treba voditi računa o dužini teksta, mobilnom prikazu, čitačima ekrana i varijablama koje softver umeće u poruku. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] k1abg3nm96btldejb8xuoxzqrbogkp4 42690635 42690633 2026-09-20T21:53:08Z Aca 108187 42690635 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, sažetije, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete inkluzivne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # upotrijebiti direktno obraćanje ili preoblikovati poruku tako da rodni oblici nisu potrebni; # upotrijebiti inkluzivan ili opisni izraz (npr. ''račun'' umjesto ''korisnik/korisnica'') # kada se korisnički rod može pribaviti, upotrijebiti odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>; # ako nijedno od navedenog nije izvedivo, upotrijebiti sažet oblik koji je najmanje dvosmislen i koji se uklapa u ostatak interfejsa. Oblici s kosom crtom, crticom, zagradama ili nastavcima, kao ''korisnik/ca'', ''prijavljen(a)'' i ''urednik_ca'', u pravilu se ne koriste u interfejsu. Dopušteni su izuzetno u obrascu ili kratkom polju gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] 6d596ywznckd3nbaqf7zpthaje4mg7i 42690638 42690635 2026-09-20T22:33:40Z Aca 108187 42690638 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralan ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralan izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Koristite dosljedne rodne oblike (npr. ''korisnik'' – ''korisnica'' – ''korisnik/korisnica'') ili koristite jedinstveni rodno neutralni oblik (''korisnički račun'') ako je primjenljiv. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] twaie2bwnw489zr7qzv53d0u80gqu65 42690639 42690638 2026-09-20T22:36:39Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690639 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralan ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralan izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili koristite jedinstveni rodno neutralni oblik (''korisnički račun''), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] akn9rtrpow08xb3c160gpc7szzpo9v5 42690640 42690639 2026-09-20T22:37:42Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690640 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili koristite jedinstveni rodno neutralni oblik (''korisnički račun''), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] cuyt1sbsm2hiqoaaijii5bjdb64xlgr 42690641 42690640 2026-09-20T22:39:03Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690641 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjeto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili koristite jedinstveni rodno neutralni oblik (''korisnički račun''), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] qe5ckhbus5mm1frhsnbyd0pw7gcht09 42690642 42690641 2026-09-20T22:39:10Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690642 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili koristite jedinstveni rodno neutralni oblik (''korisnički račun''), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] gzi112l4v42y4bhudimq2h0j8wjsvfi 42690643 42690642 2026-09-20T22:40:12Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690643 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite inkluzivne izraze ili zatražite podršku za rodne oblike na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] kmqxqkhyxmhxhie08l063iso6hm56n3 42690644 42690643 2026-09-20T22:43:55Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690644 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] gu05emti4zybe59edwisos51wc4f1w0 42690645 42690644 2026-09-20T22:44:52Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690645 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj inkluzivnoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] ahh55luc1xi3qha2w5qalloaupahha7 42690646 42690645 2026-09-20T22:45:24Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690646 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno osjetljive ili neutralne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] t2a7qfgkbq1mdzhxs7f9oo2waqwwsx1 42690647 42690646 2026-09-20T22:47:41Z Aca 108187 /* Projektne stranice i stranice pomoći */ 42690647 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>), ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] r7e17h754pwpoul9ep5iesabcpyk6pm 42690648 42690647 2026-09-20T22:48:56Z Aca 108187 /* MediaWiki poruke */ 42690648 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>) u skladu s gornjom tačkom, ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] iclq1e37g2qhodkd16kfnntxmkwsx96 42690649 42690648 2026-09-20T22:51:29Z Aca 108187 42690649 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. ''Wikipedija:Administratori''). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>) u skladu s gornjom tačkom, ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] {{Wikipedijina pravila i smjernice}} lkcy7cxrbzp9f58npegw5fo5ha73win 42690650 42690649 2026-09-20T22:58:23Z Aca 108187 /* Ostali imenski prostori */ 42690650 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. [[Wikipedija:Administratori]]). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>) u skladu s gornjom tačkom, ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] {{Wikipedijina pravila i smjernice}} 9tdsnmttcsbkps24j43v9q0l3hjnl7q 42690740 42690650 2026-09-21T02:37:32Z Aca 108187 /* Kategorije */ 42690740 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pozdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, korisite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primijenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatnog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redosljeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. [[Wikipedija:Administratori]]). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === [ToDo: Preraditi navodeći novi pristup na našem području] Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo i bez rasprave''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba normativnog prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>) u skladu s gornjom tačkom, ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] {{Wikipedijina pravila i smjernice}} 47q4l2c4j16lqaal9b9a89jap0vhflh 42690742 42690740 2026-09-21T02:41:57Z Aca 108187 42690742 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pouzdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, koristite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primjenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redoslijeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. [[Wikipedija:Administratori]]). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === [ToDo: Preraditi navodeći novi pristup na našem području] Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === MediaWiki poruke === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>) u skladu s gornjom tačkom, ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] {{Wikipedijina pravila i smjernice}} r8vyispzjjy6t898he77ti8h6a9yadh 42690747 42690742 2026-09-21T06:20:02Z Vipz 151311 /* MediaWiki poruke */ promijenjeno u /* Poruke interfejsa */ (odjeljak se ne bavi tehnikalijama tako da nema potrebe čitatelj(ic)e upućivati na interno nazivlje) 42690747 wikitext text/x-wiki {{smjernica}} {{prečac|WP:ROJ}} '''Rodno osjetljiv jezik''' pruža jezička rješenja kojima se žene, muškarci i osobe drugih rodnih identiteta predstavljaju ravnopravno, precizno i u skladu s kontekstom. Ova smjernica regulira upotrebu rodno osjetljivog jezika u člancima, kategorijama, ostalim imenskim prostorima i porukama korisničkog interfejsa. == Osnovna načela == # '''Preciznost''' – Rodno označavanje mora precizno predstavljati konkretnu osobu, grupu i značenje o kojem se piše. # '''Samoopredjeljenje''' – Za konkretnu osobu koriste se zamjenice koje ona javno preferira, na temelju [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]]. # '''Ravnopravnost''' – Pri obraćanju osobama različitih rodova treba koristiti inkluzivne formulacije koje obuhvataju sve pripadnike i pripadnice grupe. # '''Prirodnost''' – Prednost imaju ustaljeni i gramatički pravilni oblici te preoblikovane rečenice. Kosu crtu (/) i zagradu treba koristiti ''štedljivo''. # '''Jednakost''' – Pri klasifikaciji rod se koristi samo kada je relevantan, bez različitih mjerila za žene, muškarce i osobe drugih rodnih identiteta. # '''Vjerodostojnost''' – Nazivi djela, organizacija, funkcija, historijski nazivi i citati ne prepravljaju se tako da izgube izvorni oblik ili značenje. == Članci == === Biografije === Za osobu se koriste gramatički rod, zamjenice i rodno označene imenice koji odgovaraju njenom javno izraženom rodnom identitetu u pouzdanim izvorima. Ako jasna i vjerodostojna izjava same osobe ne postoji, treba pratiti ustaljenu praksu u pouzdanim izvorima. Ne treba samostalno zaključivati rod osobe na osnovu njenog imena, izgleda ili glasa niti se pozivati na preferencije koje nisu javno provjerljive u pouzdanim izvorima. Kada je osoba žena, koristite odgovarajuće ženske oblike zanimanja, zvanja, funkcije i društvene uloge: ''naučnica'' ili ''znanstvenica'', ''profesorica'' ili ''profesorka'', ''ministrica'' ili ''ministarka'', ''urednica'' i sl. Treba izabrati oblik u skladu s jezičkom varijantom članka i dosljedno ga koristiti. Muški oblik ''nemojte'' koristiti samo zato što je naziv položaja naveden u muškom rodu u propisu ili starijem izvoru. Ako postoji više pravilnih ženskih ili muških oblika, prednost ima oblik koji odgovara jezičkoj varijanti članka, prevladava u pouzdanim izvorima ili djeluje prirodnije. ''Nemojte'' samostalno kovati nove ženske oblike koji ne postoje u pouzdanim izvorima jer se to smatra [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]. Umjesto toga, preoblikujte rečenicu tako da izbjegnete upotrebu rodno osjetljivog izraza. Za nebinarne i druge osobe koje ne koriste muški (zamjenice: ''he/him'') ili ženski (zamjenice: ''she/her'') rod, već koriste rodno neutralnu zamjenicu ''they/them'' ili neozamjenice, treba koristiti rodno neutralne rečenice. Takve rečenice mogu se oblikovati riječju ''osoba'' (npr. ''osoba se bavila'', ''osoba je bila na čelu'', ''osoba je obavljala dužnost''). Radi izbjegavanja roda, u rečenicama koristite narativni prezent (''glumi'', ''izjavljuje'', ''započinje''). Umjesto zamjenica, koristite ime osobe radi oslovljavanja. Napomena o upotrebi rodno neutralnog jezika ''može'' se ostaviti u komentaru na vrhu članka radi očuvanja dosljednosti, iako to nije obavezno. Prethodno ime transrodne osobe navodi se samo ako je enciklopedijski relevantno i dobro potkrijepljeno izvorima. Ne koristi se kao podrazumijevano ime i ne ponavlja se bez potrebe. Za prošle događaje u pravilu se koriste sadašnje ime i zamjenice osobe, osim u doslovnom citatu, naslovu djela ili drugom slučaju u kojem bi izmjena falsificirala izvor. === Naslovi članaka i preusmjerenja === [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslov članka]] bira se prema kriterijima prepoznatljivosti, prirodnosti, preciznosti, sažetosti i dosljednosti. Rodna osjetljivost sama po sebi nije razlog da se zanemari najčešći ili službeni naziv teme. Za zanimanja, funkcije i druge pojmove koji imaju rodne oblike, članak se u pravilu piše o pojmu, a ne zasebno o muškom i ženskom obliku (npr. [[glumac]] i [[medicinska sestra]]). U prvoj rečenici članka treba navesti relevantne oblike, a sa drugih uobičajenih oblika napraviti preusmjerenja. Zasebni članci opravdani su samo kada izrazi označavaju različite historijske, pravne, kulturne ili društvene pojave. === Citati, službeni nazivi i historijski izrazi === Doslovni citati, naslovi djela, imena organizacija, službeni nazivi i tekst historijskih dokumenata prenose se vjerno originalu. Arhaičan, diskriminatoran ili danas neprimjeren izraz može se objasniti u tekstu kada je to relevantno, ali se citat ne prepravlja bez označavanja izmjena. U običnom tekstu ne treba preuzimati zastarjelu ili omalovažavajuću terminologiju samo zato što se pojavljuje u izvoru. Izvor se sažima savremenim, neutralnim i preciznim jezikom, osim kada je sama terminologija tema članka. == Ostali imenski prostori == Prethodno navedene smjernice za članke primjenjuju se i u drugim imenskim prostorima uz dva izuzetka: naslovi kategorija (regulirani u odjeljku ispod) i upotreba dvojnih oblika u ''sadržaju'' stranica (regulirana u nastavku). Kada se tekst odnosi na osobe različitih rodova, treba izabrati formulaciju koja ih jasno obuhvata. To se postiže navođenjem oba roda pomoću veznika ''i'' (npr. ''korisnici i korisnice'', ''urednici i urednice''). Kada se tekst odnosi na osobu nepoznatog roda, treba izabrati formulaciju koja to jasno ističe. To se postiže navođenjem oba oblika pomoću veznika ''ili'' (npr. ''korisnik ili korisnica'', ''urednik ili urednica'') ili, kada je potrebna sažetost, upotrebom kose crte (npr. ''korisnik/korisnica'', ''urednik/urednica''). Van standarda je upotreba donje crte (npr. ''korisnik_korisnica'', ''urednik_urednica'') i vertikalne trotačke (npr. ''korisnik⋮korisnica'', ''urednik⋮urednica'') te upotreba skraćenih alternativnih oblika (npr. ''korisnik/ca'', ''urednik/ca'' i ''korisnik⋮ca'', ''urednik⋮ca''). Skraćeni oblik s kosom crtom može se koristiti samo kada je neophodan radi sažetosti (gdje prostor ne dopušta prirodnije rješenje). Upotreba zagrada za navođenje roda, kao u primeru ''prijavljen(a)'', također se treba izbjegavati, osim kada je to potrebno radi sažetosti. Uobičajeni redoslijed je muški pa ženski oblik. Međutim, kada se poruka primarno odnosi na žene (npr. feministički uređivački maraton), na prvo mjesto treba staviti ženski oblik, a na drugo muški. Izmjena redoslijeda moguća je i zbog kongruencije (sročnosti) unutar rečenice. U svakom slučaju, formulacija mora ostati precizna i dosljedna. Alternativno, moguća je upotreba dužih opisnih izraza (npr. ''ljudi koji koriste Wikipediju'', ''osobe koje uređuju Wikipediju''). Kad je to primjenljivo, ''preporučuje se'' preoblikovanje rečenice tako da ona izbjegava rodno označavanje (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik''). Muški množinski oblik može se upotrijebiti u ustaljenom nazivu, doslovnom citatu, historijskom kontekstu ili kada bi drugo rješenje bilo neprirodno. Međutim, ne treba ga mehanički birati u svakom općem iskazu ako je dostupno preciznije i inkluzivnije rješenje. ''Naslovi'' stranica u ostalim imenskim prostorima, sa izuzetkom naslova kategorija (regulirani u odjeljku ispod), podliježu istim smjernicama kao i naslovi članaka (npr. [[Wikipedija:Administratori]]). Imajte na umu da mnoge stranice mogu odudarati od smjernica navedenih u ovom odjeljku. Takve situacije smatraju se vanstandardnim. Svi su dobrodošli da pomognu u usklađivanju s ovim smjernicama. Dok se stranice ne ažuriraju, treba smatrati da se rečenice pisane u muškom generičkom rodu pojednako odnose i na žene. === Kategorije === [ToDo: Preraditi navodeći novi pristup na našem području] Naslovi kategorija treba da budu precizni, gramatički pravilni i usklađeni sa sadržajem kategorije: * Kada kategorija obuhvata osobe različitih rodova, treba koristiti rodno neutralan ili inkluzivan naslov koji je dovoljno prirodan (npr. ''Rođenja 2010.'', ''Smrti 2020.'', ''Glumci i glumice'', ''Članovi i članice''). * Ako rod ima ''specifičnu vezu'' s temom članka (npr. kod biografija s područja sporta, glume, manekenstva), mogu postojati uže, rodno određene potkategorije. One moraju biti uređene simetrično i podređene odgovarajućoj natkategoriji. Za izradu rodno određenih potkategorija potreban je dovoljan broj članaka (minimalno tri u pripadajućim potkategorijama). * ''Nemojte'' stvarati rodno određene potkategorije samo radi evidentiranja roda. Kategorizacija po rodu mora biti ''enciklopedijski smislena''. * ''Nemojte'' stvarati žensku potkategoriju za mušku natkategoriju. Ako se osobe razvrstavaju prema rodu, isto načelo treba dosljedno primijeniti na sve obuhvaćene grupe. === Projektne stranice i stranice pomoći === U pravilima, smjernicama, uputstvima, obavijestima i obrascima treba koristiti rodno neutralne ili inkluzivne formulacije, naročito kada se neposredno opisuje šta korisnici i korisnice mogu ili treba da urade. Prednost imaju kratka i prirodna rješenja. Kada god je to primjenljivo, u uputstvima koristite drugo lice množine imperativa radi sažetosti (''Unesite razlog'' umjesto ''Korisnik ili korisnica unosi razlog''). === Stranice za razgovor === Korisnike i korisnice treba oslovljavati imenom i zamjenicama koje oni sami koriste. Ako rod osobe nije poznat, ne treba ga nagađati. Može se upotrijebiti korisničko ime, izraz ''osoba'', glagolska konstrukcija bez rodnog označavanja ili direktno obraćanje u drugom licu. Nenamjerna greška u rodu ispravlja se ''staloženo''. Namjerno i ustrajno oslovljavanje protivno jasno izraženom identitetu osobe i uprkos prethodnoj javnoj primjedbi predstavlja [[Wikipedija:Bez ličnih napada|lični napad]] i [[Wikipedija:Uznemiravanje|uznemiravanje]] na temelju rodnog identiteta te se razmatra prema odredbama [[:foundation:Policy:Universal_Code_of_Conduct/sh|Univerzalnog kodeksa ponašanja]]; neće se razmatrati kao običan jezički spor. Citiranje tuđih riječi u raspravi mora ostati vjerno. Niko nije dužan otkrivati vlastiti rodni identitet radi doprinošenja Wikipediji. === Korisničke stranice === Korisnici i korisnice slobodno biraju kako će na vlastitim korisničkim stranicama izraziti rod i koje će zamjenice koristiti. Drugi urednici i urednice ''ne smiju'' mijenjati takvo samoopredjeljenje niti ga koristiti za lični napad ili uznemiravanje (pogledajte odjeljak iznad). === Šabloni i moduli === Tekst koji šablon ili modul prikazuje treba uskladiti s ovom smjernicom. Kada izlaz zavisi od konkretne osobe, može se koristiti ugrađena funkcija <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Alternativno, mogu se koristiti odgovarajući parametri. U dokumentaciji treba navesti kako se bira rodni oblik i šta se prikazuje kao rezultat. Tehnička složenost treba da bude razmjerna koristi; često je jednostavnije preoblikovati poruku nego koristiti različite rodne oblike. === Poruke interfejsa === Kada je riječ o porukama interfejsa, treba voditi računa o sažetosti i dužini teksta, pogotovo u mobilnom prikazu. To znači da kratke poruke treba prevesti koristeći sažete rodno neutralne izraze, dok dugačke poruke (poput informativnih tekstova) mogu koristiti rodno inkluzivne, dvojne oblike. Pri pisanju i prevođenju poruka u pravilu se primjenjuje sljedeći redoslijed: # Upotrijebite direktno obraćanje ili preoblikujte poruku tako da rodni oblici nisu potrebni (npr. upotreba prezenta u dnevnicima). # Upotrijebite rodno neutralni ili opisni izraz (npr. ''korisnički račun'' umjesto ''korisnik/korisnica''). # Ako se korisnički rod može pribaviti, upotrijebite odgovarajuće rodne oblike pomoću ugrađene funkcije <code><nowiki>{{GENDER:}}</nowiki></code>. Prvi oblik je muški, drugi ženski, a treći rodno inkluzivan. ''Nemojte'' koristiti rodno neutralni izraz u trećem parametru ugrađene funkcije. Umjesto toga, koristite dosljedne rodne oblike (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnik|korisnica|korisnik/korisnica}}</nowiki></code>) ili jedinstveni rodno neutralni oblik (npr. <code><nowiki>{{GENDER:$1|korisnički}} račun</nowiki></code>) u skladu s gornjom tačkom, ako je to primjenljivo. # Ako nijedno od navedenog nije izvodljivo, upotrijebite dvojni oblik koristeći odgovarajući veznik (''i'', ''ili''). Alternativno, možete koristiti kosu crtu (/) kada je sažetost potrebna. ''Nemojte'' koristiti dvojne oblike za pojedinačnu osobu u slučajevima kada se očekuje upotreba konkretnog roda (npr. kada osoba izabere rod u postavkama). Umjesto toga, koristite rodno neutralne izraze ili zatražite podršku za rod na stranici za podršku sajta translatewiki.net. Imajte na umu da se izabrano rješenje treba koristiti dosljedno u određenom ''segmentu'' interfejsa. Uniformnost u cijelom interfejsu trenutno nije moguće postići, ali segmenti treba da budu što više konzistentni i prirodni. == Rješavanje sporova == Sporovi o rodnim oblicima rješavaju se u skladu s načelima ove smjernice. Urednici i urednice treba prvo da pokušaju pronaći precizno i prirodno preoblikovanje koje čuva značenje. ''Nemojte'' praviti masovne izmjene rodnih oblika dok traje rasprava o spornom rješenju. == Povezano == * [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] {{Wikipedijina pravila i smjernice}} cval7lza2gm7fcwbrjnnf7a76ztyvey 0 4725564 42690530 2026-09-20T13:01:55Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] 42690530 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] bs1gqb1g40yehshvk92kq7it3v3hz9d 4 4725565 42690543 2026-09-20T13:33:45Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Naslovi članaka]] 42690543 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Naslovi članaka]] mr6co9xv7rxlzi3k8zb93ki7wwfpvel 4 4725566 42690544 2026-09-20T13:34:09Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] 42690544 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] 84vmgaiuev9s7534ka0y1m7oo80ka67 0 4725567 42690546 2026-09-20T13:59:46Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Manuel Amador Guerrero | slika = Recollections of a Rebel reefer (1917) (14579052287).jpg | veličina = | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = 1. [[predsjednik Paname]] | tip1 = političar | mandat_start = [[20. veljače]] [[1904.]] | mandat_kraj = [[1. listopada]] [[1908.]] | zamjenik-tip = {{no... 42690546 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Manuel Amador Guerrero | slika = Recollections of a Rebel reefer (1917) (14579052287).jpg | veličina = | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = 1. [[predsjednik Paname]] | tip1 = političar | mandat_start = [[20. veljače]] [[1904.]] | mandat_kraj = [[1. listopada]] [[1908.]] | zamjenik-tip = {{nowrap|[[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]}} | zamjenik = {{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = 1904. – 1906. |1 = {{nowrap|[[Pablo Arosemena]] {{small|(prvi)}}<br>[[José Domingo de Obaldia]] {{small|(drugi)}}<br>[[Carlos Antonio Mendoza]] {{small|(treći)}}}}}}{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = 1906. – 1908. |1 = {{nowrap|[[José Domingo de Obaldia]] {{small|(prvi)}}<br>[[Federico Boyd]] {{small|(drugi)}}<br>[[Rafael Aizpuru]] {{small|(treći)}}}}}} | prethodnik = {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremena vladina hunta]]}} | nasljednik = {{nowrap|[[José Domingo de Obaldía]]}} <!-- Biografske informacije --> | puno ime = | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1833|6|30|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|KOL}} [[Turbaco]], [[Kolumbija]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Republika Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1909|5|2|1833|6|30|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativci]] | dinastija = | vladarska himna = | alma_mater = {{nowrap|[[Univerzitet u Cartageni|Univerzitet Magdalene i Prevlake]]}} | zanimanje = liječnik, političar | otac = José María Amador y Leguina | majka = {{nowrap|María Mercedes Guerrero Córdoba}} | supruga = {{ubl|María de Jesús Terreros|[[María de la Ossa de Amador|María de la Ossa]] {{small|(od 1872.}})}} | partneri = | djeca = {{ubl|[[Manuel Amador Terreros]]|Raúl Arturo Amador|Elmira María Amador}} | vjera = [[katolicizam]] | potpis = Firma de Manuel Amador Guerrero - Constitución de 1904.jpg | fusnote = }} '''Manuel Amador Guerrero''' ([[Turbaco]], [[30. lipnja]] [[1833.]] – [[Ciudad de Panamá]], [[2. svibnja]] [[1909.]]), [[Panama|panamski]] političar i liječnik [[Kolumbija|kolumbijskog]] porijekla, koji je od [[1904.]] do [[1908.]] godine bio prvi [[predsjednik Paname]]. Iako rođeni [[Kolumbijci|Kolumbijac]], Manuel Amador Guerrero se u svojim dvadesetima preselio u Panamu te je na prijelazu stoljeća bio jedan od predvodnika separatističkog pokreta čije je djelovanje dovelo do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenja Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine. Bio je član [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativaca]]. == Biografija == === Rani život i ulazak u politiku === Manuel Amador Guerrero rođen je u [[Turbaco|Turbacu]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1833.]] godine. Dolazio je iz obitelji bogatih poslovnih ljudi i političara. Njegov je otac bio José María Amador y Leguina, a majka María Mercedes Guerrero Córdoba.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}}<ref name="Lopez2015" >{{cite news|last1=López|first1=Cecy|title=Manuel Amador Guerrero Gestor de la Separación de Panamá de Colombia|url=https://www.tvn-2.com/produccion/hechoenpanama/nuestra_cultura/personajes_influyentes/Personajes-importante-independencia-separacion-Istmo-Manuel-Amador-Guerrero-Primer-Presidente-Hecho-en-Panama-TVN_0_4334566577.html|access-date=23 December 2017|publisher=Televisora Nacional|date=3 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223212106/https://www.tvn-2.com/produccion/hechoenpanama/nuestra_cultura/personajes_influyentes/Personajes-importante-independencia-separacion-Istmo-Manuel-Amador-Guerrero-Primer-Presidente-Hecho-en-Panama-TVN_0_4334566577.html|archive-date=23 December 2017|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=Manuel Amador Guerrero Manager of the Separation of Panama of Colombia}}</ref> Njegovi preci bili su sudionici važnih političkih zbivanja u kolumbijskoj historiji. O njegovom djetinjstvu i odrastanju zna se jako malo, ali zna se da je studirao medicinu ([[kirurgija]]) na današnjem [[Univerzitet u Cartageni|Univerzitetu u Cartageni]] te da je diplomirao [[1854.]] godine.<ref name="Lopez2015" /><ref name="La Estrella2011" >{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|title=Semblanza y acción de Manuel Amador Guerrero|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/semblanza-accion-manuel-amador-guerrero/23591749|access-date=24 December 2017|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|date=9 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224014430/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/semblanza-accion-manuel-amador-guerrero/23591749|archive-date=24 December 2017|location=Panama City, Panama|page=Spanish|trans-title=Semblance and action of Manuel Amador Guerrero}}</ref> Godine [[1855.]] preselio se u [[Panama|Panamu]], točnije u [[Colón (Panama)|Colón]], te se zaposlio kao liječnik pri [[Panamska željeznica|Panamskoj željeznici]], a nakon godinu dana prihvatio je i posao voditelja lokalne pošte.<ref name="La Estrella2013" >{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|title=Dr. Manuel Amador Guerrero, 104 años de su muerte|url=http://laestrella.com.pa/opinion/manuel-amador-guerrero-104-anos-muerte/23482239|access-date=24 December 2017|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|date=4 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423023053/http://laestrella.com.pa/opinion/manuel-amador-guerrero-104-anos-muerte/23482239|archive-date=23 April 2017|location=Panama City, Panama|page=Spanish|trans-title=Dr. Manuel Amador Guerrero, 104 years since his death}}</ref> Nakon preseljenja u [[Santiago de Veraguas]], s bratom Juanom de Diosom utemeljio je kompaniju ''Amador Hermanos'', koja se bavila izvozom, dok je istovremeno nastavio raditi kao liječnik i državni službenik. Krajem [[1850-e|1850-ih]] aktivirao se u lokalnoj politici kao član [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativaca]]. Godine [[1866.]] imenovan je prvim zamjenikom čelnika [[Suverena država Panama|Suverene države Paname]], a kada je ovaj preminuo [[1868.]] godine, Amador ga je trebao naslijediti. Međutim, kako se Amador osobno planirao kandidirati na sljedećim izborima, prepustio je mjesto vršitelja dužnosti drugom zamjeniku, Juanu Joséu Díazu. Kada je postalo evidentno da će Amador uvjerljivo pobijediti na izborima, general [[Fernando Ponce]] organizirao je pobunu, protjerao Konzervativce iz glavnog grada u Veraguas, a u manjim sukobima koji su izbili, Amador je zarobljen i poslan u egzil u [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu]].<ref name="La Estrella2011" /><ref name="SosaArce-V">{{cite book|last1=Sosa|first1=Juan Bautista|last2=Arce|first2=Enrique|title=Compendio de historia de Panamá|date=1911|publisher=Diario de Panamá|location=Panama City, Panama|url=http://www.lablaa.org:80/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm|access-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20081222094216/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm|archive-date=22 December 2008|language=Spanish|chapter=V. Creación del Estado federal de Panamá|via=Banco de la República, Bogotá, Colombia|url-status=dead}}</ref> U Panamu se vratio [[1869.]] godine, smjestivši se vjerojatno ponovo u Santiago de Veraguas, gdje mu se rodio sin, [[Manuel Amador Terreros]].<ref name="Arcia2016">{{cite news|last1=Arcia Jaramillo|first1=Ohigginis|title=El AND de Amador Guerrero|url=http://impresa.prensa.com:80/panorama/ADN-Amador-Guerrero_0_4433556663.html|access-date=22 December 2017|newspaper=[[La Prensa (Panama City)|La Prensa]]|date=9 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513172431/http://impresa.prensa.com/panorama/ADN-Amador-Guerrero_0_4433556663.html|archive-date=13 May 2016|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=The DNA of Amador Guerrero|url-status=dead}}</ref><ref name="La Estrella de Panamá-2012">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|title=El legado del hombre que se negó a envejecer|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/legado-hombre-nego-envejecer/23551389|access-date=25 December 2017|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|date=4 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101201113/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/legado-hombre-nego-envejecer/23551389|archive-date=1 November 2015|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=The legacy of the man who refused to grow old}}</ref> Ubrzo se preselio u [[Ciudad de Panamá|Panamu]] i zaposlio kao liječnik u [[Bolnica Santo Tomás|Bolnici Santo Tomás]],<ref name="Lopez2015" /><ref name="La Estrella2011" /> u kojoj će raditi čak 29 godina; gotovo dvadeset godina radio je bez plaćer jer je bolnica patila od kroničnog nedostatka sredstava pa se Amador u tom periodu bavio i vođenjem bolnice, uspjevši ju uzdignuti na razinu značajne bolničke institucije u Panami. Njegova prva supruga, María de Jesús Terreros, vjerojatno je preminula, a Amador se [[6. veljače]] [[1872.]] godine vjenčao s [[María de la Ossa de Amador|Maríjom de la Ossa]],<ref name="Diez Castillo">{{cite news|last1=Diez Castillo|first1=Luis A.|title=María Ossa de Amador: revivida|url=http://www.panamaamerica.com.pa/content/maría-ossa-de-amador-revivida|access-date=21 December 2017|publisher=Editora Panamá América|date=1 September 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20170918212611/http://www.panamaamerica.com.pa/content/mar%C3%ADa-ossa-de-amador-revivida|archive-date=18 September 2017|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=María Ossa de Amador: revived}}</ref> s kojom će imati sina Raúla Artura, kasnijeg djelatnika panamskog konzulata u [[New York (grad)|New Yorku]], i kćer Elmiru Maríju, kasniju suprugu bankara Williama Ehrmana.<ref name="Arcia2016" /><ref name="Pérez" >{{cite journal|last1=Pérez|first1=Yelina|title=Diez datos curiosos de María De La Ossa de Amado|journal=Revista Mia|date=4 November 2016|url=http://mia.com.pa:80/diez-datos-curiosos-de-maria-de-la-ossa-de-amador/|access-date=21 December 2017|trans-title=Ten curious facts about María De La Ossa de Amador|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20161111120726/http://mia.com.pa/diez-datos-curiosos-de-maria-de-la-ossa-de-amador/|archive-date=11 November 2016|location=Panama City, Panama|language=Spanish}}</ref> U ovom se periodu obiteljskoj kompaniji ''Amador Hermanos'' pridružio još jedan brat, José, a kompanija je započela suradnju s francuskom kompanijom koja je gradila [[Panamski kanal]].<ref name="La Estrella2011" /><ref name="La Estrella2013" /> === Političko djelovanje === ==== Borba za nezavisnost ==== {{main|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} U lipnju [[1886.]], u jeku značajnih rasprava o ustvanim promjenama u [[Kolumbija|Kolumbiji]], Amador je na dva mjeseca postao<ref name="La Estrella2011" /><ref name="Reyes2012">{{cite book|last=Reyes|first=Gerardo|title=Don Julio Mario|url=https://books.google.com/books?id=7hAAvut6W7oC&pg=PT44|year=2012|publisher=Penguin Random House Grupo Editorial Colombia|location=Bogotá Colombia|isbn=978-958-8789-14-9|page=44}}</ref> posljednji čelnik [[Suverena država Panama|Suverene države Paname]],<ref name="rulers">{{cite web|title=Rulers: Colombia States 1855-86|url=http://www.rulers.org/colstat.html|website=Rulers.org|publisher=B. Schemmel|access-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024090201/http://www.rulers.org/colstat.html|archive-date=24 October 2017|date=1995}}</ref> koja će ubrzo biti ukinuta nakon donošenja [[Ustav Kolumbija (1886)|novog kolumbijskog ustava]], koji je uveo centralističko uređenje i tako dokinuo autonomiju koju je Panama uživala kao savezna država. Krajem [[1888.]] godine, francuska kompanija koja je kopala [[Panamski kanal]] proglasila je bankrot,{{sfn|Haskins|1908|p=195}} što je dovelo i do propasti posla braće Amador.<ref name="La Estrella2013" /> José je umro nedugo nakon zatvaranja kompanije, a Manuel je nekako uspio podmiriti dugove.<ref name="La Estrella2011" /> Ipak, unatoč svim problemima i nestabilnostima, Manuel Amador Guerrero nije htio odustati od Francuza pa je tako bio u pratnji [[Lucien Bonaparte-Wyse|Luciena Bonapartea-Wysea]] kada je ovaj [[1890.]] godine doputovao u [[Bogota|Bogotu]] kako bi tražio produljenje koncesije na dodatnih 10 godina.{{sfn|McCullough|2001|p=397}}{{sfn|Haskins|1908|p=198}} Ipak, kada je izbio [[Tisućudnevni rat]], Kolumbija se okrenula [[SAD|Sjedinjenim Državama]] za pomoć zbog nestabilnosti francuskog projekta,{{sfn|Haskins|1908|pp=200–201}} a predsjednik [[José Manuel Marroquín]] obećao je Sjedinjenim Državama da će im predati projekt dovršenja kanala nakon uspostave mira. Amador je nešto kasnije osobno pisao Marroquínu, s obzirom na to da su bili prijatelji, i nagovarao ga je da ratificira [[sporazum Hay–Herrán]], međutim Marroquín je nakon toga za pregovarača imenovao Juana Bautistu Péreza y Sota, protivnika ratifikacije.{{sfn|Johnson|1906|p=161}} [[File:Panama - a personal record of forty-six years, 1861-1907 (1907) (14756684654).jpg|thumb|left|250px|Inauguracija predsjednika Manuela Amadore Guerrera, [[1904.]] godina.]] Ovakav rasplet događaja doveo je do toga da je [[José Agustín Arango]], utjecajni panamski političar i zagovornik sporazuma, formirao separatistički pokret u kojem su inicijalno bili njegovi sinovi, članovi obitelj i prijatelji; Amador se ubrzo pridružio pokretu i postao njegov vođa,{{sfn|Johnson|1906|pp=162–163}} a nakon njega su se pokretu pridružila i braća [[Ricardo Arias Feraud|Ricardo]] i [[Tomás Arias]] te [[Federico Boyd]], [[Manuel Espinosa Batista]] i [[Nicanor de Obarrio]].<ref name="SosaArce-X">{{cite book|last1=Sosa|first1=Juan Bautista|last2=Arce|first2=Enrique|title=Compendio de historia de Panamá|date=1911|publisher=Diario de Panamá|location=Panama City, Panama|url=http://www.lablaa.org:80/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm|access-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20081224212909/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm|archive-date=24 December 2008|language=Spanish|chapter=X. La negociaciones del Canal|via=Banco de la República, Bogotá, Colombia|url-status=dead}}</ref> Uslijedio je period intenzivnog planiranja i lobiranja kod [[SAD|Sjedinjenih Država]], koje su, nezadovoljne problematičnim pregovorima s Kolumbijom, bile sklone podržati panamsku nezavisnost u zamjenu za podršku svojim interesima vezanim uz [[Panamski kanal]].{{sfn|Sanchez|2003|p=53}} Nakon niza dogovora, Panama je [[3. studenog]] [[1903.]] godine [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|proglasila nezavisnost]],{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|McGeachy|1961|p=6}} a [[Sjedinjene Države]] postale su prva zemlja koja je priznala novoproglašenu republiku. Amador and Boyd ubrzo su poslani u [[Washington, DC|Washington]] kako bi ispregovarali sporazum o dovršetku kanala, samo da bi tamo saznali da je [[Philippe Bunau-Varilla]], koji je bio ključan u osiguravanju američke podrške separatističkom pokretu (za što je tražio mjesto panamskog ambasadora u Sjedinjenim Državama), već dogovorio [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla|sporazum]] s Amerikancima; kako ni Amador ni Boyd nisu imali nikakvih ovlasti povodom sporazuma, vratili su se u Panamu, gdje je [[Privremena vladina hunta (Panama)|privremena vlada]] ratificirala sporazum koji nijedan Panamac nije bio potpisao.{{sfn|Delpar|2013|p=11}} ==== Predsjednički mandat ==== Ustavotvorna skupština održana [[20. veljače]] [[1904.]] godine jednoglasno je izabrala Manuela Amadora Guerrera za prvog [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] po odredbama novog [[Ustav Paname|ustava]].<ref name="Arcia2016" />{{sfn|Delpar|2013|p=11}} Međutim, kako je Ustav propisivao da predsjednik mora biti rođen na teritoriju Paname, unesena je posebna klauzula koja je omogućila izbor Amadora temeljem njegovih zasluga u borbi za ostvarivanje nezavisnosti.<ref name="Lopez2015" /> Njegova administracija uvela je [[Panamska balboa|zlatnu balbou]] kao valutu potpuno ravnopravnu američkom zlatnom dolaru, usvojila je [[Zastava Paname|državnu zastavu]],{{sfn|Delpar|2013|p=11}} koju su dizajnirale njegova supruga i njezina snaha Angélica Bergamonta de la Ossa,<ref name="La Estrella2011" /><ref>{{cite news|last1=Guevara|first1=Helkin|title=Historia de las primeras banderas panameñas y de la que no es 'original'|url=http://www.prensa.com/cultura/Historia-primeras-banderas-original_0_4338316244.html|access-date=23 December 2017|newspaper=[[La Prensa (Panama City)|La Prensa]]|date=5 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106012105/http://www.prensa.com/cultura/Historia-primeras-banderas-original_0_4338316244.html|archive-date=6 November 2015|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=History of the first Panamanian flags and of the one that is not 'original'}}</ref> i [[Himno Istmeño|himnu]], čiji je tekst napisao brat njegove supruge, [[Jerónimo de la Ossa]].<ref>{{cite book|last=Martínez Ortega|first=Aristides|title=Las generaciones de poetas panameños|url=https://books.google.com/books?id=Sy8cAQAAIAAJ|year=1992|publisher=Tareas|location=Panama City, Panama|language=Spanish|oclc=28378848}}</ref> Uz to je utemeljio i [[Nacionalni teatar (Paname)|Nacionalni teatar]] i Nacionalni muzej, ukinuo vojsku i ojačao policiju te modernizirao obrazovni sustav.{{sfn|Delpar|2013|p=11}} Jedna od prvih važnijih odluka njegove administracije, nakon ovih državotvornih, bilo je tumačenje spornog sporazuma koji je doveo do uspostave [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]].{{sfn|Barrow|1966|p=13}} Naime, panamski su zakonodavci namjeravali dati Amerikancima suverenitet nad zonom samo u svrhu izgradnje kanala;{{sfn|Barrow|1966|p=15}} kako su luke bile esencijalne za panamsku ekonomiju, Panamci ni u kojem trenutku nisu namjeravali Amerikancima dati puni zakonski ili ekonomski suverenitet nad tim teritorijem niti su [[Cesija|predali]] ijedan dio svog teritorija [[SAD|Sjedinjenim Državama]].{{sfn|Barrow|1966|pp=15–17}} No, Amerikanci su na području Zone uspostavili vlastite luke, carinske postaje i poštanske urede, što je bilo protivno duhu sporazuma.{{sfn|Barrow|1966|p=17}} Amador se tada sastao sa [[Charles Edward Magoon|Charlesom Edwardom Magoonom]], američkim ministrom u Panami i upraviteljem Zone, kako bi izradili nacrt sporazuma koji bi razriješio probleme. Tadašnji ministar rata, [[William Howard Taft]], pristao je na nacrt te je [[27. studenog]] [[1904.]] godine stigao u Panamu na sastanak s Amadorom.{{sfn|Barrow|1966|p=22}} Njih su se trojica dogovorili da Panama od carinjenja izuzme svu robu koja je dolazila u kanalske luke, a koje je bila potrebna za izgradnju kanala, dok je ostala roba podlijegala oporezivanju, mada s nižom stopom od 10%.{{sfn|Barrow|1966|p=24}} U zamjenu za izgradnju bolnica i cesta, Amador je rado pristao dopustiti kompaniji koja je gradila kanal kontrolu nad medicinskim pitanjima u Zonu te korištenje općinskih zgrada. Uz to, dogovoreno je i dijeljenje valuta te poštanske odredbe, između ostalog.{{sfn|Barrow|1966|p=25}} Uz ove uspjehe, njegov je mandat obilježio i sukob s [[Belisario Porras|Belisariom Porrasom]], čelnikom [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Liberala]].<ref name=":0">{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}</ref> Amador je želio politički ukloniti svog rivala, što je dovelo do toga da je [[Vrhovni sud Paname|Vrhovni sud]] Porrasu oduzeo državljanstvo.<ref name=":0" /> Ipak, [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] kasnije će Porrasu vratiti državljanstvo,<ref name=":0" /> a on će kasnije postati [[predsjednik Paname]]. === Posljednje godine i smrt === [[File:Entierro del presidente Manuel Amador Guerrero.jpg|thumb|320px|Sprovod Manuela Amadora Guerrera, [[1909.]] godina.]] Amador se [[1908.]] godine odučio ne kandidirati za novi mandat te se potpuno povukao iz javnog života.{{sfn|Delpar|2013|p=11}} Slabog zdravstvenog stanja, preminuo je [[2. svibnja]] [[1909.]] godine;<ref name="Lopez2015" /> njegova posljednja želja bila je mu na sprovodu svira državna himna, što mu je i uslišeno. Amador Guerrero danas se smatra nacionalnim junakom u Panami i jednom od najzaslužnijih osoba za ostvarivanje panamske nezavisnosti. [[Red Manuela Amadora Guerrera]], najviše odlikovanje u Panami, nazvan je u njegovu čast. == Literatura == *{{cite journal|last1=Barrow|first1=Robert M.|title=The First Panama Canal Crisis, 1904|journal=Caribbean Studies|date=January 1966|volume=5|issue=4|pages=12–27|jstor=25611907|publisher=Institute of Caribbean Studies, College of Social Sciences, [[University of Puerto Rico]]|location=Río Piedras, Puerto Rico|issn=0008-6533}} *{{cite book|last1=Delpar|first1=Helen|editor-last1=Leonard|editor-first1=Thomas|editor-last2=Buchenau|editor-first2=Jurgen|editor-last3=Longley|editor-first3=Kyle|editor-last4=Mount|editor-first4=Graeme|title=Encyclopedia of U.S.-Latin American Relations|chapter-url=https://books.google.com/books?id=tIOzDAAAQBAJ&pg=PA11|year=2013|publisher=[[SAGE Publications]]|location=Thousand Oaks, California|isbn=978-1-60871-792-7|chapter=Amador Guerrero, Manuel|page=11}} *{{cite book|last=Harding|first=Robert C.|title=The History of Panama|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA28|year=2006|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|location=Westport, Connecticut|isbn=978-0-313-33322-4}} *{{cite book|editor-last=Haskins|editor-first=William C|title=Canal Zone Pilot|url=https://archive.org/stream/canalzone00unse#page/195/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1908|publisher=A. Bienkowski, Star & Herald Co.|location=Ancón, Canal Zone, Panama|oclc=23747701}} *{{cite book|last=Johnson|first=Willis Fletcher|title=Four Centuries of the Panama Canal|url=https://archive.org/stream/fourcenturiesofp00johnrich#page/n10/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1906|publisher=Henry Holt and Co.|location=New York, New York|oclc=576076780}} *{{cite book|last=McCullough|first=David |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870-1914|url=https://books.google.com/books?id=uVaeIXMxJpQC&pg=PT397|year=2001|publisher=Simon and Schuster|location=New York, New York|isbn=978-0-7432-0137-7}} *{{cite journal|last1=McGeachy|first1=A. V.|title=November 3, 1903 Day of Destiny|journal=The Panama Canal Review|date=3 November 1961|volume=12|issue=4|pages=3–6|url=https://archive.org/stream/panamacanalrevie124pana#page/3/mode/1up|access-date=26 December 2017|publisher=The Panama Canal Company|location=Balboa Heights, Canal Zone, Panama}} *{{cite book|last1=Ospina Peña|first1=Mariano|title=Los Roosevelt, los magnates y Panama|url=http://www.asisucedio.co/el-canal/|publisher=Así Sucedió|access-date=23 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223181913/http://www.asisucedio.co/el-canal/|archive-date=23 December 2017|location=Colombia|language=Spanish|date=21 July 2017|trans-title=Roosevelt, the Magnates and Panama}} *{{cite book|last=Sanchez|first=Peter M.|editor-last=Hey|editor-first=Jeanne A. K.|title=Small States in World Politics: Explaining Foreign Policy Behavior|chapter-url=https://books.google.com/books?id=WP1_-k2RGoMC&pg=PA53|year=2003|publisher=Lynne Rienner Publishers|location=Boulder, Colorado|isbn=978-1-55587-943-3|chapter=Panama: A "Hegemonized" Foreign Policy|pages=53–74}} === Dodatna literatura === * Castillero, Ernesto J. (1935) Galería de Presidentes de Panamá. Panamá. * "55 mandatarios", an album of the Panamanian newspaper ''La Prensa'' containing the life of all the Presidents of Panama. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat-inline}} {{Predsjednici Paname}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1833|1909|Amador Guerrero, Manuel}} tdxj400q0zqqgkskymv6rd9v5i8ddf3 42690547 42690546 2026-09-20T14:01:11Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42690547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Manuel Amador Guerrero | slika = Recollections of a Rebel reefer (1917) (14579052287).jpg | veličina = | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = 1. [[predsjednik Paname]] | tip1 = političar | mandat_start = [[20. veljače]] [[1904.]] | mandat_kraj = [[1. listopada]] [[1908.]] | zamjenik-tip = {{nowrap|[[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]}} | zamjenik = {{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = 1904. – 1906. |1 = {{nowrap|[[Pablo Arosemena]] {{small|(prvi)}}<br>[[José Domingo de Obaldia]] {{small|(drugi)}}<br>[[Carlos Antonio Mendoza]] {{small|(treći)}}}}}}{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = 1906. – 1908. |1 = {{nowrap|[[José Domingo de Obaldia]] {{small|(prvi)}}<br>[[Federico Boyd]] {{small|(drugi)}}<br>[[Rafael Aizpuru]] {{small|(treći)}}}}}} | prethodnik = {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremena vladina hunta]]}} | nasljednik = {{nowrap|[[José Domingo de Obaldía]]}} <!-- Biografske informacije --> | puno ime = | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1833|6|30|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|KOL}} [[Turbaco]], [[Kolumbija]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Republika Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1909|5|2|1833|6|30|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativci]] | dinastija = | vladarska himna = | alma_mater = {{nowrap|[[Univerzitet u Cartageni|Univerzitet Magdalene i Prevlake]]}} | zanimanje = liječnik, političar | otac = José María Amador y Leguina | majka = {{nowrap|María Mercedes Guerrero Córdoba}} | supruga = {{ubl|María de Jesús Terreros|[[María de la Ossa de Amador|María de la Ossa]] {{small|(od 1872.}})}} | partneri = | djeca = {{ubl|[[Manuel Amador Terreros]]|Raúl Arturo Amador|Elmira María Amador}} | vjera = [[katolicizam]] | potpis = Firma de Manuel Amador Guerrero - Constitución de 1904.jpg | fusnote = }} '''Manuel Amador Guerrero''' ([[Turbaco]], [[30. lipnja]] [[1833.]] – [[Ciudad de Panamá]], [[2. svibnja]] [[1909.]]), [[Panama|panamski]] političar i liječnik [[Kolumbija|kolumbijskog]] porijekla, koji je od [[1904.]] do [[1908.]] godine bio prvi [[predsjednik Paname]]. Iako rođeni [[Kolumbijci|Kolumbijac]], Manuel Amador Guerrero se u svojim dvadesetima preselio u Panamu te je na prijelazu stoljeća bio jedan od predvodnika separatističkog pokreta čije je djelovanje dovelo do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenja Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine. Bio je član [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativaca]]. == Biografija == === Rani život i ulazak u politiku === Manuel Amador Guerrero rođen je u [[Turbaco|Turbacu]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1833.]] godine. Dolazio je iz obitelji bogatih poslovnih ljudi i političara. Njegov je otac bio José María Amador y Leguina, a majka María Mercedes Guerrero Córdoba.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}}<ref name="Lopez2015" >{{cite news|last1=López|first1=Cecy|title=Manuel Amador Guerrero Gestor de la Separación de Panamá de Colombia|url=https://www.tvn-2.com/produccion/hechoenpanama/nuestra_cultura/personajes_influyentes/Personajes-importante-independencia-separacion-Istmo-Manuel-Amador-Guerrero-Primer-Presidente-Hecho-en-Panama-TVN_0_4334566577.html|access-date=23 December 2017|publisher=Televisora Nacional|date=3 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223212106/https://www.tvn-2.com/produccion/hechoenpanama/nuestra_cultura/personajes_influyentes/Personajes-importante-independencia-separacion-Istmo-Manuel-Amador-Guerrero-Primer-Presidente-Hecho-en-Panama-TVN_0_4334566577.html|archive-date=23 December 2017|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=Manuel Amador Guerrero Manager of the Separation of Panama of Colombia}}</ref> Njegovi preci bili su sudionici važnih političkih zbivanja u kolumbijskoj historiji. O njegovom djetinjstvu i odrastanju zna se jako malo, ali zna se da je studirao medicinu ([[kirurgija]]) na današnjem [[Univerzitet u Cartageni|Univerzitetu u Cartageni]] te da je diplomirao [[1854.]] godine.<ref name="Lopez2015" /><ref name="La Estrella2011" >{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|title=Semblanza y acción de Manuel Amador Guerrero|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/semblanza-accion-manuel-amador-guerrero/23591749|access-date=24 December 2017|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|date=9 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224014430/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/semblanza-accion-manuel-amador-guerrero/23591749|archive-date=24 December 2017|location=Panama City, Panama|page=Spanish|trans-title=Semblance and action of Manuel Amador Guerrero}}</ref> Godine [[1855.]] preselio se u [[Panama|Panamu]], točnije u [[Colón (Panama)|Colón]], te se zaposlio kao liječnik pri [[Panamska željeznica|Panamskoj željeznici]], a nakon godinu dana prihvatio je i posao voditelja lokalne pošte.<ref name="La Estrella2013" >{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|title=Dr. Manuel Amador Guerrero, 104 años de su muerte|url=http://laestrella.com.pa/opinion/manuel-amador-guerrero-104-anos-muerte/23482239|access-date=24 December 2017|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|date=4 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423023053/http://laestrella.com.pa/opinion/manuel-amador-guerrero-104-anos-muerte/23482239|archive-date=23 April 2017|location=Panama City, Panama|page=Spanish|trans-title=Dr. Manuel Amador Guerrero, 104 years since his death}}</ref> Nakon preseljenja u [[Santiago de Veraguas]], s bratom Juanom de Diosom utemeljio je kompaniju ''Amador Hermanos'', koja se bavila izvozom, dok je istovremeno nastavio raditi kao liječnik i državni službenik. Krajem [[1850-e|1850-ih]] aktivirao se u lokalnoj politici kao član [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativaca]]. Godine [[1866.]] imenovan je prvim zamjenikom čelnika [[Suverena država Panama|Suverene države Paname]], a kada je ovaj preminuo [[1868.]] godine, Amador ga je trebao naslijediti. Međutim, kako se Amador osobno planirao kandidirati na sljedećim izborima, prepustio je mjesto vršitelja dužnosti drugom zamjeniku, Juanu Joséu Díazu. Kada je postalo evidentno da će Amador uvjerljivo pobijediti na izborima, general [[Fernando Ponce]] organizirao je pobunu, protjerao Konzervativce iz glavnog grada u Veraguas, a u manjim sukobima koji su izbili, Amador je zarobljen i poslan u egzil u [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu]].<ref name="La Estrella2011" /><ref name="SosaArce-V">{{cite book|last1=Sosa|first1=Juan Bautista|last2=Arce|first2=Enrique|title=Compendio de historia de Panamá|date=1911|publisher=Diario de Panamá|location=Panama City, Panama|url=http://www.lablaa.org:80/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm|access-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20081222094216/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm|archive-date=22 December 2008|language=Spanish|chapter=V. Creación del Estado federal de Panamá|via=Banco de la República, Bogotá, Colombia|url-status=dead}}</ref> U Panamu se vratio [[1869.]] godine, smjestivši se vjerojatno ponovo u Santiago de Veraguas, gdje mu se rodio sin, [[Manuel Amador Terreros]].<ref name="Arcia2016">{{cite news|last1=Arcia Jaramillo|first1=Ohigginis|title=El AND de Amador Guerrero|url=http://impresa.prensa.com:80/panorama/ADN-Amador-Guerrero_0_4433556663.html|access-date=22 December 2017|newspaper=[[La Prensa (Panama City)|La Prensa]]|date=9 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513172431/http://impresa.prensa.com/panorama/ADN-Amador-Guerrero_0_4433556663.html|archive-date=13 May 2016|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=The DNA of Amador Guerrero|url-status=dead}}</ref><ref name="La Estrella de Panamá-2012">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|title=El legado del hombre que se negó a envejecer|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/legado-hombre-nego-envejecer/23551389|access-date=25 December 2017|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|date=4 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101201113/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/legado-hombre-nego-envejecer/23551389|archive-date=1 November 2015|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=The legacy of the man who refused to grow old}}</ref> Ubrzo se preselio u [[Ciudad de Panamá|Panamu]] i zaposlio kao liječnik u [[Bolnica Santo Tomás|Bolnici Santo Tomás]],<ref name="Lopez2015" /><ref name="La Estrella2011" /> u kojoj će raditi čak 29 godina; gotovo dvadeset godina radio je bez plaćer jer je bolnica patila od kroničnog nedostatka sredstava pa se Amador u tom periodu bavio i vođenjem bolnice, uspjevši ju uzdignuti na razinu značajne bolničke institucije u Panami. Njegova prva supruga, María de Jesús Terreros, vjerojatno je preminula, a Amador se [[6. veljače]] [[1872.]] godine vjenčao s [[María de la Ossa de Amador|Maríjom de la Ossa]],<ref name="Diez Castillo">{{cite news|last1=Diez Castillo|first1=Luis A.|title=María Ossa de Amador: revivida|url=http://www.panamaamerica.com.pa/content/maría-ossa-de-amador-revivida|access-date=21 December 2017|publisher=Editora Panamá América|date=1 September 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20170918212611/http://www.panamaamerica.com.pa/content/mar%C3%ADa-ossa-de-amador-revivida|archive-date=18 September 2017|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=María Ossa de Amador: revived}}</ref> s kojom će imati sina Raúla Artura, kasnijeg djelatnika panamskog konzulata u [[New York (grad)|New Yorku]], i kćer Elmiru Maríju, kasniju suprugu bankara Williama Ehrmana.<ref name="Arcia2016" /><ref name="Pérez" >{{cite journal|last1=Pérez|first1=Yelina|title=Diez datos curiosos de María De La Ossa de Amado|journal=Revista Mia|date=4 November 2016|url=http://mia.com.pa:80/diez-datos-curiosos-de-maria-de-la-ossa-de-amador/|access-date=21 December 2017|trans-title=Ten curious facts about María De La Ossa de Amador|publisher=[[La Estrella de Panamá]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20161111120726/http://mia.com.pa/diez-datos-curiosos-de-maria-de-la-ossa-de-amador/|archive-date=11 November 2016|location=Panama City, Panama|language=Spanish}}</ref> U ovom se periodu obiteljskoj kompaniji ''Amador Hermanos'' pridružio još jedan brat, José, a kompanija je započela suradnju s francuskom kompanijom koja je gradila [[Panamski kanal]].<ref name="La Estrella2011" /><ref name="La Estrella2013" /> === Političko djelovanje === ==== Borba za nezavisnost ==== {{main|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} U lipnju [[1886.]], u jeku značajnih rasprava o ustvanim promjenama u [[Kolumbija|Kolumbiji]], Amador je na dva mjeseca postao<ref name="La Estrella2011" /><ref name="Reyes2012">{{cite book|last=Reyes|first=Gerardo|title=Don Julio Mario|url=https://books.google.com/books?id=7hAAvut6W7oC&pg=PT44|year=2012|publisher=Penguin Random House Grupo Editorial Colombia|location=Bogotá Colombia|isbn=978-958-8789-14-9|page=44}}</ref> posljednji čelnik [[Suverena država Panama|Suverene države Paname]],<ref name="rulers">{{cite web|title=Rulers: Colombia States 1855-86|url=http://www.rulers.org/colstat.html|website=Rulers.org|publisher=B. Schemmel|access-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024090201/http://www.rulers.org/colstat.html|archive-date=24 October 2017|date=1995}}</ref> koja će ubrzo biti ukinuta nakon donošenja [[Ustav Kolumbija (1886)|novog kolumbijskog ustava]], koji je uveo centralističko uređenje i tako dokinuo autonomiju koju je Panama uživala kao savezna država. Krajem [[1888.]] godine, francuska kompanija koja je kopala [[Panamski kanal]] proglasila je bankrot,{{sfn|Haskins|1908|p=195}} što je dovelo i do propasti posla braće Amador.<ref name="La Estrella2013" /> José je umro nedugo nakon zatvaranja kompanije, a Manuel je nekako uspio podmiriti dugove.<ref name="La Estrella2011" /> Ipak, unatoč svim problemima i nestabilnostima, Manuel Amador Guerrero nije htio odustati od Francuza pa je tako bio u pratnji [[Lucien Bonaparte-Wyse|Luciena Bonapartea-Wysea]] kada je ovaj [[1890.]] godine doputovao u [[Bogota|Bogotu]] kako bi tražio produljenje koncesije na dodatnih 10 godina.{{sfn|McCullough|2001|p=397}}{{sfn|Haskins|1908|p=198}} Ipak, kada je izbio [[Tisućudnevni rat]], Kolumbija se okrenula [[SAD|Sjedinjenim Državama]] za pomoć zbog nestabilnosti francuskog projekta,{{sfn|Haskins|1908|pp=200–201}} a predsjednik [[José Manuel Marroquín]] obećao je Sjedinjenim Državama da će im predati projekt dovršenja kanala nakon uspostave mira. Amador je nešto kasnije osobno pisao Marroquínu, s obzirom na to da su bili prijatelji, i nagovarao ga je da ratificira [[sporazum Hay–Herrán]], međutim Marroquín je nakon toga za pregovarača imenovao Juana Bautistu Péreza y Sota, protivnika ratifikacije.{{sfn|Johnson|1906|p=161}} [[File:Panama - a personal record of forty-six years, 1861-1907 (1907) (14756684654).jpg|thumb|left|250px|Inauguracija predsjednika Manuela Amadore Guerrera, [[1904.]] godina.]] Ovakav rasplet događaja doveo je do toga da je [[José Agustín Arango]], utjecajni panamski političar i zagovornik sporazuma, formirao separatistički pokret u kojem su inicijalno bili njegovi sinovi, članovi obitelj i prijatelji; Amador se ubrzo pridružio pokretu i postao njegov vođa,{{sfn|Johnson|1906|pp=162–163}} a nakon njega su se pokretu pridružila i braća [[Ricardo Arias Feraud|Ricardo]] i [[Tomás Arias]] te [[Federico Boyd]], [[Manuel Espinosa Batista]] i [[Nicanor de Obarrio]].<ref name="SosaArce-X">{{cite book|last1=Sosa|first1=Juan Bautista|last2=Arce|first2=Enrique|title=Compendio de historia de Panamá|date=1911|publisher=Diario de Panamá|location=Panama City, Panama|url=http://www.lablaa.org:80/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm|access-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20081224212909/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm|archive-date=24 December 2008|language=Spanish|chapter=X. La negociaciones del Canal|via=Banco de la República, Bogotá, Colombia|url-status=dead}}</ref> Uslijedio je period intenzivnog planiranja i lobiranja kod [[SAD|Sjedinjenih Država]], koje su, nezadovoljne problematičnim pregovorima s Kolumbijom, bile sklone podržati panamsku nezavisnost u zamjenu za podršku svojim interesima vezanim uz [[Panamski kanal]].{{sfn|Sanchez|2003|p=53}} Nakon niza dogovora, Panama je [[3. studenog]] [[1903.]] godine [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|proglasila nezavisnost]],{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|McGeachy|1961|p=6}} a [[Sjedinjene Države]] postale su prva zemlja koja je priznala novoproglašenu republiku. Amador and Boyd ubrzo su poslani u [[Washington, DC|Washington]] kako bi ispregovarali sporazum o dovršetku kanala, samo da bi tamo saznali da je [[Philippe Bunau-Varilla]], koji je bio ključan u osiguravanju američke podrške separatističkom pokretu (za što je tražio mjesto panamskog ambasadora u Sjedinjenim Državama), već dogovorio [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla|sporazum]] s Amerikancima; kako ni Amador ni Boyd nisu imali nikakvih ovlasti povodom sporazuma, vratili su se u Panamu, gdje je [[Privremena vladina hunta (Panama)|privremena vlada]] ratificirala sporazum koji nijedan Panamac nije bio potpisao.{{sfn|Delpar|2013|p=11}} ==== Predsjednički mandat ==== Ustavotvorna skupština održana [[20. veljače]] [[1904.]] godine jednoglasno je izabrala Manuela Amadora Guerrera za prvog [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] po odredbama novog [[Ustav Paname|ustava]].<ref name="Arcia2016" />{{sfn|Delpar|2013|p=11}} Međutim, kako je Ustav propisivao da predsjednik mora biti rođen na teritoriju Paname, unesena je posebna klauzula koja je omogućila izbor Amadora temeljem njegovih zasluga u borbi za ostvarivanje nezavisnosti.<ref name="Lopez2015" /> Njegova administracija uvela je [[Panamska balboa|zlatnu balbou]] kao valutu potpuno ravnopravnu američkom zlatnom dolaru, usvojila je [[Zastava Paname|državnu zastavu]],{{sfn|Delpar|2013|p=11}} koju su dizajnirale njegova supruga i njezina snaha Angélica Bergamonta de la Ossa,<ref name="La Estrella2011" /><ref>{{cite news|last1=Guevara|first1=Helkin|title=Historia de las primeras banderas panameñas y de la que no es 'original'|url=http://www.prensa.com/cultura/Historia-primeras-banderas-original_0_4338316244.html|access-date=23 December 2017|newspaper=[[La Prensa (Panama City)|La Prensa]]|date=5 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106012105/http://www.prensa.com/cultura/Historia-primeras-banderas-original_0_4338316244.html|archive-date=6 November 2015|location=Panama City, Panama|language=Spanish|trans-title=History of the first Panamanian flags and of the one that is not 'original'}}</ref> i [[Himno Istmeño|himnu]], čiji je tekst napisao brat njegove supruge, [[Jerónimo de la Ossa]].<ref>{{cite book|last=Martínez Ortega|first=Aristides|title=Las generaciones de poetas panameños|url=https://books.google.com/books?id=Sy8cAQAAIAAJ|year=1992|publisher=Tareas|location=Panama City, Panama|language=Spanish|oclc=28378848}}</ref> Uz to je utemeljio i [[Nacionalni teatar (Paname)|Nacionalni teatar]] i Nacionalni muzej, ukinuo vojsku i ojačao policiju te modernizirao obrazovni sustav.{{sfn|Delpar|2013|p=11}} Jedna od prvih važnijih odluka njegove administracije, nakon ovih državotvornih, bilo je tumačenje spornog sporazuma koji je doveo do uspostave [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]].{{sfn|Barrow|1966|p=13}} Naime, panamski su zakonodavci namjeravali dati Amerikancima suverenitet nad zonom samo u svrhu izgradnje kanala;{{sfn|Barrow|1966|p=15}} kako su luke bile esencijalne za panamsku ekonomiju, Panamci ni u kojem trenutku nisu namjeravali Amerikancima dati puni zakonski ili ekonomski suverenitet nad tim teritorijem niti su [[Cesija|predali]] ijedan dio svog teritorija [[SAD|Sjedinjenim Državama]].{{sfn|Barrow|1966|pp=15–17}} No, Amerikanci su na području Zone uspostavili vlastite luke, carinske postaje i poštanske urede, što je bilo protivno duhu sporazuma.{{sfn|Barrow|1966|p=17}} Amador se tada sastao sa [[Charles Edward Magoon|Charlesom Edwardom Magoonom]], američkim ministrom u Panami i upraviteljem Zone, kako bi izradili nacrt sporazuma koji bi razriješio probleme. Tadašnji ministar rata, [[William Howard Taft]], pristao je na nacrt te je [[27. studenog]] [[1904.]] godine stigao u Panamu na sastanak s Amadorom.{{sfn|Barrow|1966|p=22}} Njih su se trojica dogovorili da Panama od carinjenja izuzme svu robu koja je dolazila u kanalske luke, a koje je bila potrebna za izgradnju kanala, dok je ostala roba podlijegala oporezivanju, mada s nižom stopom od 10%.{{sfn|Barrow|1966|p=24}} U zamjenu za izgradnju bolnica i cesta, Amador je rado pristao dopustiti kompaniji koja je gradila kanal kontrolu nad medicinskim pitanjima u Zonu te korištenje općinskih zgrada. Uz to, dogovoreno je i dijeljenje valuta te poštanske odredbe, između ostalog.{{sfn|Barrow|1966|p=25}} Uz ove uspjehe, njegov je mandat obilježio i sukob s [[Belisario Porras|Belisariom Porrasom]], čelnikom [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Liberala]].<ref name=":0">{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}</ref> Amador je želio politički ukloniti svog rivala, što je dovelo do toga da je [[Vrhovni sud Paname|Vrhovni sud]] Porrasu oduzeo državljanstvo.<ref name=":0" /> Ipak, [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] kasnije će Porrasu vratiti državljanstvo,<ref name=":0" /> a on će kasnije postati [[predsjednik Paname]]. === Posljednje godine i smrt === [[File:Entierro del presidente Manuel Amador Guerrero.jpg|thumb|320px|Sprovod Manuela Amadora Guerrera, [[1909.]] godina.]] Amador se [[1908.]] godine odučio ne kandidirati za novi mandat te se potpuno povukao iz javnog života.{{sfn|Delpar|2013|p=11}} Slabog zdravstvenog stanja, preminuo je [[2. svibnja]] [[1909.]] godine;<ref name="Lopez2015" /> njegova posljednja želja bila je mu na sprovodu svira državna himna, što mu je i uslišeno. Amador Guerrero danas se smatra nacionalnim junakom u Panami i jednom od najzaslužnijih osoba za ostvarivanje panamske nezavisnosti. [[Red Manuela Amadora Guerrera]], najviše odlikovanje u Panami, nazvan je u njegovu čast. == Literatura == *{{cite journal|last1=Barrow|first1=Robert M.|title=The First Panama Canal Crisis, 1904|journal=Caribbean Studies|date=January 1966|volume=5|issue=4|pages=12–27|jstor=25611907|publisher=Institute of Caribbean Studies, College of Social Sciences, [[University of Puerto Rico]]|location=Río Piedras, Puerto Rico|issn=0008-6533}} *{{cite book|last1=Delpar|first1=Helen|editor-last1=Leonard|editor-first1=Thomas|editor-last2=Buchenau|editor-first2=Jurgen|editor-last3=Longley|editor-first3=Kyle|editor-last4=Mount|editor-first4=Graeme|title=Encyclopedia of U.S.-Latin American Relations|chapter-url=https://books.google.com/books?id=tIOzDAAAQBAJ&pg=PA11|year=2013|publisher=[[SAGE Publications]]|location=Thousand Oaks, California|isbn=978-1-60871-792-7|chapter=Amador Guerrero, Manuel|page=11}} *{{cite book|last=Harding|first=Robert C.|title=The History of Panama|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA28|year=2006|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|location=Westport, Connecticut|isbn=978-0-313-33322-4}} *{{cite book|editor-last=Haskins|editor-first=William C|title=Canal Zone Pilot|url=https://archive.org/stream/canalzone00unse#page/195/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1908|publisher=A. Bienkowski, Star & Herald Co.|location=Ancón, Canal Zone, Panama|oclc=23747701}} *{{cite book|last=Johnson|first=Willis Fletcher|title=Four Centuries of the Panama Canal|url=https://archive.org/stream/fourcenturiesofp00johnrich#page/n10/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1906|publisher=Henry Holt and Co.|location=New York, New York|oclc=576076780}} *{{cite book|last=McCullough|first=David |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870-1914|url=https://books.google.com/books?id=uVaeIXMxJpQC&pg=PT397|year=2001|publisher=Simon and Schuster|location=New York, New York|isbn=978-0-7432-0137-7}} *{{cite journal|last1=McGeachy|first1=A. V.|title=November 3, 1903 Day of Destiny|journal=The Panama Canal Review|date=3 November 1961|volume=12|issue=4|pages=3–6|url=https://archive.org/stream/panamacanalrevie124pana#page/3/mode/1up|access-date=26 December 2017|publisher=The Panama Canal Company|location=Balboa Heights, Canal Zone, Panama}} *{{cite book|last1=Ospina Peña|first1=Mariano|title=Los Roosevelt, los magnates y Panama|url=http://www.asisucedio.co/el-canal/|publisher=Así Sucedió|access-date=23 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223181913/http://www.asisucedio.co/el-canal/|archive-date=23 December 2017|location=Colombia|language=Spanish|date=21 July 2017|trans-title=Roosevelt, the Magnates and Panama}} *{{cite book|last=Sanchez|first=Peter M.|editor-last=Hey|editor-first=Jeanne A. K.|title=Small States in World Politics: Explaining Foreign Policy Behavior|chapter-url=https://books.google.com/books?id=WP1_-k2RGoMC&pg=PA53|year=2003|publisher=Lynne Rienner Publishers|location=Boulder, Colorado|isbn=978-1-55587-943-3|chapter=Panama: A "Hegemonized" Foreign Policy|pages=53–74}} === Dodatna literatura === * Castillero, Ernesto J. (1935) Galería de Presidentes de Panamá. Panamá. * "55 mandatarios", an album of the Panamanian newspaper ''La Prensa'' containing the life of all the Presidents of Panama. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat-inline}} {{Predsjednici Paname}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1833|1909|Amador Guerrero, Manuel}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Paname]] [[Kategorija:Panamski liječnici]] [[Kategorija:Panamski poslovni ljudi]] [[Kategorija:Kolumbijski političari]] k4clkqq41b5t1jd4dyvsz8kca7kcak5 14 4725568 42690549 2026-09-20T14:03:51Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|Physicians from Panama}} [[Kategorija:Panamci po zanimanju|Liječnici]] [[Kategorija:Liječnici po nacionalnosti]] 42690549 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Physicians from Panama}} [[Kategorija:Panamci po zanimanju|Liječnici]] [[Kategorija:Liječnici po nacionalnosti]] avqydyv97xii45kdiirhsnn0p21dzcm 0 4725569 42690583 2026-09-20T16:15:11Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Krmna hrana''' je biljni materijal (uglavnom listovi i stabljike biljaka) kojim se hrani [[stoka]] koja [[ispaša|pase]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historijski gledano, termin ''krmna hrana'' označavao je samo biljke koje životinje jedu direktno sa pašnja... 42690583 wikitext text/x-wiki [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Krmna hrana''' je biljni materijal (uglavnom listovi i stabljike biljaka) kojim se hrani [[stoka]] koja [[ispaša|pase]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historijski gledano, termin ''krmna hrana'' označavao je samo biljke koje životinje jedu direktno sa [[pašnjak]]a, u vidu ostataka usjeva ili nezrelih [[žitarica]], ali se također koristi u širem smislu i uključuje slične biljke koje se sijeku za [[stočna hrana|stočnu hranu]] i nose životinjama, posebno kao [[sijeno]] ili [[silaža|silažu]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=583}}</ref> Iako termin ''krmna hrana'' ima široku definiciju, termin '''''krmna kultura''''' se koristi za definiranje usjeva, jednogodišnjih ili dvogodišnjih, koji se uzgajaju za ispašu ili žetvu, pri čemu se čitava biljka koristi u tu svrhu.<ref>{{cite book|last=Givens|first=D. Ian|title=Forage evaluation in ruminant nutrition|year=2000|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-344-7|pages=1|url=https://books.google.com/books?id=78WIrCCJW-MC&q=forage+definition&pg=PA1}}</ref> == Uobičajena krmna hrana == [[File:Bull eating fodder.jpg|thumb|right|Bik pase travu]] [[File:Horse-drawn transport forage Romania.jpg|thumb|right|Teretna kola sa krmnom hranom, [[Rumunija]]]] [[File:Naturschutzgebiet Storkower Kanal 08.jpg|thumb|right|Polje [[Lolium perenne|engleskog ljulja]] (''Lolium perenne'')]] === Trave === Krmna hrana u vidu [[trava|trave]] uključuje sljedeće:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=19–20}}</ref><ref>{{Cite NIE|wstitle=Pasture|year=1905}}</ref> * ''[[Agrostis]]'' spp. – rosulje ** ''[[Agrostis capillaris]]'' – tankolisna rosulja ** ''[[Agrostis stolonifera]]'' – vriježasta rosulja * ''[[Andropogon hallii]]'' * ''[[Arrhenatherum elatius]]'' – francuski ljulj * ''[[Bothriochloa bladhii]]'' * ''[[Bothriochloa pertusa]]'' * ''[[Brachiaria decumbens]]'' * ''[[Brachiaria humidicola]]'' * ''[[Bromus]]'' spp. - stoklase * ''[[Cenchrus ciliaris]]'' * ''[[Chloris gayana]]'' * ''[[Cynodon dactylon]]'' – zubača * ''[[Dactylis glomerata]]'' – klupčasta oštrica * ''[[Echinochloa pyramidalis]]'' * ''[[Entolasia imbricata]]'' * ''[[Festuca]]'' spp. – vlasulje ** ''[[Festuca arundinacea]]'' – trstikasta vlasulja ** ''[[Festuca pratensis]]'' – livadna vlasulja ** ''[[Festuca rubra]]'' – nacrvena vlasulja * ''[[Heteropogon contortus]]'' * ''[[Hymenachne amplexicaulis]]'' * ''[[Hyparrhenia rufa]]'' * ''[[Leersia hexandra]]'' * ''[[Lolium]]'' spp. – ljuljevi ** ''[[Lolium multiflorum]]'' – talijanski ljulj ** ''[[Lolium perenne]]'' – engleski ljulj * ''[[Megathyrsus maximus]]'' * ''[[Melinis minutiflora]]'' * ''[[Paspalum conjugatum]]'' * ''[[Paspalum dilatatum]]'' * ''[[Phalaris arundinacea]]'' – kanarska trska * ''[[Timothy-grass|Phleum pratense]]'' – mačji repak * ''[[Poa]]'' spp. – vlasnjače ** ''[[Poa arachnifera]]'' ** ''[[Poa pratensis]]'' – livadna vlasnjača ** ''[[Poa trivialis]]'' – obična vlasnjača * ''[[Setaria sphacelata]]'' * ''[[Themeda triandra]]'' * ''[[Thinopyrum intermedium]]'' – srednja pšenična trava === Zeljaste mahunarke === U zeljaste [[mahunarke]] spadaju:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=20}}</ref> [[File:Lucerne with hay bales behind.jpg|thumb|right|[[Medicago sativa|Alfalfa]]]] [[File:Trifolium repens 07 ies.jpg|thumb|right|[[Trifolium repens|Bijela djetelina]] (''Trifolium repens'')]] * ''[[Arachis pintoi]]'' * ''[[Astragalus cicer]]'' * ''[[Chamaecrista rotundifolia]]'' * ''[[Clitoria ternatea]]'' – plavi grašak * ''[[Kummerowia]]'' ** ''[[Kummerowia stipulacea]]'' ** ''[[Kummerowia striata]]'' * ''[[Lotus corniculatus]]'' * ''[[Macroptilium atropurpureum]]'' – purpurni grah * ''[[Macroptilium bracteatum]]'' * ''[[Medicago]]'' spp. – vije ** ''[[Medicago sativa]]'' – lucerna ** ''[[Medicago truncatula]]'' – buretasta lucerna * ''[[Melilotus]]'' spp. – kokotac * ''[[Neonotonia wightii]]'' – trajna soja * ''[[Onobrychis viciifolia]]'' – sjetvena grahorka * ''[[Stylosanthes]]'' spp. ** ''[[Stylosanthes humilis]]'' ** ''[[Stylosanthes scabra]]'' * ''[[Trifolium]]'' spp. – djeteline ** ''[[Trifolium hybridum]]'' – švedska djetelina ** ''[[Trifolium incarnatum]]'' – inkarnatka ** ''[[Trifolium pratense]]'' – crvena djetelina ** ''[[Trifolium repens]]'' – bijela djetelina * ''[[Vicia]]'' spp. – grahorice ** ''[[Vicia articulata]]'' – člankovita grahorica ** ''[[Vicia ervilia]]'' – lećasta grahorica ** ''[[Vicia narbonensis]]'' – mišja grahorica ** ''[[Vicia sativa]]'' – obična grahorica ** ''[[Vicia villosa]]'' – dlakava grahorica * ''[[Vigna parkeri]]'' === Drveće iz skupine mahunarki === Drveće iz skupine mahunarki uključuje: * ''[[Acacia aneura]]'' – mulga * ''[[Albizia]]'' spp. – albicija * ''[[Albizia canescens]]'' * ''[[Albizia lebbeck]]'' * ''[[Enterolobium cyclocarpum]]'' * ''[[Leucaena leucocephala]]'' [[File:Sheep feeding on silage in the snow, Baltasound - geograph.org.uk - 1725708.jpg|thumb|right|Ovce sa silažom]] === Silaža === [[Silaža]] može se sastojati od sljedećeg:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> * [[Alfalfa]] * [[Kukuruz]] * Mješavina trava i mahunarki * [[Obični sirak]] * [[Zob]] === Vodena krmna hrana === * ''[[Lemna minor]]'' – vodena leća * ''[[Pistia stratiotes]]'' – vodena salata * ''[[Eichhornia crassipes]]'' – vodeni zumbul * ''[[Salvinia molesta]]'' – velika nepačka * ''[[Ipomoea aquatica]]'' – vodeni slak === Ostaci usjeva === Ostaci usjeva koji se koriste kao stočna hrana uključuju: * Sirak * Slatki krompir * Kukuruz ili soju * Nusproizvode voćaka == Ostalo == * ''[[Raphanus sativus]]'' var. ''longipinnatus''<ref name="Jahanzad-et-al-2016" /> == Povezano == * [[Hranjenje stoke|Stoka hranjena travom]] * [[Ribe za ishranu]] – sitne ribe plijen == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Jahanzad-et-al-2016">{{cite journal | s2cid=88990719 | last1=Jahanzad | first1=E. | last2=Barker | first2=A. V. | last3=Hashemi | first3=M. | last4=Eaton | first4=T. | last5=Sadeghpour | first5=A. | last6=Weis | first6=S. A. | title=Nitrogen Release Dynamics and Decomposition of Buried and Surface Cover Crop Residues | journal=[[Agronomy Journal]] | publisher=[[American Society of Agronomy]] ([[Wiley Publishing|Wiley]]) | volume=108 | issue=4 | year=2016 | issn=0002-1962 | doi=10.2134/agronj2016.01.0001 | pages=1735–1741| bibcode=2016AgrJ..108.1735J }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Krmne biljke]] cgjede0o91vebc2zxl1698bt5ypj2x8 42690584 42690583 2026-09-20T16:20:56Z Duma 16555 42690584 wikitext text/x-wiki [[File:Forage Sorghum of Tamilnadu.jpg|thumb|300px|[[Sirak]] uzgajan kao krmna hrana.]] '''Krmna hrana''' je biljni materijal (uglavnom lišće i stabljike biljaka) kojim se hrani [[stoka]] koja [[ispaša|pase]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=595}}</ref> Historijski gledano, termin ''krmna hrana'' označavao je samo biljke koje životinje jedu direktno sa [[pašnjak]]a, kao i u vidu ostataka usjeva ili nezrelih [[žitarica]], ali se također koristi u širem smislu i uključuje slične biljke koje se sijeku za [[stočna hrana|stočnu hranu]] i daju životinjama, posebno kao [[sijeno]] ili [[silaža|silažu]].<ref>{{cite book|author=Fageria, N.K.|year=1997|title=Growth and Mineral Nutrition of Field Crops|publisher=Marcel Dekker|location=NY, NY|pages=583}}</ref> Iako termin ''krmna hrana'' ima široku definiciju, termin '''''krmna kultura''''' se koristi za definiranje usjeva, jednogodišnjih ili dvogodišnjih, koji se uzgajaju za ispašu ili žetvu, pri čemu se čitava biljka koristi u tu svrhu.<ref>{{cite book|last=Givens|first=D. Ian|title=Forage evaluation in ruminant nutrition|year=2000|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-344-7|pages=1|url=https://books.google.com/books?id=78WIrCCJW-MC&q=forage+definition&pg=PA1}}</ref> == Uobičajena krmna hrana == [[File:Bull eating fodder.jpg|thumb|right|Bik pase travu]] [[File:Horse-drawn transport forage Romania.jpg|thumb|right|Teretna kola sa krmnom hranom, [[Rumunija]]]] [[File:Naturschutzgebiet Storkower Kanal 08.jpg|thumb|right|Polje [[Lolium perenne|engleskog ljulja]] (''Lolium perenne'')]] === Trave === Krmna hrana u vidu [[trava|trave]] uključuje sljedeće:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=19–20}}</ref><ref>{{Cite NIE|wstitle=Pasture|year=1905}}</ref> * ''[[Agrostis]]'' spp. – rosulje ** ''[[Agrostis capillaris]]'' – tankolisna rosulja ** ''[[Agrostis stolonifera]]'' – vriježasta rosulja * ''[[Andropogon hallii]]'' * ''[[Arrhenatherum elatius]]'' – francuski ljulj * ''[[Bothriochloa bladhii]]'' * ''[[Bothriochloa pertusa]]'' * ''[[Brachiaria decumbens]]'' * ''[[Brachiaria humidicola]]'' * ''[[Bromus]]'' spp. - stoklase * ''[[Cenchrus ciliaris]]'' * ''[[Chloris gayana]]'' * ''[[Cynodon dactylon]]'' – zubača * ''[[Dactylis glomerata]]'' – klupčasta oštrica * ''[[Echinochloa pyramidalis]]'' * ''[[Entolasia imbricata]]'' * ''[[Festuca]]'' spp. – vlasulje ** ''[[Festuca arundinacea]]'' – trstikasta vlasulja ** ''[[Festuca pratensis]]'' – livadna vlasulja ** ''[[Festuca rubra]]'' – nacrvena vlasulja * ''[[Heteropogon contortus]]'' * ''[[Hymenachne amplexicaulis]]'' * ''[[Hyparrhenia rufa]]'' * ''[[Leersia hexandra]]'' * ''[[Lolium]]'' spp. – ljuljevi ** ''[[Lolium multiflorum]]'' – talijanski ljulj ** ''[[Lolium perenne]]'' – engleski ljulj * ''[[Megathyrsus maximus]]'' * ''[[Melinis minutiflora]]'' * ''[[Paspalum conjugatum]]'' * ''[[Paspalum dilatatum]]'' * ''[[Phalaris arundinacea]]'' – kanarska trska * ''[[Timothy-grass|Phleum pratense]]'' – mačji repak * ''[[Poa]]'' spp. – vlasnjače ** ''[[Poa arachnifera]]'' ** ''[[Poa pratensis]]'' – livadna vlasnjača ** ''[[Poa trivialis]]'' – obična vlasnjača * ''[[Setaria sphacelata]]'' * ''[[Themeda triandra]]'' * ''[[Thinopyrum intermedium]]'' – srednja pšenična trava === Zeljaste mahunarke === U zeljaste [[mahunarke]] spadaju:<ref>{{cite book|author=Murphy, B.|year=1998|title=Greener Pastures On Your Side of the Fence|publisher=Arriba Publishing|location=Colchester, Vermont|pages=20}}</ref> [[File:Lucerne with hay bales behind.jpg|thumb|right|[[Medicago sativa|Alfalfa]]]] [[File:Trifolium repens 07 ies.jpg|thumb|right|[[Trifolium repens|Bijela djetelina]] (''Trifolium repens'')]] * ''[[Arachis pintoi]]'' * ''[[Astragalus cicer]]'' * ''[[Chamaecrista rotundifolia]]'' * ''[[Clitoria ternatea]]'' – plavi grašak * ''[[Kummerowia]]'' ** ''[[Kummerowia stipulacea]]'' ** ''[[Kummerowia striata]]'' * ''[[Lotus corniculatus]]'' * ''[[Macroptilium atropurpureum]]'' – purpurni grah * ''[[Macroptilium bracteatum]]'' * ''[[Medicago]]'' spp. – vije ** ''[[Medicago sativa]]'' – lucerna ** ''[[Medicago truncatula]]'' – buretasta lucerna * ''[[Melilotus]]'' spp. – kokotac * ''[[Neonotonia wightii]]'' – trajna soja * ''[[Onobrychis viciifolia]]'' – sjetvena grahorka * ''[[Stylosanthes]]'' spp. ** ''[[Stylosanthes humilis]]'' ** ''[[Stylosanthes scabra]]'' * ''[[Trifolium]]'' spp. – djeteline ** ''[[Trifolium hybridum]]'' – švedska djetelina ** ''[[Trifolium incarnatum]]'' – inkarnatka ** ''[[Trifolium pratense]]'' – crvena djetelina ** ''[[Trifolium repens]]'' – bijela djetelina * ''[[Vicia]]'' spp. – grahorice ** ''[[Vicia articulata]]'' – člankovita grahorica ** ''[[Vicia ervilia]]'' – lećasta grahorica ** ''[[Vicia narbonensis]]'' – mišja grahorica ** ''[[Vicia sativa]]'' – obična grahorica ** ''[[Vicia villosa]]'' – dlakava grahorica * ''[[Vigna parkeri]]'' === Drveće iz skupine mahunarki === Drveće iz skupine mahunarki uključuje: * ''[[Acacia aneura]]'' – mulga * ''[[Albizia]]'' spp. – albicija * ''[[Albizia canescens]]'' * ''[[Albizia lebbeck]]'' * ''[[Enterolobium cyclocarpum]]'' * ''[[Leucaena leucocephala]]'' [[File:Sheep feeding on silage in the snow, Baltasound - geograph.org.uk - 1725708.jpg|thumb|right|Ovce sa silažom]] === Silaža === [[Silaža]] može se sastojati od sljedećeg:<ref>{{cite book|author=George, J. R.|year=1994|title=Extension Publications: Forage and Grain Crops|publisher=Kendall/Hunt|location=Dubuque, Iowa|pages=152}}</ref> * [[Alfalfa]] * [[Kukuruz]] * Mješavina trava i mahunarki * [[Obični sirak]] * [[Zob]] === Vodena krmna hrana === * ''[[Lemna minor]]'' – vodena leća * ''[[Pistia stratiotes]]'' – vodena salata * ''[[Eichhornia crassipes]]'' – vodeni zumbul * ''[[Salvinia molesta]]'' – velika nepačka * ''[[Ipomoea aquatica]]'' – vodeni slak === Ostaci usjeva === Ostaci usjeva koji se koriste kao stočna hrana uključuju: * Sirak * Slatki krompir * Kukuruz ili soju * Nusproizvode voćaka == Ostalo == * ''[[Raphanus sativus]]'' var. ''longipinnatus''<ref name="Jahanzad-et-al-2016" /> == Povezano == * [[Hranjenje stoke|Stoka hranjena travom]] * [[Ribe za ishranu]] – sitne ribe plijen == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Jahanzad-et-al-2016">{{cite journal | s2cid=88990719 | last1=Jahanzad | first1=E. | last2=Barker | first2=A. V. | last3=Hashemi | first3=M. | last4=Eaton | first4=T. | last5=Sadeghpour | first5=A. | last6=Weis | first6=S. A. | title=Nitrogen Release Dynamics and Decomposition of Buried and Surface Cover Crop Residues | journal=[[Agronomy Journal]] | publisher=[[American Society of Agronomy]] ([[Wiley Publishing|Wiley]]) | volume=108 | issue=4 | year=2016 | issn=0002-1962 | doi=10.2134/agronj2016.01.0001 | pages=1735–1741| bibcode=2016AgrJ..108.1735J }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Wiktionary}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Krmne biljke]] 6kkoxmdrwxg62vlpgclq2r942nsj3d7 0 4725570 42690585 2026-09-20T16:21:09Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Krmna hrana]] 42690585 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Krmna hrana]] spnwe6qw3syqh46ab6t8aaqmp5he2la 0 4725571 42690587 2026-09-20T16:21:19Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Krmna hrana]] 42690587 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Krmna hrana]] spnwe6qw3syqh46ab6t8aaqmp5he2la 0 4725572 42690588 2026-09-20T16:21:57Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Krmna hrana]] 42690588 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Krmna hrana]] spnwe6qw3syqh46ab6t8aaqmp5he2la 0 4725573 42690602 2026-09-20T17:25:00Z Inokosni organ 160059 n/č 42690602 wikitext text/x-wiki '''Gagauski jezik''' ili '''Gagauški jezik''' (domaći naziv: ''gagauz dili'', na ćirilici: гагауз дили) je [[Turkijski jezici|turkijski jezik]] koji se govori u [[Moldavija|Moldaviji]], u autonomnom entitetu Gagauzija. == Teritorijalna rasprostranjenost i status == Gagauskim govore [[Gagauzi]], etnička skupina nastanjena prvenstveno u Gagauziji ([[Moldavija]]), ali prisutna i u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Kazahstan]]u, [[Rumunija|Rumunjskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] ([[Budžak (Ukrajina)|Budžak]]). Procjenjuje se da gagauski ima ukupno oko 200.000 govornika. Gagauški je jedan od službenih jezika Gagauzije. == Historija == Gagauski jezik je uglavnom sazrio u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] unutar [[Rumelija|Rumelije]], točnije između [[Silistrenski ejalet|Silistranskog ejaleta]], ušće [[Dunav]]a i [[Dobrudža|Dobrudže]] ({{jez-tur|Dobruca}}). Gagauzi naime potječu iz Dobrudže i sjeveroistočne [[Bugarska|Bugarske]], gdje su se naselili vrlo rano – neki tvrde još u [[13. vijek|13. stoljeću]] – kao skupina nastala spajanjem nekoliko turkijskih plemena iz Anatolije. Na današnja područija su doselili u razdoblju između kraja [[18. vijek|18. stoljeća]] i [[1812.]] godine, kada je [[Rusko Carstvo]] pripojilo [[Besarabija|Besarabiju]]. To im je bilo dopušteno pod uvjetom da pređu na [[Pravoslavna crkva|pravoslavlje]], što je zahtijevala [[Katarina Velika|carica Katarina]]. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], u [[Moldavija|Moldaviji]] je [[1994.]] godine donesen "Zakon o posebnom pravnom statusu Gagauzije", koji je stupio na snagu [[1995]], i čime je Gagauzima dodijeljena teritorijalna autonomija.<ref>{{Cite journal |last1=Nasidze |first1=I. |last2=Quinque |first2=D. |last3=Udina |first3=I. |last4=Kunizheva |first4=S. |last5=Stoneking |first5=M. |date=2007 |title=The Gagauz, a Linguistic Enclave, are not a genetic isolate |journal=Annals of Human Genetics |volume=71 |issue=3 |pages=379–389 |doi=10.1111/j.1469-1809.2006.00330.x |pmid=17147693 |s2cid=21390260}}</ref><ref>{{Cite book |last=Protsyk |first=Oleh |title=Asymmetric Autonomy and the Settlement of Ethnic Conflicts |date=2010 |publisher=University of Pennsylvania Press |isbn=9780812222388 |editor-last=Weller |editor-first=Marc |pages=231–251 |chapter=Gagauz Autonomy in Moldova: The Real and the Virtual in Post-Soviet State Design |doi=10.2307/j.ctt3fhcx2.13 |jstor=j.ctt3fhcx2.13 |editor-last2=Nobbs |editor-first2=Katherine}}</ref><ref>{{Citation |last=Neukirch |first=Claus |title=Autonomy and Conflict Transformation: The Case of the Gagauz Territorial Autonomy In the Republic of Moldova |date=2002 |s2cid=31174219}}</ref> == Osobine == Gagauski je turkijski jezik koji pripada zapadnooguskoj skupini. Neki turkolozi ne klasificiraju ga kao zaseban jezik ili narječje, već ga svrstavaju među rumelijska narječja [[Turski jezik|turskoga jezika]]. Ovisno o zemlji i historijskom vremenu, za pisanje gagauškog jezika koristila su se ćirilična, grčka i latinična pisma. Trenutačno se u Gagauziji koristi latinično gagauško pismo. Iako je pisani oblik standardiziran [[1957.]] godine po uzoru na moderni [[Turski jezik|turski]], njegova uporaba u školama započela je tek [[1959.]] godine. {{commonscat|Gagauz language}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Turkijski jezici]] [[Kategorija:Jezici Moldavije]] [[Kategorija:Jezici Ukrajine]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Bugarske]] 83mt3iy12jr0xt8vo9kgemkqk1sy2ks